Novosti, August 19, 1947

              iI1
i
I 1
ADRESA NOVOSTI:
206 Adelcide St W POMOGNIMO NAŠEM
Toronto 1 On! Canada NARODU U JUGOSLA-VIJI
CIJENA:
Za Kanadu S500 godišnje U OBNOVI I IZ-Za
sve druge zemlje S600 GRADNJI ZEMLJE
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA l KANADI - IZT7! TRT PTTA TJEDNO
m — i — i — il
Vol 7 No 1111 TORONTO ONTARIO TUESDAY AUGUST 13 1947 God 7 Broj 1111
Monarho - fašistički režim
progoni jugoslavenske
gradjane u Grčkoj
"SVI JUGOSLAVENI MORAJU OTIĆI E GRČKE " — REKAO JE
GRČKI MINISTAR
Beograd — U "Borbi" od 4
aagaita objavljen je članak o ma-Borno- m
i sistematskom proganja-nja
jugoslavenskih gradjana u
Grčkoj
U posljednje vrijeme — pile
"Borba" — monarho - fašističke
vlasti su tamo iz solunske pokraji-ne
protjerale 70 jugoslavenskih
državljana Početkom maja 194G
godine solunska policija pozvala
je 30 Jugoslavena da napuste Gr-čku
prem se oni u toj zemlji na-laz
preko 20 godina Kako bi
zaplašila druge grčka policija je
uhapsila dva Jugoslavena i bez
ikakvog razloga strpala ih je u
zatvor gdje eu proveli 12 odnosno
14 mjeseci
Grčko ministarstvo javne sigur-nosti
i grčka policija takmiče se
tko će više otjerati jugoslavenskih
državljana protivno zakonskim
propisima Ministarstvo javrog
reda izdaje odluke o protjerivanju
a da ne citira zakonske odredbe na
osnovu kojih vrši protjerivanja
Ministar za sjevernu Grčku izna-£aju- ći
ciljeve monarho-fašističk- e
vlade pred stanovito vrijeme je
rekao: "Svi Jugoslaveni moraju
otiči iz Grčke" Protivno tome
raširenih ruku se primaju jugo-slavenski
ratni zločinci u Grčkoj
Protjerivanje jugo slavenskih
gradjana — piše dalje "Borba" —
nije jedini način progona kojeg
grčka vlada provodi nad jugosla-venskim
državljanima Dosta je
samo da neki monarho-fašist- a op-tuži
Jugoslavena za "kolaboraciju"
i da se ovog uhapsi Pošto je taj
motiv već izblijedio sada upotreb-ljavaju
optužbe o tobožnjem poma-ganju
partizana Kad poslije dugog
vremena jedan od tako optuženih
Jugoslavena dodje pred sud i bude
oslobodjen policija ga i dalje drži
u zatvoru
U članku "Borbe" se iznaša slu-čaj
jugoslavenskog državljana
Serafina Juzevića koji je sudje-lovao
u narodno oslobodilačkom po
kretu Grčke od 1941 godine do '
VIŠE STOTINE NASTRADALO EKSPLO-ZIJE
UGUENIKO
EKSPLOZIJA JE ZATVORILA
Vhitehaven Eng 18 Aug —
l'roilog petka je u ugljeniku Wil-lia- m
u Engleskoj buknula teška
eksplozija u kojoj je nastradalo
više od jedne stotine ugljenoko-pač- a
Odmah poslije eksplozije dale su
se na posao spasavačke grupe na-stojeći
doći do zatrpanih Prolazeći
kroz ruševine i gusti plin spasa
Ljubljana — Zavrien je proce
protiv špijunske inžinjera
Nagode koja je slala špijunskom
centru 101 u Austriji i pojedinim
članovima stranih
špijunske izvještaje o političkom
vojničkom i ekonomskom položaju
Jugoslavije Presuda optuženima
biti će iirečena 12 ovog mjesec
prije podne
Javni tužilac je u svojoj završe-noj
riječi zatražio za izvjestan
broj optuženih najstrožiju kaznu
a za ostale stroge kazne Javni
pretres je dokazao — podvukao je
javni tužilac — da su se optuženi
redovno sastajali od jeseni 1945
godine i da su nemoćni da svo-jim
snagama postignu
svoj cilj pribjegli zločinačkim
špijunskim aktivnostima Oni su
se povezali sa špijunskim centrom
101 u Austriji sa izvjesnim špi-junima
u inostranstvu i sa člano-vima
iz raznih stranih predstavni-štava
u Ljubljani i Beogradu Iz
centra broj 101 u Austriji u
komande takozvane "slovenske
vojske" vodi ratni zločinac
potpukovnik Glušić grupa je do-bivala
direktive za svoje špijunske
aktivnosti Centar 101 tražio je od
optuženih izvještaje o Jugoslaven-ka- j
armiji o upravi državne sigur-nosti
o privredi i drugo Katni zlo--
svršetka rata a kojtg su monar-ho-faćistič- ke
vlasti uhapsile i za-tim
prognale na otok Siros pod
optužbom da Je radio protiv naci-stičko-fašistič- kih
okupatora U is-to
vrijeme ističe "Borba" — grčka
policija onemogućava svaku dobro-voljnu
repatrijaciju jugoslavenskih
državljana prem se to kosi sa
odlukom generalnog zasjedanja
Ujedinjenih Nacija
Pored progona monarho-fašis- ti
OD OD
U
SVE ULAZE DO ZATRPANIH
zemalja
vlastitim
koju
čke vlasti se prihvaćaju i najdra-stičnijeg
ucjenjivanja jugoslaven-skih
državljana zahtjevajući od
njih da prekinu svaku vezu sa nji-hovim
predstavništvom i da se od-reknu
jugoslavenskog državljan-stva
pod prijetnjom oduzimanja
imovine
Olakšana ograničenja
bivšim nacistima
Berlin 18 Aug — Sovjetski voj-ni
governer u Njemačkoj maršal
Vasilj Sokolovsky izdao je nalog
odnoseći se na olakšanje proce
dure o denacifikaciji i vraćanju
gradjanskih prava bivšim članovi-ma
nacističke partije u sovjetskoj
okupacionoj zoni Gradjanska pra-va
dobiti će samo oni članovi na-cističke
partije koji nisu bili ratni
zločinci Oni će dobiti ne samo
pravo glasa već mogu biti i birani
Potrebno je — kaže se u naredbi
Sokolovskog da se prema odluci
Vijeća ministara vanjskih poslova
u Moskvi povuče razlika izmedju
aktivnih nacista militarista rat-nih
zločinaca i bivših neaktivnih
nacista Ovi posljednji mogu se
upotrijebiti u izgradnji temelja no-ve
demokratske Njemačke
Njemački sudovi dužni su stoga
usredotočiti svoju pažnju na su-djen- je
ratnim zločincima i člano-vima
zločinačkih nacističkih orga
nizacija Neaktivni članovi bivše
nacističke partije nesmiju se osu- -
djivati i kažnjavati
vačke grupe su do sada iznijele
na površinu mrtvih tjelesa nekih
60 ugljenokopača Do ostalih za-trpanih
se do sada nije moglo
doći pa je napuštena nada da će
ih se spasiti
Postoji bojazan da će broj mrt-vih
od onih koji su još zatrpani
i koji su doneseni na površinu biti
više od jedne stotine
čnac GIumć je kao što je doka-zano
na sudjenju suradjivao sa na-oružanim
članovima Sernecove
bande u štajerskoj 8 oficirima en-gleske
obavještajne službe
Predstavnici inostranih imper-ijalista
nagovarali su optužene da
sebi stave masku opozicije na lice
a istovremeno im govorili: "Ako
se sami ne prihvatite oružja ne
možete očekivati stranu pomoć"
Medjutim čvrsto jedinstvo naroda
Jugoslavije onemogućilo je optu-žene
da stave takvu masku na lice
i zato su se oni nužno morali sro-za- ti
u špijunski rad
Javni tužilac je zatim iznio iz-dajnički
rad optuženih za vrijeme
okupacije kada su usko suradjivali
i imali svoju ulogu u Mihajloviće- -
vom izdajničkom pokretu
ISPRAVAK
U izvještaju koji je objavljen u
proilom broju Novosti o odlasku
500 naših povratnika u Jugoslavi-ju
je rečeno da je na brodu medju
ostalima povratnike pozdravio '
potpukovnik Branko Vukelić Tre-bal- o je stojati major Branko Vu-kelić
Molimo neka se ova nehoti-čna
pogreška ispravi
ZAVRŠEN PROCES PROTIV ŠPIJUNSKE GRUPE
INŽINJIRA NAGODE U LJUBLJANI
grupe
nekih
službi
RAZGOVOR MARŠALA TITA
5A PREDSTAVNICIMA
AMERIČKIH CRKAVA
Beograd — Premijer vlade
FNKJ maršal Tito primio je
na Bledu delegaciju predstavni-ka
američkih crkava koji se
nalaze na posjeti u Jugoslaviji
U delegaciji su bili: dr Emory
Stevens dr Guy Emery Ship-le- r
dr Samuel Teiler dr lio-var- d
Melish dr George Buck-ne- r
dr Oaude NVilliams dr
Philip EHiot i dr Jean Nusbaum
U razgovoru sa delegacijom
maršal Tito je proveo skoro je-dan
sat
Članovi delegacije protestan-sk- i
svećenici su u početku raz-govora
izrazili zahvalnost mar-šalu
Titu što im je jugoslaven-ska
vlada pružila mogućnost da
posjete Jugoslaviju i da se lično
uvjere o prilikama u zemlji jer
iz američke štampe nisu mogli
primiti mnogo istinskih izvje-štaja
"Dobro" — rekao je maršal
Tito "Vidjeti ćete u Jugoslaviji
do koje je mjere točno ono što
je pisala američka štampa o na
ma Danas je nedjelja te ako
želite ići u bilo koju crkvu vi-djet
ćete da nitko ne smeta oba-vljanje
vjerskih obreda niti
spriječava narod da ide u cr- kvu"
"Duboko smo impresirani či-njenicom
— rekao je jedan od
delegata — što usprkos onog
ponašanja izvjesnih crkvenih
dostojanstvenika i samih sveće-nika
u Jugoslaviji postoji tako
široka tolerancija prema vjero-ispovje- di tj prema crkvama"
"Od crkvenih poglavara i sve-ćenika
— rekao je maršal Tito
— mi ne tražimo ništa drugo
nego da budu lojalni prema dr-žavi
Svaka država ima pravo
to tražiti a nema države koja će
dozvoliti rad protiv sebe"
Na pitanje o odnosima izme-dju
Vatikana i Jugoslavije na-ročito
o budućim odnosima mar-šal
Tito je odgovorio:
"Ovdje ja ne vidim nikakvog
poboljšanja To medjutim ne
ovisi o nama nego o Vatikanu
Ako će Vatikan i dalje biti raz-log
da naše svećenstvo ne zau-zima
pozitivnije stanovište pre-ma
državi odnosi će biti gori
Ipak za sada je ovome glavni
razlog socijalni momenat i strah
za pozicije koje je Vatikan ra-nije
imao Nema sumnje da je
pod Austro-Ugarsko- m monarhi-jom
Vatikan bio neobično jak
To je bila katolička država bez
obzira što je u njoj bilo različi-tih
vjera Glavna vjera bila je
katolička i Vatikan je zauzimao
različite važne pozicije Te pozi-cije
su se pokolebale formira-njem
novih država u jugo-istok- u
Europe formiranjem nove Jugo-slavije
Vatikan se bojao izgubiti
te pozicije jer gubitak svake
pozicije pa i najneznatnije ipak
slabi uticaj Vatikana u istočnim
državama
"Isto tako socijalni momenat
igra važnu ulogu naročito eko-nomski
momenat Mi smo uzeli
crkvena imanja i dali ih narodu
Socijalni momenat povukao je
sobom i ekonomski Ali mi srao
ostavili crkvi izvjesan postotak
imovine Parohijama je ostavlje-no
nekoliko hektara zemljišta a
manastirima radi čuvanja hi-storijskih
spomenika ostavljeno
je 20 do 50 hektara Moram ov-dje
spomenuti da katolička crk-va
u Jugoslaviji ima veliku imo-vinu
u zgradama velike kuće za
stanovanje koje država nije
uzela što se tiče taksa i dadž-bin- a
od tih zgrada crkva ih pla-ća
kao i drugi U koliko su nji-hove
zgrade uzete za javne po-trebe
i za stanove njima se pla-ća
renta Kod nas je to radi
pomanjkanja stanova U našoj
zemlji je mnogo porušeno za
vrijeme rala"
Članovi delegacije su zatim
zamolili maršala Tita da im da-de
kratak komentar o američkoj
vanjskoj politici
"Ja ne volim komentirati
stvari o američkoj vanjskoj po-l- it
ivi — odgovorio je maršal —
jer se nai stav uKljučiv i moj
lični stav odražava u izjavama
naših predstavnika u Ujedinje
nim Nacijama To je naš stav i
ja njemu nebi ima što nado-dati
osim da nam je vrlo žao
što izmedju nas i Amerike od-nosi
nisu bolji Amerika je kod
nas uvjek bila popularna pa
nam je radi toga vrlo neprijat-no
što danas moramo nailaziti
na izvjesno nerazumijevanje Ja
mislim da je tome mnogo dopri-nijela
činjenica što američkoj
javnosti nije pravilno prikazano
stanje stvari u Jugoslaviji što
stanovita štampa širi neistine o
Jugoslaviji i što američka jav-nost
pa čak i izvjesni službeni
krugovi dobivaju pogrešnu sliku
o tome što se u Jugoslaviji do-gad- ja
Kadi ovog ima i neraspo-loženja
a to nas boli Mi želimo
da se zna istina o nama da se
točno zna što se otdje dogadja
da Amerika zna kako u Jugo-slaviji
ima svog prijatelja i da
mi nemamo nikakve frontalne
pozicije prema Americi To ap-solutno
nije točno A medju
onima koji o Jugoslaviji šire
neistinite glasine velika zaslu-ga
pripada bas izvjesnim ame-ričkim
katoličkim krugovima i
ortodoksnim episkopima"
Delegati su zatim pitali mar-šala
Tita o razgovoru sa pred-stavnikom
Vatikana u Jugosla-viji
Harlejem
"O ulozi Harleja kao diplo-matskog
predstavnika vatikan-ske
države — odgovorio je mar-šal
Tito — nemogu ništa kon-kretno
govoriti Još će se vidjeti
što hoće Harlej hoće li odigrati
ulogu u pravcu poboljšanja od-nosa
izmedju katoličke crkve i
naše države ili ne Kažem da za
sada nemogu konkretno govo-riti
To će tek budućnost poka-zati
Harlej je došao kod nas
odmah po svršetku rata On je
bio kod mene i ja sam mu dao
točne podatke o izvjesnim djeli-ma
katoličke crkve i čitavu knji-gu
dokaznog materijala o zloči-nima
o protu-narodno- m radu
Stepinca za kojeg je osudjen
Sve je ovo dato llarleju ali od-govor
na to nije stigao a niti
smo vidjeli ikakve rezultate A
poslije toga usprkos činjenice
što sam ja razgovarao sa Har-lejem
odnosi sa katoličkom crk-vom
su se sve više pogoršavali
Nakon toga došla je Stepinčeva
poslanica i čitav niz stvari koje
nam nisu mogle biti garancija
da će se takvo stanje izmedju
naše države i katoličke crkve
popraviti"
Jedan član delegacije je pri-mijetio
da je slučaj Stepinca u
Americi iskorišten više nego ije-dan
drugi od strane katoličke
štampe
"Ja mislim — rekao je maršal
Tito — da katolička crkva u
Americi nije imala moralnog
prava niti mogućnosti da ospori
ono što se dogadja u Jugoslaviji
Uloga koju je Stepinac odigrao
za vrijeme okupacije vrlo je
mračna i o tome postoje čak i
njemački filmovi koji to doka-zuju
Naročito se ističe njegova
uloga u vrijeme nasilnog prekr-štavan- ja
pravoslavnih u katoli-cizam
sa strane katoličke crk-ve"
Poslije u razgovoru o odnosi-ma
izmedju crkve i države mar-šal
Tito je nastavio:
"Naše je gledište da se crkva
ne miješa u državne političke
stvari da svećenici vrše svoje
vjerske obrede i da rade u prav-cu
učvršćenja morala i pomaga
nja države uopće To nije politi-čka
stvar već stvar uzgajanja
dobrih gradjana Tu se radi o
jednom momentu od socijalnog
značaja
"Konkretno mi u Jugoslaviji
činimo velike napore oko obnove
i izgradnje zemlje a narod je
sa rijetko vidjenim oduševlje-njem
prionuo na taj posao Po-trebno
je obnoviti ono što je po-rušeno
u ratu stvoriti bolje us-tave
života nego što smo ih
imali ranije Mi mislimo da ti
isti katolički krugovi ako već
neće u tome sudjelovati aktiv-nije
ne trebaju nam barem sme-tati
Mi ih ne prisiljavamo da
moraju u tome sudjelovati nego
ih tražimo da nam ne smetaju
kad već neće suradjitati A bilo
bi pravilno i pratedno da i oni
pomažu napore naroda 7er je to
u skladu sa moralom kojeg gra-dja- ni
jedne države moraju imati
"Dalje što je za nas vrlo važ-no
je to što je Jugoslavija više-nacionalna
država i još važnije
nacionalnosti su kod nas u glav-nom
opredjeljene za pojedine
crkve: u Srbiji su pravoslavni
u Hrvatskoj su katolici u Bosni
su muslimani pravoslavni i ka-toli-ci
V prošlosti zahvaljujući
nepravilnom radu izvjesnih cr-kvenih
poglavara kod nas je
religija bila identificirana sa
nacionalnošću radi čega se stvo-rio
nevjerojatni nacionalni sovi-niza- m
U tome je crkva igrala
dosta jaku ulogu Za vrijeme
rata to je imalo strahovite po-sljedice
jer je bas zahvaljujući
takvom sijanju šovinizma — u
kojem su izvjesni crkveni kru-govi
odigrali veliku ulogu — do-šlo
do pokolja kojeg su okupa-tori
iskoristili za istrebljavanje
naših naroda Mi smo u toku ra-ta
protiv okupatora i domaćih
izdajnika imali jednu od glavnih
parola i glavnih zadaća: sprije-čiti
bratoubilački rat te stvo-riti
bratstvo i jedinstvo Mi smo
u tome i uspjeli Sada poslije
rata jer je još dosta starih
shvaćanja ostalo kod izvjesnih
crkvenih krugova bilo je poku-šaja
da se ponova vrati na ono
staro Ali mi smo ustavom i za-konom
onemogućili sijanje šovi-nizma
i nacionalne mržnje na-ročito
na vjerskoj osnovi I ra-zumije
se ako svećenici budu
htjeli rušiti ono što smo mi tako
teško sagradili tj bratstvo i
jedinstvo medju našim narodi-ma
doći će pod udar zakona
Sto se tiče mojeg ličnog misije
nja opće je nepravilno identi-ficirati
religiju sa nacionalnošću
jer po jednoj istoj nacionalnosti
može biti više religija ako po-stoji
sloboda vjeroispovjedi"
Na pitanje o stavu i položaju
patrijarha Gavrila u vezi sa
njegovim povratkom maršal
Tito je rekao:
"Moje mišljenje o njegovom
povratku je jasno jer sam sam
nastojao da se vrati u zemlju
On je došao sa obostranom že-ljom
i našom i njegovom Mi
smo se nadali da će njegov do-lazak
pomoć tome da se one-mogući
rad izvjesnih elemenata
u pravoslavnoj crkvi koji su se
za vrijeme okupacije ponašali
vrlo rdjavo tako da bar u pra-voslavnoj
crkvi budu sredjene
prilike da bar ona ne radi pro-tiv
države U ovom kratkom
vremenu od kako se patrijarh
povratio u zemlju mi smo pri-mijetili
kod njega izvjesno za-laganje
u smislu poboljšanja Ja
znam da to ne ide tako lako jer
patrijarh nije svemoćan Ima
episkopa potpuno suprotnog mi-šljenja
Na primjer ona dvojica
Irinej i Dionisije u Americi Oni
nisu prijatelji nove Jugoslavije
Na žalost sv Sinod još nije na-šao
za potrebno da im oduzme
pravo govoriti tamo u ime pra-voslavne
crkve Bilo bi još pre-rano
govoriti o tome da će pat-rijarh
Gavrilo moći potpuno op-ravdati
naše želje ali ja lično
vidim kod njega — iz razgovora
koje sam par puta snjim imao
— nastojanje da se to stanje
popravi Ono Ito je pozitivno je
to da je kao Jugoslaven nacio-nalno
odgovoran da to popravi
jer on shvaća da crkva treba
biti jugoslavenska odnosno sla-venska
nacionalna To znači da
on ne želi kao drugi služiti ne-nacionalnim
interesima"
Na pitanje dr Nu-bau- ma da
li je princip slobode Tjeroispo-vjed- i
stalan da li je osnovno
načelo vlade i države ili samo
kao što tvrde izvjesni krugovi
manevar koji neće dugo trajati
maršal Tito je odgovorio:
"Kod nas je to fiksirano u
Ustavu a ono što je u Ustavu
fiksirano to je stalno Mi u us-tavu
nemamo nikakvih maneva-ra
Tamo ima stvari koje su mo-žda
neugodne za nekoje krugove
ali njih je narod utvrdio Ustav i
uključuje slobodu vjere Osim
(Prenos na stranu 4)
Snažan pritisak radnika
prisilio poslodavce na
povišicu nadnice
PRIHVAĆENI SU I DRUGI ZAHTJEVI UMJE
Toronto — Frošlog tjedna je
ovdje spriječen štrajk 000 radnika
kod Kogers Majestic Kadio and
Tube poduzeća kada je uprava po-sljednjeg
časa obećala povisiti nad-nicu
i prihvatila druge unijske
zahtjeve U protivnom radnici bi
bili svi do jednog izašli na štrajk
Kompanija je obećala povisiti
nadnicu od 10 do 1C centi po satu
sniziti radno vrijeme na 43 i tri-četv- rt sata tjedno bez skidanja
plaće nadnicu za fest civilnih blag-dana
u godini priznanje unije i
ubiranje unijske članarine od sva-kog
radnika kroz kompanijski
ured Novi uposlenici će po ovom
obavezatno postati članovi unije
Obećan je i jedan tjedan plaćenog
odmora za sve koji kod kompanije
rade do dvije godine i dva tjedna
ELEKTRIČARSKA UNIJA IZVOJEVALA POPREČNO
PO 25 CENTI NA SAT
POVIŠICA JOŠ UVJEK ZAOSTAJE ZA CIJENAMA
Toronto 18 — Gdje i koji govore da unija
je sa poslodavcima pregovarala i ove godine tražiti povišim
United Electrical Kadio and Ma- -
ehine Workers unija tu je u vre-menu
izmedju prošle i ove godine
povijena nadnica poprečno za 25
centi po satu Električarska unija
posluje u nizu tvornica u Ontario
Quebec i drugim provincijama
Unija smatra da je povišica tek
donekle ispravila razliku izmedju
cijena i nadnica dok nadnica još
uvjek zaostaje daleko iza skupoće
Kadi toga će vodstvo unije i dalje
tražiti da se nadnice električarskih
radnika povise i sravnaju sa cije-nama
Tu odmah upada u oči kako
se razlikuje mišljenje vodstva elek- -
tričarske unije od mišljenja neko
jih vodja unije čeličnih radnika
RUDARI YELLOWKNIFE GOLO MINES DOBILI
POVIŠICU NOVOM UGOVORU
SADA JE NJIHOVA NADNICA OD CENTA S113 I S118
SATU
Yellowknife NVT — Prošlog
mjeseca je rudarima kod Yellow-knif- e
Gold Mines isplaćen zaosta-tak
od pet centi za svaki rada
od prvog aprila Zaostatak je is-plaćen
na osnovu sporazuma izme-dju
kompanije i Yellowknife Dis-tri- ct
Miners unije lokal 802 o po-višici
nadnice i drugim zahtjevima
rudara
Nadnica je jednom povišena u
početku ove godine pa time ukup-na
povišica iznosi do 15 centi po
satu Danas je minimalna nadnica
rudarima koji rade ovdje na dale-kom
sjeveru 92 za obične
radnike $113 za majnere koji rade
na mašini i drugim sličnim poslo-vima
i $118 za radnike drugih
OKO 10000 OSOBA NA
RADNIČKOM FESTIVALU
Toronto 18 Aug — Jučer je u
samom predgradju Toronta održan
medjunarodni radnički festival
kojem Je prisustvovalo oko 10000
osoba Festival je organizirao od-bor
Kadničke Progresivne Partije
za Toronto i okolicu Medju pri-sutnima
moglo se vidjeti radnika
i radnica mnogih nacionalnosti
koji su po nacionalnom obi-čaju
priredili hranu razne igre i
zabave Glavni govornik bio je Mr i
Tim Buck nacionalni vodja R P
P koji je ocrtao njegova opaža-nja
u razvijanju novih demokra-cija
u Europi i udario po medju-narodn- oj
reakciji čija je namjera i
spriječiti demokratski razvoj eu
ropskih naroda
INDIJSKI I ENGLESKI OMLA-DINC- I
U JUGOSLAVIJI
Beograd — Iz Svjetskog omla-dinskog
festivala u Pragu doputo-vala
je u Beograd grupa indijskih
engleskih omladinaca koji su
odmah krenuli na omladinsku pru- -
plaćenog odmora koji rade pet go-dina
Plaća novim uposlenicima biti će
od sada 83 centa po satu za mu-škarce
i 71 cent po satu za žene
Poslije tri mjeseca rada plaća se
ima prema dogovoru povećatL
Ugovor će nakon potpisa trajati
jednu godinu
Aug god njihova reče
nego
U
92 DO
PO
sat
centa
svom
ODBIJENA MOLBA ZA POMI-LOVANJE
RATNIM ZLO-ĆINCIM- A
Beograd — Predsjedništvo Pre-sidiju- ma
Narodne Skupštine FNRJ
odbilo je molbu za pomilovanje
ratnih zločinaca na čelu sa Frid-riho- m
Kajnerom koji su presudom
vojnog suda u Ljubljani osudjeni
na smrt
tek na proljeće Ali to pitanje ne
stoji samo na vodstvu nego na
svim radnicima koji su članovi
unije
IZVANREDNO ZASJEDANJE
BRITANSKE VLADE
London 18 Aug — članovi bri-tanske
vlade koji su otišli na odmor
iznenadno su pozvani u London
gdje će se održati posebno zasje-danje
u vezi sa teškim problemima
u ekonomskoj krizi Medju glav-nim
problemima je naglo iscrplje-nje
britanskog kredita u Sjedinje-nim
Državama i konferencija koja
će se održavati u Washingtonu
zanata U sporazumu je Jo5 uklju-čen
tjedni odmor na godinu sa pu-nom
plaćom pravo na starešinstvo
sigurnije uslove rada itd
Ratovi se mogu ukinuti
radom za mir
Chicago 18 Aug — Generalni
tajnik Ujedinjenih Nacija Trygve
Lie Je rekao da ratovi Izbijaju
zato što se pohlepne grupe ljudi
više interesiraju za rat i porob-ljavanje
nego za mir
Katovi se mogu zauvjek ukinuti
— kaže Lie To se može učiniti ako
svijet snabdjevamo hranom odje-ćom
i stanovima umjesto Sto se
proizvode atomske bombe i drugo
razorno oružje
Prvi uslov za trajan mir medju
narodima svijeta — nastavlja Lie
— je ako prihvatimo mišljenja (
težnje svih naroda ne kao sanju ili
nešto što se danas nesmije ostva-riti
nego kao neposredne potrebe
za nesmetani razvoj života A na-rodnim
potrebama ćemo udovoljiti
samo onda ako svu energiju i sva
bogatstva stavimo na raspolaganje
za izgradnju mira
ELEKTRIČARSKA UNIJA OSU-DJUJ- E
DUPLESSISA
Montreal 18 Aug — Jučer je
ovdje završena konferencija unije
električara Prisustvovalo je pre
ko 100 delegata koji su zastupali
25000 članova U jednoj rezoluciji
osudjen je anti-radnič- ki zakon i
reakcionarna politika Dupleseisa
BRITANSKI VOJNICI NAPU-STAJ- U
INDIJU
Bomba)- - 18 Aug — Prve grupe
britanskih vojnika počele su napu-štati
Indiju od kada je proglašena
"nezavisnom" Medju njima su uk- -
gu Samac-Sarajc"- -- gdje će stano-- 1 Ijučene jedinice zračnih sila i 2-- gi vito vrijeme ostati na radu Ibataljon Koyal Norfolk puka
il
i