Novosti, December 06, 1947

              HHHHH twfa
STRANA 2 NOVOSTI Subota G decembra 1947 NOVOSTI
Published every Tu3sday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Authorized as Second Class Mail Post Office Department Ottw
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelcride St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
'zlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku I
Dopisi bez potpisa se ne uvržćuju — Rukopisi sa no vraćaju
Naši povratnici
U grupe je ove poveo "Radnik" u Jugo--1 št° m u izvozu ne može slaviju otišlo je preko 1 300 Jugoslavena iz Kanade To su oni sebe
nali iseljenici koji su ovdje proboravili po 10 15 20 i više
godina teškog rada i života ovdje podignuli svoje domove i
porodice jednom riječju — srasli su se bili a životom naroda
Kanade
Po oslobodjenju Jugoslavije od stranih i domaćih nepri-jatelja
pojavila se želja kod ogromne većine za povratak u
zemlju svog rodjenja
Takva se želja za povratkom nebi radjala nebi bilo ni
pomisli na bilo kakvi povratak da su u Jugoslaviji ostali
vlasti stari antinarodni režimi pod kojima su naši narodi
grcali u bijedi bili proganjani i obespravljeni Ali stare ko-rumpirane
i antinarodne Jugoslavije je nestalo U borbi se
rodila nova narodna slobodna i jednakopravna Jugoslavija
I naši iseljenici koji su propovjedali takvu Jugoslaviju koji
su u ovim zemljama branili i pravilno tumačili veliku oslobo-dilačku
borbu naših naroda koji su pomagali posve pravo
odlučile da se po oslobodjenju vrate u svoj stari zavičaj 2elja
za povratkom bila jo tim veća što je narod ostao osiromašen
i opljačkan što su mu kuće putevi tvornice — jednom riječju
svo — ostalo u porušenom i popaljenom stanju Trebalo je
pomoći i naši iseljenici iz Kanade bili su prvi medju prvima
koji su pravo stanje u zemlji razumjeli pomagali i odlučili
da se u grupama povrate da svom narodu pomognu u obnovi
i Izgradnji porušene zemlje
To je pozitivna strana To pokazuje visinu svijesti i pat
riotizma kojeg naši iseljenici goje prema svojoj rodnoj grudi
Ali izgleda da svi povratnici nisu jednako shvatili pravo
stanje u zemlji niti su sa jednim mislima odlazili u pomoć
svom narodu Izgleda da su nekoji — njih desetak od 1300
— računali drukčije Izgleda da je tih desetak otišlo ne da
pomogne narodu nego sebi ne da dijele dobro i zlo s naro-dom
nego uzmu samo dobro ne da rade i žrtvuju kao i drugi
nega da nadgledaju — da sjednu na mekanu stolicu i za- -
rvwiHnin
Od povratnika vratile su se nedavno ltanje prvenstva
dvije familije dok dvojica trojica drugih izrazuju svoje neza-dovoljstvo
preko pisama O ovima što tu i tamo pišu ne-povoljno
ne želimo za sada govoriti jer to nije ni potrebno
Takvima se ovo ili ono nije sviknuto nije kao što je ovdje
bilo nisu se još privikli pak ne čekajući da se to popravi ili
da sami poprave (jer za to su i išli tamo)brže pišu svojim
prijateljima ovdje da ovo ili ono ne valja ali da je inače
drugo sve u redu O takvima kažemo želimo za sada
pisati jer znamo da će i sami do mjesec dva pisati drukčije
Nego par riječi o onima koji su se nedavno povratili u
kuuuuu rnu_:j:u_ 5vt--y- u jeuiiiu istaci uu juy8iuvija ne naiazi jam
iza željeznog zastora Samim time što su dvije familije mogle
slobodno da se povrate od kud su 1 došle pokazuje jakost
jugoslavensko države jakost narodnih vlasti stabilnost narod-nog
režima Kad toga nebi bilo jugoslavenske vlasti bi sva-kako
zabranilo izlaz tih tako zvanih nezadovoljnika Medjutim
Jugoslavija se toga ne boji a ne boji se samo onaj koji je
sam sebe siguran
Razgovarali smo sa obojicom povraćenih familija U raz-govoru
nam rekoše da su se povratili u glavnom radi želja i
zdravlja svoje djece Jedna od familija čak kale i to da će se
vratiti natrag kad uredi i smjesti svoju djecu koja su ju na-tjerala
da se natrag vrati dok druga kaže da "više voli svoje
dijete nego cijelu Jugoslaviju" Ta "velika" ljubav prema svom
djetetu vratila ih je natrag u Kanadu Inače jedna i druga
temilija nas uvjerava da se u Jugoslaviji radi i pjeva da
niču nove kuće tvornice putevi željeznice i da
elanom popravlja
Tako su kazali nama kad
tim čujemo da po selu jedna
siromašni se netko "morao" povratiti
Medjutim stvarni razlozi da su se nekoji povratili natrag
nekoji povratiti drugi
Spomenuti izgleda razumieli su išli nV
v JA
BEZ WALL STREETA
Pise: EIGEN V VRCA
Ekonomska kriza u Rritaniji je
posebne čudnovate naravi Nije
to kriza radi preniske proizvodnje
kao što je slučaj u Njemačkoj
Italiji i Japanu gdje je proizvod
nja danas niža za polovicu pred-ratne
proizvodnje
TT HT-- 1
_ _?--
_ u rKonom£K1om preglaedu za
1947 godinu" stoji da britanska na-cionalna
ekonomija neće do konca
ove godine biti mnogo niža od
proizvodnje pred prošli rat
Farme u-- tritaniji danas proiz-vode
mnogo više nego prije rata
Veće je i uposlenje u industriji
polji ivredi i gradjevini
Pa u čemu se tada sastoji kriza?
Kriza se u glavnom sastoji u
ravnoteži otplaćivanja u činjenici
tri koje godine
na
ne
snabdjeti sa dovoljno fondova
za kupovanje sirovog materijala
preko granice koji joj je potre-ban
Kritično stanje u ravnoteži ot
plaćivanja je u glavnom posljedica
toga što vladajuća klasa laburit-sk- a
vlada koja predstavlja inte-rese
te klase — bez obzira na sve
slabiju ekonomsku bazu nasta-vlja
imperijalističkom po-litikom
politikom uloge manjeg
partnera američkih pretendenata
za prevlast nad svijetom
Postoji još i jedan drugi politički
razlog za krizu u Rritaniji
Američki monopol je za vrijeme
rata vješto iskoristio teški eko-nomski
položaj liritanije a poslije
rata učinio ju ekonomski i politički
zavisnu od Sjedinjenih Država
Od početka rata pa sve do polo
vice 1941 godine Sjedinjene Dr-žave
su uz visoku cijenu prodavale
ratni materijal Rritaniji a za uz
vrat vukle britanske zlatne rezer-ve
i njezine uloJke u Sjedinjenim
Državama i Kanadi
Kad su britanske zlatne rezerve
i dolarski uloJci došli skoro da
iscrpljenja Sjedinjene Države su
nastavile Rritanije
po Lend-leas- e ugovoru
U isto vrijeme su američke fir-me
sistematski istiskavale britan-ske
takmace sa tržišta u Juinoj
I Americi
Američki proizvodi su takodjer
sve vile prodirali u britanske do--
i
po sebi dovelo i do zahtjeva za tOTa plana"
preko 1300 natrag u tarifama
Sjedinjene Drlave su prestale
snabdijevati Britaniju na osnovu
Lend-leas- e ugovora čim je prestao tJ prije nego Jo Britanija
mogla preurediti svoju industriju
i proizvoditi za izvoz da time
postigla potrebni fond za kupova-nje
hrane i sirovog materijala iz-van
njezinih granica
Rritanska vlada nije našla ni
kakvog drugog puta nego da u
i t ____ £1:_— li Sledinienim rriavnmn tintraJi rn £2 _3_ T 1 I ' r -- "" —— se
u
i
Odluka za pružanje zajma se
namjerno zatezala i pošto u tom
ĆAROBIJE — što znači MarSalov plan za Europu
vremenu britanski položaj ulazio
iz goreg u gore Sjedinjene Države
su bile u stanju diktirati uslove
koji su igrali znatnu ulogu u raz-vijanju
sadanje ekonomske
u Rritaniji
Britanska situacija postala
naročito kritična poslije 15 jula ove
godine kada je pod uslovima zaj-ma
bila prisiljena mijenjati funte
za dolare
Skoro sve zemlje koje su snab-djeva- le
Britaniju počele su tražiti
isplatu u dolarima Dalje Britani-ja
je morala otplaćivati zemljama
koje su ju kreditirale
U drugoj polovici ove godine i Marshalla To je
Indija je primila 7 milijuna funti
— polovicu te svote u dolarima
Egipat je takodjer dobio polovicu
u dolarima na svotu od 30 miliju-na
funti koji su otplaćeni
U toj situaciji su se Bevin i
njegovi prijatelji zainteresirali za
"Marshallov plan"
Sada je posve jasno da "Mar-shallov
plan" što zapravo znači
plan za ekonomsko i političko pod-činjavanje
zapadne Europe ameri-čkom
imperijalizmu nije u tanju
rješiti britanskih poteškoća
Radeći sistematski u ostvarenju
svog plana za svjetsku prevlast
Sjedinjene Države idu i za tim
da likvidiraju Rritaniju kao svjet-sku
silu Njezino mjesto zauzima
dolar
Sad se postavlja pitanje: može
11 se Britanija otresti zavisnosti
od Amerike?
Nedvojbeno da može ali za to
treba politiku sasvim oprečnu onoj
koju danas provode Attlee i Bevin
Nama je poznato da je Devin
tanan Ari mm tmn ml ini 111% v a & minione kolonije a to je samo vf TJ-"- TU "AT On je
rat
bi
je
bio prvi koji je tumačio Marsha-llov
govor na Harvard univerzite-tu
kao pružanje američke ruke
"potapljajućoj" Europi
Rritanija se doista može otre-sti
zavihnosti od Amerike ali samo
onda ako provodi demokratsku i
socijalističku politiku u domaćim
i stranim poslovima i to:
— ako provodi istinsku ne zamiš-ljenu
nacionalizaciju glavnih grana
britanske ekonomije
— ako se suprotstavi poždrlji-vi- m
apetitima britanskih kapitali-sta
— ako se rada za demo- -
razumjeli da odlaze u zemlju koja je morala sve iz
nova i sa golim rukama da se podigne iz ruševina oni nisu
razumjeli da su otišli u zemlju koju su više od dvadeset godina
pljačkali čije su narode nacionalno potlačivali i socijalno iz-rabljivali
strani i domaći kapitalisti oni nisu razumjeli da
odlaze u zemlju koja u naponu svoje snage izgradjuje novi
društveni poredak društvo gdje neće biti izrabljivanja čovjeka
po čovjeku i gdje su svi narodi jednakopravni Oni to i mnogo
drugih stvari ili nisu ili nisu htjeli razumjeti Oni su mislili
da odlaie na gotovo gdje neće trebati njihovih žrtava gdje
je svega u izobilju
Kad svih tih pogodnosti koje su očekivali nisu našli
život svakim i još kad su se uvjerili da će trebati po prilici pet godina da
se uhvati prvi kraj blagostanja naravski odlučili su da jo
smo s njima razgovarali Medju- -'
bo!e ako vrae nara9 u Kanadu gdje nema takvo nestašice
fcanilija priča svakako i svašta 1:ao što ima u Ju9°sl™ji
doiojreotetnonegoonocmijeelustoJugsuoslraevuijiu načumjeamoUndaa kkoujdai viišue nveoisltiinsitvoomje što iIhdoješlinsaušaovšatmamopadau npaomčetkkaužuupoonioorcštrovaksmi o zDnoalšili i nanka
kviaIIis nnrfmiiA nnnvlri trlicti i shmntA !_ UMl:i j„i i _ i _
ig°vor
su
y?
kratski mir za izgradnju prijatelj-stva
i stvaranja ekonomskih veza
ne samo sa njezinim dominionima
nego i sa zemljama istočne Euro-pe
a na prvom mjestu sa Sovjet-skim
Savezom
Takva politika može za tne tn a preliminary
milijuna britanskih stanovnika na
britanskom otoku osigura prospe-ritet
sa dovoljno prirodnih bogat-stava
i visoko razvijenom indu-strijom
Ogromna većina britan-skog
naroda će nedvojbeno podu-pirati
ovakvu politiku
Sadanja politika britanske vlade
vodi zemlju sasvim drugim putem
— putem koji je označen na planu
Trumana put
prihvati
početi
vrlo opasan za mir Taj put će
Britaniju dovesti do samoubojstva
TATAREŠĆU PREDAO
OSTAVKU KAO VODJA
LIBERALNE PARTIJE
Rukarešt Dec 5 — George Ta-tareš- ću
bivši ministar vanjskih
poslova i vodja Nacionalne liberal-ne
partije Rumunjske predao je
jučer ostavku Prošlog novembra
Tatarešću je pod pritiskom sve ve-ćeg
naroda sa nje-govim
ministarskim resorom pre-dao
ostavku Njegovo mjesto min-istra
vanjskih poslova preuzela je
gdja Ana Pauker
Rukovodioci američke politike
svim raskrsni-cama
viču o "slobodi i
i pod tom firmom miješaju
se u unutarnje poslove velikih
malih zemalja Oni brane Petkovu
u Bugarskoj Ferenca Nagy u Ma-djarsk- oj
Maniua u Rumunjskoj
Mikolajčika u Poljskoj Oni stvar-ne
demokracije okrivljuju da nisu
demokratske i u čitavom svijetu
podržavaju snage reakcije Govo-reći
na skupHini u Madion Square
Gordenu u Ncvv Vorku Henry Val-lac- e
je potpuno ispravno naglasio
da "inostrani agenti američkog ka-pitalizma
u suštini su
ljudi na svijetu"
Američka propaganda reklamira
Sjedinjene Države kao "pobornika
i zaštitnika" svih poniženih i ug-njetavanih
i predstavlja američki
socijalni i politički poredak kao
posljednju riječ savremene civili-zacije
Ali ova propaganda šutke
prelazi preko toga da vladajući
krugovi savremene Amerike u svo-joj
politici ne odražavaju interese
naroda nego interese Wall Streeta
"Pod današnjom vladom Vall
Street se sprema za upravljanje
svijetom" rekao je Wallace
Savremenu zvaničnu Ameriku
protiv istinski demokratskih na-prednih
ratna histerija
anti-radnič- ki zakon Taft-Hartle- ya
zakon kontroli lojalnosti driav
mzava
U ovom pogledu htjeli bi skre
nuti painju demokratske javnosti
na jedno pitanje na rasnu dis-kriminaciju
crnaca u Amrru
Prema podacima amorirknji bi- - T T a""" u """" " 1 umjesio aa stvan prikazu objektivno onakve kakve traže roa sa popis tanovni-tv- a u S mo da joj je jeđt razvezan baš prilikom privatnih izlaza da opravdaju svoju slabost i za to svole krivicu na onog dinjenim Drlavama živi 13917000
gdje sa "povjerenjem" svojim kaže obrat- - trećeg koji ih nije molio niti tjerao da podju u Mi ica rasa- - t'pravo th 15
no onome što je nama rečeno ko lh j najmanje nismo iznenadjeni što se familija i par poje- - vmeć5inha™crnci Jesu obiekat nridj Mi bi zaista voljeli da je to nama u brk rečeno Jer bi u f0 vratUo natra9' ™ da lh upravo vratil° de9et- - ema diskriminacije i tem
tem liA-r4- n mnnii ™Di -- —: ~:i : t_: = -- _ 1300 to nije ni iedan DOStO Kad ovakvi vid VnH w nvWa v- - ~v~ epuvm Hiiuiije o čujem je njec ' - '"- - No kad već to niie slučai kad se nama novmri idn n ™ da tamo ° )ih da tamo stvarno nemogu ništa -- _"_ _lvl _"' selu priča drugo dužnost Je da naše iseljenike upozorimo f01™)60- - raTMos„'i_nuvai P° našem mišljenju bolje Je ako se vrate natrag Unašanja crnaca -- oka„ da ne nasjedaju tkn pričanjima Jer su takva pričanja vrlo °vde 9Je su naučiIi "lakšsm" životu ostanu za uvjek Takvih dentim" koji navodno
ceste tek zašto
ic fugosktTife
ili da će se još nezadovoljnici posve
nisu truda ♦
i
—
starom
snabdjevanjem
je
1M__~ — _ 1 1 1 _
snaga
a-n-
ED
nemaju
iujiio ne ueoa i oeznacajm su i cei zajeaniCKOg s "američkim
činom iivota" Ali kako kožo
U Jugoslaviju neka se nitko ne vraća tko nije spreman da Si laii sa kratke noge" to nsn
doprinese svoju žrtvu obnovi i izgradnji sretnije budućnosti ' kn'ni i'identi" nepo m- - -
cijelog naroda U Jugoslaviju neka se ne vraća onaj koji misli J pranjania kojo
da će na račun drugog praviti življenje Jugoslavija treba kuoni podržavaju američki za
_~_z xa _ _ ' AoetttiK i 4sWiVi v#4:Vj Tf _: _—
krize
propaganda
nezadovoljstva
tada
Li
na medjunarodnim
najreakcio-narnij- i
"d
u
mi im
ni
na
se
u
I hereby want to bring our membership up to date on the
developments in connection with litigation initiated by the
minority of the 7th CFU Convention
„(NA„ŠA OPASKA — Ovdje and the case vas not assigned for Zajednice pnraikaszudusiuckaajkao nazai-e-' aOnheWanednngesduanytil Nthoevefmolbloevrvi1n9g odnayly
pravo stvar izgleda jer brat
ueorge Buban najviše je uče- -
jsetvnoavjabooljue okvaoomadvspookrautu i i npjeramvu basis of this partial hearing the
nom savjetniku stvar poznata
Budući pak znamo da naše član-stvo
želi znati istinu mi stoga
ovaj prikaz donašamo u ori-ginalu
jer vjerujemo da veći
broj staroga članstva razumije
bolje engleski nego li mladji
članovi hrvatski pak da posluži
jednima i drugima — Urednik
Zajedničara
On Thursda November 13
1947 on the basis of a complaint
filed by two members of the CFU
(obviously at the instigation of
the leadership of the minoritv of
da 47 i convention)
demokra-ciji"
i
—
—
i
'
_
'
i _
injunetion vas granted by the
Court of Common Pleas of Alleg-hcn- y
County vithout notice or
hearing This injunetion prevented
the members of the old and nevly
eleeted Supreme Boards from meet-in- g
as scheduleđ on Mondav No-vember
17 A hearing on the con-tinuan- ce of the injunetion vas set
for Tuesdaj-- November 18
On behalf of the newly eleeted
Supreme Board members on Fri-da- y
November 14 ve filed a mi-tio- n
to dissolvo this injunetion This
motion vos merely an argument by
attornevs testing the legal right
of the court to assume jurisdiction
and issue said injunetion
The Court denied this motion
contending that since a hearing
vvai scheduleđ on Tuesdaj-- Novem-ber
18 to determine the sufficien-c- y of the complainants' rights to
injunetive relief in this situation
the injuetion vould not be dissolved
until this hearing
The members of the old and
nevvly eleeted Supreme Boards
waited ali day Tuesday but the
Court vvas buy on other matters
i naličje američke
demokracije
Veoma su zanimljivi i drugi po-daci
koji se donose u
crnačke organizacije "Nacionalno
udruženje za pomaganje napredka
lica obojenih rasa" Iz tog izvje
štaja se doznaje da u 7 država
postoji zakon o biračkom porezu
koji lišava crnce prava glasa u 14
dršava postoji specijalna naredba
koja zabranjuje crncima da se na
željezničkim prugama koriste va
gonima koji su odredjeni za bijele i putnike dok u 8 država crnci ne-maju
prava da se koriste čekao-nicama
za bijelce U 11 država
zakon zabranjuje crncima da pu-tuju
i tramvajima za-jedno
sa bijelcima U 20 država za
branjena je školska obuka crnačke
djece zajedno sa djecom bijelaca
Ograničavanje prava crnaca uzi-ma
najrazličitije i najdivljije obli-ke
Tako je u C država slijepoj
crnačkoj djeci zabranjeno posjeći-vanje
zajedničkih škola za slijepe
U državi Oklahoma crncima je za-branjeno
koriJćenje javnih tele-fonskih
govornica u Texasu — da
učestvuju u "box mečevima" sa
bijelcima u južnoj Carolini je za-branjen
zajednički rad crnaca i
bijelaca u jednim prostorijama I
korišćenje zajedničkih ulaza i iz- -
karakteriziraju bijesna kampanja laza u tvornicama
o
razgovora
prijateljima Jugoslaviju 8novnita--
dirim'M£
Facfs Hot
izvještaju
autobusima
Samo letimičan pregled tih dis-kriminacio-niR
zakona otkriva pra
vo lice "američke demokracije
i __ __ i nih službenika i rasna diskriml--' ?'V J jeamjemn po-nn-i- t- ikusavaju nametnuti drugim naro
olv-"1'-w jesu
tobože ob°ienih
niti par
mjesto
nam
dima
N P
— „ v„ uvuu vm nisu razum en aa oalaze u "' — ~" ij=u Tako na primjer Drema oodac - MILAN I!0Ii Iu™!apnli
zemlju preko koje Je prosio šest različitih armija čija ekono- - smovi' jednakopravni ali i Jednako odgovorni za iigrad- - ma poznato crnačkog naučen jaka omladinac u t'rolanđu i jedan od
mija je bila sravnjena sa ništicom kuće romane nnmH nju sretnije sutrašnjice Takvi u Tuns]™? „:t„j „„x„„: Duboisa u 20 država Sjedinjenih aktivnih vodja lokalnog sindikal- -
iscrpijen od četirigodišnjeg rata terora i gladovaria oni nisut I (Država postoje specijalni zakoni nog pokreta izabran je za vijeć- -
upereni protiv crnaca nika u općini Croland
iwo wiinesses ipiainuns) vvere
heard bv the Court nnd nn
court ruled that the injunetion was
to continue in full force and effect
until the matter could be fully
heard on preliminary objeetions by
a Court En Bane These are the
legal facts of the litigation insti-tute- d by the minority leadership
Our membership should under-stan- d that there hia Wn n
adjudication or ruling as to the
Iegality of this injunetion or the
legality of the eleetion held by
the 7th Convention U eimply
means that the affair3 of the
CFU rernaln in Status Quo that
is the old officers continue to
funetion until final disposition of
the injunetion
It means that the minoritv by
dilatory actlon has succeeded in
preventing temporarily (and I
stress temporarily) the newly
eleeted Supreme Koard from as-sumi- ng their duties in aceordance
vvith tho decisions of the 7th Con-vention
It means also that tho
minoritv discredited at the 7th
Convention is continuing its tac-tic- s of resorting to anv means-i- n trying to force its vill upon the
majoritj' irrespective of the resul-ta- nt damage of the CFU
It is necessary to state that the
eharges of the complainants (the tvo members of the CFU on vvhose
affidavits the injunetion was
granted by the Court) contain
practically nothing vvhlch in any
way justifies the action vvhich
resulted The eharges merely state
tthheat metmhbeerers" isascotnofuvsvlohno tahme oonf-g ficers are and that if the newly
eleeted officers are installed the
CFU vvill "sufer irreparable da-mage"
The two vvitnesses heard by the
Court at the Vednesday Novem-ber
19 hearing added nothing
further to these eharges They
gave no conerete factual testimony
vvhich vvould prove that "the CFU
vvould suffcr irreparable damage"
This vvas so obvious in the testi-mon- y of the vvitnesses and in the
case as presented by tho complain-ants
attorney that the Judge said
to tne attorney: "You have a very
vveak case"
Although this injunetion and its
continuance has delaved tho trans- fer of administration of CFU af-fai- rs to the nevly eleeted Supreme
Doard our membership should not
be disheartened The lavv and the
facts in the case are completely
on the side of the maJority There
is no question in the minds of
the attornevs and evcryone fami-lia- r
vvith ali aspeets of the case
as to the justice of our position
and the eventual outeome of the
case In conelusion I vvant to
stress that nothing has been decid-e- d as to the legality of the clcc-tio- ns held by the 7th Convention
tThheerme erhiatss obfeethne ncoaseheitasreilnfg Thoen
majority had no opportunity to
present its facts
We appcal to ali sincere mem- bers of the CFU vvho are interest-c- d
sole!y in the future vvelfare of
othuer cUonnciolunsiotons coonftitnhuee 7ttho Csounpvpeon-rt
tion and the newly eleeted officers
to support the vvishes of the vast
majority of the rank and file of
our membership The responsibi-lit- y for the delay in putting into
effect the program outlined by
the 7th Convention the respon-sibilit- y for vvhatever confusion
has resulted in our ranks can be
placed at the door only of the
discredited minority vvhose sole
interesi is to remain in their posts
regardless of the vvishes of the
majority of our membership as
refleeted by the majority of đele-- gatc to the 7th Convention
Despite th tem pora ry delay
have complete faithin the fair-nes- s and justice of our Courts Ve
have no doubt that the vvishes of
the majority of our membership
vvill be reeognised and fulfilled
And vve vvant our membership to
fcel confident that your nevv-l- y
eleeted officers vvith your back-in- g and s-up- port vvill do ali in their
povver to secure justice and the
Eucrcful outeome of this case
As the newly eleeted svprem
sal rounscllor and bearing in r nd tho responsibility vested in
me by the Tih Convention I vvant f a ure our memberehip that I
4h„ ' n main at my post and carrv
') fifrht to successful conelusion vith jiuir full backing the bet
rt r--- ts of the CFU will b erved
u i d jutice vvill prevail
Genrge M lUihan Chairman
of the 7th Convention and
newly eleeted Supreme Legal
Counellor