Novosti, January 28, 1947

              9B JF
s
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 28 Januara 1947
NOVOSTI "Recite Britancima neka idu kudi i
Published every
Novosti
Tuesday
Publishing
Thursday
Company
and Saturday by the prestanu nas nazivati banditima"
In the Croatian Language
PORUČILI SU GRČKI PARTIZANI PREKO NOVINARA
Authorized as Second Clas Mali Post Office Department Ottawa BRITANCIMA IZ UREDA VIJEĆA
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 4G052 CP
ADRESA: 20G Adelaide St V Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1G42
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Slovenska Koruška pripada
Jugoslaviji
Na konferenciji minrtara vanjskih poslova koja će se u
mjesecu marču održavati u Moskvi rješavat će se o mirovnim
ugovorima i uvjetima Njemačkoj i Austriji
Na toj konferenciji Jugoslavija će — prema najnovijoj iz-javi
generala Velebita zamjenika ministra vanjskih poslova
— postaviti pitanje razgraničenja sa Austrijom odnosno pri-pojenja
slovenskog dijela Komike i Štajerske Federativnoj Na-rodnoj
Republici Jugoslaviji
Nedavno je o jugoslavenskom pravu na slovenski dio Ko-ruške
govoreno i u jednoj službenoj izjavi jugoslavenskog mi
nistarstva vanjskih poslova pak je istaknuto da će Jugorlavija
raditi na oslpbodjenju Koruške i u najozbiljnijoj formi postaviti
taj zahtjev pred moskovsku konferenciju
Sam maršal Jugoslavije Tito je već nekoliko puta istakao
da se Jugoslavija nikada neće odreći svojih teritorijalni svo-jih
naroda koji su nepravdom ostali izvan granica nove Jugo-slavije
Slične izjave dao je u Ljubljani i podpredsjednik sa-vezne
vlade Edvrard Kardelj
U razgovoru sa novinarima general Velebit je istakao
da je jugoslavenski zahtjev na slovenski dio Koruško i oprav-dan
i nepretjeran Ekonomski i geografski slovenska Koruška
sačinjava jedinstvenu cjelinu sa ostalom Slovenijom
Govoreći o jugoslavenskom pravu na Korušku Dušan Pir-jcv- ec
je u svom predavanju na ljubljanskom sveučilištu ista-kao
da se zahtjev Jugoslavije za priključenje Koruško Slove-nije
Jugoslaviji zasniva na nacionalnim historijskim ekonom-skim
i političkim razlozima
Borba za slovensku Korušku -- - koja se sada iznosi pred
modjunarodni forum — kaže Pirjavec — samo je nastavak
vjekovne borbe slovenskog naroda za ujedinjenje svih sloven-skih
krajeva u zajedničku domovinu Jugoslaviju Zahtjev za
priključenje slovenske Koruško Jugoslaviji zasniva so u prvom
redu na činjenici što u slovenskoj Koruškoj živi 120000 koru
ških Slovenaca koji su neprekidno bili izloženi ponjemčavanju
To ponjemčavanje koruških Slovenaca predstavljalo je
uvod austrijske politike u planu fašističkog prodiranja u po-dunavski
bazen i opkoljavanja Jugoslavije
Poslije anšlusa koruški Slovenci su bili izloženi najgorem
teroru Iz toga razloga oni su se i priključili narodno oslobo-dilačkoj
borbi još 1942 godine i u toj borbi uzeli učešća sa svo-jih
tri hiljado partizana — koruških Slovenaca Cilj ove borbe
bio je priključenje koruške Slovenije Jugoslaviji Njima su se
priključili i istinski austrijski anti-fašis- ti i demokrate
Prema tome problem Koruške nije samo nacionalno slo-venski
problem nego je u isto vrijeme problem borbe protiv
njemačkog imperijalizma To je borba protiv reakcije i jača-nje
demokracije u svijetu
Na pokušaju da se Jugoslaviju zadovolji sa ovećim re-paracijama
koje bi Austrija otplaćivala Jugoslaviji u formi
razne mašinerije i drugih industrijskih produkata odgovorio
je general Velebit kad je rekao- - "Jugoslavenski zahtjevi na
Korušku nemaju ništa zajedničkog sa jugoslavenskim zahtje-vima
o reparaciji Jugoslavija neće prihvatiti teritorijalne pre-djele
na račun reparacija i obratno"
Postavaljajući jugoslavenske zahtjeve pred pomoćnike
ministara vanjskih poslova u Londonu jugoslavenski pred-stavnik
Jaže Vilfan je rekao da Jugoslavija potražuje od Au-strije
više od jednu hiljadu četvornih milja svog teritorija i os-tet- u
koju je pretrpjela od austrijskih trupa sve od 1941 godine
Austrijanci su u glavnom odgovorni za masakraciju sedam hi-ljada
jugoslavenskih gradjana u Kragujevcu 1941 godine a
jugoslavenska vlada potražuje više od 2000 austrijskih gra-djana
koji su uzimali učešća u teroru i zločinima nad gradja-nim- a
Jugoslavije — istakao je Vilfan u Londonu
Sve ovo tumači da su jugoslavenski zahtjevi i opravdani
i nepretjerani kako to reče general Velebit Slovenska Koruš-ka
pripada Jugoslaviji Jugoslavija zahtjeva ovaj dio svog te-ritorija
sa istim pravom kako bi to tražili i' mi Kanadijanci ka-da
bi nam Amerikanci pokušali oteti dio Južnog Ontaria To
su jugoslavenske zemlje nastanjene po Jugoslavenima (Slo-vencima)
i jugoslavenske moraju biti Jugoslavija će tražiti
ovaj dio svog teritorija sa istom odluenoiću kao Sto je zahtje-vak- r
Trst i Julijsku Krajinu
Za vrijeme borbe za Trst naši iseljenici su preko Vijeća
Kanadskih Južnih Slavena učinili dobar posao Obavjestili su
veći dio kanadskog i ostalog naroda da su jugoslavenski za-htjevi
na Trst opravdani To je razumio narod Kanade odas-lavš- i
166 raznih rezolucija od zanatskih unija i drugih organi-zacija
na svoju vladu tražeći od nje da stane na stranu oprav-danih
zahtjeva Jugoslavije To je razumjelo 56000 potpisnika
peticije i 150 raznih organizacija sa članstvom od najmanje
100000
Kako god je bila kanadska javnost obavještena o pravu
Jugoslavije na Trst toliko i još više treba biti obavještena o
pravu Jugoslavije na slovenski dio Koruške Na masovnim
skupštinama na sjednicama zanatskih unija i drugih organi
zacija Kanadjani će biti obavješteni o ovom pitanju samo on- -
iteJA'
Sjeverna Grčka (ONA) — Pra-- i bavili oružje Mnogi od njih nao- -
vi gerilci ljudi i žene u uniforma-- 1 ružani su još iz vremena rata
ma s puškama i partizanskim pje
srnama posijani su po cijeloj Grč
koj
Trik je kako da se izbjegne voj-ska
monarho-fašističk- e vlade ko-ja
traži novinare da bi im prika-zala
samo svoju stranu ove priče
Mi smo pokušali i uspjelo nam je
da izbjegnemo tu kontrolu Niti 10
milja od kraljevskog garnizona is-pod
Kajmakčalana neki partizan-ski
seljaci vješto su sakrili jeep
koji je doveo nas trojicu novinara
do odredjenog mjesta Uputili smo
se dalje pješice kozjom stazom
kroz potoke i krš do Štaba parti-zana
Partizanski seljaci su nas uz
duž puta zaustavljali i tražili da
im obećamo da nećemo odavati
imena njihovih sela u našim izvje-štajima
Boje se vladine odmazdo
Mi smo pak tražili od njih da ne
pričaju o nama da nam ta ista
vlada nebi otežala rad Na nekim
mjestima saznali smo kasnije do-šlo
je do artilerijskog napada na
predjele u kojima su novinari po-kušali
doći u vezu sa partizanima
— gerilcima
Penjali smo se dan i noć dok
smo naišli na razine snijega i Šta-ba
visoke partizanske komade Iz
daleka smo čuli pjesme Seljaci uz
put pokazivali su nam gostoprim-stvo
Njihovo geslo jest: "Englezi
nestajte iz naše zemlje" Svi nose
puške i automatsko oružje bri-tanske
uniforme i po neki ameri-čke
cipele Smiju se i pjevaju
pričaju svoje podvige i hvale se lu-kavim
manevrima kojim su si do- - Slavenska misao ideja vodilja
naših kulturnih radnika
Borba slavenskih naroda za svoj
opstanak za ostvarenje svoje na-cionalne
slobode i nezavisnosti
trajala je stoljećima i sigurno his-torija
nijednog naroda ne poznaje
poglavlja tolikih borba ratova
pobuna ustanaka i revolucija kao
historija slavenskih naroda Ni-jedna
druga neslavenska zemlja
nije bila takovo poprište vječitih
razbojišta i vječiti objekt i ma
mac najrazličitijih osvajača —
od Franaka od Rima do Bizanta
od Tatara do Turaka od Šveda
do Mlečana od Madjara do Talija-na
i naročito Nijemaca — kao
slavenske zemlje Geografski po-ložaj
slavenskih zemalja — na
udaru raznih imperijalizama i os-obito
najgrabežljivijeg imperija-lizma
germanskog — dovodi u opa-snost
sudbinu milijuna Slavena
kroz vjekove u ropstvo istreblju-je
ih vojaci i gura u ratove po
svim klaonicama Europe za tudji
račun za tudje interese Na kos-tima
ovih uludo i jalovo propalih
slavenskih milijuna poneke osva-jačke
držae podigoše svoje im-perije
u licu krvavih dinastija i im-pe- ri
jal ističkih krugova Carigrada i
Beča Stalne agresije neprekidna
brisanja i ljudi i krajeva borbe i
ratovi poništiše potpuno mnoga
slavenska plemena kao Polapske
Slavene dok su drugi slavenski
narodi razjedinjeni i malobrojni
bez uzajamne veze poznavanja i
razumijevanja životarili pod jar
mom tudjinskih gospodara ili u
njihovoj zavisnosti Ali german-ski
je imperijalizam odigrao naj-sudbonosniju
ulogu u djelokrugu
sviju sjevernih i južnih Slavena —
Hrvata Srba Poljaka Slovenaca
Čeha Slovaka i drugih — pa do-sljedno
tomu on i za čitavo sla-venstvo
kroz cijelu njegovu his-toriju
predstavlja najveću opas-nost
I iskustvo historije pokazuje
da je politika odbojnosti prema
životvornoj spasonosnoj ideji
medjuslavenskih odnosa pojedine
slavenske narode izolirala osa-mila
i na taj način izravno izložila
udaru neprijatelja Istina je da je
politika sveslavenske koncepcije
u toku triju posljednjih stoljeća
prolazila kroz raznolike faze da
je u raznim epohama bila i raz-ličito
tretirana pa i zlorabljena
ali je u suštini i propovijedana
ustima svojih najboljih predstva-nik- a
onih u glavama kojih je naj-prije
i najlucidnije sazrela ona je
bila otkriće svijetlo i putokaz u
pomrčini ropstva i trvenja medju
samim slavenskim narodima
Jedan od Hrvata dominikanac
Ari nlrn wH nriinili runm TiiatttloviM uAni wl Ai rw„il JU™J Krilanić jo3 prije tri sto- - bM-M- pitala i od n vtod da SS'mJT' - "
preko svog izaslanika na ovoj konferenciji utječe na pravilno koncepcijom te ga s punim pra-rješen- je
jugoslavensko-austrijsk- e granice vom i najbolji ruski historičari
'I fc
Drugl imaju oružje upravo iz vla
dinih spremišta Mnogi su izvršili
prepad na britanske vojnike i nji-ma
oduzeli oružje nekoje su i
svukli Govoreći o ladi oni ju na-zivaju
monarho-fašističko- m Mno-gi
od njih imaju direktnog intere-sa
u borbi protiv lade ili zato Sto
ku im poubijali porodice ili pak
zato što su baš ćIanoi gađanje
lade u Grčkoj uko suradjivali
Nijemcima i protiv njih odili
borbu
Jedna djevojka mi je rekla: "Bo
gami nije Sala nositi pušku i spa-dati
u snijegu Mi bi radje bili u
našim selima Ali otako branimo
gole živote i branimo našu Grčku
od kolaboratora koji su pomagali
nacističke zulume i onda dodala:
"recite Ilritancima neka idu ku-ći
i neka prestanu da nas naziva-ju
banditima"
U maloj sobi partizanskog ko-mandanta
slušali smo gorku priču
grčkih partizana Strašno je to
kažu boriti četiri godine protiv
Talijana Nijemaca i Itugara i on-da
poslije pobjede bježati u gore
u obrani vlastitog žhota
Jedan od partizana imenom
Kalfa pomoćni šef Štaba koman-de
Pajkon — Kajmakčalana i nje-gov
drug Nikita kažu da se bore
za demokratsku Grčku u kojoj će
sve stranke biti priznate bile one
lijeve ili desne — samo ne fašis-tičke"
Mi se borimo — nastavio Je da-lje
komandant Nikita protiv vla-de
nasilja i monarho - fašističkog
prozvaJe ocem sveslavenske zami-sli
Na primjer ruski historik
SM Solovjev misli da su Križa --
nićeve ideje o preuredjenju Ru-sije
17 stoljeća imale utjecaja u
reformama Petra Velikoga Smion
svećenika u onoj magli vremena
kada je veći dio slavenskih naro-da
bio razapet izmedju Islama i
Rima kada je kmetska slaveska
krv iz dana u dan kapala pod
čizmom osmanlijskih paša i aga
na jednoj a na drugoj strani pod
nasiljima i domaćih i stranih kne-zova
i grofova feuduma Ponesen
svojom idejom — unatoč okrutnoj
disciplini katoličke crkve i papin
skog Rima — on je krenuo u Ru-siju
i cio život posvetio studiju
historije slavenskih naroda Upo-znavši
na iz-ori- ma veličinu rusko-ga
naroda on više ne odstupa od
te koncepcije pa čak uzima i dru-go
ime (Juraj Biliša) — postavši
svjetskim čovjekom — da bi onu
ideju o neophodnoj potrebi zbli-žavanja
sviju Slavena u borbi za
slobodu i sigurnost — kao protu-težu
germanstvu — mogao otvo
renije i nesmetanije propovijedati
Samo u vezi s velikim stvaralač-kim
ruskim narodom jedino s po-moću
tog naroda pod njegovim
vodstvom Križanić je smatrao
mogućim oslobodjenje ostalih sla-venskih
naroda I on upravo u
jednom borbenom zanosu kliče:
"Na obranu naroda! Hoću da
istjeram sve strance njihove vod-j- e
i vojnike i da podignem sve
Ruse Poljake Litavce Srbe i
svakoga tko je slavenskog roda
i borbenog duha i svakoga tko
želi zajedno sa mnom ratovati"
Jer proučavanje historije slave-ski- h
država svjedoči mu da su
one nekada samostalne bile i da
su propale i pale u ropstvo pod
tudjinsku vlast zbog nepoznava-nja
i nerazumijevanja zbog svo-je
nesloge pa i trvenja Slave-nski
upravljači kaže Križanić
"nisu se nikakvog dobrog dogo-vora
držali 1 nisu medjusobono
veze podržavali" i da su zato
"pod vlast drugih naroda pali"
U svom djelu" Ruskoe gosudarst-v- o
v polovine 17 veka I Moskva
1859" on piše:
"4 Teška j nevolja naša I to
Sto nas drugi narodi Grci Tali-jani
Nijemci Tatari vuku na svo-ju
stranu upliću u svoje raspre
i medju nama siju neslogu a ml
zbog svoje gluposti dajemo se za-vesti
te za druge vojujemo i tudje
ratove činimo svojima A medju-sobn- o
se mrzimo i vodimo nepri-jateljstva
na život i smrt te bez
ikakve potrebe i razloga progoni-mo
brat brata Tudjincima vjeru-jemo
sve i sva S njima sklapamo
prijateljstva i saveze a sami se
režima Caldarisa Dok je tako go-vorio
komandant drugi su to pot-vrdjiv- ali
Nas ne pomaže nitko od
naših susjeda niti oružjem prem
da nas bodre i tješe Mi se sami
borimo Hori se cijeli grčki narod
Mi se borimo po cijeloj Grčkoj no
najviše na sjeveru — ali gdje ima
Grka tu ima i borbe
Nama novinarima je predana
proklamacija u kojoj se poziva
medjunarodna komisija neka do-dj- e
u brda i vidi što mi vidimo
"Neka dodju i sami vide — rekao
je Kalfa" On Je stari ratnik iz ar-mije
ELAS-- a Sadanja monarho-fašističk- a
vlada ga je otjerala u
krovište nakon što je poubijala i
pozatvarala cijelu njegovu porodi-cu
Nikita je takodjer ratovao pod
ELAS-o- m i spada u macedonsku
oslobodilačku brigadu Po njego-vim
riječima i Metaksasova dikta-tura
i sadanja anti-narod- na grčka
vlada jednako zapostavljaju Ma-cedon- ce
i smatraju ih inferijorni-m- a
Nama novinarima su govorili
britanski obavještajni oficiri ko-je
smo sreli na putu u planine da
izmedju Macedonaca i Grka posto
ji velika zategnutost zbog pitanja
autonomne Macedonije Medjutim
mi smo na vlastite oči vidjeli pr-vaka
jedne i druge grupe kako se
slažu po svim principijalnim pita-njima
i nikakav znak nije odavao
da se razilaze o tako osnovnim
problemima kao što je forma vla-sti
Njihovo glavno i najvažnije
pitanje jeste osloboditi Grčku i to
osloboditi ju od Engleza i monar-ho-fašističk- ih
bandi koje su se
protiv volje naroda popele na
vlast
-
"
sa
se
sebe i svoga naroda stidimo 1
lučimo"
Tostoji Jedna pjesma Silvlja
Strahimira Kranjčevića koja ne-milo
govori o našem uzajamnom
uništavanju kao i ovaj Križanićev
citat Tudjin-dje- d priča svom unu-ku
o zemlji davno naseljenoj na-rodom
što naprosto ubi sam sebe
u pijančevanju i neradu svadja-m- a
I tučama zbog ničeg u stvari
Za vrijeme te zbilje tog žalosnog
zbivanja pjesnik veli kako im
mudiaci "ispred nosa vino piju"
I tu aemlju uživaju sada oni —
uljezi Uskoro dijete u Igri išče-prka
nekakvu kost nekog našeg
slavenskog pretka i s njom će
pravo djedu da mu odgoneta nje-no
porijeklo: ovaj koštani os-tatak
našega jada I sad nastaje
jedno stanje djedova djavolskog
podsmijeha zapravo ironije bolje
sarkazma šta više karikature —
eto baš takovo stanje da prsneš
od muke:
"K moj sinko hiljade su tomu
ljeta
To su kosti pretpotopnog
magareta"
A mladi ruski učenjak kandidat
historijskih nauka Boris Dacjug
u svojoj studiji "Juraj Križanić l
ruski narod" kaže: "Istinsku veli
činu Rusije ne vidi Križanić u le-gendama
ma koliko one imale li-jep
oblik već izvornim tradicija
ruskog
bi za I nezavisnost
Križanić je svoju veliku misiju
i koncepciju o osnivanju
sveslavenske države pod vodstvom
ruskog naroda pretpostavio i
svom životu l svom pozivu domi-nikanca
službi katoličke crkve a
s toliko odlučnosti hrabrosti i do-sljednosti
da je — neshvaćen i
osumnjičen — konačno imao gor-ku
i žalosnu čast proživjeti 15 go-dina
progonstva u Sibiru Ali
sudbinu njegove misije nisu satrll
natražnost neznanje i glupost
njegovih savremenka kao ni kaos
vremena u kojemu je pater Križa-nić
živio i djelovao Tragom Kri-žani- ća
pošll su i drugi sinovi i hr-vatskog
i srpskog naroda kroz ci-jelo
19 stoljeće do naših dana i tu
svoju čežnju za približavanje Ru-siji
očitovaše ili putovanjima u
Rusiju ili svojim književnim napi-sima
o Rusiji Zna se da je izvor-na
literatura o Rusiji kao i o
Sovjetskoj Uniji uopće veoma os-kudna
i uzrok ovoj činjenici leži
u krvavim vremenima koja su tra-jala
od Križanića do nedavne pro-šlosti
i u kojima su živjeli sjeverni
1 južni Slaveni kao i sam ruski
narod pod bezočnom tiranijom ca-riz- ma
A sami borci i pisci od
Jurja Križanića preko Gaja Sve-toza- ra
Markovića Frana Šupila
Cijene prevoza prtljage
pokućstva itd
Prema obavjesti Jugoslavenskog Pomorskog Ureda u Nev
Yorku cijene za prevoz robe i pokućstva iseljenika-povratnik- a
od Montreala do Sušaka jesu slijedeće:
Do 250 funti težine ili 50 kubičnih stopa prostora ne će se
plaćati ništa
Preko toga naplaćivat će se 50 centi po kubičnoj stopi na
svu prtljagu i pokućstvo
Što se tiče takvih stvari kao što su automobil bicikl i slič-no
redoviti članovi radnih grupa — oni koji idu sa grupom
na rad — platit će po istoj cijeni kao i za prtljagu i pokuć-stvo
tj 50 centi po kubičnoj stopi
Ostali putnici koji nisu redoviti članovi grupa platit će za
prevoz takvih stvari po punoj cijeni naime fedan dolar po
kubičnoj stopi
Ovo isto važi za alat i manje mašine koje su privatno
vlasništvo pojedinca Ako se radi o članu grupe platit će po-lovicu
cijene (50 centi) a ostali će platiti punu cijenu (1 dolar)
NAPOMENA: — U koliko se ovdje govori o "punoj ci-jeni"
to ne znači da se naplaćuje ista cijena kao kod pri
vatnih parobrodarskih društava nego se još uvjek daje po-pust
Za robu i pokućstvo dat je jednaki popust svima bez
razlike da li su članovi grupa ili ne No što se tiče drugih
stvari i tu popusta ne može-- biti isto za članove i nečlanove
OBAVJEŠTENJE O UVOZNIM DOZVOLAMA
Obavješteni smo da je ministar spoljne trgovine FNRJ
donio rješenje oslobadjajući iseljenike-povratnik- e uvoznih
dozvola za stvari koje dovoze sobom u zemlju To rješenje
glasi:
"Prema ukazanoj potrebi a na osnovu čl 1 i 2 Uredbe
o stavljanju uvoza l Izvoza pod nadzor države u vezi čl 3
tpć 2 Pravilnika o sprovodjenju nadzora nad uvozom i iz-vozom"
REŠAVAM
"Da se u vezi moga rešenja IV Br 23568 od 19 augu-sta
1946 g odobri uvoz bez uvoznih odobrenja pokućan-stv- a haljina rublja privrednog inventara predmeta is
hrane i svih drugih predmeta koje uvoze iz inostranstva
naši iseljenici — povratnici koji se doseljavaju u Fede-rativnu
Narodnu Republiku Jugoslaviju s tim da se ovaj
povlasćeni uvoz bez uvoznih odobrenja odnosi i na pred-mete
koji su kolektivno vlasništvo grupa ili zadruga dotič-nih
iseljenika"
OSLOBODJENJE OD PLAĆANJA CARINE
Ministar financija FNRJ donio je rješenje oslobodjajući
iseljenike-povratnik- e od plaćanja uvozne carine Obavijest
glasi:
"Ministar financija FNRJ rešenjem VI br 7815 od 27
jula 1946 godine oslobodio je naše iseljenike-povratnik- e iz
inostranstva od plaćanja uvozne carine na pokućanstvo
haljine rublje privredni inventar predmete ishrane i druge
predmete (bilo nove ili stare) koje sobom nose s tim što sa
za privredni inventar neće zahtjevati odobrenje Ministar-stva
industrije
Ovo oslobodjenje važi i za kolektivna vlasništva iseljp
ničkih radnih grupa ili zadruga Sa prednjim rješenjem
upoznate su carinarnice na celoj teritoriji FNRJ"
UPOZORENJE FOREIGN EXCHANGE CONTROL BOARDA
Foreign Exchange Control Board iz Ottawe obavjestio je
Vijeće preko managera Canadian Bank of Commerce da upo-zorimo
sve one koji odlaze iz Kanade na stalni ili duži bora-vak
da ispune formulare o promjeni boravka (Application for
Change of Status from Resident to Non-Reside- nt for Foreign
Exchange Control Purposes) Te formulare može se dobiti kod
svake banke koje će ih takodjer i ispuniti Najbolje je kod
ma naroda u njihovoj bor-- j banke gdje imate otvoren račun
slobodu
jedne
u
Eugena Kvaternika Račkoga i
Stjepana Radića do Augusta Ce-sar- ca
i Miroslava Krleže i mnogih
drugih teško su i krvavo iskuplji
vali svoju politiku oslona — jedi-no
spasonosnog — na Rusiju na
veliki Sovjetski Savez danas Naj-zad
kada je riječ o sveslavenskoj
ideji ona je bila jednako gonjena
od tudjinske vlasti nad svim Sla-venima
u dvojnoj monarhiji kao i
od carističkog režima u Rusiji jer
su u njenu ostvarenju — svaka
od te vlasti na svoj način i prema
svojim Interesima — vidjeli opas-nost
za svoju protunarodnu pro-- t
u slavensku l osvajačku politiku
Ipak pod teškim oklopom ovih
prilika u nas su nastala više-ma-n- je
značajna djela u oblasti i knji-ževnoj
l naučnoj: Gundulićev "Os--
man" t niz pjesama i spjevova od
drugih dubrovačko-dalmatinski- h
pjesnika o slavenstvu do Andrije
Kačića Miošića i njegovih "Raz-govora
ugodnih naroda slovinsko-ga- "
u vrijeme Ilirskog pokreta
nema možda književnika koji ni-je
ili u stihu ili u prozi progovorio
o slavenskoj uzajamnosti do Pre-radoviće- ve
"Ode slavjanstvu" i
kod nekih srpskih pjesnika postoji
ista pojava dok Prota Mat i ja
Nenadović u knjizi svojih memoa-ra
o srpskim ustancima pod Ka-radjordj-em
sam piše o svom putu
u Rusiju kasnije će o tom govo-riti
Svetozar Marković Zmaj i
drugi Krajem 19 stoljeća objav-ljuju
svoje napise o Rusiji s mno-štvom
karakterističnih zapažanja
i naučnih konstatacija poznate lič-nosti
tadanjeg hrvatskog života:
Franjo Rački: "Putne uspomene o
Rusiji" Vatroslav Jagić: "Spome-ni
mojega života (u Rusiji)" Pe-tak
Tomić: "Azov — Pjatigorsk
— Darjal (Kavkaz)" August
Langhoffer "S mog puta po Kav-kazu"
Stjepan Radić "Pisma iz
Rusije" Milan šenoa: "Sajam u
Nifnjem Novgorodu" — i drugi
Poznata je jedna izvrsna Kranj-čevićev- a
poetska realizacija na te-mu
o Rusiji ("Vislja" i neke dru
ge pjesme o Slavenstvu ali slabi-jeg
umjetničkog značenja) Voli
je ovaj čovjek bolno uznemirenim
srcem pjesnika umorno ljudstv
— napaćena brata radnika No ta-kodjer
njegov se pogled nije mo-gao
otkinuti od Rusije Vidio je on
— ovaj čudesni patnik i vizionar
— vidio je u Rusiji genijalnog pre-vratnika
i preteču za oslobodjenje
(Prene na Mrani 4)