000383 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Mirirlninnfmr &gm riaiii'i- -
IM Wiiftltft ffTgf' M
ADRESA NOVOSTL-20- 6
Adeloide St W POMOGNEMO NAŠEM
Toronto 1 Ont Ccmada NARODU U JUGOSLA-CIJENA:
VIJI U OBNOVI I IZ-GRADNJI
Za Kanadu 5500 godilnje
Za sve druge zemlje S600 ZEMLJE
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO kilkMkJAteAkrfh
God 7 Broj 1117 TORONTO ONTARIO TUESDAY SEPTEMBER 2ND 1947 Vol 7 No 1117
Vlada će ukinuti kontrolu
cijena na svemu osim stanarini
NA PROSLAVAMA LABOR DAY RADNICI ĆE USVAJATI
PROTESTE PROTIV VLADINE POLITIKE
Ottawa 1 Septembra — Dola-zeći- h
tjedana vlada će ukinuti i
ono nešto kontrole cijena koju je
do tada podržavala Kontrola ci-jena
oetaje joi jedino na stanarini
i to samo za izvjesno vrijeme Ni
cijena stanarini se nebi više kon-trolirala
kad u zemlji nebi vladao
tako težak stambeni problem
Sada će e ponovno cijene šte-tan
povisili Već je javljeno da će
TinJiKo meso poskočiti za 3 do
4 centi po funti I to tako će uo-skeč- ill
cijena ttrugim pVoizvodima
hrane odjeći obući pokućstvu itd
Izgleda da je za federalnu vladu
ve od svršetka rata bio najslav-niji
problem kako Sto brže i pot-punije
ukinuti kontrolu cijena svim
proizvodima i krupnim interesima
pružiti što veće mogućnosti za
nov profite Ovakva politika vlade
već Je do sada srozala ekonomski
' život milijuna stanovništva na naj-niži
stupanj Statistika zanatskih
unija ustanovljuje da je tjedni
dohodak stotine hiljada kanadskih
radnika ispod minimuma A sada
kad vlada u dolazećih nekoliko tje-dana
ukine kontrolu cijena na sve-mu
radnićki dohodak će se Još vi-le
sniziti Koliko god se povisi ci-jena
kojem proizvodu — kalu vo-d- je
zanatsko unijskog pokreta —
za toliko nadnica postaje niža
Vlada Je obavjestila narod da
će ukinuti kontrolu cijena svemu
osim stanarini upravo kad kanad-ski
radnici slave Labor Dsy i ener- -
IU&OILAVENSKI PRIVREDNI
PAVILJON U SMIRNI
Smima — Na medjunamdnom
sajmu u Smimi na svečan način je
otvoren Jugoslavenski privredni
paviljon koji je Jedan od najvećih
nacionalnih paviljona U njemu su
izloženi artikli 30 najvećih Jugo-slavenskih
firmi i industrijskih
poduzeća Turska štampa na vid-nim
mjestima ističe učešće Jugo-slavije
na sajmu i podvlači da je
Jugoslavenski paviljon Jedan od
najuspjelijih paviljona kako po bo-gatstvu
tako i po raznovrsnosti
izloženih uzoraka
U šumskoj industriji stvoren
sporazum novom ugovoru
NADNICA POVIŠENA
Toronto 1 Sept — Prošlog pe-tka
u Torontu se završila konfe-rencija
predstavnika Lumber and
8awmill VVorkers i šumskih
poslodavaca U vremenu od pet
dana pregomra stvoren je spora-zum
o povišici nadnice i drugim
Nova grupa repatriraca
stigla u Zagreb
Zagreb — Iz engleske okupa-cione
zone u Njemačkoj u Zagreb
Je stigla nova grupa jugoslaven-skih
repatriraca Ovi repatrirci do-laze
ic logora u Hamburgu i ltuh-holc- u
Osim G0 lica koji su iz Jugosla-vije
©Mili prilikom povlačenja Nje-mft- ea
1945 godine medju repatrir-cim- a
se nalazi i grupa od GO bivših
ratnih zarobljenika i 5 Bugara
Usprkos snažnoj propagandi u-por- nim
odvraćanjima i ratnim dru-gim
smetnjama repatrirci su bili
odlučili da ee vrate u svoju domo-vinu
Svi ovi repatrirci vrlo su za-dovoljni
što su se vratili u domo-vinu
kao i dočekom koji im je pri-redje- n
na granici
STIGLO JOS 79 EMIGRANATA
Toronto 1 Sept — Jučer Je avi-Jono- m
došlo u Toronto Joi 79 emi-granata
iz Engleske Do sada ih
Je ukupno došlo 708 Emigranti ic
Kngleske dolaze po planu kojeg
Je organizirao ontarijski premijer
I)rcw
gično protestiraju protiv politike
prebacivanja ekonomskog tereta
na ledja ogromne većine stanov-ništva
i porobljavanja radnika
Tako Je eto vlada pozdravila ka-nadske
radnike na ovogodišnji La-bor
Day
Organizirani radnici će današ-nji
dan na svojim proslavama us-vajati
mnogobrojne rezolucije i
strogo protestirati protiv ovakve
vladine politike
o
unije
Veličanstvena proslava
Labor Day u Torontu
Toronto 1 Scpt — Danas su
organizirani radnici Toronta i bli
ze okolice proslavili Labor Day u
J većem broju nego ikada u historiji
ovoga grada Općenito se pretpo-stavlja
da je u paradi koja se kre-tala
glavnim ulicama grada od 10
sati prije podne do 1 poslije podne
sudjelovalo više od 20000 organi-ziranih
radnika i radnica
Paradu su organizirale zanat-ske
unije obih unljskih središta u
Torontu — Trades and Labor Con-gre- ss
i Canadian Congress of La-bor
Odmah poslije 9 sati u jutro
počeli su se na odmijenim mjesti-ma
sakupljivati radnici i radnice
raznih zanatskih unija da onda
oko 11 sati krenu na zemljište
gdje se održava Exhibition i gdje
su se kao velike rijeke sa svih kra-jeva
slijevale sve zanatske unije
U nebrojenim lozinkama radnici
su isticali svoje zahtjeve za veću
nadnicu kontrolu cijena kraće ra-dno
vrijeme izgradnju većeg bro-ja
stanova osnivanje boljih radni-čkih
zakona ograničavanje snage
monopola spriječavanje rata veću
suradnju sa zemljama koje rade
za trajan mir i raedjunarodno pri-jateljstvo
itd
Na zajedničkom sastanku svih
zanatskih unija održali su govore
vodje i organizatori radnika iz raz-ne
industrije Potanje o proslavi
Labor Day u Torontu i drugim
industrijskim središtima ove zem-lje
u slijedećem broju
ZA 13 CENTI PO SATU
linijskim zahtjevima u obnavljanju
ugovora
Plaća Je povišena za 11 centi pe
satu nadničarima I 5 centi onima
koji rade na akord Minimalna
nadnica za osam sali rada je sada
$650 I' poraz ti mu je joi pred-vidje- n
bonus ml 50 centi po kordu
svakom radniku kada napravi 75
kordi Povišica koja stupa rta na-gu
prvi septembra odnoi se na
18000 radnika a kad počme čeo
na radit će 27000 radnika po ovoj
nadnici
Dalje tvoren je sporazum u
novom ugovoru za osam satni rad-ni
dan Radni atovi su do ada
9 i 10 sati dnevno Takodjer je
stvoren sporazum da kompanija
neće kako je bila namjera pove
ćati cijenu kosti na $175 Cijena
kosti će i dalje otati $120 dnevno
Sa konferencije Je objavljen za-jednički
izvještaj u kojem obe stra-ne
israzuju zadovoljstvo u prego-vorima
za obnovu ugovora Ugovor
Je šumskim radnicima donio nove
pogodnosti koje Je postigla njiho-va
unija šumski radnici to znaju
i vrlo se dobro sjećaju kakvi su
bili njihovi uslovi plaće rada i
života po kempama kada nisu bili
organizirani i kada su poslodavci
postupali prema radnicima kako
ih Je bila volja Danac Je Lumber
and £awmill W0rkers unija u ko-joj
su organizirani gotovo svi šum-ski
radnici u Ontario priznata po
poslodavcima i osigurano njezino
postojanje plaćanjem unijske čla-narine
kroz kompanijski ured
AKTUELNIM VANJSKO-POLITIČKI- M
JUGOSLAVIJE
@i
U VEZI SA
Predsjednik Ministarskog sa
vjeta Federativne Narodne Re-publike
Jugoslavije maršal Ju-goslavije
Josip Droz-Tit- o dao je
slijedeće odgovore na pitanja
koje mu Je postavio direktor
Tanjuga u vezi aa aktuelnim
vanjsko-politički- m problemima
naše zemlje
Pitanje: Zbog čega Je Jugo-slavija
odbila da učestvuje na
konferenciji u Parizu?
Odgovor: l' našoj noti upuće-noj
Knglekoj i Francuskoj mi
smo iznijeli svoje gledište i raz-loge
zbog kojih ne moZemo uče-stvovati
na konferenciji u Pa-rizu
MUlim da je taj naš tav
koji je ličan stavu ostalih naših
bratskih i susjednih zemalja
svakome razumljiv
Ja ne poričem da bi nama pri
obnovi naše porušene zemlje
dobro došla jedna iskreno data
pomoć Ali dosadašnje iskustvo
sa zapadnim zemljama a u pr-vom
redu sa Amerikom ili bolje
reći sa američkim vladajućim
krugovima utvrdilo je kod nas
uvjerenje da mi — ja neću ovdje
da govorim o drugim državama
koje u odbile da učestvuju na
Pariškoj konferenciji — ne mo
žemo od tih krugova očekivati
jednu nesebičnu i iskrenu pomoć
za obnovu naše zemlje Napro-tiv
prema Maršalovom planu
mi bismo vjerovatno pribavili
sebi samo bavese na štetu na-še
zemlje naš Petogodišnji plan
naša industrijalizacija i elektri-fikacija
bili bi ugroženi Tim
obavezama bio bi ugrožen naš
ekonomski razvitak To je toč-no
pa ma koliko se neka gos-poda
pravila zsčudjcna tim na-šim
tvrdjenjimt
Kad je riječ o stvarnoj i is-krenoj
pomoći ja ću da navedem
samo neka fakta zbog kojih
sumnjamo u tu pomoć Neko će
mošdi m Uli ti da su se odnosi
a Amerikom pogoršali tek po-slije
rata našom krivicom ali
da nije tako potvrdjtiju najbo-lje
slijedeće činjenice:
Prvo za vrijeme teškog oslo-bodilačkog
rata u godini 1913-194- 1
ja sam lično zamolio preko
vojnih misija Amerike i Englc-k- e
I to nekoliko puta da sklo-pimo
ugovor o lend-leas- u (Ugo-vor
o zajmu i najmu) radi na-bavke
vojnog materijala koji
nam je bio potreban za efikas-niju
i sa manje žrtava borbu
protiv zajedničkog neprijatelja
uglavnom IUtlerove vojne oku-patorske
mašine Ali službeni
američki krugovi u odbili ta-kav
ugovor o liferaciji materi-jala
Drago stav tih krugova pre-ma
nama najbolje ilustrira ova]
laćaj: Sovjetski Savez nam je
dao na našu molbu 1941 godi-ne
dva Duglas-avion- a za pot-rebe
Vrhovnog štaba no mi mo
Sovjetski Savez potvrdio
mirovne ugovore
London 2 Sept — Vrhovni So-vjet
SSSR je potvrdio mirovne u-gov- ore
sa Italijom Rumunjskom
Madjarskom Dugarskom i Fin-skom
Sjedinjene Države Velika Brita-nija
i Francuska već su potvrdile
mirovne ugovore koje su potpisale
Takodjer su potvrdile mirovne ugo-vore
Rumunjska Dugarska Ma-djars- ka
i Finska a talijanska vla-da
Je ovlaštena po skupštini da i
ona to učini
Kada se konačno mirovni ugovo-ri
potvrde po svim zemljama koje
su ih potpisale tada će savezničke
okupacione sile biti obavezatne da
se povuku u roku od 90 dana
U slučaju Sjedinjenih Država i
Britanije njihove trupe se imaju
u rečeno vrijeme povući iz Italije
A sovjetske trupe imaju napustiti
Bugarsku ali će ostati u Rumunj-skoj
i Madjarskoj dok se potpiše
ugovor sa Austrijom
EHaršia lita
Hpraultelja Tanju
ih poslije par dana morali vra-titi
zbog protesta američkih slu-žbenih
krugova koji u bili pro-tiv
toga da mi koristimo te avi-one
Dakle slučaj neznatan ali
karakterističan
Treće u Americi e nalazi na-šeg
zlata u vrijednosti oko 45—
50 milijuna dolara Američka
vlada medjutim još nam ne vra-ća
to zlato koje nam je u obno-vi
naše zemlje vrlo potrebno
Naprotiv u vezi sa našim zah-tjevima
da nam c to zlato pre-da
od nag s traže neke nemo-guće
velike sume za nekakvo
naoružanje na osnovu lend-lcas- a
(Ugovora o zajmu i najmu) koje
mi ustvari nismo ni dobili Sli
mo sa Malte primili tek 1911
godine osam torpednih katera
koje je Amerika dala london-skoj
izbjegličkoj vladi i za koje
sada traži vrlo velike sume ili
da ih vratimo
Četvrto američki službeni
krugovi nisu nam dozvolili da
u Americi nabavljamo žito za
vrijeme oskudice nisu nam do-zvolili
i još uvijek nam ne do-zvoljavaju
da nabavljamo maši-ne
za obnovu zemlje ne daju
e vize i vodi se propaganda kod
američkih gradjana protiv do-laska
u Jugoslaviju itd Jednom
riječju pokušava se izolirati
nas vrši se neka vrsta ekonom-ske
blokade nad našom zemljom
Sve to kao' i Htaoga draga fakta
učvršćuju na u ubjedjenju da
nam se ne želi pomoći i da mi u
Parizu ne bismo postigli ništa
dobro za našu zemlju
Mislim da bi ne samo za nas
već i za druge narode u Europi
najbolja pomoć bila u tome ako
bi nas e puMilo na miru da se
sami u sebi brinemo i izgradju-jem- o
kako možemo i znamo
Pomoć bi isto tako bila u to-me
da se ne smeta plaćanje pra-vednih
i obaveznih reparacija
a strane onih koji su dužni da
nadoknade harem djelimično u-činj- enu štetu
Neka niko ne mili da mo
ml otklonili naše učestvovanje
na Pariškoj konferenciji zbog
ičeg drugog oim zbog onog
Sto je već navedeno u našoj noti
i onoga što sam ja ovdje kazao
Jednu pomoć bilo u formi zajma
ili u kakvoj drugoj koja bi bila
data bez zadnjih namjera odno-sno
bez političkih koncesija is-kreno
i dobronamjerno ne vje-rujem
da bi iko odbio Takvu po-moć
cijenila bi svaka zemlja i
siguran sam da bi svaka zemlja
savjesno izvršavala svoje obave-ze
koje bi bile u vezi sa takvom
pomoći
Pitanje: Ima li po vašem mi-šljenju
izgleda na skoro pobolj-šanje
odnosa sa grčkim susje-dom
i šta bi moglo ubrzati to
poboljšanje T
Odgovor: Odnesi izmedju Fe-derativne
Narodne Republike Ju-goslavije
i Grčke nisu pogoršani
krivnjom naroda Jugoslavije i
Grčke Ti su odno--d pogoršani u
prvom redu krivnjom onih ila
koje u se umješale u unutar-nje
tvari Grčke koje su pomo-gle
da u Grčkoj dodju na vlast
protunarodni reakcionarni ele-menti
koje u pomogle da e
uspostavi protunarodni monar-hofašistič- ki
režim Krivi su oni
koji danas svim ilama pomažu
režim terora i ratnih huškača
krivi u oni vladajući krugovi
u Grčkoj koji danas ne samo da
vrše nečuven teror nad grčkim
narodom i osobito nad Makedon-cima
nego isto tako izmišljaju
sve moguće klevete i vrše pro-vokacije
prema susjednim zem-ljama:
Jugoslaviji Bunarskoj i
Albaniji
Izmišljene i fantastične optu
žbe protiv susjeda Grčke kod
Vijeća sigurnosti ni u kom slu-čaju
niu put za poboljšanje tih
odnosa
Isto lako ni pritrano drža-nje
Izv potkomisije u Grčkoj
ne pomaže poboljšanju I ih odno-sa
već obratno — samo još vie
zapliće problem Grčke i dopri
na piteinga
pa
PROBLEMIMA
nosi opasnost po mir u tom di-jelu
Kurope Ovu moju tvrdnju
ne može niko osporiti ako e
uzme u obzir sa koliko uporno-sti
ta polkomisija nastoji saku-piti
dokaze za optužbe grčke
vlade protiv Jugoslavije Bugar-ske
i Albanije
Uzmimo samo par primjera
Grčka vlada je svijeno izmisli-la
neku internacionalnu brigadu
Tu glupu izmišljotinu prihvatila
je ne samo sva reakcionarna
štampa u svijetu već i tzv pot-komis- ija
koja e trudila da na-cije
neke dokaze za tu izmišljo-tinu
gospodina Caldarisa iako
po mome dubokom uvjerenju
članovi te potkomisije ni sami
ne vjeruju ili bolje reći — do-bro
znaju da ne samo što nema
internacionalne brigade već da
nema nijednog stranog borca u
Demokratskoj armiji Grčke Za-što
onda takva buka o toj tzv
internacionalnoj brigadi? Zašto
ovako grubo zavaravanje medju-narodn- e
javnosti? Zato jer je 1
to izmišljotina lična onoj priči o
tatu koji bježeći viče: držite ta-ta!
To je potrebno zato da bi
grčka vlada opravdala svoje te-rorističke
metode protiv naroda
Grčke zato da bi monarhofaši-tičk- a
vlada dobila čim izdašni-ju
pomoć od svojih pokrovitelja
zato da bi smanjila značaj otpo-ra
grčkog naroda koji se bori
za svoja prava i da bi prikazala
tu herojsku borbu kao da je in-spirisa- na
i rukovodjena iz ino-strant- va
zato da bi opravdala
prikupljanje raznih kvislingova-c- a
— četnika ustaša i drugih
iz inostrantva pomoću kojih
hoće da vrši diverzije u našim
zemljama ili da pomoću njih gu-ši
oslobodilačku borbu naroda
Grčke Dalje to je zbog toga
ito grčki monarhofašUtl žele
tim lažima izazvati ratne pro-vokacije
u tom dijelu Europe
jer im se mite tlo pod nogama
i nadaju e dj će se pomoću ot-vorene
inostrane intervencije
održati na vlasti
Tu najnoviju izmišljotinu gr-čke
vlade koju podupiru tzv pot-ko
misi ja i reakcionarna štampa
u zapadnim zemljama vrlo je
lako otkrili Ali ona je po-trebna
tutorima grčkih monar-hofašist- a
bar sada privremeno
Ta izmišljotina je sezonska kao
što su sezonske sve izmišljotine
grčke vlade Sve su one u kon-kretnoj
situaciji u ovo vrijeme
potrebne njima toj gospodi koja
sutra kada čitav svijet sazna
da je to bila laž "Izmišljotina
neće ni pocrvenjeti kao što neće
pocrvenjeti ni otala medjunaro-dn-a
reakcionarna brat! ja keja
uporno hrani tim lažima svoju
javnost
Nama e predbacuje da ome-(Nastav- ak
na strani 4)
Delegacija FNRJ za Ge-neralnu
skupštinu OUN
Beograd — Odrodjena je dfle-gaci- ja
koja će zastupati FNRJ na
Generlroj skupštini Organiwci-J- e
Ujedinjenih Nacija u New Yor-k- u
Na čelu delegacije nalazi se m-inistar
inostranih poslova Stanoje
Simić a kao delegati odredjenl su
slijedeći: Sava Koeanović Ministar
bez resora Vlade FNRJ i ambasa-dor
u Washingtonu Dr Aleš Beb-l- er
pomoćnik ministra inostranih
poslova dr Ljubo Leontić amba
sador u Londonu i Vlada Popović
ambasador u Moskvi Medju zamje-nicima
delegata nalaze se dr Jože
Vilfan opunomoćeni ministar i Jo-sip
Gjerdja opunomoćeni ministar
u Tirani
Kao specijalni savjetnici delega-ciji
su dodijeljeni Vladimir Simić
predsjednik Saveznog vijeća Na-rodne
skupštine FNRJ Madislav
Ribnikar predsjednik Komiteta za
kulturu i umjetnost pri Vladi
FNRJ siroe Balen direktor Tan-juga
MAĐJARSKI NAROD JE GLASANJEM POTVRDIO
PROGRAM DEMOKRATSKE KOALICIJE
U IZBORIMA SUDJELOVALO OKO PET MILIJUNA GLASAČA
Budimpešta 1 Sept — U nedjelju 31 augusta u Madjarskoj
su održani nacionalni izbori Na izbornoj listi je oko pet
milijuna glasača koji izmedju sedam političkih partija biraju
poslanike za novi parlamenat Narod je izbore pretvorio u
sveopće slavlje i manifestacije izrazivši svoju potporu pro
gramu demokratske koalicije
Ljevičarske partije iznijele su
Prema konačnim i službenim iz-vještajima
iz svih izbornih kotara
rezultati izbora su slijedeći:
Komunistička partija dobila je
1082597 glasova Narodni demo-kra- ti
S05150 Partija malih po-sjednika
7570S2 Socijal demo
krali 732178 Nacionalna selja-čka
partija 435170 Ako postojeća
koalicija koja e sastoji od komu-nista
maloposjednika Socijal de-mokrata
i Nacionalne seljačke
partije ostane i dalje značit će da
će imati 162 predstavnika od 320
članova ukupnog madjarskog par-lamenta
— ih 502 posto
Ostalo partije koje ne sačinja-vaju
koaliciju dobile u kako sli-jedi:
Demokratska partija 805150
Madjarki nezavišnjaci 718193
Nezavisna mađjarska partija
256396 Radikalna partija 9327H
Kršćansko — žensko udruženje
67792 Demokratski gradjam
48055
Ukupno svega skupa glasalo
5996186
Reakcionarne grupe su cijeli dar
izazivale 1 terorizirale narod pa
je uslijed toga na nekojim mjesti-ma
došlo i do krvavih sukoba gdje
su ubijena trojica radnika Može
se zahvaliti samo svijesti i strplji-vosti
na oda koji je izbjegavao
reakcionarne provokacije što nije
bilo još većih sukoba Podpred-sjedni- k
vlade Matija Rakoši j
rekao da se iz "ovog incidenta
neće praviti politički kapital" To
su obične metode kojima se služi
reakcija kada se osjeća poražena
Izborima su prisustvovali i pred-stavnici
štampe raznih zemalja
Prisustvovalo je i oko 200 ameri-čkih
i britanskih dopisnika koji
su se na vlastite oči mogli uvjeriti
da iza tako zvanog "željeznog za-stora'
'nema diktature o kojoj to-liko
galami štampa u zapadnim
zemljama Dopisnici su imali mo-gućnost
posjetiti svako izborno
Elekiričarslum i tekstilnim
radnicima povišena nadnica
ŠTRAJK 4000 KLAONIČKIH RADNIKA SE NASTAVLJA
United Electrical Radio and
Machine Workers unija lokal 512
je u pregovorima sa upravom Train
Companv of Canada u Torontu po-stigla
povišicu nadnice za 14 centi
po satu Radnici kod ove kompa-nije
imaju sada poprečno Jedan
dolar na sat
V drugim točkama na kojima je
stvoren sporazum u novom ugo-voru
uključena je plaća za cdđm
civilnih blagdana poboljšanje u
unijkoj igurnotiti tjedni plaćeni
odmor za one koji rade jednu go
dinu kod kompanije dvotjedni pla-ćeni
odmor za one koji rade preko
pet godina i tri tjedna plaćenog
odmora za one koji rade preko 20
godina Postignuto je i osiguranje
radnika bez njihovog doprinaša-nj- a
u fond osigurnine
U Montrealu je United Textile
Workers unija javila da je posti
gnut sporazum za novi ugovor sa
tekstilnom kompanijom koja ima
svoje tvornice u Montrealu i Val-levfie- ld
Que U obim tvornicama
zaposleno Je oko 3000 radnika
Plaća Je povišena za pet renti po
satu Kompanija e takodjer lo-žila
plaćanjem radnicima pune
nadnice za šet civilnih blagdana i
osiguranjem unije putem plaćanja
unijike članarine kroz kompanij-ski
urrd I
Nova povišica sačinjava poviši
cu nadnice od 18 centi po satu
koju Je tekstilna unija postigla u
roku od Jedne i pol godine Prem
ova povišica Još uvjete nije dovolj-na
u usporedbi % skupoćom na ži-vot
ali tekstilna kompanija nebi
za obnovu i izgradnju zemlje
najveću pobjedu
MTIJ RVUOŠI
podpred -- jcilnik madjarski- - vlade
mjesto f'dji- - jmmI su žilu) Ibori
u Madjarskoj bili u potpuno slo-bodni
i demokratski u pravom smi-slu
riječi
Madjarski narod je jučer odlučno
rekao da nema više povratka na
staro predratno stanje On Je kros
izbore dao puno povjerenje demo-kratskim
partijama koje će Ma-djars- ku
voditi u obnovu i izgrad-nju
Izbori u Madjarskoj su pobje-da
za nacionalnu nezavisnost me-djunaro- dno
prijateljstvo i mir
dala ni toga da se unija nije bori-la
l'rošle godine eu tekstilni rad-nici
ove kompanije morali čak iza-ći
na štrajk i voditi ogorčenu bor-bu
dok su dobili neku povišicu
članovi unije u Vallerfleld su
održali posebno zasjedanje i pri-hvatili
sporazum Organizatorica
Madeleine Parent je izjavila da Je
ovaj sporazum važna pobjeda u
n"ovom ugovoru
Medjutim 4000 radnika kod
Swift Canadian kompanija nastav-lja
štrajkom za veću nadnicu i
druge unijske zahtjeve Kod svih
šest poduzeća ove kompanije po-stavljene
su štrajkaške straše koje
vrše svoju dužnost uredno U St
Doniface Manitoba zamjenik pro-vincijalnog
ministra rada Klliot
Villson je štrajk klaonićkih rad-nika
proglasio "ilegalnim" Upra
vitelj United Packinghouse Wor- -
kers unije Adam Horsk pobija
da su radnici u St Doniface "ile-galno"
izašli na štrajk
Do sada Još nema promjene u
stanovištu izmedju unije i kompa-nije
po pitanju obnove ugovora
Unijski vodje izjavljuju da će se
pregovori obnoviti ovaj tjedan
90 OSOBA POGINULO U
VATRI
lariz 1 Sept — Oko 90
Je poginulo u Jednom kasatUta a
predgradju Pariza kada Je buknula
vatra i zatvorila izlaze Više od
polovice poginulih su ispod 10 go-dina
Trojica su kasnije od teških
opeklina umrli u bolnici
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, September 02, 1947 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1947-09-02 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot001117 |
Description
| Title | 000383 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | Mirirlninnfmr &gm riaiii'i- - IM Wiiftltft ffTgf' M ADRESA NOVOSTL-20- 6 Adeloide St W POMOGNEMO NAŠEM Toronto 1 Ont Ccmada NARODU U JUGOSLA-CIJENA: VIJI U OBNOVI I IZ-GRADNJI Za Kanadu 5500 godilnje Za sve druge zemlje S600 ZEMLJE JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO kilkMkJAteAkrfh God 7 Broj 1117 TORONTO ONTARIO TUESDAY SEPTEMBER 2ND 1947 Vol 7 No 1117 Vlada će ukinuti kontrolu cijena na svemu osim stanarini NA PROSLAVAMA LABOR DAY RADNICI ĆE USVAJATI PROTESTE PROTIV VLADINE POLITIKE Ottawa 1 Septembra — Dola-zeći- h tjedana vlada će ukinuti i ono nešto kontrole cijena koju je do tada podržavala Kontrola ci-jena oetaje joi jedino na stanarini i to samo za izvjesno vrijeme Ni cijena stanarini se nebi više kon-trolirala kad u zemlji nebi vladao tako težak stambeni problem Sada će e ponovno cijene šte-tan povisili Već je javljeno da će TinJiKo meso poskočiti za 3 do 4 centi po funti I to tako će uo-skeč- ill cijena ttrugim pVoizvodima hrane odjeći obući pokućstvu itd Izgleda da je za federalnu vladu ve od svršetka rata bio najslav-niji problem kako Sto brže i pot-punije ukinuti kontrolu cijena svim proizvodima i krupnim interesima pružiti što veće mogućnosti za nov profite Ovakva politika vlade već Je do sada srozala ekonomski ' život milijuna stanovništva na naj-niži stupanj Statistika zanatskih unija ustanovljuje da je tjedni dohodak stotine hiljada kanadskih radnika ispod minimuma A sada kad vlada u dolazećih nekoliko tje-dana ukine kontrolu cijena na sve-mu radnićki dohodak će se Još vi-le sniziti Koliko god se povisi ci-jena kojem proizvodu — kalu vo-d- je zanatsko unijskog pokreta — za toliko nadnica postaje niža Vlada Je obavjestila narod da će ukinuti kontrolu cijena svemu osim stanarini upravo kad kanad-ski radnici slave Labor Dsy i ener- - IU&OILAVENSKI PRIVREDNI PAVILJON U SMIRNI Smima — Na medjunamdnom sajmu u Smimi na svečan način je otvoren Jugoslavenski privredni paviljon koji je Jedan od najvećih nacionalnih paviljona U njemu su izloženi artikli 30 najvećih Jugo-slavenskih firmi i industrijskih poduzeća Turska štampa na vid-nim mjestima ističe učešće Jugo-slavije na sajmu i podvlači da je Jugoslavenski paviljon Jedan od najuspjelijih paviljona kako po bo-gatstvu tako i po raznovrsnosti izloženih uzoraka U šumskoj industriji stvoren sporazum novom ugovoru NADNICA POVIŠENA Toronto 1 Sept — Prošlog pe-tka u Torontu se završila konfe-rencija predstavnika Lumber and 8awmill VVorkers i šumskih poslodavaca U vremenu od pet dana pregomra stvoren je spora-zum o povišici nadnice i drugim Nova grupa repatriraca stigla u Zagreb Zagreb — Iz engleske okupa-cione zone u Njemačkoj u Zagreb Je stigla nova grupa jugoslaven-skih repatriraca Ovi repatrirci do-laze ic logora u Hamburgu i ltuh-holc- u Osim G0 lica koji su iz Jugosla-vije ©Mili prilikom povlačenja Nje-mft- ea 1945 godine medju repatrir-cim- a se nalazi i grupa od GO bivših ratnih zarobljenika i 5 Bugara Usprkos snažnoj propagandi u-por- nim odvraćanjima i ratnim dru-gim smetnjama repatrirci su bili odlučili da ee vrate u svoju domo-vinu Svi ovi repatrirci vrlo su za-dovoljni što su se vratili u domo-vinu kao i dočekom koji im je pri-redje- n na granici STIGLO JOS 79 EMIGRANATA Toronto 1 Sept — Jučer Je avi-Jono- m došlo u Toronto Joi 79 emi-granata iz Engleske Do sada ih Je ukupno došlo 708 Emigranti ic Kngleske dolaze po planu kojeg Je organizirao ontarijski premijer I)rcw gično protestiraju protiv politike prebacivanja ekonomskog tereta na ledja ogromne većine stanov-ništva i porobljavanja radnika Tako Je eto vlada pozdravila ka-nadske radnike na ovogodišnji La-bor Day Organizirani radnici će današ-nji dan na svojim proslavama us-vajati mnogobrojne rezolucije i strogo protestirati protiv ovakve vladine politike o unije Veličanstvena proslava Labor Day u Torontu Toronto 1 Scpt — Danas su organizirani radnici Toronta i bli ze okolice proslavili Labor Day u J većem broju nego ikada u historiji ovoga grada Općenito se pretpo-stavlja da je u paradi koja se kre-tala glavnim ulicama grada od 10 sati prije podne do 1 poslije podne sudjelovalo više od 20000 organi-ziranih radnika i radnica Paradu su organizirale zanat-ske unije obih unljskih središta u Torontu — Trades and Labor Con-gre- ss i Canadian Congress of La-bor Odmah poslije 9 sati u jutro počeli su se na odmijenim mjesti-ma sakupljivati radnici i radnice raznih zanatskih unija da onda oko 11 sati krenu na zemljište gdje se održava Exhibition i gdje su se kao velike rijeke sa svih kra-jeva slijevale sve zanatske unije U nebrojenim lozinkama radnici su isticali svoje zahtjeve za veću nadnicu kontrolu cijena kraće ra-dno vrijeme izgradnju većeg bro-ja stanova osnivanje boljih radni-čkih zakona ograničavanje snage monopola spriječavanje rata veću suradnju sa zemljama koje rade za trajan mir i raedjunarodno pri-jateljstvo itd Na zajedničkom sastanku svih zanatskih unija održali su govore vodje i organizatori radnika iz raz-ne industrije Potanje o proslavi Labor Day u Torontu i drugim industrijskim središtima ove zem-lje u slijedećem broju ZA 13 CENTI PO SATU linijskim zahtjevima u obnavljanju ugovora Plaća Je povišena za 11 centi pe satu nadničarima I 5 centi onima koji rade na akord Minimalna nadnica za osam sali rada je sada $650 I' poraz ti mu je joi pred-vidje- n bonus ml 50 centi po kordu svakom radniku kada napravi 75 kordi Povišica koja stupa rta na-gu prvi septembra odnoi se na 18000 radnika a kad počme čeo na radit će 27000 radnika po ovoj nadnici Dalje tvoren je sporazum u novom ugovoru za osam satni rad-ni dan Radni atovi su do ada 9 i 10 sati dnevno Takodjer je stvoren sporazum da kompanija neće kako je bila namjera pove ćati cijenu kosti na $175 Cijena kosti će i dalje otati $120 dnevno Sa konferencije Je objavljen za-jednički izvještaj u kojem obe stra-ne israzuju zadovoljstvo u prego-vorima za obnovu ugovora Ugovor Je šumskim radnicima donio nove pogodnosti koje Je postigla njiho-va unija šumski radnici to znaju i vrlo se dobro sjećaju kakvi su bili njihovi uslovi plaće rada i života po kempama kada nisu bili organizirani i kada su poslodavci postupali prema radnicima kako ih Je bila volja Danac Je Lumber and £awmill W0rkers unija u ko-joj su organizirani gotovo svi šum-ski radnici u Ontario priznata po poslodavcima i osigurano njezino postojanje plaćanjem unijske čla-narine kroz kompanijski ured AKTUELNIM VANJSKO-POLITIČKI- M JUGOSLAVIJE @i U VEZI SA Predsjednik Ministarskog sa vjeta Federativne Narodne Re-publike Jugoslavije maršal Ju-goslavije Josip Droz-Tit- o dao je slijedeće odgovore na pitanja koje mu Je postavio direktor Tanjuga u vezi aa aktuelnim vanjsko-politički- m problemima naše zemlje Pitanje: Zbog čega Je Jugo-slavija odbila da učestvuje na konferenciji u Parizu? Odgovor: l' našoj noti upuće-noj Knglekoj i Francuskoj mi smo iznijeli svoje gledište i raz-loge zbog kojih ne moZemo uče-stvovati na konferenciji u Pa-rizu MUlim da je taj naš tav koji je ličan stavu ostalih naših bratskih i susjednih zemalja svakome razumljiv Ja ne poričem da bi nama pri obnovi naše porušene zemlje dobro došla jedna iskreno data pomoć Ali dosadašnje iskustvo sa zapadnim zemljama a u pr-vom redu sa Amerikom ili bolje reći sa američkim vladajućim krugovima utvrdilo je kod nas uvjerenje da mi — ja neću ovdje da govorim o drugim državama koje u odbile da učestvuju na Pariškoj konferenciji — ne mo žemo od tih krugova očekivati jednu nesebičnu i iskrenu pomoć za obnovu naše zemlje Napro-tiv prema Maršalovom planu mi bismo vjerovatno pribavili sebi samo bavese na štetu na-še zemlje naš Petogodišnji plan naša industrijalizacija i elektri-fikacija bili bi ugroženi Tim obavezama bio bi ugrožen naš ekonomski razvitak To je toč-no pa ma koliko se neka gos-poda pravila zsčudjcna tim na-šim tvrdjenjimt Kad je riječ o stvarnoj i is-krenoj pomoći ja ću da navedem samo neka fakta zbog kojih sumnjamo u tu pomoć Neko će mošdi m Uli ti da su se odnosi a Amerikom pogoršali tek po-slije rata našom krivicom ali da nije tako potvrdjtiju najbo-lje slijedeće činjenice: Prvo za vrijeme teškog oslo-bodilačkog rata u godini 1913-194- 1 ja sam lično zamolio preko vojnih misija Amerike i Englc-k- e I to nekoliko puta da sklo-pimo ugovor o lend-leas- u (Ugo-vor o zajmu i najmu) radi na-bavke vojnog materijala koji nam je bio potreban za efikas-niju i sa manje žrtava borbu protiv zajedničkog neprijatelja uglavnom IUtlerove vojne oku-patorske mašine Ali službeni američki krugovi u odbili ta-kav ugovor o liferaciji materi-jala Drago stav tih krugova pre-ma nama najbolje ilustrira ova] laćaj: Sovjetski Savez nam je dao na našu molbu 1941 godi-ne dva Duglas-avion- a za pot-rebe Vrhovnog štaba no mi mo Sovjetski Savez potvrdio mirovne ugovore London 2 Sept — Vrhovni So-vjet SSSR je potvrdio mirovne u-gov- ore sa Italijom Rumunjskom Madjarskom Dugarskom i Fin-skom Sjedinjene Države Velika Brita-nija i Francuska već su potvrdile mirovne ugovore koje su potpisale Takodjer su potvrdile mirovne ugo-vore Rumunjska Dugarska Ma-djars- ka i Finska a talijanska vla-da Je ovlaštena po skupštini da i ona to učini Kada se konačno mirovni ugovo-ri potvrde po svim zemljama koje su ih potpisale tada će savezničke okupacione sile biti obavezatne da se povuku u roku od 90 dana U slučaju Sjedinjenih Država i Britanije njihove trupe se imaju u rečeno vrijeme povući iz Italije A sovjetske trupe imaju napustiti Bugarsku ali će ostati u Rumunj-skoj i Madjarskoj dok se potpiše ugovor sa Austrijom EHaršia lita Hpraultelja Tanju ih poslije par dana morali vra-titi zbog protesta američkih slu-žbenih krugova koji u bili pro-tiv toga da mi koristimo te avi-one Dakle slučaj neznatan ali karakterističan Treće u Americi e nalazi na-šeg zlata u vrijednosti oko 45— 50 milijuna dolara Američka vlada medjutim još nam ne vra-ća to zlato koje nam je u obno-vi naše zemlje vrlo potrebno Naprotiv u vezi sa našim zah-tjevima da nam c to zlato pre-da od nag s traže neke nemo-guće velike sume za nekakvo naoružanje na osnovu lend-lcas- a (Ugovora o zajmu i najmu) koje mi ustvari nismo ni dobili Sli mo sa Malte primili tek 1911 godine osam torpednih katera koje je Amerika dala london-skoj izbjegličkoj vladi i za koje sada traži vrlo velike sume ili da ih vratimo Četvrto američki službeni krugovi nisu nam dozvolili da u Americi nabavljamo žito za vrijeme oskudice nisu nam do-zvolili i još uvijek nam ne do-zvoljavaju da nabavljamo maši-ne za obnovu zemlje ne daju e vize i vodi se propaganda kod američkih gradjana protiv do-laska u Jugoslaviju itd Jednom riječju pokušava se izolirati nas vrši se neka vrsta ekonom-ske blokade nad našom zemljom Sve to kao' i Htaoga draga fakta učvršćuju na u ubjedjenju da nam se ne želi pomoći i da mi u Parizu ne bismo postigli ništa dobro za našu zemlju Mislim da bi ne samo za nas već i za druge narode u Europi najbolja pomoć bila u tome ako bi nas e puMilo na miru da se sami u sebi brinemo i izgradju-jem- o kako možemo i znamo Pomoć bi isto tako bila u to-me da se ne smeta plaćanje pra-vednih i obaveznih reparacija a strane onih koji su dužni da nadoknade harem djelimično u-činj- enu štetu Neka niko ne mili da mo ml otklonili naše učestvovanje na Pariškoj konferenciji zbog ičeg drugog oim zbog onog Sto je već navedeno u našoj noti i onoga što sam ja ovdje kazao Jednu pomoć bilo u formi zajma ili u kakvoj drugoj koja bi bila data bez zadnjih namjera odno-sno bez političkih koncesija is-kreno i dobronamjerno ne vje-rujem da bi iko odbio Takvu po-moć cijenila bi svaka zemlja i siguran sam da bi svaka zemlja savjesno izvršavala svoje obave-ze koje bi bile u vezi sa takvom pomoći Pitanje: Ima li po vašem mi-šljenju izgleda na skoro pobolj-šanje odnosa sa grčkim susje-dom i šta bi moglo ubrzati to poboljšanje T Odgovor: Odnesi izmedju Fe-derativne Narodne Republike Ju-goslavije i Grčke nisu pogoršani krivnjom naroda Jugoslavije i Grčke Ti su odno--d pogoršani u prvom redu krivnjom onih ila koje u se umješale u unutar-nje tvari Grčke koje su pomo-gle da u Grčkoj dodju na vlast protunarodni reakcionarni ele-menti koje u pomogle da e uspostavi protunarodni monar-hofašistič- ki režim Krivi su oni koji danas svim ilama pomažu režim terora i ratnih huškača krivi u oni vladajući krugovi u Grčkoj koji danas ne samo da vrše nečuven teror nad grčkim narodom i osobito nad Makedon-cima nego isto tako izmišljaju sve moguće klevete i vrše pro-vokacije prema susjednim zem-ljama: Jugoslaviji Bunarskoj i Albaniji Izmišljene i fantastične optu žbe protiv susjeda Grčke kod Vijeća sigurnosti ni u kom slu-čaju niu put za poboljšanje tih odnosa Isto lako ni pritrano drža-nje Izv potkomisije u Grčkoj ne pomaže poboljšanju I ih odno-sa već obratno — samo još vie zapliće problem Grčke i dopri na piteinga pa PROBLEMIMA nosi opasnost po mir u tom di-jelu Kurope Ovu moju tvrdnju ne može niko osporiti ako e uzme u obzir sa koliko uporno-sti ta polkomisija nastoji saku-piti dokaze za optužbe grčke vlade protiv Jugoslavije Bugar-ske i Albanije Uzmimo samo par primjera Grčka vlada je svijeno izmisli-la neku internacionalnu brigadu Tu glupu izmišljotinu prihvatila je ne samo sva reakcionarna štampa u svijetu već i tzv pot-komis- ija koja e trudila da na-cije neke dokaze za tu izmišljo-tinu gospodina Caldarisa iako po mome dubokom uvjerenju članovi te potkomisije ni sami ne vjeruju ili bolje reći — do-bro znaju da ne samo što nema internacionalne brigade već da nema nijednog stranog borca u Demokratskoj armiji Grčke Za-što onda takva buka o toj tzv internacionalnoj brigadi? Zašto ovako grubo zavaravanje medju-narodn- e javnosti? Zato jer je 1 to izmišljotina lična onoj priči o tatu koji bježeći viče: držite ta-ta! To je potrebno zato da bi grčka vlada opravdala svoje te-rorističke metode protiv naroda Grčke zato da bi monarhofaši-tičk- a vlada dobila čim izdašni-ju pomoć od svojih pokrovitelja zato da bi smanjila značaj otpo-ra grčkog naroda koji se bori za svoja prava i da bi prikazala tu herojsku borbu kao da je in-spirisa- na i rukovodjena iz ino-strant- va zato da bi opravdala prikupljanje raznih kvislingova-c- a — četnika ustaša i drugih iz inostrantva pomoću kojih hoće da vrši diverzije u našim zemljama ili da pomoću njih gu-ši oslobodilačku borbu naroda Grčke Dalje to je zbog toga ito grčki monarhofašUtl žele tim lažima izazvati ratne pro-vokacije u tom dijelu Europe jer im se mite tlo pod nogama i nadaju e dj će se pomoću ot-vorene inostrane intervencije održati na vlasti Tu najnoviju izmišljotinu gr-čke vlade koju podupiru tzv pot-ko misi ja i reakcionarna štampa u zapadnim zemljama vrlo je lako otkrili Ali ona je po-trebna tutorima grčkih monar-hofašist- a bar sada privremeno Ta izmišljotina je sezonska kao što su sezonske sve izmišljotine grčke vlade Sve su one u kon-kretnoj situaciji u ovo vrijeme potrebne njima toj gospodi koja sutra kada čitav svijet sazna da je to bila laž "Izmišljotina neće ni pocrvenjeti kao što neće pocrvenjeti ni otala medjunaro-dn-a reakcionarna brat! ja keja uporno hrani tim lažima svoju javnost Nama e predbacuje da ome-(Nastav- ak na strani 4) Delegacija FNRJ za Ge-neralnu skupštinu OUN Beograd — Odrodjena je dfle-gaci- ja koja će zastupati FNRJ na Generlroj skupštini Organiwci-J- e Ujedinjenih Nacija u New Yor-k- u Na čelu delegacije nalazi se m-inistar inostranih poslova Stanoje Simić a kao delegati odredjenl su slijedeći: Sava Koeanović Ministar bez resora Vlade FNRJ i ambasa-dor u Washingtonu Dr Aleš Beb-l- er pomoćnik ministra inostranih poslova dr Ljubo Leontić amba sador u Londonu i Vlada Popović ambasador u Moskvi Medju zamje-nicima delegata nalaze se dr Jože Vilfan opunomoćeni ministar i Jo-sip Gjerdja opunomoćeni ministar u Tirani Kao specijalni savjetnici delega-ciji su dodijeljeni Vladimir Simić predsjednik Saveznog vijeća Na-rodne skupštine FNRJ Madislav Ribnikar predsjednik Komiteta za kulturu i umjetnost pri Vladi FNRJ siroe Balen direktor Tan-juga MAĐJARSKI NAROD JE GLASANJEM POTVRDIO PROGRAM DEMOKRATSKE KOALICIJE U IZBORIMA SUDJELOVALO OKO PET MILIJUNA GLASAČA Budimpešta 1 Sept — U nedjelju 31 augusta u Madjarskoj su održani nacionalni izbori Na izbornoj listi je oko pet milijuna glasača koji izmedju sedam političkih partija biraju poslanike za novi parlamenat Narod je izbore pretvorio u sveopće slavlje i manifestacije izrazivši svoju potporu pro gramu demokratske koalicije Ljevičarske partije iznijele su Prema konačnim i službenim iz-vještajima iz svih izbornih kotara rezultati izbora su slijedeći: Komunistička partija dobila je 1082597 glasova Narodni demo-kra- ti S05150 Partija malih po-sjednika 7570S2 Socijal demo krali 732178 Nacionalna selja-čka partija 435170 Ako postojeća koalicija koja e sastoji od komu-nista maloposjednika Socijal de-mokrata i Nacionalne seljačke partije ostane i dalje značit će da će imati 162 predstavnika od 320 članova ukupnog madjarskog par-lamenta — ih 502 posto Ostalo partije koje ne sačinja-vaju koaliciju dobile u kako sli-jedi: Demokratska partija 805150 Madjarki nezavišnjaci 718193 Nezavisna mađjarska partija 256396 Radikalna partija 9327H Kršćansko — žensko udruženje 67792 Demokratski gradjam 48055 Ukupno svega skupa glasalo 5996186 Reakcionarne grupe su cijeli dar izazivale 1 terorizirale narod pa je uslijed toga na nekojim mjesti-ma došlo i do krvavih sukoba gdje su ubijena trojica radnika Može se zahvaliti samo svijesti i strplji-vosti na oda koji je izbjegavao reakcionarne provokacije što nije bilo još većih sukoba Podpred-sjedni- k vlade Matija Rakoši j rekao da se iz "ovog incidenta neće praviti politički kapital" To su obične metode kojima se služi reakcija kada se osjeća poražena Izborima su prisustvovali i pred-stavnici štampe raznih zemalja Prisustvovalo je i oko 200 ameri-čkih i britanskih dopisnika koji su se na vlastite oči mogli uvjeriti da iza tako zvanog "željeznog za-stora' 'nema diktature o kojoj to-liko galami štampa u zapadnim zemljama Dopisnici su imali mo-gućnost posjetiti svako izborno Elekiričarslum i tekstilnim radnicima povišena nadnica ŠTRAJK 4000 KLAONIČKIH RADNIKA SE NASTAVLJA United Electrical Radio and Machine Workers unija lokal 512 je u pregovorima sa upravom Train Companv of Canada u Torontu po-stigla povišicu nadnice za 14 centi po satu Radnici kod ove kompa-nije imaju sada poprečno Jedan dolar na sat V drugim točkama na kojima je stvoren sporazum u novom ugo-voru uključena je plaća za cdđm civilnih blagdana poboljšanje u unijkoj igurnotiti tjedni plaćeni odmor za one koji rade jednu go dinu kod kompanije dvotjedni pla-ćeni odmor za one koji rade preko pet godina i tri tjedna plaćenog odmora za one koji rade preko 20 godina Postignuto je i osiguranje radnika bez njihovog doprinaša-nj- a u fond osigurnine U Montrealu je United Textile Workers unija javila da je posti gnut sporazum za novi ugovor sa tekstilnom kompanijom koja ima svoje tvornice u Montrealu i Val-levfie- ld Que U obim tvornicama zaposleno Je oko 3000 radnika Plaća Je povišena za pet renti po satu Kompanija e takodjer lo-žila plaćanjem radnicima pune nadnice za šet civilnih blagdana i osiguranjem unije putem plaćanja unijike članarine kroz kompanij-ski urrd I Nova povišica sačinjava poviši cu nadnice od 18 centi po satu koju Je tekstilna unija postigla u roku od Jedne i pol godine Prem ova povišica Još uvjete nije dovolj-na u usporedbi % skupoćom na ži-vot ali tekstilna kompanija nebi za obnovu i izgradnju zemlje najveću pobjedu MTIJ RVUOŠI podpred -- jcilnik madjarski- - vlade mjesto f'dji- - jmmI su žilu) Ibori u Madjarskoj bili u potpuno slo-bodni i demokratski u pravom smi-slu riječi Madjarski narod je jučer odlučno rekao da nema više povratka na staro predratno stanje On Je kros izbore dao puno povjerenje demo-kratskim partijama koje će Ma-djars- ku voditi u obnovu i izgrad-nju Izbori u Madjarskoj su pobje-da za nacionalnu nezavisnost me-djunaro- dno prijateljstvo i mir dala ni toga da se unija nije bori-la l'rošle godine eu tekstilni rad-nici ove kompanije morali čak iza-ći na štrajk i voditi ogorčenu bor-bu dok su dobili neku povišicu članovi unije u Vallerfleld su održali posebno zasjedanje i pri-hvatili sporazum Organizatorica Madeleine Parent je izjavila da Je ovaj sporazum važna pobjeda u n"ovom ugovoru Medjutim 4000 radnika kod Swift Canadian kompanija nastav-lja štrajkom za veću nadnicu i druge unijske zahtjeve Kod svih šest poduzeća ove kompanije po-stavljene su štrajkaške straše koje vrše svoju dužnost uredno U St Doniface Manitoba zamjenik pro-vincijalnog ministra rada Klliot Villson je štrajk klaonićkih rad-nika proglasio "ilegalnim" Upra vitelj United Packinghouse Wor- - kers unije Adam Horsk pobija da su radnici u St Doniface "ile-galno" izašli na štrajk Do sada Još nema promjene u stanovištu izmedju unije i kompa-nije po pitanju obnove ugovora Unijski vodje izjavljuju da će se pregovori obnoviti ovaj tjedan 90 OSOBA POGINULO U VATRI lariz 1 Sept — Oko 90 Je poginulo u Jednom kasatUta a predgradju Pariza kada Je buknula vatra i zatvorila izlaze Više od polovice poginulih su ispod 10 go-dina Trojica su kasnije od teških opeklina umrli u bolnici |
Tags
Comments
Post a Comment for 000383
