Novosti, August 09, 1947

              3
? 1
i--
STRANA 1 NOVOSTI Subota 9 augusta 1947 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Coapany
In the Croatian Language
Autborteed as Seconđ Class Mati
fzksi svaki utorak četvrtak
Post Office Department Ottava
Regislered in the Registry Office for the Qty of Toronto
on the 24th day of Octcber 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Tekphcne: ADelcdde 1642
i subotu u hrvatskom jeziku
državne pomoći obavljaju
Dopisi potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne vraćaju
Crkva Jugoslaviji
Predstavnici američkih crkava posjetili su ovih dana Jugo-slaviju
Pošh su u Jugoslaviju sa naročitom misijom da ispi-taju
stanje crkve i religijske slobode i da o svojim pronalas-cim- a
o svojim opažanjima u tom pogledu obavjeste ameri-čku
odnosno svjetsku Javnost
O svojim utiscima dali su zagrebačkom Vijesniku" slije-deće
izjave:
Vodja delegacije dr Emori Stevens urednik metodističkog
tjednika "Cions Herald" u Bostonu poslije posjete nmokatolič
kog teološkog fakulteta koji se nalazi u sastavu državnog uni-verziteta
u Zagrebu izjavio je: "Neobično sam impresiran činje-nicom
da teološki fakultet ima sve što imaju i drugi fakulteti
Izmedju ostalog razgledali smo i bogatu knjižnicu fakulteta
Dekan teološkog fakulteta dao mi je katalog knjiga koji ću
ponijeti sobom u Ameriku Uvjeriti ću protivno one koji misle
da u Jugoslaviji nema slobode vjeroispovjesti Vrlo su nas
srdačno primili predstavnici drugih vjeroispovjesti jevrejske
i protestanske Naročito sam impresiran uspjesima ovih crkava
da same svojim sredstvima bez
bez
u
svoj rad poslije oslobodjenja zemlje i što su nastavile normal
nim životom i pored odvajanja crkve od države"
Dr Edmend Djuval predsjednik crkvene organizacije iz
New Yorka je na pitanje kakve impresije ima o religioznim
slobodama u Jugoslaviji rekao- - "Moja je impresija da su sve
vjeroispovjesti potpuno slobodne u vršenju svojih religioznih
obreda Takodjer imam utisak da se na narod ne čini nikakav
pritisak od strane vlasti u pogledu vršenja vjerske dužnosti
Svatko je slobodan da obavlja sve što mu njegova religija
nalaže Posjetio sam crkve svih vjeroispovjesti u Zagrebu i
vidio sam svuda da ih gradjani slobodno posjećuju Sami
predstavnici crkava su nam rekli da ih nitko nije dirao"
Dr Samuel Prektler predstavnik luteranske crkve istakao
jo veliki elan naroda Jugoslavije u radu na obnovi i izgradnji
zemlje elan koji se vidi posvuda u Jugoslaviji Govoreći o
djelatnosti crkava dr Prektler je rekao: "Vidio sam da se
crkva odvija bez ikakvih smetnji od strane države"
Dr Emeri Sipler urednik njujorškog biskupskog časopisa
"Churcman ' osvrnuo se u svojoj izjavi na proces protiv zag-rebačkog
nadbiskupa Stepinca koji je osudjen zbog svoj
protmarodne i protidržavne djelatnosti pak kaže "Dokazi koji
su izneseni na procesu protiv Stepinca a sa kojima smo se
upoznali veoma su me impresionirali Slučaj Stepinca je jedan
od glavnih razloga našeg dolaska u Jugoslaviju Mi smo se
uvjerili da je Stepinac zaslužio da bude u zatvoru Još ćemo
detaljno proučiti materijal koji nam je stavljen na raspoloženje
i pobrinuti ćemo se da o tome saznaju i Amerikanci Posjetio
sam crkve — nastavio je dr Sipler — vidio sam vjernike da
slobodno vrše svoje vjerske obrede i potpuno sam se uvjerio
da kod vas (u Jugoslaviji) nema mješanja u vjerske slobode
U Americi će biti zadovoljni kad ovo čuju "
Dr Phillip Elliot svećenik prve prezbitarijanske crkve u
Brocklinu govoreći o crkvenim prilikama u Jugoslaviji izme-dju
ostalog je rekao: "Posjetio sam mnoge crkve i uvjerio sam
se da crkve u Jugoslaviji imaju potpunu slobodu vjeroispo-vjesti"
Dr Houer Mehsh prorektor biskupske crkve Sv Trojice u
New Yorku na pitanje da li se upoznao sa protivnarodnom
djelatnošću jednog dijela klera za vrijeme i po oslobodjenju
kale: "Dobio sam dokumente o tome Sto se tiče nadbiskupa
Stepinca s obzirom na njegov rad za vrijeme rata i kasnije
djelatnosti naročito s obzirom na odnose izmedju jednog di-jela
klera i narodnih vlasti Stepinac nije bez razloga zatvoren
Inače čini mi se da je stupanj tolerancije prema crkvi kod vas
vrlo visok"
Urednik "Voris Kola' dr George Blakner istakao je da je
naročito impresiran aktivnošću crkve Uvjeren je da u Jugo-slaviji
postoji sloboda vjeroispovjesti i da su neistiniti izvještaji
jodnog dijela izbjeglog katoličkog i pravoslavnog klera Govo-reći
o procesu Stepinca dr Blakner kaže "Čitao sam mnogo
o tom procesu Bili su to različiti izvještaji ali sam dobio opći
utisak o krivici Stepinca Dokazi koje smo ovdje vidjeli uvje-rili
su me da sam imao pravo Ti dokazi govore protivu njega"
Dr Zan Nusau glavni tajnik medjunarodnog udruženja za
obranu slobode vjeroispovjesti u Parizu koji je takodjer prije
dva dana stigao u Jugoslaviju i priklju&o se delegaciji pred-stavnika
američkih crkava izjavio je da se ovom prilikom
osobito interesirao za slobodu raznih manjih vjerskih organi-zacija
kao što su adventisti baptisti i drugi i uvjerio se da
se u te vjerske organizacije ne dira štoviše one rade slobod-nije
nego su radile za vrijeme stare Jugoslavije
Evo ovako predstavnici raznih crkava o vjerskoj slobod:
u Jugoslaviji Gornjem ne treba komentara
Predstavnici pojedinih crkava koji su posjetili Jugoslaviju
pobijaju sve laži hrvatskih i srpskih popova u Sjedinjenim
Državama i drugdje koji iz mržnje prema širokim narodnim
slobodama pokušavaju omraziti Jugoslaviju i njenu upravu
pred drugim narodima
U Jugoslaviji je crkva slobodna Slobodna je svaka vjero-ispovje- st
Samo nisu slobodni oni popovi i fratri koji vrše ili su
izvršili bilo kakvi zločin prema narodu Oni pako koji brane
takve zločince i izdajnike narodne nisu ništa bolji od njih
EKONOMIJA NOVE JUGOSLAVIJE
i—fcioi ' "' -- -
" ~CT Crtei: V DelaJ X
Cijene kruha skaču ne samo u
kod nas u Kanadi
Gasperijevoj nego
UKAZ 0 PROGLAŠENJU ZAKONA PETGODIŠNJEG
PLANA N R HRVATSKE
ZAGREB — Predsjedništvo Prezidijuma Sabora NR Hrvat-ske
donijelo Ukaz o proglašenju Zakona o Petogodišnjem
planu razvitka narodne privrede NR Hrvatske u godinama
1947-195- 1
Zakon je stupio na snagu
"Narodnim novinama"
U istom broju "Narodnih
Italiji
administratlvno-teritorijaln- oj podjeli NR Hrvatske koji je na
svom posljednjem zasjedanju donio Sabor NR Hrvatske Admi-nistrativno-teritorija- lne
jedinice na području NR Hrvatske jesu:
Oblast Dalmacije kotari gradovi gradski rajoni gradska na-selja
područja mjesnih narodnih odbora
Područje NR Hrvatske obuhvaća 81 kotar
Beli Manastir Benkovac Bjelovar Brinje Crikvenica Ča-kovec
Ćazma Daruvar Delnice Donja Stubica Donji Lapac
Donji Miholjac Drniš Dubrovnik Dugo Selo Dvor Djakovo
Djurdjevac Garešnica Glina Gospić Gračac Grubišno Polje
Imotski Ivanec Jastrebarsko Jelsa Karlovac Klanjec Knin
Koprivnica Korčula Kostajnica Krapina Križevci Krk Kuti-na
Ludbreg Makarska Metković Našice Nova Gradiška
Novska Ogulin Orahovica Osijek Otočac Pakrac Perušić
Petrinja Podravska Slatina Pregrada Prelog Rab Samobor
Senj Sinj Sisak Slavonska Požega Slavonski Brod Slunj
Split Supetar (otok Brač) Sušak Sveti Ivan Zelina Šibenik
Titova Korenica Valpovo Varaždin Velika Gorica Vinkovci
Virovitica Vis Vojnić Vrbovec Vrginmost Vukovar Zadar
Zagreb Zlatar Županja
Gradovi na području NR Hrvatske jesu:
qa1# Avv#ai riv%rMti r'fcr trff% fiiv UJ1WVWU UUKUim iUUlUUUl fjVlbww lUUIVIUt saijvn
Sisak Slavonska Požega Slavonski Brod Split Sušak Šibenik
Varaždin Vinkovci Virovitica Vukovar Zadar Zagreb Zla-tar
Županja
Član 4 Zakona donosi popis kotara koje obuhvaća Oblast
Dalmacija a član 5 donosi popis mjesnih narodnih odbora
koje obuhvaćaju pojedini kotari NR Hrvatske
Dosadašnje administrativno-teritorijaln- e jedinice koje ni-su
predvidjene ovim zakonom ukidaju se Narodni odbori
ukinutih administrativno-tentorijalni- h jedinica imaju prestati
radom najkasnije do kraja mjeseca srpnja 1947
IZJAVA VLADE FNRJ 0
REPARACIJE
Vlada FXR Jugoslavije imajući
u vidu iz osnova izmjenjene odno-se
izmedju naroda Jugoslavije i
bugarskog naroda koji su uslijedili
pobjedom narodno - oslobodilačke
borbe u Jugoslaviji kao i pobje-dom
Otačestvenog fronta u Bugar-skoj
a takodjer i aktivnim učeš-će- m
bugarskog naroda u borbi
protiv Njemačke uzimajući u ob-zir
uskladjivanje privrednih plano-va
obiju zemalja želeći da i dalje
svestrano razvija bratsku surad-nju
itmedju naroda FNR Jugosla-vije
i bugarskog naroda da olakša
razvoj njihovih privrednih odnosa
i da ixmogne privredni napredak
bratske NR I! ugarske — riješila
je da se odrekne u ime narodu
Jugoslavije reparacija u iznosu
od 26 milijuna dolara koje su jo]
odredjene Mirovnim ugovorom sa
Uugarskom Uto je ustanoljeno
l'rotokolom o riješenjima historij
ske konferencije delegacija Vlada
FNRJ i NR Bugarske održane 30
i 31 jula i 1 augusta 1947 godine
na Uledu
DEMOKRATIZOVANO
NAČELO
Bivša Musolinijeva perjanica a
sadanji zapadno-demokrats- ki novi-nar
Italo Cingareli demantuje da
Monu pisanju svojih članaka drli
Gebelsovih načela: "Laži sto više
ako želiš da ti se nešto vjeruje"
— To je staromodno! — izjavi
je Singareli — Mome današnjem
loitičkom uvjerenju mnogo vise
odgovara načelo mister Hersta:
"Lali o vite ako želiš da ti se
što više plati!- -
de i
je
i
i to:
W
2 srpnja danom proglašenja u
novina" donesen je Zakon o
ODRICANJU PRAVA NA
OD BUGARSKE
"SLOBODA" ŠTAMPE
U AUSTRIJI
IJeograd — U Austriji je zabra-njena
sloboda one štampe koja je
objavila izvještaje o nedavnom su-djen- ju
bjelogardijstima u Ljublja-ni
Na zabranu te štampe osvrće se
"Borba" koja u Jednom članku isti-če
kako su logori "raseljenih lica"
u britanskoj zoni Austrije već
odavna postali sredilte okupljanja
bandita koji se u tim logorima
obučavaju za izazivanje nemira i
nereda na jugoslavensko-austrij-sk- oj
granici
Bande izbjeglih fašista — kaže
"Borba" — koje se u tim logorima
organiziraju i naoružavaju naila-ze
na podršku i podstrek austrij-skih
i okupacionih vlasti Te ban-de
su pored ostalog dobile i zada-tak
da špijuniraju u korist strane
sile na Štetu Jugoslavije Ovo je
joi jednom dokazao i nedavno odr-žani
proces u Ljubljani
Usprkos dokazanih činjenica —
nastavlja "Borba" — da su bjelo-gardijs- ke
bande uživale potporu
britanskih okupacionih vlasti or-gan
britanske vojske u Austriji
"Velt-prese- " imao je smjelosti da
napise kako "britanski vojnici ni-su
podupirali ove bande"
Pobijanja "Velt-prese- " ne zvuče
uvjerljivo — kaže "Borba" Ali je
zato uvjerljiva i rječita činjenica
da su novine koje su pisale o ljub-ljanskom
procesu zabranjene Ova-kve
zabrane samo uveličavaju op-tužbu
protiv licomjernih pobornika
"slobode Štampe"
Piše: A Sl'DACKOV
Jugoslavija je jedna od triju
eu nkh zemalja koje j nj-vL-- e
prepalile od faktičke oku-paij- e
Tolika je šte'a počinjena
njenoj ekonomiji za vrijeme
rata može e ocijeniti tamo ako
pogledamo kakav je gubitak u
nje~inij industriji Jugoslavija
je izgubila 35 poto stojih me-ta'urgijk- ih
poduzeća 38 posto
kemičke industrije polovica
električne snage je uništeno a
isto tako je uništena jedna peti-na
pilana jedne od najvažnijih
grana industrije
Stotine hiljada stanova srav-nan- o
je sa zemljom Samo u
Beogradu prijestoljnici Jugo-slavije
bombama je uništeno
12000 stambenih zgrada Ogro-mne
gubitke pretrpila je poljo-privreda
i druge grane jugo-slavenske
ekonomije
Ratna šteta je za Jugoslaviju
tim gora što je njena predratna
ekonomija stojala na vrlo nis-kom
stupnju Stara Jugoslavija
je bila jedna od zaostalih ze-malja
u Europi Samo 15 posto
proizvodnje u 1939 godini pro-izašl- o
je iz njezinih poduzeća
Dovoljno je reći kako je Ju-goslavija
(zajedno sa Rumunj-skom)
1939 godine u Europi
podržavala posljednje mjesto u
proizvodnji željeza i čelika --zadnje
mjesto u proizvodnji ulja i
predzadnje mjesto u električnoj
snazi Stara Jugoslavija je ta-kodjer
stojala na zadnjem mje-stu
u proizvodu krumpira po
hektaru predzadnja u uzgaja-nju
pšenice i zadnja u upotreb-ljavanju
umjetnog gnojiva
Ovako žalosne prilike nali-jedil- a
je nova Jugoslavija Da-nas
je pak rehabilitacija i razvoj
jugoslavenske ekonomije postalo
narodno vlasništvo Sva indu-strijska
poduzeća transporti
komunikacije i trgovina progla-šeno
je državnim vlasništvom
i sve stavljeno u službu naroda
Više od 90 posto jugoslavenske
industrije je nacionalizirano
što su rezultati rada na obno-vi
od kako je provedena nacio
nalizacija privrede? I' 1916 go-dini
Jugoslavija je prešla pred-ratnu
proizvodnju ugljena Plan
u iigljenlcima ispunjen je za 103
posto Metalurgijska podueća
su prešla svoje planove za 2
posto Većina električnih postro-jenja
je obnovljeno Do konca
prošle godine obnovljeno je i 90
posto željezničkog saobraćaja
Obnovljeno je i na novo izgra-djen- o
više od 250000 stambenih
zgrada u gradovima i selima
Narodi Jugoslavije ne rade
samo na ponovnoj uspostavi eko-nomije
kakva je bila prije rata
Dostizanje predratnog stupnja
je za njih samo prvi korak u
pravcu daljnjeg razvijanja na-cionalne
ekonomije To se naj-bolje
odrazuje u Petogodišnjem
planu industrijalizacije i elektri-fikacije
u planu kojeg je potvr-dila
Narodna skupština Narodi
Jugoslavije su na sebe preuzeli
veliku zadaću za likvidaciju teh-ničke
i ekonomske zaostalosti
za ostvarenje snažne industrije
poljoprivrede transporta i za
izgradnju sveopćeg blagostanja
Veličina njihovog rada u Pe-togodišnjem
planu se može ogle-dati
na slijedećem: Do 1951 go-dine
zadnje godine plana indu-strijska
proizvodnja povisiti će
se za pet puta u usporedbi sa
onom 1939 godine Doprinos in-dustrije
cijelokupnoj nacional-noj
proizvodnji porasti će nad
predratnim doprinosom za 45 do
61 posto Posebna pažnja posve-ćuje
se razvijanju onih grana
industrije od koje će imati naj-više
koristi ekonomija i indu-strijalizacija
I' usporedbi sa
1939 godinom metalurgijska po-duzeća
će se za blizu sedam
puta povećati električna indu-strija
za više od 10 puta čelična
proizvodnja za više od tri puta
itd
To će tražiti osnivanje i takve
industrije koje nema u Jugosla-viji
teške i srednje mašinske
industrije automobilskih trak-torskih
električnih i drugih
poduzeća
Velika pažnja posvećuje se
transportaciji koja traži 1900
KILOMETARA NOVIH ŽE-LJEZNICA
željeznička mreža u
Jugoslaviji će potrostručiti svoj
prevoz
I u poljoprivredi će se učiniti
veliki korak naprijed Poljopri-vredna
proizvodnja će se pove-ćati
za 152 posto
Jugoslavenska industrija biti
će opremljena najnovijom maši-nerijom
Vrijedno je spomenuti
da je strani kapital koji je vla-dao
industrijom monarhističke
Jugoslavije bio zainteresiran sa
mo u profit i namjerno naruša-vao
tehnički razvoj zemlje
iavoj InJuttnje i poljopri-vrede
mnogo će podići životni
stupanj naroda Jugoslavije Do
1951 godine narodna dobra će
se u usporedbi sa 1939 godinom
povisiti kako slijedi: šećer za
dva puta meso za devet puta
proizvodi brašna za više od 17
puta tekstilna roba za više od
dva puta obuća za više od dva
puta itd
Rekonstrukcija napreduje ve-likom
brzinom Prva teška ma-šins- ka
poduzeća se podižu u oko-lici
Beograda Industrija stroje-va
gradi se u okolici Zagreba
prijestoljnici Hrvatske Novo
izgradjeno električno poduzeće
kod Bogatica blizu Sarajeva
već je počelo raditi
Pomoć iz vana bi naravski
mnogo ubrzala ostvarenje Peto-godišnjeg
plana Narodi Jugo-slavije
bi primili takvu pomoć
samo ne pod nikakvim uslovima
gdje bi ta pomoć intervenirala
u njihove poslove ili ih kontro-lirala
Kkonomski plan Jugo-slavije
ima za cilj osigurati ne
zavisnost zemlje koja je godi-nama
bila sredstvo izrabljivanja
po stranom kapitalu Strani ka-pital
je uvjek narušavao eko-nomski
razvitak Jugoslavije
Prije rata je više od polovice
jugoslavenske industrije pripa-dalo
stranim kompanijama Sko-ro
sva rudarska industrija je
bila u njihovim rukama Fran-cuske
kompanije posjedovale su
najveće bakrene rudnike Britan-ski
kapital kontrolirao je više
od 80 posto rudnika olova i zin-k- a
Maršal Tito premijer jugosla-venske
vlade je pred Narodnom
skupštinom mjeseca aprila re-kao
da je strani kapital u pred-ratn- oj
Jugoslaviji grnuo ogro-mne
profite i sakupio velika bo-gatstva
lr većini slučajeva pro-fit
je za nekoliko puta prošao
njihove uloške Maršal Tito se u
svom govoru osvrnuo na slučaj
Američki tjednik Nevv Vorker
nedavno je objavio niz interesant-nih
članaka od John Bainbridga
Namijenjeni javnosti da upozna
američkog žurnalistu Reubena
Maury ti članci jol dokazuju i
kakav je moral američke Štampe
Maury je — po pisanju Johna
Bainbridgea — glavni urednik dvi-ju
poznatih i masovno proširenih
publikacija u Sjedinjenim Država-ma:
I)aily Ncws i Collier's u Nevv
Vorku Cirkulacija Collier's j-- s
2800000 a Daily Nevvs je 2-300-
000
u nedjelju se podiže na
4700000 Obe publikacije pred-stavljaju
skrajno reakcionaran i
pro-fašistič- ki tabor u Sjedinjenim
Državama one pripadaju raznim
grupama financijske oligarhije —
Collier's izdaje tiskara Morgan a
Daily Nevvs ttetka ra MacCormica i
Patersona
Pomenuti Maury piše uvodnike
za obe publikacije Za svoj rad pri-ma
veliku plaću koja dosiže 50000
dolara godišnje Radi doista teško
i naporno Mora pisati što god od
njega traže oni kojima služi pa
makar to bilo oprečno jedno dru-gome
Napise uvodnik za jednog
gospodara po jednoj liniji a za
drugog gospodara po drugoj često
sasvim protivnoj Uniji Tako je-dan
urednik piše za dvije publika-cije
koje po nekada imaju dva
različita pogleda i koje se radi
posebnih interesa dijamentralno
jedna drugoj protive
Maury je u svojim uvodnicima
podupirao dva suprotna gledišta
na tako važnim pitanjima kao što
je bilo pitanje dostavljanja zaliha
Europi Iend-lcas- e pomoći savez
nicima provodjenju rata protiv
Japanaca obavezatnog vojnog obu-čavanja
u Sjedinjenim Državama
i mnogim drugim stvarima
U uvodniku tjednika Collier's
mjeseca maja 1945 godine Maurv
je pisao da Sjedinjene Države tre
baju slati hranu gladnoj Kuropi
ne samo iz humanitarnih razloga
nego i zato da bi se Europa što
brže postavila na vlastite noge
Kratko iza toga (istog mjceeca i
iste godine) on je u uvodniku
Daily Nevvs izrazio mišljenje da
Sjedinjene Države ne trebaju do-stavljati
hranu Europi
U Daily Nevvs 1940 godine Mau-rv
je bio protiv prosi ravan ja kre-dita
saveznicima za kupovanje rat-nog
materijala u Sjedinjenim Dr-žavama
U Collier's je pisao da
Sjedinjene Države trebaju u tom
wp
borskih rudnika gdje U imali
koncesije francuski kapitalisti i
istakao kako sj Shell i Standard
Oil kompanije koje su imale
monopol nad uljevnim proizvo-dima
u Jugoslaviji podržavale
visoke cijene narušavanjem raz-vijanja
jugoslavenske uljevne
industrije u svakom pogledu
Kao što je poznato Jugosla-vija
nije bila jedina zemlja u is-točnoj
i jugo-istočn- oj Europi
gdje su strani kapitalisti imali
prevlast u ekonomiji Tako je
bilo i u drugim zemljama Radi
toga narodi tih zemalja su pro- tiv svakog plana kojim bi se
kontrolirala njihova ekonomija
po stranim silama Iskustvo ih
je naučilo da bi takva inter-vencija
oslabila i ograničila sna-gu
njihove ekonomije a iskoriš-ćava- li
bi ju strani monopolisti
Odbijajući si nešto takvog do-zvoliti
narodi tih zemalja se
oslanjaju na vlastite snage i na
takve ekonomske veze koje se
nalaze na principima ravnoprav-nosti
i demokratske suradnje
Jugoslavija se uvjerila da sta-noviti
američki krugovi smatra-ju
njihovu "pomoć" kao sred-stvo
za stavljanje političkog pri-tiska
na druge zemlje i ograni-čavanje
njihovog suvereniteta
Podpredsjednik Narodne skup-štine
Moša Pijade nedavno je
rekao: "l" toku prošle dvije go-din- e
narodi Jugoslavije su poka-zali
da su u stanju ne samo
obnoviti nego i osigurati daljnji
razvoj svoje ekonomije i bez
američkih dolara" PodpredsjeJ-ni- k
Pijade je dalje istakao da bi
"američke mašine koristile Ju-goslaviji
i Jugoslavija bi ih ku-pila
samo u takvoj trgovini koja
bi se osnivala ne medjusobnom
poštovanju i jednakopravnosti"
Radi toga su narodi Jugosla-vije
pozdravili odluku svoje vla-de
dj ne sudjeluje na pariškoj
konferenciji čiji organizatori bi
se željeli miješati u domaće po-slove
Jugoslavije pod izgovorom
davanja ekonomske "pomoći"
MORAL DIJELA
AMERIČKE ŠTAMPE
pogledu zadovoljiti saveznicima U
Daily Nevvs je pisao da se Sjedi-njeno
Države trebaju "sprijatelji-ti"
sa Japancima i njihovu politi-ku
iskorišćavati kao uporište na
Dalekom Istoku u Collier's jo
pisao da Sjedinjene Države treba-ju
staviti pritisak na Japance i
"pritegnuti Jarafe"
Maury je u ovim publikacijama
dosljedan jedino onda kad pile zlo
bne i klevetničke članke protiv So
vjetskog Saveza
Biografija Maurva kako Ju opi-suje
John Bainbridge sva Je pro-žeta
licemjeretvom Ona izgleda
tako kao da Maurv bivši advokat
smatra obe publikacije za svoje
"štićenike" koji su ga unajmili
da vrši svoju advokatsku dužnost
na sudu Advokatu nije potrebno
da bude uvjeren da li je njegov
štićenik na sudu u pravu Sve što
mu je jwtrebno je to da pronadje
i podnese što više argumenata po
volji svog štićenika Glavno je da
vrši dužnost svog štićenika — vla-snika
publikacije — koji ga Je
unajmio
Što je Maury dvoličnak to ne
uznemiruje njegove poslodavce ni
najmanje Pokojni kapetan Pater-so- ri
vlasnik I)aily Nevvs ništa so
nije protivio što Maury piše uvod-nike
i za Collier's ili kako kaže
Bainbridge "nikad nije ni pomi-slio
da bi ispitavao što Maury radi
njegovom lijevom rukom" Osje-ćao
je da nije potrebno jednom
čovjeku koji piše uvodnike za Dai-l- y
Nevvs izražavati njegovo poli-tičko
mišljenje — glavno je da
mišljenje Patersona pretvori u ri-ječi
A VHHam Chenery vlatnik re-vije
Collier's Je jednoć rekao: "Ni-smo
mi unajmili M --kurva radi nje-govog
ličnog mišljenja mi zapra-vo
ni neznatno što je njegovo lično
mišljenje a da pravo kažem nije
nas ni briga
Maury nije samo licemjerni pi-sac
On je proizvod jednog siste-ma
— sistema na kojem se osniva
tako zvana sloboda američke šta-mpe
(Nova Vremena)
PRVI PUT ISKREN
Pariz — Pod gornjim naslovom
ovdašnja štampa objavila je izjavu
g Ramadijea povodom Kongresa
Komunističke partije Franeuke
— Ia nije narodne svijesti —
izjavio je g Ramadije na konfe-renciji
štampe — ovom bi se Ze-mljom
lako moglo vladati
1 '