000420 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tueedov Thursdav and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Autherfied a Second Class Mali
zlori svaki utorak četvrtak
Tost Office Department Ottara
i subotu u hrvatskom jeziku
Rsgistered in the Registry Office for the City of Toronto
cn the 24th day oi October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St V7 Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
uvrsćuju - Rukopisi se ne vraćaju Dopisi bez potpisa se ne
Porobljavanju nigdje kraja ni konca
U poned]el)ak 15 septembra pao je još jedan žestoki uda-rac
po ekonomskom životu kanadskog naroda Ta) dan )e
vlada do 80 oosto ukinula kontroliranje cnena i cijene su
poskočile taj dan vlada je prestala renlUta n demokratskoj konven-ponovn- o
čiji dojdućeg Jula mjeseca i na
na troškove kojima je za vrijeme lborima n novembru ia48 Ako
rata i ovaj teret prebacila na ledja Širokih masa potrošača
koji nas vodi u novu ekonomsku krizu
Sada će još više poskočiti i već skaču cijene kruhu ulju
drvu gradjevnom materijalu tekstilu pokućstvu
itd Cijena kruhu je na nekojim mjestima
poskočila za 3 centa na nekojim za 5 Drvo se u Britlsh Colum-bi- ji
prodaje za 5 do 8 dolara po 1000 nogu Cijena cipelama
će poskočiti za 25 posto Na primjer jedne muške cipele koje
su stojale $911 skoro će se prodavati za $1160 Cijena dječjim
cipelama koje se prodavaju po $5 00 brzo će poskočiti na
$650 Ovako cijene redom skaču iz dana u dan
Tvorničari i trgovci se izgovaraju da cijenu svojo) robi
povisuju zato što da je preskupa radna snaga i veliki pro-izvodni
troškovi Kako se trgovci i tvorničari izgovaraju na
nadnicu za povišenje cijene njihovoj robi dokazano je ovih
dana u Torontu gdje je vodja obućarske unije natjerao u laž
jedne veće kompanije Predstavnik ove kompa-nije
koja prodaje cipele na veliko je naime rekao da je cijena
poskočila zato što da se na nadnicu troši po 25 do 30 posto
Pbbivši ovu tvrdnju predstavnik National Union of Shoe and
Leather Workers (CIO) Ron Monkman je rekao da radnička
nadnica u proizvodnim troškovima ne iznosi viie od u posto
Ovaj primjer smo naveli kao dokaz kako se cijene povi-suju
na tobožnju "visoku nadnicu" Kolika je
danas stvarna vrijednost nadnice to znaju sami radnici Vri-jednost
nadnice mjeri se vrijednošću dolara a dolar danas
ne vrijedi više od 50 centi u usporedbi sa 1939 godinom Koliko
je dolar vrijedan to Još najbolje znaju kad
kupuju hranu u dućanima Danas se ne mole kupiti ni polo-vicu
onoga što se moglo kupiti prije rata pa i prije nego je
vlada počela ukidati kontrolu
Sve što narod danas plaća više nego prije odlazi u profit
krupnih korporacija Zato je vlada i ukinula 80 posto kontrole
nad cijenama kako bi krupni interesi mogli gmuti nove pro-hte
na račun širokih potrošača Sada je očito da je vlada
premijera Kinga potpuno popustila krupnim tvorničarima i
traovcima i dozvolila lm da za svoje proizvode traže koliko
ih je volja Vlada je zaboravila na svoja obećanja da će podr-žavati
niske cijene graditi jeftine stanove i osigurati bolju
budućnost stanovništvu Umjesto svojih obećanja
vlada je trustovima dala slobodu a narod neka plaća dok
može
Ali ovako se ne može daleko Siromaštvo se već osjeća u
kući svake radničke obitelji Nova kriza je eto na vratima
Tržište opada skladišta robe se napunjuju proizvodnja će se
koro smanjiti ili potpuno obustaviti i onda će nastati bespo-slica
siromaštvo i gladne godine koje će biti još gore od onih
u prošlom deceniju Da ovakvim putem nas vodi politika fede-ralne
vlade ovakva izgleda skora budućnost To je već očito
Nije više potrebno predvldjati kako će jednog dana nastati
kriza i besposlica Ovi znakovi su već tu i oni se osjećaju u
svakodnevnom životu Provodeći politiku stalnog popuštanja
monopolu vlada nas naglo vodi u ekonomsku krizu i nesreću
Vladu se u tome može i mora spriječiti i prisiliti da promi-jeni
svoju politiku To stoji na radnicima i narodu općenito
Kupovna snaga radnika se mora povisiti izjednačiti sa cije-nama
i popraviti ekonomski položaj naroda Kanada je bogata
zemlja i u njoj se može svakome zajamčiti blagostanje i sigur-na
budućnost A kako bi se za to stvorilo potrebne uslove
vlada je dužna ograničiti moć monopola i ravnati se po pre
porukama radnika i drugih slojeva naroda
Vladi se mora predložiti i tražiti ispunjavanje programa
o općoj povišici nadnice i snižavanju cijena cijene se mora u
ponovno kontrolirati i davati nadoplata onim proizvod) ači ni-kojima
je vlada radi visokih proizvodnih troškova i do ada
Oko ovih zahtjeva mora se ujediniti sve sile u radmrk rr
pokretu l oko sebe okupiti kućedomaćice povraćene vojnike
mak trgovce l druge slojeve naroda čin ~u -- e
ekonomski uslovt pogoršali
Na vladu se mora staviti pritisak snažnog na-rodno- a p:
kreta na osnovu ovih zahtjeva ako želimo da se uništi proar "
monopola i prisili vladu na promjenu puta kojim vodi zen
i narod
je bilo dosta i previše Skrajnje je vnem- -
da djela zemlja pruži snažan otpor ekonomskoj ofenzivi i
porazi planove krupnih korporacija kojima je podlegla vlada
u Ortawi Pred narodom stoje samo dva puta — put kojeg su
izabrali interesi profita i kojeg za njih prokrčuje vlada ili put
blagostanja stalnog uposlenja i opće sigurnosti U biranju
tog puta nitko ne može ostati ravnodušan i gledati skrštenih
ruku U biranju tog puta nije dosta ni odašiljati proteste protiv
vladine politike već treba raditi na mobiliziranju i organizi-ranju
takvog narodnog pokreta čiju snagu će efektivno osjetiti
vlada i oni s kojima ona suradjuje u stanovni-štva
T'-'S- Sf
Hooverova politika daje pravac
Trumanovoj vladi - kaže H Wallace
doplaćivanjem
proizvadjačima naplaćivala
poljoprivred-nim
proizvodima
predstavnika
izgovaranjem
kućedomaćice
Ispunjavanja
organiziranih
nadoplaćivala
namještenike
Porobljavanja
porobljavanju
tfmmammmm
Niže donosimo nekoje izvadke
iz govora kojeg je nedavno održao
istaknuti američki liberalni vodja
Henry Vallace pred 20000 osoba
u Madison Square Gardenu u New
Vorku Wallace je medju ostalim
rekao:
"Pred godinu dana ja sam za-ključio
svoj govor u Madison
Separe Gardenu riječima da će mir
biti glavno pitanje u izbornoj kam
panji 1948 g Danas ja kažem da
ako je Demokratska Partija ratna
partija ako moja partija nastavi
napadanjem na civilne sloboštine
ako obje partije stoje za visoke
cijene i depresiju — onda narod
mora imati treću partiju slobode
i mira Narod mora imati priliku
da bira
"Neka se to ne razumije krivo
Ova skupitina večeras je politička
skupština Mi moramo proizvesti
ova skupština ne bude donijela re-zultata
onda nije uspjela
"Mir poslovi i sloboda su ne-razdvojivi
"Ima nekoliko takozvanih libe-rala- ca
koji misle da je pogrešno
kritizirati nasu vanjsku politiku
Oni mi kažu da se ja trebam držati
u svojim govorima domaćih pita-nja
posla i sigurnosti Oni su volj-ni
da napadaju ekonomsku i poli-tičku
filozofiju Herbert Iloovera
u koliko se ona odnosi na domaća
pitanja ali oni su isto tako voljni
da zatvore svoje oči pred činjeni-cama
da se vanjska politika osni-va
na filozofiji prijašnjeg pred-sjednika
"Mi ne smijemo zaboraviti gos-podina
Herberta Iloovera
"četrdeset i Set dana nakon smr-ti
l'ranklina Koosevclla Herbert
Hoovcr je lijepo primljen u Itijeloj
Kuri Dvije godine poslije Hoove-rcn- ii
mišljenje prethodi našu vanj-sku
politiku
"U februaru ove godine gospo-din
Hoover je išao u Njemačku kao
specijalni istraživač Predsjednika
Trumana Danas njegov izvještaj
koji traži izgradnju njemačke in-dustrije
jeste srčika našeg cjelo-kupnog
programa za rekonstruk-ciju
Europe Taj je program u
izravnoj suprotnosti sa odlukama
Potsdama
"Nitko ne može sumnjati u važ-nost
Ruhra za oporavak Kurope
ali mi moramo oštro ispitati ideju
povratka industrijalnog srca za-padne
Kurope istim ljudima koji 1
su ga rabili protiv naroda Europe
"Sadanja vanjska politika Sjedi-njenih
Država Amerike brani re-akciju
u ime slobode čim ju se
prije prikaže u njenoj pravoj boji
imati ćemo bolju priliku izbjeći rat
i visoku cijenu rasipnih priprema
za rat
"Ja sumnjam da Predsjednik
potpuno razumije opasni pravac
kojim nas vodi
"Moralno vodstvo Sjedinjenih
Država bilo Je veliko kada je Roo-seve- lt
izražavao naše nade ne na-še
strahove
"Moralno vodstvo izčezava brzo
"Gomila osudjivanja Sovjetske
Rusije ne može sakriti moralne
slabosti naše vanjske politike
"Mi ne možemo braniti Korpo-rativnih
interesa u svijetu u ime
"gradjan-ki- h sloboština" i zabo-ravljati
borbu Indonezaca za slo-bodu
"Mi ne možemo zaboravljati te-žnje
kineskog naroda i davati dalj-nju
potparu — iako sa prekorom
— jednom fašističkom diktatoru
"Mi ne možemo zaboraviti čo-vječans-kih
potreba latinskih Ame-rikanaca
i opterećivati ih oružjem
"Mi ne možemo smatrati pro- -
V-- s£
W OVOSTI
i
blem Palestine kao Mvar za dugu
študiranje debatiranje Kompromi-siranj- e
neodlučnost i političku
dvoličnost dok problem Grčke
smatramo Kao da je naš vlastiti i
podložen drastičnim nenadanim
akcijama Europski Jevreji naučili
su prepoznati fašizam kada ga
vide
"Mi moramo dokončati strahote
logora za izbjeglice koji su po-tresli
svijet Mi moramo spriječiti
povratak Jevreja u zemlju koja
ih je u milijunima masakrirala
"Ako želimo promjeniti pravac
naše vanjske politike mi moramo
učiniti tri stvari:
"Prvo mi moramo razumjeti ko-munizam
i staviti ga u prikladnu
perspektivu
"Drugo mi moramo razumjeti
da naš ibor dana iako možda
ne sutra nije ograničen na reak-cionarni
kapitalizam i komunizam
"I treće ml moramo uzeti stvar-ni
pogled na domaću političku po-zornicu
"Dizanje crvenog strašila od
strane reakcionaraca dolazi kao
sto sam rekao prije ne od bojazni
komunizma nego od bojazni pred
demokracijom
"Ali mi ne možemo odstraniti
dizanje crvenog strašila skreta
njem pažnje na izopačenost riječi
"komunizam" jer postoji pravi
komunizam — po cijelom svijetu
on ima na milijune sljedbenika
"Komunistički put nije moj put
ali bi ukazao na dvije jednostavne
točke mojim liberalnim prijatelji-ma
koji se boje komunista:
"Prvo — mi ne možemo ugušiti
ideje silom ili zakonima Ako po-kušamo
mi automatično izražava-mo
pomanjkanje povjerenje u de-mokratsko
načelo daj i uzmi Mi
time pokazujemo da nemamo po-vjerenja
u našu sposobnost da naš
sistem može prolzvegti obilje
"Drugo — ako mi vjerujemo da
je nemoguće živjeti na svijetu sa
komunizmom mi usvajamo neiz-bježivo- st
samoubilačkog rata
"Ja ne vjerujem da pametni de-mokratski
ljudi mogu usvojiti ta-kove
zaključke
"Suočimo činjenicu da komunisti
ne donose nama krize Ljudi koji
su odgovorni za visoke cijene vi-soke
stanarine i rastuću nesigur-nost
jesu monopolistički kapitali-sti
i njihovi politički prijatelji
"Nisu to bili komunisti koji su
"odstranili kontrole ratnog vreme- -
na potrebne nakon pobjede u Japa
nu To je učinila današnja admi-nistracija
"Komunisti nisu ubili OPA To
jo učinio republikanski kongres
"Ml ne možemo kriviti komuni-ste
radi pomanjkanja u ekonomiji
radi visokih cijena i ekonomske
nesigurnosti reakcionarnog kapi-talizma
"Jest Ja vam kažem svimakoji
patite od pomanjkanja i visokih
cijena — i patit ćete još više do-lazeć- ih
mjeseci — da odgovornost
za to stoji podjednako na s&da-nj- oj
administraciji republikan-skom
kongresu i reakcionarnim
kapitalistima
"Vanjska politika koja je pro-tukomunisti- čka
bez da je pro-de-mokrats- ka
formulirana Je i izva-djan- a
od ljudi čiji su interesi sa-sm- a
različiti od interesa prosječnih
gradjana
"Pod republikancima Vall Street
upravlja Amerikom pod sadanjom
administracijom Wall Street je sav
pripremljen da vlada svijetom
"Ja mogu ovdje večeras napra-viti
čitavu planinu kritike na dru-ge
nacije povodom njihove vanjske
politike ali naša vlastita politika
- ne može objasniti kao obrana
Henrv A VVallace (desno) bivši podpredsjednik USA i da-našnji
vodja američkih liberalaca predvodi paradu C I O
radnika na Labor Dcrv u Dctroitu
iir
protiv politiko Rusije
"Mržnjom nad Rusijom i komu-nizmom
ne daje nama dozvolu da
zagrlimo fašiste ili da uvadjamo
naše vlastite nedemokratske me-tode
"Amerikanci ne moraju bi
rati izmedju kapitalizma i socija-lizma
ali mi moramo birati izme-dju
progresivnog kapitalizma i re-akcionarnog
monopolističkog kapi-talizma
koji pokušava ugušiti slo-bodu
kod kuće i vani
"Histerija za rat protiv Rusije
jeste propagandističko sretstvo re-akcionarnog
kapitalizma Mi pla-ćamo
zato kod kuće u visokim ci-jenama
i gospodarskom nestalno-Sć- u
Narodi cijelog svijeta plaćaju
zato u utrci naoružanja Sto je zlo-činstvo
za svijet koji ne može iz-držati
drugog rata
"Ovdje nema mnogo progresiv-nih
kapitalista ali nekolicina što
ih ima zajedno sa organiziranim
radništvom i malim farmerima
drže u svojim rukama glavnu mo
gućnost za mir uposlen je i slo-bodu
"Jedino praktično pitanje u Sje-dinjenim
Državama danas nije pi-tanje
komunizma nego da li ćemo
nastaviti jačati ruke reakcionar-cim- a
koji dižu crveno strašilo i
mrze radništvo koji će biti odgo-vorni
za Treći Svjetski Rat Ili
ćemo stisnuti ruke i planirati odre-djen- o
i točno — politički i eko-nomski
— za mir i obilje bez čega
sloboda ne može za dugo opsto-jati
"Ja se zavjetujem — i ja sam
siguran da će se svi okupljeni
ovdje večeras družiti sa mnom
u zavjet — da ćemo se pobrinuti
da će još za našeg života Mak
Slobode Sutrašnjice nositi ove
daljnje dokumente:
— Dokument koji će sadržavati
stalni zakon o pravednom upo-slen- ju
(FEPC)
— Zakon koji će ukinuti glava-rinu
(poli tax)
— Zakon koji će uspostaviti nc-otudji- vo
pravo svakom američkom
djetetu na jednaku mogućnost na-obrazbe
bez razlike na rasu vje-ru
ili boju
— Zakonodavstvo koje će Jed-nom
zauvijek ukinuti Jim Crow--
izam
— Magnu Kartu (temeljni za-kon)
za radniitvo
— i ruku uz ruku za Zakonom
Prava kojega su usvojili nali
predji Zakon Ekonomskih Prava
kojega Jo proglasio Franklin D
Roosevelt
"Kada takodjer ovi dokumenti
postanu dio našeg dnevnog života
tada ćemo istinski moći reći osta-lom
svijetu: Mi imademo američki
sistem za izvoz"
Prvi dan zasjedanja VII Kon-vencije
Hrvatske Bratske Za-jednice
je pokazao iznad svake
dvojbe da "crveno plašilo" naj-važnije
oružje Butkovića Lađe-lic- a
Giunia Boica i drugih us-taško-mačeko- vskih
vodja nije ni
najmanje djelovalo na iskrene
zajedničare i zajedničarke koji
su došli na konvenciju da rade
za interese svoje organizacije i
članstva Na protiv pokazano
Je da Je "crveno plašilo" još vi-še
i čvršće ujedinilo prave za-jedničare
i zajedničarke protiv
onih koji se služe "crvenim pla-šilo- m"
i da u redove bratstva i
jedinstva dovodi ne mim one
delegate koji su doili na kon-venciju
neopredjeljenl nego i
i -- dan dio onih koji su doili na
k invenciju sa mišljenjem da će
podupirati Butkovića i njegove
pristaše
Ovo se je osobito pokazalo
kad -- u ustaško-mačekovs- ki vo-dio
došli sa predlogom da se sa
konvencije isključi zakonito iza-branog
delegata Harrr M Ju-stiza
Ovaj predlog je došao
nakon mnogo mjeseci bezobzir-nog
upotrebljavanje "crvenog
platila" koje je moglo bi se
reći doseglo vrhunac dva dana
prije konvencije u denuncijant-skim
izjavama američkim novi-narima
ne samo od strane But-kovića
Ladešiča Guinia i slič-nih
nego i od ljudi poput sudca
Ulair V Gunther U ovim izja-vama
ne samo tla re je delegate
pokušalo plašiti "komuniz-mom"
nego je izravno rečeno i
bezbroj puta ponovljeno da če
glavno pitanje na konvenciji biti
"amerikanizam protiv komuni-zma"
Ustaško-mačekovs- ki vodje
su htjeli stvoriti dojam da će
svi oni koji budu protiv njih a
za bratstvo i jedinstvo biti sma-trani
"protu-amerikancim- a"
Sa ovako pripremljenom po-zornicom
oni su došli sa pred
_
Utorak 23 septembra 1947
Ukrcaj treće grupe
povratnika 29 oktobra
(IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA)
Obavještem smo po Jugoslavenskom Pomorskom Uredu
u New Yorku da će p b Radnik ponovno stići u Montreal 25
oktobra Prema tome ukrcaj treće grupe povratnika biti će
28 ili 29 oktobra Ako uslijedi neka nepredvidjena promjena
javiti ćemo kasnije o točnom danu ukrcaja
Kada i kamo slati prtljagu javiti ćemo naknadno pa stoga
molimo sve povratnike da svoju prtljagu ne šalju u Montreal
sve dok o tome ne bude javljeno iz glavnog ureda Vijeća
Akoprem ima već desetak dana od kako su mjesnim Vije"
cima poslane upute u vezi sa ukrcajem treće grupe povratni- ka još nam do danas nisu nego iz dvaju naselja stigla imena
mjesnih povjerenika Molimo sva mjesna Vijeća iz kojih putuju
povratnici da nam smjesta pošalju imena mjesnih povjerenika
Vijeća kako bismo ih neposredno mogli obavještavati o može-bitnim
promjenama
KADA DOĆI U MONTREAL
Iskustvo sa prvom grupom je dokazalo da je štetno po-vratnike
pozvati u Montreal tjedan dana prije ukrcaja Dočim
iskustvo sa ukrcajem druge je pak pokazalo da je fizički
gotovo nemoguće a za same povratnike neizmjerno naporno
cko ih se pozove u Montreal na sam dan ukrcaja Izvršni
odbor je stoga zaključio da se povratnike treće grupo pozovo
u Montreal na dva dana prije ukrcaja kako bi se ljudima dalo
priliku odmoriti nabaviti u Montrealu najpotrebnije stvari
srediti zakonske i druge stvari u vezi sa putem Točan datum
kad će povratnici treće grupe doći u Montreal javit ćemo
kasnije
Mjesno Vijeće u Montrealu javlja da će u to vrijeme biti
dovoljno stanova na raspolaganju No predloženo je s čime
se Izvršni odbor Vijeća u potpunosti slaže da bi sva mjesna
Vijeća trebala izaslati u Montreal svoje skaute najmanje ne
kolika dana prije dolaska grupe povratnika iz njihovog naselja
Skauti će uz pomoć lokalnih ljudi Vijeća u Montrealu po-tražiti
kanočište za svoju grupu i time omogućiti ugodan
i umjeren stan za svoju grupu povratnika
OTKAZ REZERVACIJE
Ponovno molimo sve povratnike koji iz ma kojeg razloga
ne mogu putovati sa trećom grupom da nam to čim prije jave
Ured Vijeća ima na raspolaganju oko pedeset molba za treći
transport Ni jednom moliocu se ne može udovoljiti dok se no
dobije otkaz onih koji ne putuju Molimo vas ponovno dru-govi
i drugarice ne čekajte do posljednjeg dana sa otkazom
Javite to — bez ikakve zamjero ma kome — glavnom uredu
Vijeća čim prije moguće
UPISIVANJE ZA ČETVRTU GRUPU
Akoprem još nismo definitivno obavješteni kada će puto-vati
četvrta grupa tj prva grupa u 1948 godini sa primanjem
molbenica možo se neposredno proslijediti Čim dobijemo toč-ne
podatke o dolasku ladje za četvrtu grupu možebitne pro--
mjene i drugo javiti ćemo kroz
snim Vijećima
Za Izvršni Vijeća Kanadskih Južnih Slavena
Edo Jardas Glavni tajnik
Delegacija Sedme konvencije HBZ pokazala da razumije
pozadinu "crvenog strašia"
logom da isključe Justiza sa
konvencije Ovaj predlog je bio
popraćen u podloj i zavijenoj
formi anti-semitizm- om izjava-ma
o "contempt of Congress and
the peoplo of the United States"
a bio je popraćen i fizičkim na-padom
na delegata Justiza Kad
J stvoreno ovakovo stanje But-kov- ić
je odredio da se glasa po-imenično
prozivanjem delegata
s očitom namjerom da se inti-midi- ra
delegate i registrira pri-vremenu
iako prividnu većinu
sa njih
Ora strategija ustaško-maće-kovsk- ih
vodja J mizerno pro-mašila
Jer su Je svije#nl dele-gati
i delegatice razbili svojom
odlučnošeu i razumijevanjem
onoga što se je iza nje krilo
Za vrijeme poimeničnog glasa-nja
Je osobito upalo u oči gdje
razni reakcionarni političari i
slični glasaju za isključenje Ju-stiza
S njima glasa tek mali
broj radnika koji još nisu ra-zumjeli
namjere Rad-nici
iz rudnika tvornica šuma
i drugih industrija koji su u
svojim unijama naučili da se
iza "crvenog plašila" uvijek kri-je
nečasni cilj poslodavaca i
drugih neprijatelja radničkih
unija — ovi radnici zajedno sa
iskrenim profesionalcima gro-mko
su na proziv svojeg imena
glasali "NO!" a mnogi mi tt
sveg glasa rekli "TRI PUTA
NO!"
Rezultat glasanja pod slovi-ma
dobro organizirane laUml-daci- je
bio je: 132 ta Uključenje
Justiza 166 protiv!
Nakon zasjedanja konvencije
došlo je nekoliko delegata na
sastanak delegacije za bratstvo
i Jedinstvo sa izjavom da su
došli na konvenciju u namjeri
da saradjuju na Butkovicem i
njegovim kolegama ali da ih je
ono što se je desilo na konven-ciji
uvjerilo da njihovo mjesto
štampu i putem okružnica mje
odbor
njihove
nije u razaračkom bloku i da
su zato odlučili i došli na sa-stanak
da se priključe delega-ciji
za bratstvo i jedingtvo u
Hrvatskoj Bratskoj Zajednici
Ovo je iznad svake dvojbe
pokazalo da "crveno plašilo"
neće biti djelotvorno i uspješno
oružje ustaško-mačekovsk- ih vo-dja
na VII Konvenciji HBZ Ima
i drugih stvari koje to poka-zuju
Na primjer gradske novi-ne
u PitUburghu koje su se
sasma stavile na raspolaganje
ustaško - mačekovskim vodjaroa
sve do otvorenja konvencije su
dijelile delegaciju na "anti-ko-munist- e"
To j činjeno i preko
svih radio stanica Medjutim
već nakon prvog zasjedanja kon-vencije
novine su počele dijeliti
delegaciju na "anti-komunist- e"
i "progresivee" Drugim riječi-ma
uttaško-mačekovs- ki Mok Je
dok ovo pišem poznat ameri-čkoj
javnosti pod imenom "anti-komunistički
Mok" a delegacija
za bratstvo i jedinstvo J po-znata
pod imenom "progresi?-ci- "
I ovo se može smatrati veli-kom
pobjedom delegacije brat-stva
i jedinstva koja je tu po-bjedu
itvoJJtila svojom odlttč-noš- ću
u nastupu na konvenciji i
raskrinkavanjem lažnih optužbi
ustaško-mačekovsk- ih vodja
Nakon ove prve veličanstvene
pobjede na konvenciji i u javno-sti
delegacija bratstva i jedin-stva
ima svaku priliku da osvje-tla
čast i ime Hrvatske Bratske
Zajednice od lažnih optužbi us-taško-mačekn- vskih
vodja da
očuva dobar ugled svoje organi-zacije
kojeg je uživala od prvog
dana svojeg osnutka
To se mole polučiti onakovom
odlučnošeu onakovim jedin-stvom
kakovo je pokazano prvi
dan zasjedanja VII Konvencije
11 rva tule Bratske Zajednice —
F Borić
i
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, September 23, 1947 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1947-09-23 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot001126 |
Description
| Title | 000420 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | STRANA 2 NOVOSTI Published every Tueedov Thursdav and Saturday by the Novosti Publishing Companv In the Croatian Language Autherfied a Second Class Mali zlori svaki utorak četvrtak Tost Office Department Ottara i subotu u hrvatskom jeziku Rsgistered in the Registry Office for the City of Toronto cn the 24th day oi October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St V7 Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 uvrsćuju - Rukopisi se ne vraćaju Dopisi bez potpisa se ne Porobljavanju nigdje kraja ni konca U poned]el)ak 15 septembra pao je još jedan žestoki uda-rac po ekonomskom životu kanadskog naroda Ta) dan )e vlada do 80 oosto ukinula kontroliranje cnena i cijene su poskočile taj dan vlada je prestala renlUta n demokratskoj konven-ponovn- o čiji dojdućeg Jula mjeseca i na na troškove kojima je za vrijeme lborima n novembru ia48 Ako rata i ovaj teret prebacila na ledja Širokih masa potrošača koji nas vodi u novu ekonomsku krizu Sada će još više poskočiti i već skaču cijene kruhu ulju drvu gradjevnom materijalu tekstilu pokućstvu itd Cijena kruhu je na nekojim mjestima poskočila za 3 centa na nekojim za 5 Drvo se u Britlsh Colum-bi- ji prodaje za 5 do 8 dolara po 1000 nogu Cijena cipelama će poskočiti za 25 posto Na primjer jedne muške cipele koje su stojale $911 skoro će se prodavati za $1160 Cijena dječjim cipelama koje se prodavaju po $5 00 brzo će poskočiti na $650 Ovako cijene redom skaču iz dana u dan Tvorničari i trgovci se izgovaraju da cijenu svojo) robi povisuju zato što da je preskupa radna snaga i veliki pro-izvodni troškovi Kako se trgovci i tvorničari izgovaraju na nadnicu za povišenje cijene njihovoj robi dokazano je ovih dana u Torontu gdje je vodja obućarske unije natjerao u laž jedne veće kompanije Predstavnik ove kompa-nije koja prodaje cipele na veliko je naime rekao da je cijena poskočila zato što da se na nadnicu troši po 25 do 30 posto Pbbivši ovu tvrdnju predstavnik National Union of Shoe and Leather Workers (CIO) Ron Monkman je rekao da radnička nadnica u proizvodnim troškovima ne iznosi viie od u posto Ovaj primjer smo naveli kao dokaz kako se cijene povi-suju na tobožnju "visoku nadnicu" Kolika je danas stvarna vrijednost nadnice to znaju sami radnici Vri-jednost nadnice mjeri se vrijednošću dolara a dolar danas ne vrijedi više od 50 centi u usporedbi sa 1939 godinom Koliko je dolar vrijedan to Još najbolje znaju kad kupuju hranu u dućanima Danas se ne mole kupiti ni polo-vicu onoga što se moglo kupiti prije rata pa i prije nego je vlada počela ukidati kontrolu Sve što narod danas plaća više nego prije odlazi u profit krupnih korporacija Zato je vlada i ukinula 80 posto kontrole nad cijenama kako bi krupni interesi mogli gmuti nove pro-hte na račun širokih potrošača Sada je očito da je vlada premijera Kinga potpuno popustila krupnim tvorničarima i traovcima i dozvolila lm da za svoje proizvode traže koliko ih je volja Vlada je zaboravila na svoja obećanja da će podr-žavati niske cijene graditi jeftine stanove i osigurati bolju budućnost stanovništvu Umjesto svojih obećanja vlada je trustovima dala slobodu a narod neka plaća dok može Ali ovako se ne može daleko Siromaštvo se već osjeća u kući svake radničke obitelji Nova kriza je eto na vratima Tržište opada skladišta robe se napunjuju proizvodnja će se koro smanjiti ili potpuno obustaviti i onda će nastati bespo-slica siromaštvo i gladne godine koje će biti još gore od onih u prošlom deceniju Da ovakvim putem nas vodi politika fede-ralne vlade ovakva izgleda skora budućnost To je već očito Nije više potrebno predvldjati kako će jednog dana nastati kriza i besposlica Ovi znakovi su već tu i oni se osjećaju u svakodnevnom životu Provodeći politiku stalnog popuštanja monopolu vlada nas naglo vodi u ekonomsku krizu i nesreću Vladu se u tome može i mora spriječiti i prisiliti da promi-jeni svoju politiku To stoji na radnicima i narodu općenito Kupovna snaga radnika se mora povisiti izjednačiti sa cije-nama i popraviti ekonomski položaj naroda Kanada je bogata zemlja i u njoj se može svakome zajamčiti blagostanje i sigur-na budućnost A kako bi se za to stvorilo potrebne uslove vlada je dužna ograničiti moć monopola i ravnati se po pre porukama radnika i drugih slojeva naroda Vladi se mora predložiti i tražiti ispunjavanje programa o općoj povišici nadnice i snižavanju cijena cijene se mora u ponovno kontrolirati i davati nadoplata onim proizvod) ači ni-kojima je vlada radi visokih proizvodnih troškova i do ada Oko ovih zahtjeva mora se ujediniti sve sile u radmrk rr pokretu l oko sebe okupiti kućedomaćice povraćene vojnike mak trgovce l druge slojeve naroda čin ~u -- e ekonomski uslovt pogoršali Na vladu se mora staviti pritisak snažnog na-rodno- a p: kreta na osnovu ovih zahtjeva ako želimo da se uništi proar " monopola i prisili vladu na promjenu puta kojim vodi zen i narod je bilo dosta i previše Skrajnje je vnem- - da djela zemlja pruži snažan otpor ekonomskoj ofenzivi i porazi planove krupnih korporacija kojima je podlegla vlada u Ortawi Pred narodom stoje samo dva puta — put kojeg su izabrali interesi profita i kojeg za njih prokrčuje vlada ili put blagostanja stalnog uposlenja i opće sigurnosti U biranju tog puta nitko ne može ostati ravnodušan i gledati skrštenih ruku U biranju tog puta nije dosta ni odašiljati proteste protiv vladine politike već treba raditi na mobiliziranju i organizi-ranju takvog narodnog pokreta čiju snagu će efektivno osjetiti vlada i oni s kojima ona suradjuje u stanovni-štva T'-'S- Sf Hooverova politika daje pravac Trumanovoj vladi - kaže H Wallace doplaćivanjem proizvadjačima naplaćivala poljoprivred-nim proizvodima predstavnika izgovaranjem kućedomaćice Ispunjavanja organiziranih nadoplaćivala namještenike Porobljavanja porobljavanju tfmmammmm Niže donosimo nekoje izvadke iz govora kojeg je nedavno održao istaknuti američki liberalni vodja Henry Vallace pred 20000 osoba u Madison Square Gardenu u New Vorku Wallace je medju ostalim rekao: "Pred godinu dana ja sam za-ključio svoj govor u Madison Separe Gardenu riječima da će mir biti glavno pitanje u izbornoj kam panji 1948 g Danas ja kažem da ako je Demokratska Partija ratna partija ako moja partija nastavi napadanjem na civilne sloboštine ako obje partije stoje za visoke cijene i depresiju — onda narod mora imati treću partiju slobode i mira Narod mora imati priliku da bira "Neka se to ne razumije krivo Ova skupitina večeras je politička skupština Mi moramo proizvesti ova skupština ne bude donijela re-zultata onda nije uspjela "Mir poslovi i sloboda su ne-razdvojivi "Ima nekoliko takozvanih libe-rala- ca koji misle da je pogrešno kritizirati nasu vanjsku politiku Oni mi kažu da se ja trebam držati u svojim govorima domaćih pita-nja posla i sigurnosti Oni su volj-ni da napadaju ekonomsku i poli-tičku filozofiju Herbert Iloovera u koliko se ona odnosi na domaća pitanja ali oni su isto tako voljni da zatvore svoje oči pred činjeni-cama da se vanjska politika osni-va na filozofiji prijašnjeg pred-sjednika "Mi ne smijemo zaboraviti gos-podina Herberta Iloovera "četrdeset i Set dana nakon smr-ti l'ranklina Koosevclla Herbert Hoovcr je lijepo primljen u Itijeloj Kuri Dvije godine poslije Hoove-rcn- ii mišljenje prethodi našu vanj-sku politiku "U februaru ove godine gospo-din Hoover je išao u Njemačku kao specijalni istraživač Predsjednika Trumana Danas njegov izvještaj koji traži izgradnju njemačke in-dustrije jeste srčika našeg cjelo-kupnog programa za rekonstruk-ciju Europe Taj je program u izravnoj suprotnosti sa odlukama Potsdama "Nitko ne može sumnjati u važ-nost Ruhra za oporavak Kurope ali mi moramo oštro ispitati ideju povratka industrijalnog srca za-padne Kurope istim ljudima koji 1 su ga rabili protiv naroda Europe "Sadanja vanjska politika Sjedi-njenih Država Amerike brani re-akciju u ime slobode čim ju se prije prikaže u njenoj pravoj boji imati ćemo bolju priliku izbjeći rat i visoku cijenu rasipnih priprema za rat "Ja sumnjam da Predsjednik potpuno razumije opasni pravac kojim nas vodi "Moralno vodstvo Sjedinjenih Država bilo Je veliko kada je Roo-seve- lt izražavao naše nade ne na-še strahove "Moralno vodstvo izčezava brzo "Gomila osudjivanja Sovjetske Rusije ne može sakriti moralne slabosti naše vanjske politike "Mi ne možemo braniti Korpo-rativnih interesa u svijetu u ime "gradjan-ki- h sloboština" i zabo-ravljati borbu Indonezaca za slo-bodu "Mi ne možemo zaboravljati te-žnje kineskog naroda i davati dalj-nju potparu — iako sa prekorom — jednom fašističkom diktatoru "Mi ne možemo zaboraviti čo-vječans-kih potreba latinskih Ame-rikanaca i opterećivati ih oružjem "Mi ne možemo smatrati pro- - V-- s£ W OVOSTI i blem Palestine kao Mvar za dugu študiranje debatiranje Kompromi-siranj- e neodlučnost i političku dvoličnost dok problem Grčke smatramo Kao da je naš vlastiti i podložen drastičnim nenadanim akcijama Europski Jevreji naučili su prepoznati fašizam kada ga vide "Mi moramo dokončati strahote logora za izbjeglice koji su po-tresli svijet Mi moramo spriječiti povratak Jevreja u zemlju koja ih je u milijunima masakrirala "Ako želimo promjeniti pravac naše vanjske politike mi moramo učiniti tri stvari: "Prvo mi moramo razumjeti ko-munizam i staviti ga u prikladnu perspektivu "Drugo mi moramo razumjeti da naš ibor dana iako možda ne sutra nije ograničen na reak-cionarni kapitalizam i komunizam "I treće ml moramo uzeti stvar-ni pogled na domaću političku po-zornicu "Dizanje crvenog strašila od strane reakcionaraca dolazi kao sto sam rekao prije ne od bojazni komunizma nego od bojazni pred demokracijom "Ali mi ne možemo odstraniti dizanje crvenog strašila skreta njem pažnje na izopačenost riječi "komunizam" jer postoji pravi komunizam — po cijelom svijetu on ima na milijune sljedbenika "Komunistički put nije moj put ali bi ukazao na dvije jednostavne točke mojim liberalnim prijatelji-ma koji se boje komunista: "Prvo — mi ne možemo ugušiti ideje silom ili zakonima Ako po-kušamo mi automatično izražava-mo pomanjkanje povjerenje u de-mokratsko načelo daj i uzmi Mi time pokazujemo da nemamo po-vjerenja u našu sposobnost da naš sistem može prolzvegti obilje "Drugo — ako mi vjerujemo da je nemoguće živjeti na svijetu sa komunizmom mi usvajamo neiz-bježivo- st samoubilačkog rata "Ja ne vjerujem da pametni de-mokratski ljudi mogu usvojiti ta-kove zaključke "Suočimo činjenicu da komunisti ne donose nama krize Ljudi koji su odgovorni za visoke cijene vi-soke stanarine i rastuću nesigur-nost jesu monopolistički kapitali-sti i njihovi politički prijatelji "Nisu to bili komunisti koji su "odstranili kontrole ratnog vreme- - na potrebne nakon pobjede u Japa nu To je učinila današnja admi-nistracija "Komunisti nisu ubili OPA To jo učinio republikanski kongres "Ml ne možemo kriviti komuni-ste radi pomanjkanja u ekonomiji radi visokih cijena i ekonomske nesigurnosti reakcionarnog kapi-talizma "Jest Ja vam kažem svimakoji patite od pomanjkanja i visokih cijena — i patit ćete još više do-lazeć- ih mjeseci — da odgovornost za to stoji podjednako na s&da-nj- oj administraciji republikan-skom kongresu i reakcionarnim kapitalistima "Vanjska politika koja je pro-tukomunisti- čka bez da je pro-de-mokrats- ka formulirana Je i izva-djan- a od ljudi čiji su interesi sa-sm- a različiti od interesa prosječnih gradjana "Pod republikancima Vall Street upravlja Amerikom pod sadanjom administracijom Wall Street je sav pripremljen da vlada svijetom "Ja mogu ovdje večeras napra-viti čitavu planinu kritike na dru-ge nacije povodom njihove vanjske politike ali naša vlastita politika - ne može objasniti kao obrana Henrv A VVallace (desno) bivši podpredsjednik USA i da-našnji vodja američkih liberalaca predvodi paradu C I O radnika na Labor Dcrv u Dctroitu iir protiv politiko Rusije "Mržnjom nad Rusijom i komu-nizmom ne daje nama dozvolu da zagrlimo fašiste ili da uvadjamo naše vlastite nedemokratske me-tode "Amerikanci ne moraju bi rati izmedju kapitalizma i socija-lizma ali mi moramo birati izme-dju progresivnog kapitalizma i re-akcionarnog monopolističkog kapi-talizma koji pokušava ugušiti slo-bodu kod kuće i vani "Histerija za rat protiv Rusije jeste propagandističko sretstvo re-akcionarnog kapitalizma Mi pla-ćamo zato kod kuće u visokim ci-jenama i gospodarskom nestalno-Sć- u Narodi cijelog svijeta plaćaju zato u utrci naoružanja Sto je zlo-činstvo za svijet koji ne može iz-držati drugog rata "Ovdje nema mnogo progresiv-nih kapitalista ali nekolicina što ih ima zajedno sa organiziranim radništvom i malim farmerima drže u svojim rukama glavnu mo gućnost za mir uposlen je i slo-bodu "Jedino praktično pitanje u Sje-dinjenim Državama danas nije pi-tanje komunizma nego da li ćemo nastaviti jačati ruke reakcionar-cim- a koji dižu crveno strašilo i mrze radništvo koji će biti odgo-vorni za Treći Svjetski Rat Ili ćemo stisnuti ruke i planirati odre-djen- o i točno — politički i eko-nomski — za mir i obilje bez čega sloboda ne može za dugo opsto-jati "Ja se zavjetujem — i ja sam siguran da će se svi okupljeni ovdje večeras družiti sa mnom u zavjet — da ćemo se pobrinuti da će još za našeg života Mak Slobode Sutrašnjice nositi ove daljnje dokumente: — Dokument koji će sadržavati stalni zakon o pravednom upo-slen- ju (FEPC) — Zakon koji će ukinuti glava-rinu (poli tax) — Zakon koji će uspostaviti nc-otudji- vo pravo svakom američkom djetetu na jednaku mogućnost na-obrazbe bez razlike na rasu vje-ru ili boju — Zakonodavstvo koje će Jed-nom zauvijek ukinuti Jim Crow-- izam — Magnu Kartu (temeljni za-kon) za radniitvo — i ruku uz ruku za Zakonom Prava kojega su usvojili nali predji Zakon Ekonomskih Prava kojega Jo proglasio Franklin D Roosevelt "Kada takodjer ovi dokumenti postanu dio našeg dnevnog života tada ćemo istinski moći reći osta-lom svijetu: Mi imademo američki sistem za izvoz" Prvi dan zasjedanja VII Kon-vencije Hrvatske Bratske Za-jednice je pokazao iznad svake dvojbe da "crveno plašilo" naj-važnije oružje Butkovića Lađe-lic- a Giunia Boica i drugih us-taško-mačeko- vskih vodja nije ni najmanje djelovalo na iskrene zajedničare i zajedničarke koji su došli na konvenciju da rade za interese svoje organizacije i članstva Na protiv pokazano Je da Je "crveno plašilo" još vi-še i čvršće ujedinilo prave za-jedničare i zajedničarke protiv onih koji se služe "crvenim pla-šilo- m" i da u redove bratstva i jedinstva dovodi ne mim one delegate koji su doili na kon-venciju neopredjeljenl nego i i -- dan dio onih koji su doili na k invenciju sa mišljenjem da će podupirati Butkovića i njegove pristaše Ovo se je osobito pokazalo kad -- u ustaško-mačekovs- ki vo-dio došli sa predlogom da se sa konvencije isključi zakonito iza-branog delegata Harrr M Ju-stiza Ovaj predlog je došao nakon mnogo mjeseci bezobzir-nog upotrebljavanje "crvenog platila" koje je moglo bi se reći doseglo vrhunac dva dana prije konvencije u denuncijant-skim izjavama američkim novi-narima ne samo od strane But-kovića Ladešiča Guinia i slič-nih nego i od ljudi poput sudca Ulair V Gunther U ovim izja-vama ne samo tla re je delegate pokušalo plašiti "komuniz-mom" nego je izravno rečeno i bezbroj puta ponovljeno da če glavno pitanje na konvenciji biti "amerikanizam protiv komuni-zma" Ustaško-mačekovs- ki vodje su htjeli stvoriti dojam da će svi oni koji budu protiv njih a za bratstvo i jedinstvo biti sma-trani "protu-amerikancim- a" Sa ovako pripremljenom po-zornicom oni su došli sa pred _ Utorak 23 septembra 1947 Ukrcaj treće grupe povratnika 29 oktobra (IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA) Obavještem smo po Jugoslavenskom Pomorskom Uredu u New Yorku da će p b Radnik ponovno stići u Montreal 25 oktobra Prema tome ukrcaj treće grupe povratnika biti će 28 ili 29 oktobra Ako uslijedi neka nepredvidjena promjena javiti ćemo kasnije o točnom danu ukrcaja Kada i kamo slati prtljagu javiti ćemo naknadno pa stoga molimo sve povratnike da svoju prtljagu ne šalju u Montreal sve dok o tome ne bude javljeno iz glavnog ureda Vijeća Akoprem ima već desetak dana od kako su mjesnim Vije" cima poslane upute u vezi sa ukrcajem treće grupe povratni- ka još nam do danas nisu nego iz dvaju naselja stigla imena mjesnih povjerenika Molimo sva mjesna Vijeća iz kojih putuju povratnici da nam smjesta pošalju imena mjesnih povjerenika Vijeća kako bismo ih neposredno mogli obavještavati o može-bitnim promjenama KADA DOĆI U MONTREAL Iskustvo sa prvom grupom je dokazalo da je štetno po-vratnike pozvati u Montreal tjedan dana prije ukrcaja Dočim iskustvo sa ukrcajem druge je pak pokazalo da je fizički gotovo nemoguće a za same povratnike neizmjerno naporno cko ih se pozove u Montreal na sam dan ukrcaja Izvršni odbor je stoga zaključio da se povratnike treće grupo pozovo u Montreal na dva dana prije ukrcaja kako bi se ljudima dalo priliku odmoriti nabaviti u Montrealu najpotrebnije stvari srediti zakonske i druge stvari u vezi sa putem Točan datum kad će povratnici treće grupe doći u Montreal javit ćemo kasnije Mjesno Vijeće u Montrealu javlja da će u to vrijeme biti dovoljno stanova na raspolaganju No predloženo je s čime se Izvršni odbor Vijeća u potpunosti slaže da bi sva mjesna Vijeća trebala izaslati u Montreal svoje skaute najmanje ne kolika dana prije dolaska grupe povratnika iz njihovog naselja Skauti će uz pomoć lokalnih ljudi Vijeća u Montrealu po-tražiti kanočište za svoju grupu i time omogućiti ugodan i umjeren stan za svoju grupu povratnika OTKAZ REZERVACIJE Ponovno molimo sve povratnike koji iz ma kojeg razloga ne mogu putovati sa trećom grupom da nam to čim prije jave Ured Vijeća ima na raspolaganju oko pedeset molba za treći transport Ni jednom moliocu se ne može udovoljiti dok se no dobije otkaz onih koji ne putuju Molimo vas ponovno dru-govi i drugarice ne čekajte do posljednjeg dana sa otkazom Javite to — bez ikakve zamjero ma kome — glavnom uredu Vijeća čim prije moguće UPISIVANJE ZA ČETVRTU GRUPU Akoprem još nismo definitivno obavješteni kada će puto-vati četvrta grupa tj prva grupa u 1948 godini sa primanjem molbenica možo se neposredno proslijediti Čim dobijemo toč-ne podatke o dolasku ladje za četvrtu grupu možebitne pro-- mjene i drugo javiti ćemo kroz snim Vijećima Za Izvršni Vijeća Kanadskih Južnih Slavena Edo Jardas Glavni tajnik Delegacija Sedme konvencije HBZ pokazala da razumije pozadinu "crvenog strašia" logom da isključe Justiza sa konvencije Ovaj predlog je bio popraćen u podloj i zavijenoj formi anti-semitizm- om izjava-ma o "contempt of Congress and the peoplo of the United States" a bio je popraćen i fizičkim na-padom na delegata Justiza Kad J stvoreno ovakovo stanje But-kov- ić je odredio da se glasa po-imenično prozivanjem delegata s očitom namjerom da se inti-midi- ra delegate i registrira pri-vremenu iako prividnu većinu sa njih Ora strategija ustaško-maće-kovsk- ih vodja J mizerno pro-mašila Jer su Je svije#nl dele-gati i delegatice razbili svojom odlučnošeu i razumijevanjem onoga što se je iza nje krilo Za vrijeme poimeničnog glasa-nja Je osobito upalo u oči gdje razni reakcionarni političari i slični glasaju za isključenje Ju-stiza S njima glasa tek mali broj radnika koji još nisu ra-zumjeli namjere Rad-nici iz rudnika tvornica šuma i drugih industrija koji su u svojim unijama naučili da se iza "crvenog plašila" uvijek kri-je nečasni cilj poslodavaca i drugih neprijatelja radničkih unija — ovi radnici zajedno sa iskrenim profesionalcima gro-mko su na proziv svojeg imena glasali "NO!" a mnogi mi tt sveg glasa rekli "TRI PUTA NO!" Rezultat glasanja pod slovi-ma dobro organizirane laUml-daci- je bio je: 132 ta Uključenje Justiza 166 protiv! Nakon zasjedanja konvencije došlo je nekoliko delegata na sastanak delegacije za bratstvo i Jedinstvo sa izjavom da su došli na konvenciju u namjeri da saradjuju na Butkovicem i njegovim kolegama ali da ih je ono što se je desilo na konven-ciji uvjerilo da njihovo mjesto štampu i putem okružnica mje odbor njihove nije u razaračkom bloku i da su zato odlučili i došli na sa-stanak da se priključe delega-ciji za bratstvo i jedingtvo u Hrvatskoj Bratskoj Zajednici Ovo je iznad svake dvojbe pokazalo da "crveno plašilo" neće biti djelotvorno i uspješno oružje ustaško-mačekovsk- ih vo-dja na VII Konvenciji HBZ Ima i drugih stvari koje to poka-zuju Na primjer gradske novi-ne u PitUburghu koje su se sasma stavile na raspolaganje ustaško - mačekovskim vodjaroa sve do otvorenja konvencije su dijelile delegaciju na "anti-ko-munist- e" To j činjeno i preko svih radio stanica Medjutim već nakon prvog zasjedanja kon-vencije novine su počele dijeliti delegaciju na "anti-komunist- e" i "progresivee" Drugim riječi-ma uttaško-mačekovs- ki Mok Je dok ovo pišem poznat ameri-čkoj javnosti pod imenom "anti-komunistički Mok" a delegacija za bratstvo i jedinstvo J po-znata pod imenom "progresi?-ci- " I ovo se može smatrati veli-kom pobjedom delegacije brat-stva i jedinstva koja je tu po-bjedu itvoJJtila svojom odlttč-noš- ću u nastupu na konvenciji i raskrinkavanjem lažnih optužbi ustaško-mačekovsk- ih vodja Nakon ove prve veličanstvene pobjede na konvenciji i u javno-sti delegacija bratstva i jedin-stva ima svaku priliku da osvje-tla čast i ime Hrvatske Bratske Zajednice od lažnih optužbi us-taško-mačekn- vskih vodja da očuva dobar ugled svoje organi-zacije kojeg je uživala od prvog dana svojeg osnutka To se mole polučiti onakovom odlučnošeu onakovim jedin-stvom kakovo je pokazano prvi dan zasjedanja VII Konvencije 11 rva tule Bratske Zajednice — F Borić i |
Tags
Comments
Post a Comment for 000420
