000444 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
=1 „fc_ Mg 1 3 ja- - ii 'js5§ STRANA 2 NOVOSTI Utorak 7 oktobra 1947 NOVOSTI DRUGI KONGRES NARODNOG Publiahsd every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croaticn Lcnguage FRONTA JUGOSLAVIJE Authoriied as Second CUss Mail Post Office Department OtUw iziasi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Regtotered in the Registry Ofiice ior the City of Toronto cn the 24th day of October 1941 as No 4&052CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontatio Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvržćuju — Rukopisi se ne vraćaju Poraz ustašo-mačekova- ca na konvenciji Zajednice Da konvencija Hrvatske Bratske Zajednice nije tekla rc malnim tokom tokom koji dolikuje ovako velikim konvencjar i demokraciji u opće kriva je šaka abnormalnih usta 'a mačekovaca kojih je poraz pretvorio u pobješnjelu rulju Bi i su spremni na sve Pokušavah su sve Prijetili su grdili j izazivali su fizički su napadali i pozivali na tuču nebi li ako izazvali strpljenje napredne delegacije i dali priliku prisutnoj policiji da zatvori dvadesetak naprednih i razbiju konvenciju U kratko nastupali su bijesno odajući tako refleks onog što su njihova braća činili nad našim narodom u staroj domovini Na Sedmu konvenciju polagali su ustaše i maćekovci sve svoje nade Cijeli ustaško macekovski aparat onaj u ovim zemljama i onaj u logorima u Europi bio je oko toga i na tom pitanju uposlen Sve tamo od ustaško-mačekovsk- og kongresa održanog prije dvije godine u Chicagu pa do konvencije Zajednice radili su u pravcu osvajanja Zajednice milom ili silom Dola-zak izdajnika Mačeka u ove zemlje putovanje skupštine i konferencije održavane po Sjedinjenim Državama i Kanadi po ustaškom izbjeglici Giuniju pisanje odpadnika Radice Krnje vica prekrštavanje ustaške "Danice" i maćekovskog "Jugo-slavenskog Glasnika" fizički napadaj na urednika Zajedničara u uredu Zajednice odstupanje Cvitkovića kao "nedovoljno ratobornog" iz glavnog odbora Giuniovo potezanje levorvera na tri wellandske Hrvatice napadaj noževima u Val d'Oru na studenta Jamičića falcificiranje listova izvlačenjem "crvenog strašila" i "petokolonaštva" obijanje washingtonskih i ottaw-ski- h pragova po Mačeku i Giuniju i t d — sve ovo i sve drugo što su radili ustašo-mačekov- ci bilo je u pravcu samo jednog — osvajanje Hrvatske Bratske Zajednice Drugim riječima sve je to bila tek predigra onom što se spremalo i što se trebalo dogoditi na Sedmoj konvenciji Osvojiti upravu Zajednice biti na čelu 100000 organizi-ranih Hrvata Srba Slovenaca i drugih Slavena koji se nalaze u Zajednici preuzeti uredjivanje Zajedničara koji se štampa u nekih 60 000 primjeraka kontrolirati dvadeset milijuna teško stečenih ušteda i imovine članstva Zajednice — cilj je bio ustašo-mačekova- ca Njima Zajednica kao potporna organizacija nije potrebna Njima je Zajednica bila potrebna ne da pomognu članstvu Zajednice jer oni niti umiju niti mogu išta dobrog doprinjeti Zajednici i njezinom članstvu nego da na ime i sa vrha Zajed-nice nastave svojim antinarodnim i pro-fašističk- im radom Za-jednica je za njih predstavljala zadnji oslonac — rehabilitaciju svoje propale političke karijere Imajući Zajednicu u svojim rukama ustašo-mačekov- ci bi iskorištavali i prikazivali svijetu i omeričkim vlastima od kojih se pomoći nadaju kako je "ise-ljena Hrvatska" s njima kako hrvatski iseljenik "podupire" njihov plan i program i kako hrvatski iseljenik "osudjuje" novu narodnu Jugoslaviju i njeno vodstvo Hrvatska Bratska Zajednica im je trebala da sa vrhova tog velikog svetionika sagradjenog rukama i znojem hrvatskih radnika pucaju na zemlju i narod kog su izdali i prevarili Jednom riječju — Hrvat-ska Bratska Zajednica im je bila zadnja nada Sto bi se bilo dogodilo da im je uspjelo doći na vrhove Zajednice Ostavljajući druga pitanja po strani mi kažemo da bi to bila najveća šteta i sramota za Hrvatsku Bratsku Zajednicu Pod njihovom upravom Zajednica bi opadala ne rasla Sa svojom antinarodnom politikom koju bi uveli u Za-jednicu tjerali bi članstvo iz Zajednice Prema svojoj staroj praksi Zajednicu bi podgrizale razne afere Zajednica bi se povlačila po sudovima a novi raspor ezi nesredjena bolna potpora i druga poslovanja kojima oni nisu dorasli da ih riješe spriječavola bi priliv novog članstva Eto ovo i ovome slično bi se dogadjalo u toj našoj velikoj i moćnoj potpornoj organizaciji kad bi ustašo-mačekov- ci po nesreći došli na upravu Konvencija je prošla Pobijedili su oni kojima i članstvo l organizacija leži na srcu Pobijedili su zajedničari Ali to još ne znači da je opasnost minula Obratno danas više nego ikada treba čuvati i graditi Zajednicu Danas više nego ikada treba raskrinkavati namjere ustaša i mačekovaca Hrvatska Bratska Zajednica je spašena ah sramotu koju su joj ustaše i mačekovci nanijeh na prošloj konvenciji treba oprati Članstvo Zajednice je znalo oprati ljagu svoje organi-zacije u prošlosti pak će i u budućnosti Poraz kojeg su ustašo-mačekov- ci pretrpili na Sedmoj kon-venciji Hrvatske Bratske Zajednice je od posebnog značaia i veličine Može se slobodno reći to je jedna od najvećih i najznačajnijih pobjeda naprednih demokratskih sila naših ise-ljenika općenito članova Hrvatske Bratske Zajednice posebno Tom pobjedom naprednih sila u Zajednici osigurana je bu-dućnost i proširenje Zajednice Sa tom pobjedom koristiti će se cjelokupni na! narod u ovim zemljama demokratske silo Amerike i naši narodi u staroj domovini U toj pobjedi na-prednih sila postavljeni su zdravi temelji još većem produb-ljivanju bratstva i jedinstva no samo hrvatskih nego srpskih slovenskih i drugih Amerikanaca slavenskog porijekla Sa tom pobjedom Hrvatska Brat-k- a Zajedn ~a je širom otvorila svoja vrata svakom Amerikancu slavenskog porijekla Sa tom pobjedom Hrvatska Bratska Zajednica se postavila na ćelo ostalih slavenskih bratskih organizacija pokazala put i preuzela vodeću ulogu u amerikansko-slavensko- m pokretu r tii £L-- Velika riba malu ribu jede — Ova gorka istina iz životinjskog carstva vjerno se prenaša na današnji kapitalistički poredak Politika cijepanja odgovorna za krvoproliće u Indiji PIŠE: SIBTAY HASAN PREDSTAVNIK INDIJSKE ŠTAMPE NA GENERALNOM ZASJEDANJU UJEDINJENIH NACIJA štampa na sjevero-nmeričko- m kontinentu je nekada vrlo malo ili gotovo ništa posvećivala pažnje Indiji — zemlji od 400 milijuna stanovnika Danas više nije tako Svaka osoba na ovom kontinentu zna ako ništa više to da se tamo provodi bratoubilački rat da tamo Hindusi Muslimani i Siki ubijaju jedan drugoga da se pali pljačka i uništava čak ni starci pa ni djeca nisu poštedjeni Svatko danas zna o tome Ali Je Jedna stvar o kojoj zna vrlo malo jer se o njoj ne piše kako treba i to da se pobune stanovništva ne redaju po cijeloj Indiji nego samo uz granicu indijske provincije Pu-nja- p Fo novom britanskom planu za "nezavisnost" Indije Punjap je podijeljen u dvije provincije — za-padni Punjap koji je predan no-vom muslimanskom dominionu Pa-kistanu — i istočni Punjap koji je predan hinduskom novom dominio-nu Indiji što je u ovom najčudnovatije J to da samo oko dva milijuna sta-novnika živi u pobunjeničkom pre-djelu dok muslimansko stanovni-štvo Pakistana broji nekih 20 mi-lijuna i ne-indijs- ko stanovništvo u dominionu Indije oko 30 milijuna Ogromna većina stanovništva u oba dominiona usprkos svojih različi-tih vjerskih l drugih obilježja živi u miru Neprestane pobune u FunJapu imaju svog razloga i tih je neko-liko Najglavniji Je to što je up-rava Punjapa najvažnije provinci-je za Dritance u rukama samih Britanaca Britanci naime uprav-ljaju zapadnom i istočnom provin-cijom Punjapa kroz kolonijalni re-žim onih ljudi koji su lojalni nji-ma Takva je eto "nezavisnost" Punjap je uvjek bio obradjivana baza za podupiranje Britanaca Od tuda je regrutirana i vojska za Britance Pri koncu rata indijski vojnici su odašiljani kući bez ika-kve zaštite njihove budućnosti Ve-ćina njih danas je besposlena Kad su bili u vojsci njih su Britanci držali odvojene — posebno Indi-jance posebno Muslimane i pose-bno Sikc Sada je u Punjapu nastalo oz-biljno pomanjkanje hrane i glad jer nisu rodili ovogodišnji usjevi Dok poraženi narod Njemačke pri-ma po 600 grama hrane dnevno indijski narod saveznik u borbi za pobjedu nad fašističkom osovi-nom prima manje od 200 grama dnevno Pa kad čovjek umire od glada i bolesti naravski on nije prijateljski raspoložen ni prema svom susjedu Ali to je samo manji ili rtesnat-n- i uzrok sa pobune Osnovni ratlog je britanska tradicionalna politika "zaadi pa ladaj" Treba uzet' u obzir da sa histo rijskog gledišta nema opće nikak-vih dokaza da su se Hindusi i Mu-slimani ikada medju sobom ubijali i uništavali prije nego je počela britanska okupacija 1805 godine Na drugu stranu ima pak stoti-ne i stotine dokaza od samih bri-tanskih predstavnika u Indiji koji priznavaju da su lokalne borbo pomagale Britancima podržavati upravu Na razne načine su orga-nizirane i podstrekivane pobune nekada na osnovu vjere nekada na osnovu lokalnih i okružnih up-rava itd Tako je i sada Britanska taktika je prouzročila hindusko-muslimans- ke pobune na granici iz-me- dju Pakistana i Indije Jedna druga stvar koju štampa na ovom kontinentu nikada ne spo-minje je to da se indijski radnici se ne o o OMLADINE DALEKOG ISTOKA JUŽNE Na 22 septembra su predstav-nici napredne omladine zemalja Dalekog Istoka i Južne Afrike koji borave već izvjesno vrijeme Jugoslaviji održali konferenciju za štampu u Novinarskom klubu Beogradu na kojoj su iznijeli svoje utiske Sativapal Dang predstavnik in-dijske omladine rekao je izmedju ostalog: "U toku 18 dana koje smo spro-veli u Jugoslaviji prilike na koje sam naišao u vašoj zemlji stvar-na su me ispunile oduševljenjem Uslovi rada kulturne ustanove I sve što se u Jugoslaviji i'ni za radnike je baš ono zašto se rad-nici u mojoj zemlji bore i što Još nisu izvojevali Posjete koje smo učinili radničkim odmaralištima i dječjim domovima ostavile su naj-dublji utisak na mene Bio sam iznenadjen velikom pažnjom koja se u Jugoslaviji posvećuje djeci" Predstavnik Južnoafričke omla-dine Viktor Mbobo rekao je izme-dju ostalog: "Ja dolazim iz zemlje gdje crni ljudi imaju najveće teškoće i pro-laze kroz najteže patnje U vašoj divnoj i naprednoj zemlji vidio sam da nema rasne diskriminacije Gdjegod sam išao narod me je pozdravljao i izražavao svoje sim-patije baš kao da je znao da ja dolazim iz zemlje gdje Crnci pate U mojoj zemlji Crnci nailaze na prezir poniženje i mržnju U va-šoj zemlji osjetio am po prvi put da sam ljudsko biće" Rona Bailev vodja omladine ie Novog Zelanda podvukla je da je najveći utisak u Jugoslaviji na nju učinilo to što žene uživaju Jed-naka prava sa muškarcima Predstavnici napredne omladino Moleje Chen Tien Li Sung i predstavnik omladine oslobodjene Kine Ravmond Wong takodjer su bore protiv pobuna U Lahoru Amritsaru Multanu i drugdje u Punjapu gdje postoje sindikalne organizacije Sve-indijs- kl sindikal-ni kongres je uspostavio zajedni-čke hindusko-muslimansk- e odbore za obustavu medjusobnih borbi Radnički pokret Indije je sam po sebi dovoljan dokaz kako dvije različite vjerske grupe mogu ži-vjeti zajedno u miru i bratstvu U sindikalnom pokretu nema vjerske mržnje i podjele Prema najnovijim izvještajima Zemlja gdje govori ratu nego radu KONFERENCIJA PREDSTAVNIKA I AFRIKE u u iz Punjapa najmanje dvojica rad-ničkih vodja su dali svoje živote u naporima za spriječenje brato-ubilačkog rata izjavili da su duboko impresiranl onim što su vidjeli u Jugoslaviji "Jugoslavija radi za mir u svi-jetu — izjavio je Wong Vi u Jugo-slaviji ne pričate o atomsko] bombi i naoružanju Vi radite za interese širokih narodnih masa za opći pro-speritet" Sudjenje grupi izdajnika u Sarajevu Sarajevo — Pred Narodnim su-dom za Sarajevo otpočelo je sudje-nje grupi izdajnika za djela koja su počinili za vrijeme okupacije i poslije oslobodjenja U optužnici se podvlači da su optuženi za vrijeme okupacije ra-dili za račun njemačkog okupatora i mobilisali Muslimane u Bosni i Hercegovini pod parolom stvara-nja autonomne Bosne i Hercego-vine pod zaštitom Nijemaca Posli-je oslobodjenja optuženi su stvo-rili organizaciju koja je bila u vezi sa pobunjeničkim bandama i pomagala im da nabavljaju oružje Izmedju ostalog ova organizaci-ja imala je za dužnost da priku-plja politićke podatke i da širi laž-ne priče o situaciji u Jugoslaviji Ovi podaci dostavljani su izvjesnim stranim agentima BUGARSKA ŠALJE BAKAR JUGOSLAVIJI Sofija — Na osnovu odredaba l ntedtkor snnratuma Ducarska će i poslati Jugoslaviji 3 hiljade tona iMtkarne rude koja će se preraditi u Jugoslaviji kao i 1500 tona bakarnog koncentrata i 600 tona ' cinkovog koncentrata Jugoslaviji ] će poslati 3000 tona jabuka 800 tona krušaka 1000 tona povrća i t d Bugarskoj Na 26 septembra 1947 u 3 sata posije podne otvoren je na svečan način II Kongres Narodnog fron-ta Jugoslavije Svećanom otvara-nju prisustvovali su predsjednik Narodnog fronta Jugoslavije i predsjednik Savezne vlade Maršal Tito članovi Presidijuma Narodne skupštine na čelu sa predsjedni-kom Presidijuma Ivanom Riba-rom članovi Savezne vlade"! vlada svih narodnih republika zatim Izvršni odbor Narodnog fronta i delegati Narodnog fronte iz cijele zemlje Kongresu prisustvuju i delegati Sovjetskog saveza Poljske ćeho-lovačk- e Bugarske Albanije Francuske Grčke Rumunjske Madjarske Slovenske Koruške i Slobodne teritorije Trsta Tako-djer su prisutni i predstavnici Jugoslavenske armije kao i pred-stavnici Narodne omladine Jedin-stvenih sindikata i Antifašističkog fronta žena Ulazak Maršala Tita svi su pri-sutni pozdravili ustajanjem i du-gim oduševljenim aplauzom Otvarajući Kongres generalni sekretar Narodnog fronta Jugo-slavije Sretan Žujović jo istakao da je zadatak ovogodišnjeg Kon-gresa ne samo podnošenje izvje-štaja o dosadašnjem radu nego da se na iskustvu dosadašnjeg rada Još više učvrsti organizacija Na-rodnog fronta i da se još čvršće organiziraju narodi Jugoslavije na novim zadacima i novim uspjesi ma Na predlog generalnog sekreta-ra žujovića izabrano je radno predsjedništvo od 18 članova na čelu sa Mošom Pijade potpred-sjednikom Presidiuma Narodno skupštine FNRJ U ime Jugoslavenske armije Kongres je pozdravio general lajt-na- nt Svetozar Vukmanović: Naša Armija podvukao je general Vuk-manovićponi- kla je iz svenarodne borbe protiv okupatoru i domaćih izdajnika i reakcionara Karakter ove borbe opredijelo je karakter armije koja je krvno zainteresira-na da brani i obrani nezavisnost domovine da brani i obrani teko-vine velike oslobodilačke borbe Ona je svjesna toga da je primila oružje iz ruku naroda i da joj je narod povjerio sigurnost naših granica i osiguranje mirnog stva-ralačkog rada naših naroda Budi-te sigurni da će Armija moći i znati spriječiti svaki nasrtaj na našu cvatuću jugoslavensku ze-mlju" Pozdravljajući Kongres u ime Jedinstvenih sindikata Djuro Sa-l- aj je podvukao da se Jedinstveni sindikati u periodu izmedju I i II kongresa Narodnog fronta mollzl-ra- ll radničku klasu putem takmi-čenja udarništva i novotarstva za obnovu i izgradnju zemlje Sindikati su se organizaciono učvrstili i broj članova porastao je za 50 posto Jedinstveni sindi-kati broje danas oko milijun čla-nova Zalaganjem radničke klase na privrednom polju produktivnost rada prošle godine porasla Je u poredjenja a 1945 u osnov-nim privrednim granama za 2380 posto troškovi proizvodnje sma njeni su prosječno za 2321 posto a ušteda u sirovinama i gorivu ostvarena je prosječno za 198 po-sto Istovremeno kvalitet proizvod-nje poboljšan je za 2018 posto Nedavni izvještaj Savezne planske komisije o izvršenju plana u prvom polugodištu prve planske godine dokazuje da su radnici i namješte-nici u poduzećima postigli i daljne vidne uspjehe U prvim borbenim redovima za Plan stoje 24035 udarnika nova-tor- a i racionatora medju kojima su 22 posto žene U prvom polu-godištu ove godine radnici i teh-ničko osoblje u poduzećima pod-nijeli su 26833 novatorskih I ra-cionalizator- skih predloga od kojih je primljeno 20220 ili oko 80 po-sto Djuro Salaj je podvukao da ove činjenice govore o neiscrpnoj stvaralačkoj snazi širokih radnih masa Djuro Salaj je naglasio da su istovremeno Jedinstveni sindikati bili aktivni na pod i tanju materi-jalnog i kulturnog položaja rad-ničke klase Povlastice na željez-nicama i državnim hotelima za članove sindikata omogućile su da desetine hiljada radnika i namje-štenika po prvi put u svom životu provedu ugodan godišnji odmor Isgradjena je cijela mreia kultur-nih umjetničkih sindikalnih dru-štava Otvoreno je 768 domova kulture i radničkih klubova ra 778 sindikalnih biblioteka i osnovano je 403 sindikalnih kulturno umjet-ničkih društava Sindikalne trpaniarijo takodje-s- u razvile značajnu djelatnost na polju športa tT Jugoslaviji danas ima 425 fiskultumih društava sa 1240 ogranaka po poduzećima Podvukavši da su svi ti rezul-tati doprinijeli stvaranju boljih uslova trudbenika Djuro Salaj je obećao II kongresu N F i Marša-lu Titu u ime Jedinstvenih sindi-kata da će radnička klasa učiniti sve da zemlju snabdije svim proiz-vodima potrebnih industriji i sta-novništvu U ime AF2 Kongres je pozdra-vila Vanda Novosel sekretar Cen-tralnog odbora AF2 Ona je na-glasila da su žene Jugoslavije uvidjele da je put kojim vodi Narodni front jedini pravilan put i zato se one danas nalaze masov-no u njegovim redovima Nema po-sla nema radilišta u zemlji na kome sa preko 50 posto ne učest-vuju žene U ime Narodne omladine Kon-gres je pozdravio Rato Dugonjić koji je naglasio da se omladina za ovaj Kongres spremala ispu-njavajući program NF izvršava-jući zadatke koji su pred njega postavljeni Omladina je postigla velike uspjehe u izgradnji a jedan od najvećih uspjeha kojeg Je omla-dina postigla je ostvarenje punog jedinstva omladine u Narodnoj omladini Nova Jugoslavija ostvarila Je za omladinu novi život Od prvog Kongresa N F država je pružila niz novih mogućnosti za rad i učenje Istovremeno omladini je omogućeno da učestvuje i u poli-tičkom životu Zatim su Kongres pozdravili predstavnici inostranih delegacija U ime Nacionalnog komiteta Ote-čestven- og fronta Bugarske i bu-garskog naroda Kongres je po-zdravio dr Ivan Pashov "živimo na Balkanskom poluotoku — re-kao je Pashov — koje je uvjek bilo meta imperijalizma Krvicom imperijalističkih klika monarhi-stičkih upravljača iz obiju zemalja naši su narodi protiv svoje volje bili nekoliko puta gurnuti u žesto-ke i krvave ratove ali je najzad došao dan kada su se naši bratski narodi oslobodili omraženih mo-narhija i fašističkih upravljača i uzeli čvrsto u svoje ruke vlastitu sudbinu" Predstavnik NF Francuske Bon-t- e Flori man izručio jo Kongresu bratske pozdrave Francuske i iz-razio čvrstu volju francuskih de-mokrata da se aktivno bore na strani Jugoslavije na strani svih naroda zadojenih idejom slobode da bi se očuvala nacionalna ne-zavisnost i da bi u svijetu zr vla-dao pravedan i trajan mir "liordi smo što konstatiramo da se u Francuskoj sa ljubavlju izgovara ime Maršala Tita velikog vojsko-vodj- e velikog državnika i velikog diplomate koji je na Balkanu pu-štao budni čuvar mira Prokrstarili smo Jugoslaviju sa zapada na istok i bili smo zadiv-ljeni svjedoci veličanstvenih rado-va koje sa radošću čine radnici i seljaci ljudi i žene mladi i stari da od Jugoslavije načine sretnu zemlju" Hisni Kapo koji je zatim po-zdravio Kongres u ime Demokrat-skog fronta Albanije naglasio je da je albanski narod u toku borbe protiv fašističkog okupatora na-šao u narodima Jugoslavije naj dragocjeniju pomoć U toku zajed-ničke borbe iskovano Je nesalom-ljivo prijateljstvo naroda Jugosla-vije i Albanije Hisni Kapo izjavio je zatim da je albanski narod pod zastavom svoga Demokratskog fronta ostvario svoje potpuno je-dinstvo On je sebi izvojevao slo-bodu i izvršio korjenite promjene u političkom ekonomskom i dru-štvenom životu svoje zemlje tako da danas ima konsolidiran položaj sa koga može odoljeti manevrima angloameričkih imperijalista Vodja rumunjske delegacije Georgiu Vasilisu pošto je istakao veliki preobražaj koji je postigla Rumunjska kako na političkom tako i na ekonomskom polju pod-vukao je da su odnosi suradnje i prijateljstva zaključeni prošiogj mjeseca u Beogradu još više zbli-žili narode Jugoslavije i Rumunj-ske "Mi ćemo znati da te sporazu-me još više učvrstimo i proširimo na sve ostale narode Balkana pre-tvarajući ovaj dio Europe u tvr-djav- u slobode i mira olanjajd se na snagu naših nareda zajedno sa velikom sovjetskom demokra-cijom" Guisepe Pogasi u ime SIAU-- i Slobodne teritorije Trsta podvukao je u svom govora da su u toka Narodno oslobodilačke borbe Sla-veni i Talijani Julijske Krajine izgradili neraznišivi bedem brat-stva koji nikada neće biti razru-šen Mirovna konferencija nije rije- - (Prcnos na str 4)
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, October 07, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-10-07 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001132 |
Description
Title | 000444 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | =1 „fc_ Mg 1 3 ja- - ii 'js5§ STRANA 2 NOVOSTI Utorak 7 oktobra 1947 NOVOSTI DRUGI KONGRES NARODNOG Publiahsd every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company In the Croaticn Lcnguage FRONTA JUGOSLAVIJE Authoriied as Second CUss Mail Post Office Department OtUw iziasi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Regtotered in the Registry Ofiice ior the City of Toronto cn the 24th day of October 1941 as No 4&052CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontatio Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvržćuju — Rukopisi se ne vraćaju Poraz ustašo-mačekova- ca na konvenciji Zajednice Da konvencija Hrvatske Bratske Zajednice nije tekla rc malnim tokom tokom koji dolikuje ovako velikim konvencjar i demokraciji u opće kriva je šaka abnormalnih usta 'a mačekovaca kojih je poraz pretvorio u pobješnjelu rulju Bi i su spremni na sve Pokušavah su sve Prijetili su grdili j izazivali su fizički su napadali i pozivali na tuču nebi li ako izazvali strpljenje napredne delegacije i dali priliku prisutnoj policiji da zatvori dvadesetak naprednih i razbiju konvenciju U kratko nastupali su bijesno odajući tako refleks onog što su njihova braća činili nad našim narodom u staroj domovini Na Sedmu konvenciju polagali su ustaše i maćekovci sve svoje nade Cijeli ustaško macekovski aparat onaj u ovim zemljama i onaj u logorima u Europi bio je oko toga i na tom pitanju uposlen Sve tamo od ustaško-mačekovsk- og kongresa održanog prije dvije godine u Chicagu pa do konvencije Zajednice radili su u pravcu osvajanja Zajednice milom ili silom Dola-zak izdajnika Mačeka u ove zemlje putovanje skupštine i konferencije održavane po Sjedinjenim Državama i Kanadi po ustaškom izbjeglici Giuniju pisanje odpadnika Radice Krnje vica prekrštavanje ustaške "Danice" i maćekovskog "Jugo-slavenskog Glasnika" fizički napadaj na urednika Zajedničara u uredu Zajednice odstupanje Cvitkovića kao "nedovoljno ratobornog" iz glavnog odbora Giuniovo potezanje levorvera na tri wellandske Hrvatice napadaj noževima u Val d'Oru na studenta Jamičića falcificiranje listova izvlačenjem "crvenog strašila" i "petokolonaštva" obijanje washingtonskih i ottaw-ski- h pragova po Mačeku i Giuniju i t d — sve ovo i sve drugo što su radili ustašo-mačekov- ci bilo je u pravcu samo jednog — osvajanje Hrvatske Bratske Zajednice Drugim riječima sve je to bila tek predigra onom što se spremalo i što se trebalo dogoditi na Sedmoj konvenciji Osvojiti upravu Zajednice biti na čelu 100000 organizi-ranih Hrvata Srba Slovenaca i drugih Slavena koji se nalaze u Zajednici preuzeti uredjivanje Zajedničara koji se štampa u nekih 60 000 primjeraka kontrolirati dvadeset milijuna teško stečenih ušteda i imovine članstva Zajednice — cilj je bio ustašo-mačekova- ca Njima Zajednica kao potporna organizacija nije potrebna Njima je Zajednica bila potrebna ne da pomognu članstvu Zajednice jer oni niti umiju niti mogu išta dobrog doprinjeti Zajednici i njezinom članstvu nego da na ime i sa vrha Zajed-nice nastave svojim antinarodnim i pro-fašističk- im radom Za-jednica je za njih predstavljala zadnji oslonac — rehabilitaciju svoje propale političke karijere Imajući Zajednicu u svojim rukama ustašo-mačekov- ci bi iskorištavali i prikazivali svijetu i omeričkim vlastima od kojih se pomoći nadaju kako je "ise-ljena Hrvatska" s njima kako hrvatski iseljenik "podupire" njihov plan i program i kako hrvatski iseljenik "osudjuje" novu narodnu Jugoslaviju i njeno vodstvo Hrvatska Bratska Zajednica im je trebala da sa vrhova tog velikog svetionika sagradjenog rukama i znojem hrvatskih radnika pucaju na zemlju i narod kog su izdali i prevarili Jednom riječju — Hrvat-ska Bratska Zajednica im je bila zadnja nada Sto bi se bilo dogodilo da im je uspjelo doći na vrhove Zajednice Ostavljajući druga pitanja po strani mi kažemo da bi to bila najveća šteta i sramota za Hrvatsku Bratsku Zajednicu Pod njihovom upravom Zajednica bi opadala ne rasla Sa svojom antinarodnom politikom koju bi uveli u Za-jednicu tjerali bi članstvo iz Zajednice Prema svojoj staroj praksi Zajednicu bi podgrizale razne afere Zajednica bi se povlačila po sudovima a novi raspor ezi nesredjena bolna potpora i druga poslovanja kojima oni nisu dorasli da ih riješe spriječavola bi priliv novog članstva Eto ovo i ovome slično bi se dogadjalo u toj našoj velikoj i moćnoj potpornoj organizaciji kad bi ustašo-mačekov- ci po nesreći došli na upravu Konvencija je prošla Pobijedili su oni kojima i članstvo l organizacija leži na srcu Pobijedili su zajedničari Ali to još ne znači da je opasnost minula Obratno danas više nego ikada treba čuvati i graditi Zajednicu Danas više nego ikada treba raskrinkavati namjere ustaša i mačekovaca Hrvatska Bratska Zajednica je spašena ah sramotu koju su joj ustaše i mačekovci nanijeh na prošloj konvenciji treba oprati Članstvo Zajednice je znalo oprati ljagu svoje organi-zacije u prošlosti pak će i u budućnosti Poraz kojeg su ustašo-mačekov- ci pretrpili na Sedmoj kon-venciji Hrvatske Bratske Zajednice je od posebnog značaia i veličine Može se slobodno reći to je jedna od najvećih i najznačajnijih pobjeda naprednih demokratskih sila naših ise-ljenika općenito članova Hrvatske Bratske Zajednice posebno Tom pobjedom naprednih sila u Zajednici osigurana je bu-dućnost i proširenje Zajednice Sa tom pobjedom koristiti će se cjelokupni na! narod u ovim zemljama demokratske silo Amerike i naši narodi u staroj domovini U toj pobjedi na-prednih sila postavljeni su zdravi temelji još većem produb-ljivanju bratstva i jedinstva no samo hrvatskih nego srpskih slovenskih i drugih Amerikanaca slavenskog porijekla Sa tom pobjedom Hrvatska Brat-k- a Zajedn ~a je širom otvorila svoja vrata svakom Amerikancu slavenskog porijekla Sa tom pobjedom Hrvatska Bratska Zajednica se postavila na ćelo ostalih slavenskih bratskih organizacija pokazala put i preuzela vodeću ulogu u amerikansko-slavensko- m pokretu r tii £L-- Velika riba malu ribu jede — Ova gorka istina iz životinjskog carstva vjerno se prenaša na današnji kapitalistički poredak Politika cijepanja odgovorna za krvoproliće u Indiji PIŠE: SIBTAY HASAN PREDSTAVNIK INDIJSKE ŠTAMPE NA GENERALNOM ZASJEDANJU UJEDINJENIH NACIJA štampa na sjevero-nmeričko- m kontinentu je nekada vrlo malo ili gotovo ništa posvećivala pažnje Indiji — zemlji od 400 milijuna stanovnika Danas više nije tako Svaka osoba na ovom kontinentu zna ako ništa više to da se tamo provodi bratoubilački rat da tamo Hindusi Muslimani i Siki ubijaju jedan drugoga da se pali pljačka i uništava čak ni starci pa ni djeca nisu poštedjeni Svatko danas zna o tome Ali Je Jedna stvar o kojoj zna vrlo malo jer se o njoj ne piše kako treba i to da se pobune stanovništva ne redaju po cijeloj Indiji nego samo uz granicu indijske provincije Pu-nja- p Fo novom britanskom planu za "nezavisnost" Indije Punjap je podijeljen u dvije provincije — za-padni Punjap koji je predan no-vom muslimanskom dominionu Pa-kistanu — i istočni Punjap koji je predan hinduskom novom dominio-nu Indiji što je u ovom najčudnovatije J to da samo oko dva milijuna sta-novnika živi u pobunjeničkom pre-djelu dok muslimansko stanovni-štvo Pakistana broji nekih 20 mi-lijuna i ne-indijs- ko stanovništvo u dominionu Indije oko 30 milijuna Ogromna većina stanovništva u oba dominiona usprkos svojih različi-tih vjerskih l drugih obilježja živi u miru Neprestane pobune u FunJapu imaju svog razloga i tih je neko-liko Najglavniji Je to što je up-rava Punjapa najvažnije provinci-je za Dritance u rukama samih Britanaca Britanci naime uprav-ljaju zapadnom i istočnom provin-cijom Punjapa kroz kolonijalni re-žim onih ljudi koji su lojalni nji-ma Takva je eto "nezavisnost" Punjap je uvjek bio obradjivana baza za podupiranje Britanaca Od tuda je regrutirana i vojska za Britance Pri koncu rata indijski vojnici su odašiljani kući bez ika-kve zaštite njihove budućnosti Ve-ćina njih danas je besposlena Kad su bili u vojsci njih su Britanci držali odvojene — posebno Indi-jance posebno Muslimane i pose-bno Sikc Sada je u Punjapu nastalo oz-biljno pomanjkanje hrane i glad jer nisu rodili ovogodišnji usjevi Dok poraženi narod Njemačke pri-ma po 600 grama hrane dnevno indijski narod saveznik u borbi za pobjedu nad fašističkom osovi-nom prima manje od 200 grama dnevno Pa kad čovjek umire od glada i bolesti naravski on nije prijateljski raspoložen ni prema svom susjedu Ali to je samo manji ili rtesnat-n- i uzrok sa pobune Osnovni ratlog je britanska tradicionalna politika "zaadi pa ladaj" Treba uzet' u obzir da sa histo rijskog gledišta nema opće nikak-vih dokaza da su se Hindusi i Mu-slimani ikada medju sobom ubijali i uništavali prije nego je počela britanska okupacija 1805 godine Na drugu stranu ima pak stoti-ne i stotine dokaza od samih bri-tanskih predstavnika u Indiji koji priznavaju da su lokalne borbo pomagale Britancima podržavati upravu Na razne načine su orga-nizirane i podstrekivane pobune nekada na osnovu vjere nekada na osnovu lokalnih i okružnih up-rava itd Tako je i sada Britanska taktika je prouzročila hindusko-muslimans- ke pobune na granici iz-me- dju Pakistana i Indije Jedna druga stvar koju štampa na ovom kontinentu nikada ne spo-minje je to da se indijski radnici se ne o o OMLADINE DALEKOG ISTOKA JUŽNE Na 22 septembra su predstav-nici napredne omladine zemalja Dalekog Istoka i Južne Afrike koji borave već izvjesno vrijeme Jugoslaviji održali konferenciju za štampu u Novinarskom klubu Beogradu na kojoj su iznijeli svoje utiske Sativapal Dang predstavnik in-dijske omladine rekao je izmedju ostalog: "U toku 18 dana koje smo spro-veli u Jugoslaviji prilike na koje sam naišao u vašoj zemlji stvar-na su me ispunile oduševljenjem Uslovi rada kulturne ustanove I sve što se u Jugoslaviji i'ni za radnike je baš ono zašto se rad-nici u mojoj zemlji bore i što Još nisu izvojevali Posjete koje smo učinili radničkim odmaralištima i dječjim domovima ostavile su naj-dublji utisak na mene Bio sam iznenadjen velikom pažnjom koja se u Jugoslaviji posvećuje djeci" Predstavnik Južnoafričke omla-dine Viktor Mbobo rekao je izme-dju ostalog: "Ja dolazim iz zemlje gdje crni ljudi imaju najveće teškoće i pro-laze kroz najteže patnje U vašoj divnoj i naprednoj zemlji vidio sam da nema rasne diskriminacije Gdjegod sam išao narod me je pozdravljao i izražavao svoje sim-patije baš kao da je znao da ja dolazim iz zemlje gdje Crnci pate U mojoj zemlji Crnci nailaze na prezir poniženje i mržnju U va-šoj zemlji osjetio am po prvi put da sam ljudsko biće" Rona Bailev vodja omladine ie Novog Zelanda podvukla je da je najveći utisak u Jugoslaviji na nju učinilo to što žene uživaju Jed-naka prava sa muškarcima Predstavnici napredne omladino Moleje Chen Tien Li Sung i predstavnik omladine oslobodjene Kine Ravmond Wong takodjer su bore protiv pobuna U Lahoru Amritsaru Multanu i drugdje u Punjapu gdje postoje sindikalne organizacije Sve-indijs- kl sindikal-ni kongres je uspostavio zajedni-čke hindusko-muslimansk- e odbore za obustavu medjusobnih borbi Radnički pokret Indije je sam po sebi dovoljan dokaz kako dvije različite vjerske grupe mogu ži-vjeti zajedno u miru i bratstvu U sindikalnom pokretu nema vjerske mržnje i podjele Prema najnovijim izvještajima Zemlja gdje govori ratu nego radu KONFERENCIJA PREDSTAVNIKA I AFRIKE u u iz Punjapa najmanje dvojica rad-ničkih vodja su dali svoje živote u naporima za spriječenje brato-ubilačkog rata izjavili da su duboko impresiranl onim što su vidjeli u Jugoslaviji "Jugoslavija radi za mir u svi-jetu — izjavio je Wong Vi u Jugo-slaviji ne pričate o atomsko] bombi i naoružanju Vi radite za interese širokih narodnih masa za opći pro-speritet" Sudjenje grupi izdajnika u Sarajevu Sarajevo — Pred Narodnim su-dom za Sarajevo otpočelo je sudje-nje grupi izdajnika za djela koja su počinili za vrijeme okupacije i poslije oslobodjenja U optužnici se podvlači da su optuženi za vrijeme okupacije ra-dili za račun njemačkog okupatora i mobilisali Muslimane u Bosni i Hercegovini pod parolom stvara-nja autonomne Bosne i Hercego-vine pod zaštitom Nijemaca Posli-je oslobodjenja optuženi su stvo-rili organizaciju koja je bila u vezi sa pobunjeničkim bandama i pomagala im da nabavljaju oružje Izmedju ostalog ova organizaci-ja imala je za dužnost da priku-plja politićke podatke i da širi laž-ne priče o situaciji u Jugoslaviji Ovi podaci dostavljani su izvjesnim stranim agentima BUGARSKA ŠALJE BAKAR JUGOSLAVIJI Sofija — Na osnovu odredaba l ntedtkor snnratuma Ducarska će i poslati Jugoslaviji 3 hiljade tona iMtkarne rude koja će se preraditi u Jugoslaviji kao i 1500 tona bakarnog koncentrata i 600 tona ' cinkovog koncentrata Jugoslaviji ] će poslati 3000 tona jabuka 800 tona krušaka 1000 tona povrća i t d Bugarskoj Na 26 septembra 1947 u 3 sata posije podne otvoren je na svečan način II Kongres Narodnog fron-ta Jugoslavije Svećanom otvara-nju prisustvovali su predsjednik Narodnog fronta Jugoslavije i predsjednik Savezne vlade Maršal Tito članovi Presidijuma Narodne skupštine na čelu sa predsjedni-kom Presidijuma Ivanom Riba-rom članovi Savezne vlade"! vlada svih narodnih republika zatim Izvršni odbor Narodnog fronta i delegati Narodnog fronte iz cijele zemlje Kongresu prisustvuju i delegati Sovjetskog saveza Poljske ćeho-lovačk- e Bugarske Albanije Francuske Grčke Rumunjske Madjarske Slovenske Koruške i Slobodne teritorije Trsta Tako-djer su prisutni i predstavnici Jugoslavenske armije kao i pred-stavnici Narodne omladine Jedin-stvenih sindikata i Antifašističkog fronta žena Ulazak Maršala Tita svi su pri-sutni pozdravili ustajanjem i du-gim oduševljenim aplauzom Otvarajući Kongres generalni sekretar Narodnog fronta Jugo-slavije Sretan Žujović jo istakao da je zadatak ovogodišnjeg Kon-gresa ne samo podnošenje izvje-štaja o dosadašnjem radu nego da se na iskustvu dosadašnjeg rada Još više učvrsti organizacija Na-rodnog fronta i da se još čvršće organiziraju narodi Jugoslavije na novim zadacima i novim uspjesi ma Na predlog generalnog sekreta-ra žujovića izabrano je radno predsjedništvo od 18 članova na čelu sa Mošom Pijade potpred-sjednikom Presidiuma Narodno skupštine FNRJ U ime Jugoslavenske armije Kongres je pozdravio general lajt-na- nt Svetozar Vukmanović: Naša Armija podvukao je general Vuk-manovićponi- kla je iz svenarodne borbe protiv okupatoru i domaćih izdajnika i reakcionara Karakter ove borbe opredijelo je karakter armije koja je krvno zainteresira-na da brani i obrani nezavisnost domovine da brani i obrani teko-vine velike oslobodilačke borbe Ona je svjesna toga da je primila oružje iz ruku naroda i da joj je narod povjerio sigurnost naših granica i osiguranje mirnog stva-ralačkog rada naših naroda Budi-te sigurni da će Armija moći i znati spriječiti svaki nasrtaj na našu cvatuću jugoslavensku ze-mlju" Pozdravljajući Kongres u ime Jedinstvenih sindikata Djuro Sa-l- aj je podvukao da se Jedinstveni sindikati u periodu izmedju I i II kongresa Narodnog fronta mollzl-ra- ll radničku klasu putem takmi-čenja udarništva i novotarstva za obnovu i izgradnju zemlje Sindikati su se organizaciono učvrstili i broj članova porastao je za 50 posto Jedinstveni sindi-kati broje danas oko milijun čla-nova Zalaganjem radničke klase na privrednom polju produktivnost rada prošle godine porasla Je u poredjenja a 1945 u osnov-nim privrednim granama za 2380 posto troškovi proizvodnje sma njeni su prosječno za 2321 posto a ušteda u sirovinama i gorivu ostvarena je prosječno za 198 po-sto Istovremeno kvalitet proizvod-nje poboljšan je za 2018 posto Nedavni izvještaj Savezne planske komisije o izvršenju plana u prvom polugodištu prve planske godine dokazuje da su radnici i namješte-nici u poduzećima postigli i daljne vidne uspjehe U prvim borbenim redovima za Plan stoje 24035 udarnika nova-tor- a i racionatora medju kojima su 22 posto žene U prvom polu-godištu ove godine radnici i teh-ničko osoblje u poduzećima pod-nijeli su 26833 novatorskih I ra-cionalizator- skih predloga od kojih je primljeno 20220 ili oko 80 po-sto Djuro Salaj je podvukao da ove činjenice govore o neiscrpnoj stvaralačkoj snazi širokih radnih masa Djuro Salaj je naglasio da su istovremeno Jedinstveni sindikati bili aktivni na pod i tanju materi-jalnog i kulturnog položaja rad-ničke klase Povlastice na željez-nicama i državnim hotelima za članove sindikata omogućile su da desetine hiljada radnika i namje-štenika po prvi put u svom životu provedu ugodan godišnji odmor Isgradjena je cijela mreia kultur-nih umjetničkih sindikalnih dru-štava Otvoreno je 768 domova kulture i radničkih klubova ra 778 sindikalnih biblioteka i osnovano je 403 sindikalnih kulturno umjet-ničkih društava Sindikalne trpaniarijo takodje-s- u razvile značajnu djelatnost na polju športa tT Jugoslaviji danas ima 425 fiskultumih društava sa 1240 ogranaka po poduzećima Podvukavši da su svi ti rezul-tati doprinijeli stvaranju boljih uslova trudbenika Djuro Salaj je obećao II kongresu N F i Marša-lu Titu u ime Jedinstvenih sindi-kata da će radnička klasa učiniti sve da zemlju snabdije svim proiz-vodima potrebnih industriji i sta-novništvu U ime AF2 Kongres je pozdra-vila Vanda Novosel sekretar Cen-tralnog odbora AF2 Ona je na-glasila da su žene Jugoslavije uvidjele da je put kojim vodi Narodni front jedini pravilan put i zato se one danas nalaze masov-no u njegovim redovima Nema po-sla nema radilišta u zemlji na kome sa preko 50 posto ne učest-vuju žene U ime Narodne omladine Kon-gres je pozdravio Rato Dugonjić koji je naglasio da se omladina za ovaj Kongres spremala ispu-njavajući program NF izvršava-jući zadatke koji su pred njega postavljeni Omladina je postigla velike uspjehe u izgradnji a jedan od najvećih uspjeha kojeg Je omla-dina postigla je ostvarenje punog jedinstva omladine u Narodnoj omladini Nova Jugoslavija ostvarila Je za omladinu novi život Od prvog Kongresa N F država je pružila niz novih mogućnosti za rad i učenje Istovremeno omladini je omogućeno da učestvuje i u poli-tičkom životu Zatim su Kongres pozdravili predstavnici inostranih delegacija U ime Nacionalnog komiteta Ote-čestven- og fronta Bugarske i bu-garskog naroda Kongres je po-zdravio dr Ivan Pashov "živimo na Balkanskom poluotoku — re-kao je Pashov — koje je uvjek bilo meta imperijalizma Krvicom imperijalističkih klika monarhi-stičkih upravljača iz obiju zemalja naši su narodi protiv svoje volje bili nekoliko puta gurnuti u žesto-ke i krvave ratove ali je najzad došao dan kada su se naši bratski narodi oslobodili omraženih mo-narhija i fašističkih upravljača i uzeli čvrsto u svoje ruke vlastitu sudbinu" Predstavnik NF Francuske Bon-t- e Flori man izručio jo Kongresu bratske pozdrave Francuske i iz-razio čvrstu volju francuskih de-mokrata da se aktivno bore na strani Jugoslavije na strani svih naroda zadojenih idejom slobode da bi se očuvala nacionalna ne-zavisnost i da bi u svijetu zr vla-dao pravedan i trajan mir "liordi smo što konstatiramo da se u Francuskoj sa ljubavlju izgovara ime Maršala Tita velikog vojsko-vodj- e velikog državnika i velikog diplomate koji je na Balkanu pu-štao budni čuvar mira Prokrstarili smo Jugoslaviju sa zapada na istok i bili smo zadiv-ljeni svjedoci veličanstvenih rado-va koje sa radošću čine radnici i seljaci ljudi i žene mladi i stari da od Jugoslavije načine sretnu zemlju" Hisni Kapo koji je zatim po-zdravio Kongres u ime Demokrat-skog fronta Albanije naglasio je da je albanski narod u toku borbe protiv fašističkog okupatora na-šao u narodima Jugoslavije naj dragocjeniju pomoć U toku zajed-ničke borbe iskovano Je nesalom-ljivo prijateljstvo naroda Jugosla-vije i Albanije Hisni Kapo izjavio je zatim da je albanski narod pod zastavom svoga Demokratskog fronta ostvario svoje potpuno je-dinstvo On je sebi izvojevao slo-bodu i izvršio korjenite promjene u političkom ekonomskom i dru-štvenom životu svoje zemlje tako da danas ima konsolidiran položaj sa koga može odoljeti manevrima angloameričkih imperijalista Vodja rumunjske delegacije Georgiu Vasilisu pošto je istakao veliki preobražaj koji je postigla Rumunjska kako na političkom tako i na ekonomskom polju pod-vukao je da su odnosi suradnje i prijateljstva zaključeni prošiogj mjeseca u Beogradu još više zbli-žili narode Jugoslavije i Rumunj-ske "Mi ćemo znati da te sporazu-me još više učvrstimo i proširimo na sve ostale narode Balkana pre-tvarajući ovaj dio Europe u tvr-djav- u slobode i mira olanjajd se na snagu naših nareda zajedno sa velikom sovjetskom demokra-cijom" Guisepe Pogasi u ime SIAU-- i Slobodne teritorije Trsta podvukao je u svom govora da su u toka Narodno oslobodilačke borbe Sla-veni i Talijani Julijske Krajine izgradili neraznišivi bedem brat-stva koji nikada neće biti razru-šen Mirovna konferencija nije rije- - (Prcnos na str 4) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000444