000159 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I --IP ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM 20S Adeloido St W NARODU U JUGOSLA-VIJ- I Toronto 1 Ont Canada CIJENA: U OBNOVI I IZ-Za Kanadu S500 godišnje GRADNJI ZEMLJE Za sve druge zemlje S600 JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God 7 Broj 1060 TORONTO ONTARIO TUESDAY APRIL 15 1947 Vol 7 No 1060 14 centi povišice za šumske i pilanske radnike Sl'OKAZUM OBUHVAĆA 15000 RADNIKA Montreal 15 Aprila — Na kn ferenciji predstavnika de-- et km paaija i devet unijskih Inka!: Američke Federacije Rada p-t- is at je sporazum po kojem m -- im efcim i pilanskim radnici m i pm soje nadnica za 14 centi p u i Sporazumom je obuhvaćan" l"1"1 radnika Na zahtjev predstavnika im postignut je vaian sporazun tome što je uspostavljen i hi dbor od radnika i poslodav )i će proučavati socijalni i i rtđnlka i donaftati svojo žto ee ima ispraviti Obo m t u israsUe zadovoljstvo spii t adajući se da će biti ud koristi za podržavanje dr d nosa izmedju radnika i p ' ' -- ca tokom ove i slijedeće gnd '' d ugovor isteče AMERIKANCI NEMAJU POVJE-RENJA KOD INDIJANACA štampa Muslimanske Lijr u I- - diji piše da američki ambarađer Henry P Grady nije svojim drla njem naišao na povjerenje kod Mu slimana Isto se tako osjeća i kod Hindusa Muslimani govore da dok ambasador Grady govori o "nacio-nalnom jedinstvu" on ga u stvari naruSuje ne za i V EKSPOZE MINISTRA SAVEZNE VLADE llcograd — Na sjednici oba Vi-jeća Narodne skupštine Jugosla-vije (27 marta) ministar financiju Sreten Žujović otvarajući budžet-n- u debatu dao je ekspoze o pred-log- u državnog budžeta za 1947 go-dinu Ministar Žujović jo podvu-kao da je novi budžet privredni budžet i da so u njemu ogledava privredni razvitak zemlje Iznoseći ciljeve posljeratne financijske po-litike ministar Žujoić je istakao da Je budžet u bivšoj Jugoslaviji bio u stvari administrativan poš-to je privreda bila u privatnim ra-nama i taj budžet je bio odvojen od dršavnog budžeta U ovom periodu glavna stvar je u'postav-ljanj- e planske privrede i organizi-ranje proizvodnje Morali su biti stvoreni svi prcduslovi potrebni za planiranje i organizaciju privrede Rilo je potrebno osigurati kreditni i platni sistem a da ee ne dovede u opasnost cirkulacija novca da se sačuvaju realne nadnice i stabilne cijene Takodjer je bilo potrebno konsolidirati privredne odnose sa drugim zemljama Ministar Žu-jović je dalje izmedju ostalog re-kao: Nafa zemlja stoji čvrsto na svojim nogama 1 naS budući život i rad već su zasnovani na petogo-dišnjem planu ćija primjena osi-gurava dalji ekonomski jazvoj dalje jačanje sigurnosti na&e zem-lje i dalje poboljianje životnog standarda naiih radnih masa "Hitna i osnovna karakteristika državnog budžeta za 1947 godinu — rekao je dalje ministar Zujović je da je kao privredni budžet da odgovara našoj stvarnosti i da proizlazi iz nje Ova realnost og-leda se u stalnom razvoju naie privrede koja daje zaposljcnje sve većem broju lica uz znatno pove ćanje proizvodnje Glavne pozicije' u privredi nalaz se u rukama dr-lave Mi utifemo na promjene u TO JE — KA2E TASS Moskva 14 Aprila — Sovjetska Mbena agencija Tass optužuje amerkeku britansku i francusku Štampe da se utife ocrnjavanju ka-da kafa itvjeitAJe o rasnim po-tdkofe- na na konferenciji Vijća ministara vanjskih poslova Umje-sto da ta Kampa donafa materijal koji tri pomagao sporazum i podr-žava jedinstvo ona se služi kle-vetama i raspirivanjem strasti - --— 3-5- 3 1 WALLACE NEPOŠTEDNO UDARA PO IMPERIJALISTIČKOJ LINIJI TRUMANA ywiHBKw'5MlP rw $fs#Js L Molotov i Marshall na zajedničkoj zabavi u Moskvi Usprkos priželjkivanja neprijatelja mira i progresa i poteškoća konfe-rencija se razvija u pravcu uspjeha "Mi proizvodimo profite špekulacije već da zadovoljimo narodne potrebe" " Zujovic FINANCIJA OCRNJAVANJE privredi NaS državni sektor ima društveni karakter Mi ne proizvo-dimo za profit i Spekulacije vić da zadovoljimo narodne potreb? dok se cista zarada upotrijebljava za proširenje naše privrede Min-istar žujović je dalje rekao da Je razvoj produktivnih snaga u Jugo-slaviji dao dobre rezultate do sada i da su Jugoslavenski narodi dali izvanredne uspjehe Ovi uspjesi najbolje se vide u poredjenju us-pjeha 194G godine sa onim sto je učinjeno u 1938 godini Izmedju (talog proizvodnja vunenog ma-terijala povećana je za 390 posto a pamučna za 400 posto Proizvod-nja električne struje u kilovatt-a-tim- a povećana je 7a 132 posto ltroj zaposlenih u industriji pove-ćan je za 131 posto U loku 194 godine jugoslavenska industrija počela je da proizvodi robu koja je do tada bila uvožena iz ino transtva Proizvodnja uglja u 1916 pove-ćen- a je za 367 posto u poredjenju sa proizvodnjom u 19l godini li poljoprivredi uspjeli smo da zai-jem- o žitaricama biljkama za stoč-nu hranu skoro istu površinu kat i u 1939 godini a industrijskim bi-ljkama zasijana je eća površina nego 1939 godini Govoreći o cirkulaciji novca m-inistar Žujović je podvukao da u 194C godini nije bilo velikih pro-mjena Cirkulacija je sada neJto malo veća nego poćetkom proile godine ito će reći da neito malo premasa cirkulaciju one koja je bila uoći rata Mora se podvući da je manje od potrebne ito se os-jeća u našoj privredi To je rezul-tat povećanog rada u proizvodnji i povećanja količine robe u pro-metu Način financiranja i organi-ziranja državnog kreditnog apara-ta sistematski je izgradjen tako da danas državni kredit je pteuzeu kreditiranje ne samo državnog već i zadružnog sektora i privatnog N'aS kreditni bankovni sistem — istakao je ministar Žujović — iz-vrž- io je značajne promjene u 1946 godini i igrao važnu ulogu u na-šem privrednom životu Analizirajući državni budžet za 1947 ministar žujović je izjavio da je nacrt ovog budžeta uskladjen sa zadacima petogodišnjeg plana tektrifikadje i industrijalizacije "Ovaj budžet je proba naiih sna-ga napora i volje za ostvarenje plana za 1947 koji će kao osnova za petogodišnji plan postaviti čvr-ste osnove naleg novog života" Piše: A SVDAČKOV Moskva — U samom početku sadanjeg zasjedanja Vijeća minis-tara vanjskih poslova u Moskvi istaknut je jedan od najvažnijih problema za demokratizaciju Nje-mačke — problem agrarne refor-me Vodja sovjetske delegacije V M Molotov preporučio je da Vi-jeće ministara vanjskih poslova treba odobriti i potvrditi sporazum Savezničkog kontrolnog vijeća u Njemačkoj za izvršenje agrarne reforme u američkoj britanskoj i francuskoj okupacionoj zoni kao jsnovu za demokratski preobražaj njemačkog poljoprivrednog života Mora se znati da nisu samo in-dustrij-alni magnati bili oni u Nje-mačkoj koji su na vlast postavili Hitlera nego i veleposjednici jun-kers- ki vlasnici neizmjernih imanja Ti ljudi su mnogo doprinijeli for-miranju i jačanju njemačkog im-perijalizma i fašizma Pruska dr-žava koja je sada ukinuta za uvjek bila je temelj imperijalističke Nje-mačke Prusija je bila država ve-leposjednika Stari pruski gavani su često ponavljali: "Kralj je ap-solutni vladar samo tako dugo dok izvršava našu volju" Veleposjed-nici su sačinjavali temelj za voj-sku i državni aparat Prusije pre-ma tome i Njemačke oni su bili nosioci njemačkog imperijalizma 1 fašističkog duha Najveći reakcio-nar- ci su dolazili iz njihovih redo-va najpodliji planovi za poroblja-vanje tudjih zemalja kovani su kod njih Njihov program je bio otimanje novih i novih zemalja pljačkanje i porobljavanje drugih naroda Ne može se stoga ni zamisliti istinski demokratska Njemačka gdje bi odlučujuću riječ u poljo-privredi imali reakcionarni elepo-sjedni- ci nosioci vojne ideologije Moramo znati i to da njemački ve-leposjednici zauzimaju u poljopriv-redi ne samo vladajući nego skoro i monopolski položaj Prema etati-stičkim podacima od 1938 godine nekih 34000 njemačkih %Ieposjed-nik- a posjedovalo je skoro 3S posti cijelokupne poljoprivrede zemlje dok su seljaci sa oko pola hektera zemlje koji su sačinjavali 50 posto stanovništva posjedovali tek neit vise od 1 posto Sasvim je stoga razumljivo da je poslije uniitenja hitlerizma ka-da je otvoren put za demokratiza NA VLASTI U SJEDINJENIM DR2AVAMA STOJE IMPER1JAU-STIČK- I ZAVOJEVAČI Demokratizacija Njema-čke i agrarna reforma t di n 14 Aprila — Henry v a - ji pred konac prosiog i -- : a drao niz govora na skup- - i a i kroz radio kritizirajući i ku anjsku politiku pod vođ- - prtdsjednika Trumana i -- kupitini u Manchesteru je govorio pred više od 5000 uniona- - i i rekao da Je američka vanjska politika kontrolirana po ljudima k i smatraju da su Ujedinjene s imic o-iid- jene na neuspjeh i da u ru a Sovjetskim Savezom neiz-- n i Opasno je takvo mišljenje kic Vallace Američki zagri-- ' r u i li će nikada biti u stanju pr i -- ti soJ program On će biti 'upoi un za Amerikance koji na-če hm u stanju platiti njegovu d-p- n i tvurtći o Ilooseveltu Wallaca je pod ukao da je taj čovjek znao da Sjedinjene Države nemogu živ-je- ti u blagostanju ako blagostanje ne savlada po cijelom svijetu Sud-cm- a naroda Sjedinjenih Država je tijesno povezana sa sudbinom na-roda posvuda Hoosevelt se mogao dobro razumjeti i odnositi ea Sta-ljinom i Churchillom a to je zato Sto je bio dalekovidan i što Je na stvari gledao ta općih interesa na-roda ciju Njemačke stvorena potreba za provodjenje agrarne reforme ka3 glavnog uslova za istinsku demo kratizaciju Njemačke Agrarna re forma u Njemačkoj je od elikog socijalnog i političkog značaja Ona mora poslužiti kao instrume-na-t koji će korjenito iščupati svo reakcionarne sile Njemačke Upravo takav instrumenat bila je agrarna reforma koja je prove-dena u Jeseni 1945 godine u pro-vincijama pod sovjetskom okupa-cionom zonom Teritorij istočno od Klbe gdje je provedena agrarna reforma bio je predjel velikih imanja i plodno tlo za pruski mili-tarizam Nakon je provedena agrarna reforma taj predjel je sa-svim izmijenio svoj izgled: umje-sto nekoliko hiljada junkerskih imanja u istočnoj Njemačkoj se podiglo stotine hiljada farma Da bi dobili pojam što je sve učinjen poslužit ćemo se slijedećim: Nakon je likvidirano hiljade po-sjedničkih imanja vise od 2800 000 hektera zemlje je podvrženo fondu agrarne reforme Skoro 475000 seljaka dobilo je zemlju čija je zemlja bila zaplijenjena i tko ju je dobio? Zaplijenjena je zemlja veleposjedničkih ratnih zlo-činaca i aktivnih fašista Njima je zaplijenjena ne samo zemlja nego i cijeli inventar zajedno sa zgrada-ma Zaplijenjena veleposjednički i državna zemlja koja je podvrže-n-a fondu agrarne reforme razdije-ljena je medju seljake koji su po-sjedovali manje od pet hektera medju poljoprivredne radnike i no-ve naseljenike "Ova reforma" — rekao je mi-nistar vanjskih poslova SSSIJ Mo-lotov na zasjedanju Vijeća minis-tara vanjskih poslova 13 martu "potkopala je politički i ekonom-k- i upliv junkera — starog uporii-t- a njemačkog militarizma odnos-no hitlerizma" Prema ovom sasvim je oćito da je iskorjenjavanje upliva velepos-jednika i demokratizacija života na selu zadaća koja se mora pro-vesti po cijeloj Njemačkoj No ipak kao ito je i priznato po Kon-trolnom vijeću "agrarna leforma je dovriena samo u sovjetskoj oku-pacionoj zoni" U drugim zonama je u stupnju pripremanja Već samim time kad se podiglo pitanje agrarne reforme izazvan je bijesni otpor reakcionarnih vele-posjednika koji su sačuvali svoj upliv u zapadnim zonama Njema- - Na sastanku Nacionalnog save-za studenata u Liverpoolu allace je izjavio da će nastavit! svojim legalnim pravima u borbi protiv američke vanjske politike koja je skrenula sa linije pokojnog Roo-sevel- ta U svom radio govoru proile ne djelje U'allace je najstrožije osu dio iskoriicavanje američkog bo-gatstva i snage za interese impe rijalista čija je namjera svijet po-novno baciti u krvoproliće "Snaga i bogatstvo Sjedinjenih Država c radje iskorištava za vojne i stra teške svrhe nego za podizan j ekonomskog života naroda onih ze malja koje mogu postati veliko tržište za američki izvoz" — rekaj je Wallace Govor Wallace--a pozdravljen je sa velikim oduševljenjem medju engleskim narodom Sa svih stra na mu dolaze čestitke i odobrava-nja Samo reakcionarci u Engle-skoj tipa Churchilla i u Sjedinje-nim Državama tipa Vandenberga i drugih osudjuju govor Vallace-- a u Engleskoj Nekoji reakciorarci u Sjedinjenim Državama su se toliko naili pogodjenim pa govore da je radio govor Wallace-- a zvučio kao da je "napisan" u Kremlju čak i predsjednik Truman je našao za shodno da protestira protiv Wal-lace-- a Torijevska štampa u svojim komentarima ističe da Uritanija nebi mogla daleko kad bi slušala savjete Vallace-- a Medjutim en-gleski narod je sasvim drugog mi-šljenja U svim demokratskim kru-govima se osjeća da je Velika Uri-tanija postala samo instrumenat u rukama američke reakcije i prote-žiranj- a interesa američkog imperi-lalizm- a Prvi korak u pravcu raz-vijanja fašizma u SDA Vashington 14 Aprila — Glav-ni predsjednik CIO unija Philip Murrajr zaključuje da su dva radnička zakonska predloga koji se nalaze pred Kongresom takvog sadržaja da ih se može smatrati kao prvi korak u pravcu razvijanja fašizma u Sjedinjenim Državama U svoje U se ovi zakoni kaže Murrav oni će teško pogoditi or-ganizirane redove američkih rad-nika uništiti će Wagner Act stvo-riti zbrku i nemire u industriji i uspostaviti sistem diktature kak-va je postojala u diktatorskim zem-ljama Namjera je oduzeti ameri-čkim radnicima svako demokrat-sko pravo i pretvoriti ih u pokor-no roblje Pa kako bi se takvog nešto spriječilo i očuvalo demokratske tekovine radnika Murraj je izja-vio da će CIO unija sa svojih šest milijuna članova mobilizirati sve što je napredno u Sjedinjenim Dr-žavama protiv zakonskog predloga koji se nalazi pred Kongresom U kampanji za obavještavanje i mo-biliziranje demokratskih snagi američkog naroda CIO unije će u svim lokalima upotrebljavati radio aparate novine letake razne og-lase peticije održavati masovne sastanke itd SAVJETOVATI ĆE POLJACIMA DA SE VRATE KUĆI London 15 Aprila — Laburitski članovi britanskog parlamenta i odje zanatsko unijskog pokreta koji su se upravo povratili iz Polj-ske izjavljuju da će poljskim voj-nicima u Britaniji savjetovati ne-ka se vrate u domovinu gdje su potrebni za izgradnju demokratsk-- j Poljske čke Prema "teoriji" koju pudstiču i Mre zanteresirani krugovi u tim zonama se smatra da nije potreb-no provesti agrarnu reformu jer da tamo nema zemlje da nema žto dijeliti da nema veleposjednika i stoga nema se kome zaplijeniti zemlja Isticani su čak i tako glu-pi "argumenti" kao da su posjed-nici bavarskih imanja sasvim druk-čiji od veleposjednika da se oni razlikuju jer da su se dobro po-našali i bili skloni anti-fažis- ti AH brojke nam pokazuju da u zapadnim zonama nema manje (Prenos na str 4) PXlliHPMIFlIULlllL ! 1JM-V-JmJtMMtL- Elli JI Radnički pokret Kanade izgubio je i" svojo sredine po7 natog rukovodioca 1 borca A E Smitha Umro je prošlog petka 1 1 aprila na večer u 76 godini svog borbenog života i rada Pokopan je u ponedjeljak 14 aprila u obiteljskoj grobnici gdje je prije godinu dana pokopana nje-gova najmladja kćerka Jean Phillips iSflŽL IsH mi Ime A poznato od obale do obale Po-znato bilo svakom Kanade poznaju A E Smitha vrlog vodju organizatora Njego-vo ime je sa borbama je kanadska radnička sve ta-mo od onog historijskog VVinnipegu 1919 U danima najbijesruje kanadske reakcije na ne radnika A E Smith se sa svojim sposobno-stima velikim uplivom stavio na raspoloženje radnika Pod njegovim vodstvom se bila Kanadska Radnička A E SMITH Obrambena Liga (CLDL) u jednu veliku obrambenu organizaciju ne samo radnika vec drugih koji su bili na nišanu proganjani od kanadske reak-cije vlasti Kad je kanadska reakcija zatvorila osmoricu rad-ničkih vodja na čelu sa Tim Buckom u Kingston A E Smith je bio onaj pod čijim rukovodstvom se razvila velika obrana široki narodni pokret protiv točke 98 u kanadskom kaznenom zakoniku zakonik je bio pod silnim narodnim ukinjen osmorica vodja medju kojima je bio naš Tomo Ča-či- ć pušteni iz zatvora Kadgod su bili uslijed štrajka zatvarani proga-njani dolazio bi A E Smith sa svojom Radničkom Obrambe-nom Ligom da preuzme obranu radnika izvuče ih iz zatvora ili brani na sudu Mnoga radnička familija čiji su hranioci bili pioganjani i zatvarani primila je pomoć od Kanadske Radni-čke Obrambene Lige Kanadska Radnička Obrambena Liga na čelu sa A E Smithom nije trpjela nepravde ni u drugim zemljama Kad su jugoslavenski zatvori bili puni političkih zaztvorenika Kanad-ska Radnička Obrambena Liga odašiljala je proteste na tada vojno-fašistič- ki režim Beograd tražila oslobodjenje nji-hovo Slično je poduzimano za druge zemlje Gdje god je viadao teror gdje su se zatvarali pravi narodni vodje Kanad-ska Radnička Obrambena Liga priskakala je u pomoć i moral-no materijalno Organizator tog velikog obrambenog pokreta radničke bio je Rev Albert Edward Smith A E Smith je bio članom Komunističke Partije Kanade bio je njenom izvršnom odboru 1920 godine izabran je bio kao član provincijalnog parlamenta za provinciju Manitobu J923 godine došao je u Toronto gdje je otpočeo na organizi-ranju Radničke obrambene Proputovavši Kanadu od oba-le do obale najmanje 40 puta A E Smith je opominjao narod Kanade pa opasnost od fašizma i potrebu organiziranja za borbu protiv fašizma rata kojeg je pripremao medjunarodni U rata A E Smith već u poodmaklim godi-nama slabom zdravlju1 govorio je o ratnim naporima savez-nika potrebi jedinstva naroda iza ratnih napora Kanade saveznika Sa A E Smithom povezana je historija progresivnog pok-reta Kanade Najsvjetlije borbe kanadskih radnika is-punjene su imenom A E Smitha Opraštajući se ostacima ovog velikog sina kanadskog na roda mi se priključujemo hiljadama koji će reći kad dozna- - iu o njegovoj smrti Vječna ti slava druže Smith-- u AMERIKANCIMA SE NEIDE IZ EUROPE PLAN MARSIIALLA O NJEMA-ČKOM RAZORUŽANJU Moskva 14 Aprila — Američki državni tajnik George Marshall sprema se predložiti Vijeću mini-stara vanjskih poslova "40 godiš-nji plan za podržavanje Nje-mačke razoružanju" Govori se da je namjera Mar-shal- la podnijeti taj plan tako da se prihvati bezuvjetno bez obzira na to koliko je u protuslovlju sa ranijim savezničkim sporazumima po pitanju buduće Njemačke Sa-mim tim žto se u američkom planu pred vid ja 40 godina za podržava-nje Njemačke u razoružanju jasno je da se Amerikanci namjeravaju 40 godina zadržavati u Njemačkoj i sprijećavati njezin demokratski razvoj E Smitha je Kanade je Radnici kao govornika 1 branitelja povezano svim koje klasa vodila štraj-ka u iz god nava-le život interese i izgradila i i i i koji pritiskom i i radnici i u i i i klase u lige i fašizam toku iako i 1 1 stranice 1 1 stalno u i I Proti američkog i britan-skog imperijalizma London 15 Aprila — Vodje Ko-munističkih Partija Velike ISrita-nij- e Kanade Australije i Južne Afrike potpisali su i objavili pro-glas u kojem se osudjuje američki i britanski imperijalizam koji je odgovoran žto još ni danas nema-mo mir po cijelom svijetu Naroči-to je osudjena američka dolar dip-lomacija koja prodire iz jedne zemlje u drugu U proglasu je ta-kodjer izražena solidarnost sa na-rodima kolonijalnih i zavienih ze-malja i obećana im pomoć sa nji-hovo oslobodjenje i nezavisnost Prošli rat — kaže se u proglasu nije se vodio za porobljavanje na roda po američkom imperijalizmu već za punu slobodu i pravo sva-kog naroda da živi i u red juje svoj život onako kako mu najbolje od govara bez vanjskog uplitarija l
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, April 15, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-04-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001060 |
Description
Title | 000159 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | I --IP ADRESA NOVOSTI: POMOGNIMO NAŠEM 20S Adeloido St W NARODU U JUGOSLA-VIJ- I Toronto 1 Ont Canada CIJENA: U OBNOVI I IZ-Za Kanadu S500 godišnje GRADNJI ZEMLJE Za sve druge zemlje S600 JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God 7 Broj 1060 TORONTO ONTARIO TUESDAY APRIL 15 1947 Vol 7 No 1060 14 centi povišice za šumske i pilanske radnike Sl'OKAZUM OBUHVAĆA 15000 RADNIKA Montreal 15 Aprila — Na kn ferenciji predstavnika de-- et km paaija i devet unijskih Inka!: Američke Federacije Rada p-t- is at je sporazum po kojem m -- im efcim i pilanskim radnici m i pm soje nadnica za 14 centi p u i Sporazumom je obuhvaćan" l"1"1 radnika Na zahtjev predstavnika im postignut je vaian sporazun tome što je uspostavljen i hi dbor od radnika i poslodav )i će proučavati socijalni i i rtđnlka i donaftati svojo žto ee ima ispraviti Obo m t u israsUe zadovoljstvo spii t adajući se da će biti ud koristi za podržavanje dr d nosa izmedju radnika i p ' ' -- ca tokom ove i slijedeće gnd '' d ugovor isteče AMERIKANCI NEMAJU POVJE-RENJA KOD INDIJANACA štampa Muslimanske Lijr u I- - diji piše da američki ambarađer Henry P Grady nije svojim drla njem naišao na povjerenje kod Mu slimana Isto se tako osjeća i kod Hindusa Muslimani govore da dok ambasador Grady govori o "nacio-nalnom jedinstvu" on ga u stvari naruSuje ne za i V EKSPOZE MINISTRA SAVEZNE VLADE llcograd — Na sjednici oba Vi-jeća Narodne skupštine Jugosla-vije (27 marta) ministar financiju Sreten Žujović otvarajući budžet-n- u debatu dao je ekspoze o pred-log- u državnog budžeta za 1947 go-dinu Ministar Žujović jo podvu-kao da je novi budžet privredni budžet i da so u njemu ogledava privredni razvitak zemlje Iznoseći ciljeve posljeratne financijske po-litike ministar Žujoić je istakao da Je budžet u bivšoj Jugoslaviji bio u stvari administrativan poš-to je privreda bila u privatnim ra-nama i taj budžet je bio odvojen od dršavnog budžeta U ovom periodu glavna stvar je u'postav-ljanj- e planske privrede i organizi-ranje proizvodnje Morali su biti stvoreni svi prcduslovi potrebni za planiranje i organizaciju privrede Rilo je potrebno osigurati kreditni i platni sistem a da ee ne dovede u opasnost cirkulacija novca da se sačuvaju realne nadnice i stabilne cijene Takodjer je bilo potrebno konsolidirati privredne odnose sa drugim zemljama Ministar Žu-jović je dalje izmedju ostalog re-kao: Nafa zemlja stoji čvrsto na svojim nogama 1 naS budući život i rad već su zasnovani na petogo-dišnjem planu ćija primjena osi-gurava dalji ekonomski jazvoj dalje jačanje sigurnosti na&e zem-lje i dalje poboljianje životnog standarda naiih radnih masa "Hitna i osnovna karakteristika državnog budžeta za 1947 godinu — rekao je dalje ministar Zujović je da je kao privredni budžet da odgovara našoj stvarnosti i da proizlazi iz nje Ova realnost og-leda se u stalnom razvoju naie privrede koja daje zaposljcnje sve većem broju lica uz znatno pove ćanje proizvodnje Glavne pozicije' u privredi nalaz se u rukama dr-lave Mi utifemo na promjene u TO JE — KA2E TASS Moskva 14 Aprila — Sovjetska Mbena agencija Tass optužuje amerkeku britansku i francusku Štampe da se utife ocrnjavanju ka-da kafa itvjeitAJe o rasnim po-tdkofe- na na konferenciji Vijća ministara vanjskih poslova Umje-sto da ta Kampa donafa materijal koji tri pomagao sporazum i podr-žava jedinstvo ona se služi kle-vetama i raspirivanjem strasti - --— 3-5- 3 1 WALLACE NEPOŠTEDNO UDARA PO IMPERIJALISTIČKOJ LINIJI TRUMANA ywiHBKw'5MlP rw $fs#Js L Molotov i Marshall na zajedničkoj zabavi u Moskvi Usprkos priželjkivanja neprijatelja mira i progresa i poteškoća konfe-rencija se razvija u pravcu uspjeha "Mi proizvodimo profite špekulacije već da zadovoljimo narodne potrebe" " Zujovic FINANCIJA OCRNJAVANJE privredi NaS državni sektor ima društveni karakter Mi ne proizvo-dimo za profit i Spekulacije vić da zadovoljimo narodne potreb? dok se cista zarada upotrijebljava za proširenje naše privrede Min-istar žujović je dalje rekao da Je razvoj produktivnih snaga u Jugo-slaviji dao dobre rezultate do sada i da su Jugoslavenski narodi dali izvanredne uspjehe Ovi uspjesi najbolje se vide u poredjenju us-pjeha 194G godine sa onim sto je učinjeno u 1938 godini Izmedju (talog proizvodnja vunenog ma-terijala povećana je za 390 posto a pamučna za 400 posto Proizvod-nja električne struje u kilovatt-a-tim- a povećana je 7a 132 posto ltroj zaposlenih u industriji pove-ćan je za 131 posto U loku 194 godine jugoslavenska industrija počela je da proizvodi robu koja je do tada bila uvožena iz ino transtva Proizvodnja uglja u 1916 pove-ćen- a je za 367 posto u poredjenju sa proizvodnjom u 19l godini li poljoprivredi uspjeli smo da zai-jem- o žitaricama biljkama za stoč-nu hranu skoro istu površinu kat i u 1939 godini a industrijskim bi-ljkama zasijana je eća površina nego 1939 godini Govoreći o cirkulaciji novca m-inistar Žujović je podvukao da u 194C godini nije bilo velikih pro-mjena Cirkulacija je sada neJto malo veća nego poćetkom proile godine ito će reći da neito malo premasa cirkulaciju one koja je bila uoći rata Mora se podvući da je manje od potrebne ito se os-jeća u našoj privredi To je rezul-tat povećanog rada u proizvodnji i povećanja količine robe u pro-metu Način financiranja i organi-ziranja državnog kreditnog apara-ta sistematski je izgradjen tako da danas državni kredit je pteuzeu kreditiranje ne samo državnog već i zadružnog sektora i privatnog N'aS kreditni bankovni sistem — istakao je ministar Žujović — iz-vrž- io je značajne promjene u 1946 godini i igrao važnu ulogu u na-šem privrednom životu Analizirajući državni budžet za 1947 ministar žujović je izjavio da je nacrt ovog budžeta uskladjen sa zadacima petogodišnjeg plana tektrifikadje i industrijalizacije "Ovaj budžet je proba naiih sna-ga napora i volje za ostvarenje plana za 1947 koji će kao osnova za petogodišnji plan postaviti čvr-ste osnove naleg novog života" Piše: A SVDAČKOV Moskva — U samom početku sadanjeg zasjedanja Vijeća minis-tara vanjskih poslova u Moskvi istaknut je jedan od najvažnijih problema za demokratizaciju Nje-mačke — problem agrarne refor-me Vodja sovjetske delegacije V M Molotov preporučio je da Vi-jeće ministara vanjskih poslova treba odobriti i potvrditi sporazum Savezničkog kontrolnog vijeća u Njemačkoj za izvršenje agrarne reforme u američkoj britanskoj i francuskoj okupacionoj zoni kao jsnovu za demokratski preobražaj njemačkog poljoprivrednog života Mora se znati da nisu samo in-dustrij-alni magnati bili oni u Nje-mačkoj koji su na vlast postavili Hitlera nego i veleposjednici jun-kers- ki vlasnici neizmjernih imanja Ti ljudi su mnogo doprinijeli for-miranju i jačanju njemačkog im-perijalizma i fašizma Pruska dr-žava koja je sada ukinuta za uvjek bila je temelj imperijalističke Nje-mačke Prusija je bila država ve-leposjednika Stari pruski gavani su često ponavljali: "Kralj je ap-solutni vladar samo tako dugo dok izvršava našu volju" Veleposjed-nici su sačinjavali temelj za voj-sku i državni aparat Prusije pre-ma tome i Njemačke oni su bili nosioci njemačkog imperijalizma 1 fašističkog duha Najveći reakcio-nar- ci su dolazili iz njihovih redo-va najpodliji planovi za poroblja-vanje tudjih zemalja kovani su kod njih Njihov program je bio otimanje novih i novih zemalja pljačkanje i porobljavanje drugih naroda Ne može se stoga ni zamisliti istinski demokratska Njemačka gdje bi odlučujuću riječ u poljo-privredi imali reakcionarni elepo-sjedni- ci nosioci vojne ideologije Moramo znati i to da njemački ve-leposjednici zauzimaju u poljopriv-redi ne samo vladajući nego skoro i monopolski položaj Prema etati-stičkim podacima od 1938 godine nekih 34000 njemačkih %Ieposjed-nik- a posjedovalo je skoro 3S posti cijelokupne poljoprivrede zemlje dok su seljaci sa oko pola hektera zemlje koji su sačinjavali 50 posto stanovništva posjedovali tek neit vise od 1 posto Sasvim je stoga razumljivo da je poslije uniitenja hitlerizma ka-da je otvoren put za demokratiza NA VLASTI U SJEDINJENIM DR2AVAMA STOJE IMPER1JAU-STIČK- I ZAVOJEVAČI Demokratizacija Njema-čke i agrarna reforma t di n 14 Aprila — Henry v a - ji pred konac prosiog i -- : a drao niz govora na skup- - i a i kroz radio kritizirajući i ku anjsku politiku pod vođ- - prtdsjednika Trumana i -- kupitini u Manchesteru je govorio pred više od 5000 uniona- - i i rekao da Je američka vanjska politika kontrolirana po ljudima k i smatraju da su Ujedinjene s imic o-iid- jene na neuspjeh i da u ru a Sovjetskim Savezom neiz-- n i Opasno je takvo mišljenje kic Vallace Američki zagri-- ' r u i li će nikada biti u stanju pr i -- ti soJ program On će biti 'upoi un za Amerikance koji na-če hm u stanju platiti njegovu d-p- n i tvurtći o Ilooseveltu Wallaca je pod ukao da je taj čovjek znao da Sjedinjene Države nemogu živ-je- ti u blagostanju ako blagostanje ne savlada po cijelom svijetu Sud-cm- a naroda Sjedinjenih Država je tijesno povezana sa sudbinom na-roda posvuda Hoosevelt se mogao dobro razumjeti i odnositi ea Sta-ljinom i Churchillom a to je zato Sto je bio dalekovidan i što Je na stvari gledao ta općih interesa na-roda ciju Njemačke stvorena potreba za provodjenje agrarne reforme ka3 glavnog uslova za istinsku demo kratizaciju Njemačke Agrarna re forma u Njemačkoj je od elikog socijalnog i političkog značaja Ona mora poslužiti kao instrume-na-t koji će korjenito iščupati svo reakcionarne sile Njemačke Upravo takav instrumenat bila je agrarna reforma koja je prove-dena u Jeseni 1945 godine u pro-vincijama pod sovjetskom okupa-cionom zonom Teritorij istočno od Klbe gdje je provedena agrarna reforma bio je predjel velikih imanja i plodno tlo za pruski mili-tarizam Nakon je provedena agrarna reforma taj predjel je sa-svim izmijenio svoj izgled: umje-sto nekoliko hiljada junkerskih imanja u istočnoj Njemačkoj se podiglo stotine hiljada farma Da bi dobili pojam što je sve učinjen poslužit ćemo se slijedećim: Nakon je likvidirano hiljade po-sjedničkih imanja vise od 2800 000 hektera zemlje je podvrženo fondu agrarne reforme Skoro 475000 seljaka dobilo je zemlju čija je zemlja bila zaplijenjena i tko ju je dobio? Zaplijenjena je zemlja veleposjedničkih ratnih zlo-činaca i aktivnih fašista Njima je zaplijenjena ne samo zemlja nego i cijeli inventar zajedno sa zgrada-ma Zaplijenjena veleposjednički i državna zemlja koja je podvrže-n-a fondu agrarne reforme razdije-ljena je medju seljake koji su po-sjedovali manje od pet hektera medju poljoprivredne radnike i no-ve naseljenike "Ova reforma" — rekao je mi-nistar vanjskih poslova SSSIJ Mo-lotov na zasjedanju Vijeća minis-tara vanjskih poslova 13 martu "potkopala je politički i ekonom-k- i upliv junkera — starog uporii-t- a njemačkog militarizma odnos-no hitlerizma" Prema ovom sasvim je oćito da je iskorjenjavanje upliva velepos-jednika i demokratizacija života na selu zadaća koja se mora pro-vesti po cijeloj Njemačkoj No ipak kao ito je i priznato po Kon-trolnom vijeću "agrarna leforma je dovriena samo u sovjetskoj oku-pacionoj zoni" U drugim zonama je u stupnju pripremanja Već samim time kad se podiglo pitanje agrarne reforme izazvan je bijesni otpor reakcionarnih vele-posjednika koji su sačuvali svoj upliv u zapadnim zonama Njema- - Na sastanku Nacionalnog save-za studenata u Liverpoolu allace je izjavio da će nastavit! svojim legalnim pravima u borbi protiv američke vanjske politike koja je skrenula sa linije pokojnog Roo-sevel- ta U svom radio govoru proile ne djelje U'allace je najstrožije osu dio iskoriicavanje američkog bo-gatstva i snage za interese impe rijalista čija je namjera svijet po-novno baciti u krvoproliće "Snaga i bogatstvo Sjedinjenih Država c radje iskorištava za vojne i stra teške svrhe nego za podizan j ekonomskog života naroda onih ze malja koje mogu postati veliko tržište za američki izvoz" — rekaj je Wallace Govor Wallace--a pozdravljen je sa velikim oduševljenjem medju engleskim narodom Sa svih stra na mu dolaze čestitke i odobrava-nja Samo reakcionarci u Engle-skoj tipa Churchilla i u Sjedinje-nim Državama tipa Vandenberga i drugih osudjuju govor Vallace-- a u Engleskoj Nekoji reakciorarci u Sjedinjenim Državama su se toliko naili pogodjenim pa govore da je radio govor Wallace-- a zvučio kao da je "napisan" u Kremlju čak i predsjednik Truman je našao za shodno da protestira protiv Wal-lace-- a Torijevska štampa u svojim komentarima ističe da Uritanija nebi mogla daleko kad bi slušala savjete Vallace-- a Medjutim en-gleski narod je sasvim drugog mi-šljenja U svim demokratskim kru-govima se osjeća da je Velika Uri-tanija postala samo instrumenat u rukama američke reakcije i prote-žiranj- a interesa američkog imperi-lalizm- a Prvi korak u pravcu raz-vijanja fašizma u SDA Vashington 14 Aprila — Glav-ni predsjednik CIO unija Philip Murrajr zaključuje da su dva radnička zakonska predloga koji se nalaze pred Kongresom takvog sadržaja da ih se može smatrati kao prvi korak u pravcu razvijanja fašizma u Sjedinjenim Državama U svoje U se ovi zakoni kaže Murrav oni će teško pogoditi or-ganizirane redove američkih rad-nika uništiti će Wagner Act stvo-riti zbrku i nemire u industriji i uspostaviti sistem diktature kak-va je postojala u diktatorskim zem-ljama Namjera je oduzeti ameri-čkim radnicima svako demokrat-sko pravo i pretvoriti ih u pokor-no roblje Pa kako bi se takvog nešto spriječilo i očuvalo demokratske tekovine radnika Murraj je izja-vio da će CIO unija sa svojih šest milijuna članova mobilizirati sve što je napredno u Sjedinjenim Dr-žavama protiv zakonskog predloga koji se nalazi pred Kongresom U kampanji za obavještavanje i mo-biliziranje demokratskih snagi američkog naroda CIO unije će u svim lokalima upotrebljavati radio aparate novine letake razne og-lase peticije održavati masovne sastanke itd SAVJETOVATI ĆE POLJACIMA DA SE VRATE KUĆI London 15 Aprila — Laburitski članovi britanskog parlamenta i odje zanatsko unijskog pokreta koji su se upravo povratili iz Polj-ske izjavljuju da će poljskim voj-nicima u Britaniji savjetovati ne-ka se vrate u domovinu gdje su potrebni za izgradnju demokratsk-- j Poljske čke Prema "teoriji" koju pudstiču i Mre zanteresirani krugovi u tim zonama se smatra da nije potreb-no provesti agrarnu reformu jer da tamo nema zemlje da nema žto dijeliti da nema veleposjednika i stoga nema se kome zaplijeniti zemlja Isticani su čak i tako glu-pi "argumenti" kao da su posjed-nici bavarskih imanja sasvim druk-čiji od veleposjednika da se oni razlikuju jer da su se dobro po-našali i bili skloni anti-fažis- ti AH brojke nam pokazuju da u zapadnim zonama nema manje (Prenos na str 4) PXlliHPMIFlIULlllL ! 1JM-V-JmJtMMtL- Elli JI Radnički pokret Kanade izgubio je i" svojo sredine po7 natog rukovodioca 1 borca A E Smitha Umro je prošlog petka 1 1 aprila na večer u 76 godini svog borbenog života i rada Pokopan je u ponedjeljak 14 aprila u obiteljskoj grobnici gdje je prije godinu dana pokopana nje-gova najmladja kćerka Jean Phillips iSflŽL IsH mi Ime A poznato od obale do obale Po-znato bilo svakom Kanade poznaju A E Smitha vrlog vodju organizatora Njego-vo ime je sa borbama je kanadska radnička sve ta-mo od onog historijskog VVinnipegu 1919 U danima najbijesruje kanadske reakcije na ne radnika A E Smith se sa svojim sposobno-stima velikim uplivom stavio na raspoloženje radnika Pod njegovim vodstvom se bila Kanadska Radnička A E SMITH Obrambena Liga (CLDL) u jednu veliku obrambenu organizaciju ne samo radnika vec drugih koji su bili na nišanu proganjani od kanadske reak-cije vlasti Kad je kanadska reakcija zatvorila osmoricu rad-ničkih vodja na čelu sa Tim Buckom u Kingston A E Smith je bio onaj pod čijim rukovodstvom se razvila velika obrana široki narodni pokret protiv točke 98 u kanadskom kaznenom zakoniku zakonik je bio pod silnim narodnim ukinjen osmorica vodja medju kojima je bio naš Tomo Ča-či- ć pušteni iz zatvora Kadgod su bili uslijed štrajka zatvarani proga-njani dolazio bi A E Smith sa svojom Radničkom Obrambe-nom Ligom da preuzme obranu radnika izvuče ih iz zatvora ili brani na sudu Mnoga radnička familija čiji su hranioci bili pioganjani i zatvarani primila je pomoć od Kanadske Radni-čke Obrambene Lige Kanadska Radnička Obrambena Liga na čelu sa A E Smithom nije trpjela nepravde ni u drugim zemljama Kad su jugoslavenski zatvori bili puni političkih zaztvorenika Kanad-ska Radnička Obrambena Liga odašiljala je proteste na tada vojno-fašistič- ki režim Beograd tražila oslobodjenje nji-hovo Slično je poduzimano za druge zemlje Gdje god je viadao teror gdje su se zatvarali pravi narodni vodje Kanad-ska Radnička Obrambena Liga priskakala je u pomoć i moral-no materijalno Organizator tog velikog obrambenog pokreta radničke bio je Rev Albert Edward Smith A E Smith je bio članom Komunističke Partije Kanade bio je njenom izvršnom odboru 1920 godine izabran je bio kao član provincijalnog parlamenta za provinciju Manitobu J923 godine došao je u Toronto gdje je otpočeo na organizi-ranju Radničke obrambene Proputovavši Kanadu od oba-le do obale najmanje 40 puta A E Smith je opominjao narod Kanade pa opasnost od fašizma i potrebu organiziranja za borbu protiv fašizma rata kojeg je pripremao medjunarodni U rata A E Smith već u poodmaklim godi-nama slabom zdravlju1 govorio je o ratnim naporima savez-nika potrebi jedinstva naroda iza ratnih napora Kanade saveznika Sa A E Smithom povezana je historija progresivnog pok-reta Kanade Najsvjetlije borbe kanadskih radnika is-punjene su imenom A E Smitha Opraštajući se ostacima ovog velikog sina kanadskog na roda mi se priključujemo hiljadama koji će reći kad dozna- - iu o njegovoj smrti Vječna ti slava druže Smith-- u AMERIKANCIMA SE NEIDE IZ EUROPE PLAN MARSIIALLA O NJEMA-ČKOM RAZORUŽANJU Moskva 14 Aprila — Američki državni tajnik George Marshall sprema se predložiti Vijeću mini-stara vanjskih poslova "40 godiš-nji plan za podržavanje Nje-mačke razoružanju" Govori se da je namjera Mar-shal- la podnijeti taj plan tako da se prihvati bezuvjetno bez obzira na to koliko je u protuslovlju sa ranijim savezničkim sporazumima po pitanju buduće Njemačke Sa-mim tim žto se u američkom planu pred vid ja 40 godina za podržava-nje Njemačke u razoružanju jasno je da se Amerikanci namjeravaju 40 godina zadržavati u Njemačkoj i sprijećavati njezin demokratski razvoj E Smitha je Kanade je Radnici kao govornika 1 branitelja povezano svim koje klasa vodila štraj-ka u iz god nava-le život interese i izgradila i i i i koji pritiskom i i radnici i u i i i klase u lige i fašizam toku iako i 1 1 stranice 1 1 stalno u i I Proti američkog i britan-skog imperijalizma London 15 Aprila — Vodje Ko-munističkih Partija Velike ISrita-nij- e Kanade Australije i Južne Afrike potpisali su i objavili pro-glas u kojem se osudjuje američki i britanski imperijalizam koji je odgovoran žto još ni danas nema-mo mir po cijelom svijetu Naroči-to je osudjena američka dolar dip-lomacija koja prodire iz jedne zemlje u drugu U proglasu je ta-kodjer izražena solidarnost sa na-rodima kolonijalnih i zavienih ze-malja i obećana im pomoć sa nji-hovo oslobodjenje i nezavisnost Prošli rat — kaže se u proglasu nije se vodio za porobljavanje na roda po američkom imperijalizmu već za punu slobodu i pravo sva-kog naroda da živi i u red juje svoj život onako kako mu najbolje od govara bez vanjskog uplitarija l |
Tags
Comments
Post a Comment for 000159