Novosti, May 01, 1947

              'IImMHPPIsPsbJs - - i -i-n-
-r nMnrtMiaiiMiMaifMaMif iiiir wBBS&--h
STRANA 2 NOVOST! Četvrtak 1 maja 1947 NOVOSTI OSTVARENJE PETOGODIŠNJEG PLANA POSTAVLJA
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Pubhshing Company NOVE ZADATKE PRED NAROD JUGOSLAVIJE
In the Croatian Language
Authorized m Second Class Mail Pott Office Department Ottawa
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvat-kc- m jez ku
Registered in the Registry Office for the City o1 To- - -- ♦
cn the 24th day of October 1941 a
No 46052 C P
ADRESA 206 Adelaide
Telephone
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju Rukor
Ovogodišnji Pr?i Maj
Dana- - je Prvi Maj blagdan radnog na- - d i
čovjeka koi pro'zvodi i stvara bogat" tva Trn d -- n
levero američkom kontinentu u v eme žp t i
horbi za oram satni radni dan
Sve tamo od 1886 godine Prvi Maj je b'o din motre
proslava borbenih tradicija radnog naroda To je dan kad
radni narod manifestira svoju volju i snagu za bolji život i za
ukinuće izrabljivanja Čovjeka po čovjeku
Radnička klasa na dan Prvog Maja pregledava jvoja po-stignuća
i dogadjaje u prošlosti i ističe svoje zadaće za u bu
duće
Prvi Maja 1947 god proslaviti će milijuni radnog naroda
svijeta u duhu podržavanja stabilnog mira i ekonomske sigurno-sti
U Sovj Savezu Prvi Maj će biti proslavljen u duhu iz
gradnje i obnove u duhu postavljanja novih zadaća za Što brži
oporavak i još veći razvitak narodnog blagostanja To će biti
manifestacija naroda Sovjetskog
St W Toronto n- - --jp
ADelaide 1642
vr
OJ
kiv
Saveza i ujedno da
osovine nebi smjeo i neće po
sa svojim ekspanzionističkim
američkih vojnih baza sa kojih
će zajedno sa ostalim narodima svijeta učiniti sve u svojoj
moći da sačuvaju mir i omoguće mirni razvitak postojanje i
sigurnost u svijetu
U Jugoslaviji Prvi Maj će biti proslavljen više i značajnije
rego ikada u prošlosti On će predstavljati no samo manifes-taciju
bratstva i jedinstva svih naroda Jugoslavije nego i mo-bilizaciju
i spremnost širokih slojeva radnog naroda za izva
djanje Prvog petogodilnjeg plana Majska takmičenja koja su
već u toku izgradnja omladinske pruge Samac-Sarajev- o koja
je već počela izgradnja velike i autostrade Beograd-Zagre- b
koja je takodjer počela zasijavanje svakog pedlja ob
radive zemlje izgradnja kuća mostova puteva željeznica
popravljanje gradova i sela — sve je to prožeto odlučnom vo-ljom
gotovošću i u duhu borbenih tradicija Prvog Maja Prvi
Majo za narode Jugoslavije značiti će dan radne smotre dan
spremnosti da po svom obljubljenom sinu maršalu Titu i na
rodnoj vladi postavljene zadatke ispune i premaše
Prošla godina bila je godina teških borbi za ostvarenje
plodova pobjede nad hitlerizmom za osiguranje mira i bolje
budućnosti To je bila godina u kojoj su narodi svijeta učinili
veliki korak naprijed u pravcu veće slobode i istinske demo-kracije
Ali moramo znati da fašizam nije posve uništen On
još uvjek prijeti miru i progresu čovječanstva Svi smo svjedoci
kako danas američki dolar-imperijaliza- m nastoji nastaviti Hit-lerovi- m
putem za prevlast nad svijetom dok u isto vrijeme
napada sužava i guši radnička prava kod kuće
Kanadski narod koji je pomagao poraziti Hitlerovu Nje
mačku i slomiti kičmu fašističke
magati američkom imperijalizmu da izazove novi rat Ako
američki imperijalizam nastavi
obaveza
moderne
planovima Kanada će se neposredno naći u ozbiljnoj opasno-sti
Dodje li do rata a takav put vodi k ratu Kanada će postati
poprište strašnog atomskog ratovanja Radi toga na kanad
skom zemljištu ne smije biti
će Amerikanci bacati razorne bombe na druge zemlje jer tamo
gdje se puca tamo se i ruši
Kanadsko-američk- o prijateljstvo se ne može zasniveti na
vojnim sporazumima nego na radu za podržavanje stalnog
mira i progresa u svijetu na promicanju jedinstva medju Uje-dinjenim
Nacijama i provodjenju politike pokojnog Roosevelta
— politike za ameriČko-sovjetsko'britansk- o prijateljstvo koje
neće ugroziti kanadsku nezavisnost niti će ju žrtvovati za ag-resivne
ciljeve VVall Streeta
Stoga će kanadski radnici na dan Prvi Maja tražiti od vla-de
premijera Kinga da vodi Kanadu pozitivnim pravcem prav-cem
kojeg narod želi pravcem mira i sigurnosti Takva Kana-da
može biti Doluga u promicanju prijateljstva medju Ujedi-njenim
Nacijama Takva Kanada biti će u stanju oduprijeti se
pretvaranju kanadskog sjevera u američke vojne baze Takva
Kanada dala bi svrsi mira i progresu čovječanstva ogromnu
uslugu
Ovogodišnji Prvi Maja treba da bude početak odlučnog
otpora svim planovima monopolitičkih interesa koji su se uro-tili
ne samo protiv medjunarodnog mira i sigurnosti nego i pro-tiv
teško stečenih radničkih prava života i slobode
Kroz prošlu godinu jedan dio kanadskih radnika je na
svojim štrajkaškim stražama postigao borje nadnice Ah cijene
robi se penju iz dana u dan uspjevši se već danas tako visoko
da su daleko iza sebe ostavile radničke nadnice i kupovnu
mogućnost naroda Upravitelj Bank of Canada je nedavno re-kao
da će se cijene u Kanadi podići na onaj stupanj kakve
su danas inflatorste cijene u Sjedinjenim Državama Ako se
zaista podje putem onih cijena kakve su danas u Sjedinjenim
Državama to će onda značiti da će se cijene podignuti za
daljnjih 50 posto dok je već danas nadnica niža za 20 do 25
posto od nadnice radnika u Sjedinjenim Državama Samo je-dinstvo
i odlučnost naroda Kanade može spriječiti daljnje di-zanje
cijena Radnici moraju biti na oprezu i paziti da krupni
monopolistički krugovi ne razbijaju naše organizirane redove
ubacivanjem "crvenog strašila" jer "crveno strašilo" rlužilo
je uvjek reakciji za razbijanje radničkih redova Kad god se
radnid nakite pred pokretom za veće plaće i kraće radno vri-jeme
kad god narod manifestira svoju solidarnost sa mirom i
progresom — reakcionara izvlače bauk crvenog strašila da
bi pomoću njega najprije pocijepali a onda nastavili vlada
njem po svojoj volji
Da bi se glas radnika čuo jače da bi se želje naroda po-štivale
bolje kanadski radnički pokret Je pozvan da manifes--' tim mmin VpliAnu Vv-iKn- nc i nmia nnlnka Ivij ln Đ '
vog Maja
Vh
i£f ' nf VKJ
v3eiL
~vv- - Awrjn j-- - J-- —
JntVtnHsV v £r&m ' fđ ' t VICI "iB j1 'W&H£2SHBBZZ jsjmč&K
Ingradnja omladin !- -t r' ug Sara c u toku Ovdje
se vrše početni radovi na prokopu tunela Vranduk
u
Američki kapetan Ham Hut
cher objaio je HMii Rod knjizi
"My Thrce Vears ith KNenho-vcr- "
U njoj izmedju ostalog spo-minje
i stratešku vrijednost tako
zvanih "ljubljanskih vrata' 'i važ-nost
koju je Churchill pripisivao
svojim planovima
ovom prilazu iz sjeverne Italije u
Podunavlje
Kapetan Dutcher služio je za
vrijeme rata kao pomorski ataše
pri Vrhovnoj savezničkoj komandi
Poslije invazije na zapadu bio je u
glavnom štabu u Normandiji kanu
se bio preselio i Eisenhovver Tamo
je imao priliku da u najkraćim
trenutcima rata bilježi važnije iz-jave
vodećih anglo-američk- ih lič-nosti
Ka 15 augusta 1944 zapisa"
je u tvoj dnevnik (st 611) o važno-sti
"ljubljanskih vrata" i o razgo-voru
kojeg je vrhovni komandant
na zapadu general Eisenhovver
imao sa Churchlllom ovo:
"Prije večere je Ike (Eisen-howe- r)
pripovjedač o svojim raz-govorima
sa Churchillom Iz očiju
su mu tekle suze kada je dokazi-vao
da su Amerikanci zauzeli "glu
po stanovište" prema Britancima
jer su otklonili prijem britanske
odnosno Churchillove zamisli o
strateškom planu (oni su naime
odbili invaziju na Balkan i Sred
nju Europu preko Italije)"
Premijer (Churchill) se zalagao
da bi se Ike zauzeo za pomoć feld-marša- lu
Aleksandru u Italiji Ike
je smatrao da je to slijepa ulica
i bio je mišljenja da zbog toga tre-baju
u Italiji — kad bi jednom
saveznici zauzeli dobre defenzivne
položaje na crti Pia-IMmi- ni ili u
dolini rijeke Pad — samo skromne
vojničke snage Churchill je želio
da Aleksandar ima na raspologa
nje jake snage ne samo zato da
održi frontu nego i za prodiranje
na Balkan kroz "ljubljanska vra-ta"
i preko Austrije u Njemačku
Ike je rekao da je Churchill Seli
prodirati kroz ta vrata čije ime
nemogu ni izgovoriti
♦
Churehillova centralna ideja u
ratu o invaziji na Balkan kroz
"ljubljanska vrata" bila je d'o nje-govog
strateškog plana kojeg u
takodjer podupirali i drugi uplivni
politički krugovi u državnom odje-ljenju
Amerike Taj se plan sasto-jao
u slijedećem: postaviti Sred-nju
i Jugo-istočn- u Europu pod in-teresnu
sferu britanskog imperi-jalizma
i postaviti u ovom kraju
Europe na vlast propale monarhije
(Grčka je jedan takav primjer)
"Ljubljanska vrata imala su pred-stavljati
koridor preko kojeg bi
Tommy i Dobby prodrli u srce Eu-rope
i oslobodili podunavske zem-lje
Za njima bi bile do£le legi
bjegunaca iz ovih zemalja i dru
gdje iz Londona Kaira Lisabona
Carigrada Rima i tko zna sve
odakle
U vezi a tim planom je Churc-hill
kako napominje Adamić u
svojoj knjizi "Večera u Bijeloj ku
ći" (str 1G2) puna dva dana kon- -
ferirao u ljetu 1944 — drugi front
je već bio otvoren — s raznim sa
mozvanim podu-navskih
država i Balkana o oslo- -
badjanju europske civilizacije od
"istočnog diitamizma" U njegovoj
glavi se porodila misao o podunav
skoj federaciji koju je trebalo pos
lije poraza Hitlera i Mussolinija
osnovati u Podunavlju U toj po
dunavskoj federaciji imali su biti
Slaeni s potpunim narodnim ma-njinama
Ta država bi po planovi
ma zagovaratelja te ideje bila
obuhvatila "katoličku centralnu
Europu" i zahvatila u svoju sferu
Hrvatsku Sloveniju Austriju Ma- -
djarsku Slovačku i možda Bavar-sku
Otto Hapsburski imao je biti
postavljen na čelo te države koja
je imala predtav1jat! južno krilo
SM71Cf&Kif1 ffiJrSSL'WaBi
aSSsOtsJf'VkmB V~br9SIlf% V j v" lkC"—n2T- - - :
Samac j
Zašlo je Churchill hfjeo liroz
Ljubljanu Srednju Europu
vojno-politički- m
predstavnicima
obrambeno pojii protiv Istoka
Potpuno u skladu s idejom o us-postavi
podunavske monarhije bila
je pomoć koju su reakcionarne sile
u svijetu davale u ovom ili onom
obliku raznim kvislinžkim elemen-tima
u Srednjoj Europi: Paveliću
u Hrvatskoj Hortvu u Madjarskoj
monsinjoru Tisi u Slovačkoj
Političke perspektive ovih voj-nih
planova otkrio je Churchill
kasnije u Fultonu i u Zurichu Nje-gov
predlog kojeg je jasno objavio
u Fultonu u prisustvu predsjedni-ka
Trumana da su samo izabrani
narodi pozvani da gospodare u svi-jetu
nimalo ne zaostaje za nacis-tičkom
ideologijom o superiornosti
germanske rase Adamić je zato u
svojoj posljednjoj knjizi označio
Churchilla kao peraonofikaciju im-perijalizma
čovjeka koji je odlučio
da brani imperij "pod svaku cije-nu"
Iako su zapadni saveznici u lje-tu
1944 pod pritiskom narodnih
masa odlučili za zapadni front
(Crvena Armija je već bila stigla
skoro do Var Save) a jugoslaven-ska
armija prva oslobodila Trst i
porječje Soče interes sa podunav-ske
zemlje u ovim krugovima za
padnih imperijalista nije nimalo
popustio Reakcionarni elementi
na zapadu znatno su pojačali svoj
interes za pitanje Trsta Glavna
karakteristika Trsta sa glediita
zapadnog ekspanzionizma jest kao
Ato nnglaAava naš sunarodnjak
Louis Adamić ta Sto on predstav-lja
prilaz "ljubljanskim vratima"
S tim u vezi postaje nam jasno
zaUo su se uplivni anglo-američ- ki
krugovi tako ogorčeno odupirali
neutralizaciji slobodnog tršćan-skog
teritorija i ustrajali na toma
da u Trstu ostanu strane čete pod
kontrolom anglosaksonski orijen-tiranog
Vijeća Sigurnosti U bor-bi
za mostobran na krajnjoj sje-vernoj
točki Jadranskog Moro
anglo - američka vatikansko-tali-jansk- a
kombinacija pod vodstvom
Connelva htjela je na pariSkoj
konferenciji nametnuti Trstu svoj
policijski režim da bi se u intere-su
raznih Churchilla i Dullesa joi
vise pojačao antagonizam izmedju
oslobodilačkih pokreta i svjetskog
imperijalizma Ne sumnjivo je ta-kodjer
da je preletanje jugoslaven-ske
granice od strane anglo-ame-rick- ih
avijona bas na prostoru ko-jeg
je Churchill nazvao "ljubljan-ska
vrata" bio u vezi s anglo-ame-ričko- m
agresivnom politikom u
Južnoj Europi
Jugoslavenski oslobodilački po-kret
u narodno oslobodilačkoj bor-bi
ujedinio je jugoslavenske naro-de
u moćnu cjelinu i svojom heroj-skom
borbom u najvećoj mjeri
spriječio restauraciju Habsburgo-vac- a
u Podunavlju Time su pro-pali
i planovi medjunarodne reak-cije
u Jugo-istoćn- oj Europi
(Iz "ljudska praiica")
U UBIJANA — Na zasjedanju
Narodne skupštine N R Slovenije
Zoran Polić ministar financija go-vorio
je o predlogu budžeta za
1947 godinu Budžet je uravnotežen
svotom od 3223883000 dinara sa
istim iznosom rashoda i prihoda
Ovaj budžet predstavlja budžet či
tave privrede uključujući izdatke
za financiranje privrede za inve-sticije
i izdatke za obnovu Vie
od 881 milijuna dinara je odredjeno
sa financiranje privrede i druge
investicije Od ove svote G43 mili
juna dinara će biti utroSeno u in
dustriji i rudarstvu Za obnovu je
odredjeno preko 307 milijuna dina
ra a za naučni rad i stručno uzdi-sanje
kadrova prosvjetu kulturu
i Skok? 411628000 dinara A
392600 dinara je odredjeno za so-cijalnu
pomoć i narodno zdravlje
Dl 1)1 sf I'etOfrodlMlJl J)IIM '1 k
trtfikaeije i industrijalizacije iz- -
i '--
m prije odredjenog roka ple-- I
num Jedinstvenih sindikata Hrvat-sko
na svom zasjedanju 25 i 2G
i januara ov g zavjetovao se je
drujru Titu ovako: "Ostvariti prvi
Petogodišnji plan prije predvidje- -
'K ika — to je zavjet radničko
k1 i- -i Hratke drugu Titu"
i nm zadatak Petogodišnji r
i i n"-- t indmtrijalizai ija i loV
k 'i i:i zemlie Da - ti] k! i
% tm što prije radnu ki kl i
i I i laije učinila i i - r
' preme t rt i ii i in i' (' '
i"„' Odboi i J S Jujri'-- l i
i je niz ( ii uka kiko ik i'
ii i li tako i onih koje kiv"
o --4o većem kulturno-prosvjetn- o' i
izdizanju radnu ke klase ka jed-nog
od najvažnijih uslova za izvr-davanje
tih zadataka Takodjer su
doneiene odluke koje će omogućiti
radnicima njihov bolji soci jal ne-ekonomski
položaj Znači: za veli-ke
i teške zadatke treba se teme-ljito
pripremiti Poznavajući zala-ganje
radničke klase naSe domovi-ne
do sada možemo biti sigurni da
će ona primljene obaveze izvrSiti
Medjutim nije Petogodižnji plan
stvar same radničke klase koja
radi u proizvodnji već je to stvar
cijeloga naSeg naroda a pogotovo
glavnog saveznika radničke klase
— seljažtva — O svijesti naSeg
seljaštva o tome da se zasijs i ob-radi
i najmanji komadić zemlje te
s time dade vize živežnih namir-nica
radnicima i namještenicima u
proizvodnji i ustanovama ovisi i
izvrSenje zadataka koje je na sebe
uzela radnička klaso Drug Tito u
svojem novogodiSnjem govoru na
rodima Jugoslavije obratio se je
svim gradjanima i gradjarkama
Jugoslavije radnicima seljacima
omladini i narodnoj inteligenciji
slijedećim riječima: "Neka ova go
dina bude godina sveopćeg radnog
poleta i stvaralaštva! Neka u ovoj
godini svaki gradjanin izvrSi svo
ju dužnost prema državi i narod
noj zajednici neka u ovoj godini
bude Sto manje pogrjeSaka i pro
pusta"
Ta dužnost gradjana FNRJ pre
ma svojoj domovini može se izvr-
Siti na razne načine Mi imademo
moćnu i Široku Narodnu frontu
preko koje u prvom redu treba tu-mačiti
od kolike je važnosti za na-
Se narode izvršavanje 'Petogodiš-njeg
plana i što za našu zemlju
znači elektrifikacija i industrijali-zacija
Naša je zemlja od agrarne
— postati jaka industrijska zem-lja
a to će podići ekonomski kul-turni
nivo naših naroda Na tim
zadacima treba mobilizirati sve za
rad sposobno da bismo do tog
ljepšeg života što prije doSli Sva-ki
naš gradjanin brinut će se da
poboljša i podigne svoje vlastito
goepodarstvo jer tada jača ujedno
i privrednu moć naše zemlje kao
cjeline Tada će svaki pojedinac
udovoljiti svojim poreskim obave-zama
prema narodnoj državi a
isto tako će i u samodoprinosu i
dobrovoljnom radu moći dati više
za zajednicu
Preko Narodne fronte naS narod
treba da rješava sve probleme svo-jega
sela i kraja da vodi brigu da
li svaki gradjanin vrši svoju duž-nost
prema državi i konačno da
one koji svoju dužnost ne vrše
oštro kritikuje i raskrinkava pa će
i s time biti manje propusta i po-griješe
ka
Pred našim organizacijama Na-rodne
fronte sindikatima Narod-nom
omladinom i Anti-faSističko- m
frontom žena stoje ogromni zada-ci
Sindikalne organizacije u svo-jim
ustanovama i poduzećima već
su počele ea takmičenjem za ostva-renje
prvog Petogodišnjeg plana
uspostavljanjem plana takmičenja
prelatom na normirani rad i akor-dn- i
sistem plaćanja U tome su već
u siječnju mjesecu ov g postignu-ti
lijepi rezultati u pojedinim tvor-nicama
no još uvijek ima i takvih
ustanova i poduzeća gdje po tom
važnom pitanju nije mnogo ili čak
ništa učinjeno Krivnja za to leži
na sindikalnim organizacijama i
upravama preduzeća koje zajedni-čki
nisu shvatile da su norme rada
i akordni tem plaćanja glavni
u lov za izvršavanje obaveza i za
brže izvršavanje proizvodnih zada-taka
a ujedno i za pravilno nagra-djivanj- e
svakog prema zasluženom
radu — Ne čekajući da ih vrijeme
predje trebale bi sve sindikalne
organizacije to vrlo važno pitanje
u najskorije vrijeme pokrtnuti i
riješiti
Narodna omladina poučena isku-stvom
rada na organizaciji i mo-bilizaciji
omladine za pragu Brfko-Banovi- ći
u prošloj godini čini veli-ke
pripreme sa gradnju pruge Samac-
-Sarajevo Prema sadašnjim
podacima prijavilo se je iz Pri-morsko-gorans-kog
okruga za rad
I
1 mI&M 'J"£lfc?kJSk
Uli tm Em € jTaI W3PrJY _i- -
Rad na peš jmljavctnju goleti
da svaki korak zemlje donosi
na pruzi Samac-Sarajev- o oko 700
omladinaca i omladinki i još se
uvijek prijavljuju tako da će se za
prvu smjenu koja će proći na rad
1 travnja ov g prijaviti daleko ve-ći
broj omladine nego što je bilo
predvidjeno Ali u tom velikom za-datku
koji je na sebe uzela naša
vrijedna omladina treba da sudje-luje
čitav naš narod preko Narod-ne
fronte U prvom redu organiza-cije
N F neka na masovnim sas-tancima
tumače narodu od kolike
je važnosti za našu privredu pruga
Brčko-Banovi- ći a zatim od kolike
će biti važnosti pruga Samac-Sarajev- o
U znatnom broju slučajeva
naš narod ne zna kolika se bogat-stva
nalaze u predjelima Bosne
kuda te pruge idu a s time u vezi
i koliko će se tom prugom kada se
tamo razvije privreda podignuti
opće ckonomsko-kulturn- o stanje
naroda u tim krajevima Sa druge
strane gradnja Pruge će odgojno
djelovati na našu omladinu kako
u radu tako i na kultumo-prosvjet-no- m
polju a kao vrlo važno tamo
se na zajedničkom radu iz svih na-ših
republika još više produbljuje
bratstvo i jedinstvo naše omladino
i svih naših naroda Ono što se je
na pruzi Brčko-Banovi- ći vidjelo i
postiglo prošle godine potvrdjuje
sve ove navode
I ove će godine na pruzi amac- -
Sarajevo kao i prošle godine na
pruzi Brčko-Banovi- ći sudjelovati
omladina iz ostalih zemalja što
znači medjusobno upoznavanje i
produbljivanje medjunarodnih od-nosa
i prijateljstva
Našoj omladini treba dati za taj
zadatak i materijalnu pomoć Oda-šiljanje
radnih jedinica na prugu
snabdjevanje odjećom obućom
knjigama sanitetskim i drugim
materijalom jedan je od najvažni-jih
problema naroda onog mjesta
i kraja otkuda omladina polazi na
rad Sindikalne organizacije mogu
dati pomoć u novcu a osobito iz-radbi
orudja potrebnog za grad-nju
svih tehničkih naprava i obje
Službena novina International
Mine Mili and Smelter Vorker- -
of America donijela je važan uvod
nički članak odnoseći se na opas-nost
zanatsko unijskom pokretu ni
novih zakonskih predloga koje
reakcionarni poslodavci namjera
vaju uspostaviti protiv svojih rad-nika
Osvrćući se na takvu urotu
poslodavaca protiv radnika u pro
vinciji Quebec uvodnik IMMSW
pod naslovom "To se ncimtje ovdje
dogoditi" piše slijedeće:
"Quebeški premijer Duplessis
neprijatelj organiziranih radnika
koji je kompanijama u Norandi i
Vallevfield poslao policiju da im
pomogne razbiti uniju i štrajk
ima sada u rukavu drugu urotu
protiv radnika Jedan od planova
u toj uroti je zakonska osnova ko-ja
stoji pred parlamentom provin-cije
Quebec a koja ima za cilj
zabraniti zanatskim unijama pra-vo
raznašanja njihovih letaka
"Vlada Duplessisa je u ovim da-nima
ekonomske nesigurnosti od-lučila
uspostaviti anti-radnić- ki za-kon
sa namjerom da radnicima
sveže ruke i noge u njihovoj op-ravdanoj
borbi za život
"Iz obavještenih izvora se dot-na- je
da je cilj novog zakona za-braniti
štrajkove sa vrijeme pre-govora
u sporu zadržavati štraj-kove
što je dulje moguće dok opad-n- e
itrajkovno raspoloženje radni-ka
i predati pravo Labor Boardu
provincije da održi glasanje po pi-tanju
štrajka Policiji i općinskim
namještenicima se namjerava za-braniti
osnivanje unijske federaci-je
na provincijalnoj osnovi
Nova Jugoslavija radi na tomo
koristi natodu
kata na pruzi Organrinje žena
naročito mou ih i veliku pomoć i
to u sakupljanju odjevnih predme-ta
novca a tako i u pomaganju
kod samog otpreimnja brigada na
put itd Narodna fronta kao cjeli-na
treba pomoći i roditeljima čija
djeca idu na I rugu da obrade i
zasiju njihovu zemlju tako da obi-telj
čiji je član otimao na Prugu
ne osjeti njegov odlazak Tu će
mnogo pomoći i ona omladina ko-ja
zbog raznih opravdanih razloga
nije mogla poći na gradnju Pruge
U prošloj godini kod odlaska na
prugu Brčko-Banovi- ći mnogi ro-ditelji
nisu puštali svoju djecu
uglavnom iz razloga da im zbog
njihovog odlaska ne bi trpjelo gos-podarstvo
U prvom Petogodišnjem pianu u
1947 god pruga šamac-Sarajev- o
je jedan od najvećih radova Ako
se taj zadatak izvrši na vrijeme
onda će se moći lakše u budućoj
godini prihvatiti daljnjeg tada i
novih još većih zadataka Kada do-bro
promislimo koliki su radovi
pred našim narodima u ispunjava-nju
Petogodišnjeg plana koliki su
radovi u 1917 god u Primorsko-goransko- m
okrugu Sto se vidi i'
investicionog plana Okružnog na-rodnog
odbora onda organizacije
Narodne fronte uz svoja organiza-ciona
i druga pitanja treba da pr-venstveno
na svojim sastancima
rješavaju privredna pitanja koja
stoje pred našom Narodnom vlaš-ću
a stime i pred cjelokupnim na-rodom
One treba da na tom pita-nju
zainteresiraju svakoga za rad
sposobnog gradjanina da dade svoj
udio za stvar naše bolje i ljepše
sutrašnjice da i tu dokaže ljubav
prema svojoj domovini Tada će
svatko moći reći da je poslušao
novogodišnji poziv našeg vodje i
učitelja druga Tita upućen svim
gradjanima i gradjankama FNRJ
Pokažimo na radu koliko nam leži
na srcu opći procvat i moć naše
domovine bratske zajednice svih
naših naroda
Andrija Toljan
"Povrh svega toga Duplessis se
nnda razbiti i oslabiti redova orga-niziranih
radnika pomoću kompa-nijskim
ulizica pod kontrolom vla-de
Predstavnike unija se pak na-mjerava
prisiliti da kod provinci-jalne
vlade traže dozvolu za svoje
rukovodstvo u uniji Takve vodje
će po Duplessisu izabrana komisi-ja
najprije ispitati i ocjeniti prije
nego im izda dozvolu Dozvola se
može u svako vrijeme povući i su-spendirati
pojedinog vodju tako
da mu se u najvažnijim časovima
onemog-uć-i učestvovati u pregovo-rima
vršiti unijsku dužnost i pro-voditi
unijske aktivnosti
"Radnici provincije Quebec su
duboko ogorčeni ovakvom zakon
skom osnovom Oni imaju pred
sobom obranu svojih prava kojima
prijeti velika opasnost Upravo ta
činjenica je potakla radnike da se
medju sobom sporazumijevaju Po
prvi puta u historiji ove provincije
tri glavna zanatsko unijeka sredi-šta
— AFL CIO i Catholic Syndi-cat- es
predstavljajući većinu orga-niziranih
radnika — održala su
zajednički sastanak u svrhu odre-djivan- ja
plana za otpor Buptess:-sovo- m
zakonu
"U grad Quebec otići će radni-čka
delegacija i uložiti protest
Održati će sastanak sa premijerom
DupleMisom i njegovim ministrom
rada Svi unijski lokali u provin-ciji
dužni su povodom toga poslati
protestne brzojave na provincijal-nu
vladu i članove parlamenta iz
njihovih okruga te ih zatražiti da
u parlamentu glasaju protiv zako--
(Njlatak na strani 3)
Opasnost od anti-radničk- og
zakona u Quebecu nije
otklonjena
WWBi Itfi!- - ssrflnai $- -