000161 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
1 Utorak 15 aprila 1947 NOVOSTI STRANA 3 sas I Uspješna konferencija za pomoć rekonstrukcije u Jugoslaviji ODRŽANA 29 I 30 MARTA 1947 U CHICAGO ILL Milijunske slete počinila U stsidikalnom pokretu mora vladati iedisistv© Sudburv Ont I' posljidnjili nekoliko mjeseci poslodavci i nji-hovi agenti u sindikalnim organi-zacijama i izvan njih razvili su silnu propagandu protiv sindikal-nog pokreta uopće Njihova ja zadaća u glavnom uništiti sin-dikalni pokret i bezgranično izra-bljivati radnike u industriji os-igurati veće profite Internatio-nal Union of Mine Mili and Smel-te- r Workers naročito im je na meti Na ove rudarske sindikate oborili su baroni rudnika svoju oitricu a pomažu im agenti u sin-dikatima i naravski lokalna Štam-pa koju oni kontroliraju Prošle jeseni birano je glavno vodstvo IUMMS Agenti baruna rudnika postavili su svoje kandi-date pored kandidata koje su po-stavili sami rudari pod svaku ci-jenu su htjeli preuzeti vodstvo U slučaju da ne preuzmu vodstva sa redovitim glasanjem rudara agen-ti su namjeravali pocijepati sin-dikate i osnovati rudarske grupe koje bi u glavnom služile intere-sima poslodavaca I zbilja u Sje-dinjenim Državama uspjelo im je da otcijepc nekoje rudarske lo-kalne sindikate od IUMMS (CIO) kad su bili poražen! na izborima za glavno vodstvo Glavna im Je agitacija da je glavni predsjednik IUMMS Reld Robinson komuni-sta Istu cjepačku politiku pokušao jo u našem lokalu predsjednik J L Kidd Ali mu tada nije uspje-lo čim smo čuli za raport "maj-nersk- e grupe" manjine odmah smo zaključili da tom izvješću ni-je mjesto na sjednici rudarskog sindikata Ovi agenti baruna rud-nika dolaze medju članstvo sin-dikata sa lozinkom "van sa ko-munistima i onda će biti sve u redu" Slul se sa istom propa-gandom kojom so služio Goebbels U povijesti sindikalnog pokreta a Kanadi i Sjedinjenim Državama ličnih primjera može se mnogo naći gdje su poslodatci nazhali napredne vodje sindikalnoj po-kreta "komunistima" i "anarhisti-ma" l'a i samog A Lincolna na-zivali su vlasnici raznim planta-ža sličnim imenima što je oslobo-dio Crnce robovanja Kapitalisti ne poznaju vjere ni nacije niti bije Uh žutih crnih ili crvenih Nji-ma je profit bog i zbog njega su u stanju ste učiniti naročito pro-tiv sindikata koji se bori za veću plaću i kraće radno vrijeme — Jer zasjecaju u njihove profite Dijete poslodavaca "majnerska grupa" bai sad opet pokušava narušiti je-dinstvo u sindikatu kad je teći-n- a lokala u pregovaranju za novi ugovor za teće plaće i bolje rad-ne uvjete Dakle to je proraču-nati plan poslodavaca i njihotih lakeja da se osujeti pregovara-nje da se unese nesloga i zbrka medju članstvo Itudari kod INCO članovi lo kala G98 1UMMSV (CIO) vrlo I dobro znadu da je unija njihov ' Haskin-Delamer- e Ont Nae naselje za vrijeme prošle kampa-nje dobilo je od uprave slijedeću kvotu: 5 novih pretplata obnoviti sve istekle i 5000 fonda U novim pretplatama smo pod-bacili dobili samo jednu a to je zbog toga Sto je ovo naše naselje farmersko i svi smo pretplaćeni Obnovili smo 5 isleklih pretplata a ostale će drugovi obnavljati re-dom kako budu isticale U fond smo doprinijeli $6400 prešli kvo-tu za skoro 30 posto Učešće u kampanji uzeli smo svi omladina i starija ali a nekim isutetrima a prilozi su ka-ko slijedi: Stavka ri (Godinić) Lju-botn- ir Sabat Mary Subat Mirko Ne! i Mar}' Negasi svi zaje-dno doprinijeli su za fond Novo je poplata otog proljeća u Kanadi iiiiicu unije dobili Mim teče place i bolje radne uvjete Dez unije svi ti uspjesi bili bi nemogući Kompanija pomoću svojih agena-ta bili oni na vodstvu unije ili ne stalno pokušava razbiti uniju uništiti nasu kolektivnu snagu u rudniku Da to uspješno izvede ona se služi sa raznim trikovima kao: "Van s komunistima iz uni-je" "Izaberite na vodstvo prave unijaše" i td Sva ova otvorena i zakulisna rabota protiv unije planirana je po kompaniji a nje-zini agenti je predvode sa pomo-ću lokalne štampe radia i kroz razne druge institucije koje su pod uplivom INCO Ml rudari moramo zbiti svoje redove i čuvati jedinstvo u uniji Nije pitanje tko kojoj političkoj partiji ili organizaciji pripada već je u pitanju naš opstanak rad u rudniku pristojna plaća i bolji uvjeti na radu Slučajno da uniju preuzmu kompanijski agenti ili da ju pocijepaju tad će nastati masovno otpuštanje sa posla Kompanija će iskoristiti neslogu i otpustiti sve rudare preko 40 godina aktivne unijaše i biti će ugrožene civilne slobodštine j Sudburv To je već bilo i vjeroja-tno će biti ako dopustimo unište-nje našeg unijskog pokreta u Sudburv Za našim zajedničkim istupom jedinstvom u uniji možemo po-bjed- iti sve kompanijske agente i instigatore "crvenog strašila" Jugoslavenski rudari moraju ovo imati u vidu zaboraviti sve poli-tičke razmjernice i istupati zaje-dno protiv cijepanja unije jer u drugom slučaju mi ćemo biti prvi i žrtvom kompanijskog terora V Gržetić Zahvala školskog odbora Tribaljcima u Kanadi školskoj Tribalj — Dragi nai i-elj-eni- ci! Mjesni odbor Tribalj primi3 je lijepi dar u dolarima koje ste u poslali za našu školsku djecu po drugu Nikoli Limpiću Mjesni od-bor je taj iznos promjenio u našu valutu i dubio 19400 dinara Taj je novac predao prosvjetnom akti-vu tajniku Mjesnog odbora Na svojoj sjednici od 5 siječnja 1947 prosvjetni je aktiv zaključio da se ta svota podjeli medju škol-sku djecu tako da stako dijete koje nema oca dobije po 1000 di-nara a vi ostali preostalu stotu podjeljenu na jednake dijelotc Dana 12 siječnja 1947 ova je svota podjeljena učenicima na roditelj- - skom sastanku Novac je djeci po- - djelio protsjednik prosvjetnog ak- - sti f 12 41 Dobrovoljni prilog na vratima prigodom zabave starijih ra Notosti bio je $1481 Lični prilozi u vrijednosti: M Polić (Ba-talug- a) $880 Lj šubat $880 I) Polić (Hataluga) $600 J Wolf $440 M Stipančić $440 N Mihtfinac $200 J Utešin $100 M Polić (Hataluga) $100 J Volfe $100 Pored stih poteškoća mi smo ispunili našu radničku dužnost prema naoj narodnoj štampi Mnogo se zahvaljujem svima na prilozima a najtiše drugu Franji Pa lako vicu koji nam je ustupio svoju kuću za priredbe prošle go-dine a obećao je i ove godine aki se ne deli ht Sudburv Za zabavni odbor: Ljubomir Šubat najbolji zagovaratelj i zaštitnik ' tiva Tomo Gašparović u prisu-njihoti- h prava u rudniku Po- - sttu učiteljica škole i sakupljenih DOPRINOS HASKIN-DELAME- RE U PROŠLOJ KAMPANJI NOVOSTI Novosti Sami Oto je jedan prizor poplate na glavnoj cesti Ottawa-Montre- aI Agenti medjunarodne reakcije I'rinceton BC — Ljudi se su-de po djelu a ne po govoru To je narodna izreka koja vrijedi za sva vremena Ova izreka obično vrijedi za razne dvoličnjake koji jedno govore a drugo rade To obično čine političari raznih go-spodskih i "seljačkih" partija Na-ročito pred izbore obećavaju sve moguće i nemoguće a čim izbori prodju i dobiju većinu zaborave na svoja obećanja Ako to rad-nici traže masovnim akcijama onda Šalju policiju da razbijaju te akcije hapse i konačno dovedu radnike pred sud gdje im sude po raznim zakonima i paragrafima koje su uveli za obranu svojih interesa Prije rata u Hrvatskoj je posta-jala HSS koju je poslije smrti S Radića predvodio Maček Maček nije doao na todstto po konten-čij- i stranke nego su ga tu posta tili hrtatski kulaci kapitalisti i Kaptol Taj malo poznati u hr-vatskoj javnosti pokrajinski fiš-kal bio je okružen sa savjetnici-ma hrvatskog krupnog kapitala i teleposjednika Radićcv program bio je zabačen i počeo nešto iz lič-nih interesa a nešto iz nezdravih ambicija obožavati talijanski fa-šizam i njemački nacizam Ma- - čekov stav prema narodno-oslobo-dilačk- oj borbi i narodnoj upravi u zemlji potvrdjuje moje navode Pred gnjevom naroda Maček je pobjegao sa ustašama četnicima mačekovcima pri koncu rata iz Hrvatske odnosno Jugoslavije Pobojao se narodnog suda radi zlodjela počinjenim nad našim na- - Triblja Hrv Primorje na poslatoj pomoći djeci roditelja Prosvjetni aktiv i uprava škole ime nadarene djece najljepše vam se drugovi i braćo zahvalju-je Slijedeća su djeca dobila po 1000 dinara: Ružica Bruketa Ružica Belo-braj- ić Andrija Belobrajić Neda Matić Mira Matić Ivan Koščić Zdenka Drnčić llranko Brnčić Ivan Katunar Josip Katunar i PilaS Cvjetko Dar koga ste poslali dragi dru-govi zapamtit će naša djeca rod-nog vam mjesta kao dokaz da brat na brata misli i u dalekoj tu-dji- ni vaša imena zapisana su u 'kolskoj spomenici da budu vje-čna uspomena na velikodušnost naših iseljenika Naša su vam djeca zahvalna i mole vas da pomognete školu kod kupnje peći jer današnja ne tri-je- di i uz nju drhću od zime uče-nici i učitelji Naši vani učenici u znak zahvalnost obećaju da će marljivo učiti da jednom postanu vrijedni članovi naše slobodne dr-žat e Pozdravljamo vas s našim po-zdravom: Smrt fašizmu — sloboda naro du! Predsjednik prosvjetnog aktiva: Tomo Gašparotić Direktor škole: ( potpis neči-tljiv) Napomena ured Pored gornje zahvale učenici svih razreda sed-mogodišnje škole takodjer se za-htalju- ju putem posebnih listova iseljenim Tribaljcima na pomoći Poreed toga u listovima napomi-nju da im je vrlo potrebna peć Radi ograničenog prostora u No-vostima listova nemolemo obja-viti tek bi napomenuli da se na-laze kod uredništva i da smo ih voljni izručiti odboru koji je pri-kupljao pomoć wr rodima sa njegovom pomoću Čim je došao u Pariz povezao se u ovim zemljama sa svojim prista-šama: mačekovcima ustašama četnicima i svim ostalim što je protiv nove Jugoslavije Stanko-vi- ć i grupice mačekovaca pred-stavljaju Mačeka u Kanadi Služ-beno im je glasilo Hrvatski Glas Riječ dtije o Petru Stankoviću uredniku Hrtatskog Glasa On je u stvari duhovni i politi-čki vodja mačekovaca koji su sa-stavni dio ostalih neprijatelja no-ve Jugoslavije Dobar dio hrvatskih radnika svojevremeno čitao Je Hrvatski Glas jer su mislili da zastupa hr-vatski narod u domovini i radne iseljenike u Kanadi Naivnijim radnicima teško je bilo vidjeti stvarnu političku liniju Stanko vi ca ali pokrenućem radničke štampe počeli su radnici dolaziti k svijesti i uvidjavati da on za stupa bogataše a od radnika po-kušava stvoriti pasivno roblje Za usluge koje je činio bogatašima vjerojatno je primao plaću jer inače nebi mogao izdavati notinu Pisanje Hrvatskog Glasa to kom rata bilo je po liniji običnog bezkičmenog liberala Uvjek je pazio od kuda vjetar duva da ne bi povrijedio interese bogataša Neobično je bio rezerviran čak u nekim izdanjima nije se mogao odlučiti da li Će pomagati Narod- - no-oslobodila- čku borbu ili Mihaj lovića Službeni vojni izvještaji bri tanske vojne komande iz Egipta za njega su bili autoritet Po svršetku rata kad su za pa dni saveznici i njihoti natražni po litičari zastupnici krupnog kapi tala pokušali okrnjiti ili prisvoji ti tekovine oslobodilačke borbe Stanković im je dao punu podrs ku Čovjek koji imalo poznaje Stankovića nije mogao drugo niti očekivati jer u prvom redu on je neprijatelj radnika i napretka uopće a na drugu ruku njegov list financira Canadian Pacific Co a on je obični namještenik koji izvršava naredjenja te kom panije Iz svega toga proizlazi da ta notina uopće ne može pisati u prilog naroda u Jugoslaviji i rad-nika u Kanadi Ja se ne sjećam da je ikad Stanković u Hrvatskom Glasu na-pisao članak u prilog veće plaće i kraćeg radnog vremena u indu-striji Nikad nije zagovarao oprav-dane štrajkovne akcije za teće plaće O narodnoj upravi u Jugo-slaviji piše po receptu Goebbelsa iako je ona dala seljacima zemlju uvela najnaprednije radničke za-kone koji garantiraju radnicima pristojnu plaću stalno zaposlenje odmor sa plaćom i mirovinu kad ostare i nisu sposobni za posao Kad sve ovo sumiramo nije te-ško doći do zaključka da Stanko-vić i sve koje on zastupa ili agi-tira za njih jedan dio su medju-narodne reakcije koja bi željela zavladati svijetom gdje je uklju-čena i naša stara domovina Mi hrvatski iseljenici moramo biti toga svijesni i na svakom koraku raskrinkavati agente reakcije Najveća podrška našem narodu biti će ako još ovim Krupicama radnika koje slijede Stankovića i kompaniju dokažemo tko su nepri-jatelji našeg naroda i plaćeni agenti i radnika uopće Marko šegotić SKUPLJE — Na izborima za gradske narodne odbore u N R Macedoniji koji su održani 30 marča og glasalo je 118409 bi-rača ili 9881 posto Za kandidate Narodnog fronta glasalo Je ukup-no 114C78 ili 9748 posto Za kuti-ju bez liste glasalo je 3803 ili 203 posto I! roj apstinenata iznosi 1440 Izbori su u svim mjestima prošli u najboljem redu I ubotu poslije podne pred-jedni- k čikaške podružnice i je-dan od glavnih podpredsjednika Američke Udruge za Rekonstruk-ciju u Jugoslaviji naš kolonista i ttorničar brat Hugo Tomić otvo-rio je konferenciju pozdravio čla-nove i prijatelje Udruge i opširno objasnio svrhu ove dvo-dnev- ne konferencije na kojoj je bilo predstavnika iz Pennsvlvanije Ohio Michigana Minesote Indla-n- e i ponajviše iz IUinoisa (Chica-g- a i okolica) Nakon objašnjenja konferenci-ja se je razdijelila u tri dijela: grupa gradjevinara metal-mašini-s- ta i poljoprivrednika svaka u po-sebnu sobu u Sokol Dvorani na 1903 So Račine Ave gdje je nas-talo vijećanje i dogovor za organi-zaciju uzajamnih poduzeća onih koji će ići raditi u Jugoslaviju kao i pripreme programa za Kupova-nje mašinerije u svrhu uspješnog izvršavanja opredjeljenih poslova Prvo zasjedanje je zaključeno oko C sati na večer U nedjelju 30 marta organiza-tor gradjevinarske grupe brat Mi-la- n Krišković iz Chicagc otvara konferenciju u 10 sati u jutro gdje su opet svi zajednički zasje-dali Prije izvješća pojedinih gru-pa brat Krišković predstavlja Iz-vršnog tajnika Američke Udruge za Rekonstrukciju u Jugoslaviji Antuna Gerlach koji je govorio o novoj Federativnoj Narodnoj Re-publici Jugoslaviji njezinim do-sadašnjim demokratskim postignu-ćima o legalnim poteškoćama s kojima se mi ovdje u Americi suo-čuje- mo kao i o razlozima zašto se ovakove konferencije nisu prije održavale premda je Udruga os-novana još prije dvije godine na-glasio je da je pomoć u rekon-strukciji sa naše strane nužna iz više razloga Pri zaključku svojeg govora brat je Gerlach naglasio da je po-trebno što brže poraditi na proši-renju grupa i sakupljanju što veće svote novaca i to čim prije a da so može preći na stvarnu pripremu odlaska grupa u Jugoslaviju Sva-ki onaj koji odlazi u Jugoslaviju trebao bi upisati najmanje 10 no-vih članova u našu organizaciju koji će morati nastaviti sa radom i sakupljanjem novaca za kupova-nje mašinerije Čim se prisutni predstavnici povrate svojim kuća-ma trebaju sazvati konferencije gdje se zaključci trebaju objasniti Brat Tomić je govorio o izvrs-nom radu čikaške podružnice da je sakupljeno preko 50 sanduka alata i rezervnih komada ta trak-tore i kako je pomognuto inžinji-rim- a iz Jugoslavije da dodju pre-gledati tvornice čelika aluminiu-m- a i drugo premda im je to prije bilo uskraćeno Brat Tomić sam je otišao kod upravitelja raznih tvornica da se isposluje dozvole Brat Nikola Daniels iz Detroita jedan od pionera ovoga plemeni-tog pothvata u izgradnji AARY ukazuje konkretno na razloge na-šeg dosadašnjeg zastoja Naime da članovi nisu dovoljno shvatili potrebu ubrzanog rada uslijed če-ga nisu niti zalaili medju masov-ne organizacije a naročito medju bratske srpske i slovenske potpor-ne što dokazuje i današnja kon-ferencija na kojoj je prisustvovao samo jedan brat Slovenac maleni broj braće Srba a braće Macedo-nac- a uopće nije bilo Brat Daniels apelira na prisutne da posjpte bratske srpske slovenske i mace-donsk- e organizacije i da im objas-ne plemenitu svrhu našeg rada i organizacije Trebamo kaže iz-graditi istu saradnju i jedinstv) američkih Jugoslavena kao što je saradnja u FNRJ $-000- 000 ZA MAŠINERIJI' POLJOPRIVREDI--: Brat Jovo Samardiić iz Detroi-ta predsjednik uzajamnog poduze ća (grupe) izjavljuje da je podu zeće osnovano i da je ugovor go-tov za potpisivanje Imaju 1G čla-nova koji su se obavezali uložiti $5000000 za poljoprivrednu ''' drugu) mašineriju i alat Ukazuje na potrebu svestrane saradnje ko ju moramo tražiti kod američkih Južnih Slavena Narodi Jugoslavi je kaže brat Samardiić nam da nas nude više nego je ikoja majka mogla ponuditi svojem djetetu nu de nam ovce i novce Narodi Ju- - goslatije nam jamče za sve uloške u alat i mašineriju kao i za dos-tatnu količinu najplodnije zemlje na obradjivanje METAL-MAŠINLS- TI IZRADILI PROGRAM ZA MAŠINERIJU JEDNK TVORNICE ZA $2000000 Brat Mijo Andriskov u ime uzajamnog poduzeća mašinwta- - metalnih radnika iz jat Iju je da je isradjen program za mašineriju u iznosu od $25000000 i da do sada u njihovom poduzeću (grupi) ima 1 i lanova sa obećanim kapitalom d $iiiMio(H) Nastat I ja da smo doMi ovamo u našu domovinu Ameriku prije 30-4- 0 godina po-mogli ju izgraditi u jednu od naj-modernijih zemalja na svijetu i da nam naša bratska i sestrinska duž-nost nalaže da takodjer pomogne-mo našoj junačkoj braći i sestra-ma u Jugoslaviji na izgradnji moderne industrije i blagostanja koji su sa svojim neopisivim požrt-vovanje- ra spasili živote mnogih naših sinova američkih vojnika Nijedan od nas nemože doprinesti interesima demokratskog čovje-čanstva onoliko koliko su naia braća i sestre doprinijeli u borbi protiv domaćeg i stranog fašizma obzirom kakovo tehničko poznava-nje mi imali i koliku svotu novca pozajmili za alat i mašineriju Mi bismo kaže zaslužili vječni prezir ne samo od naroda Jugo-slavije nego i sveg ostalog demo-kratskog naroda kad im ne bismo došli u pomoć kada im je ista naj-potrebnija Jer veli brza pomoć je dvostruka pomoć JUGOSLAVIJA IMA SPOSOB-NI- H INŽINJIRA Američki inžinjir koji je bio sa UNRRA u Jugosla viji oko godinu i pol dana iz-vješćuje kako su mnogi ovdašnji američki inžinjiri bili pod dojmom da Jugoslavija uopće niti nema in-žinj- ira a pogotovo ne dobrih in-žinj- ira Medjutim činjenica jest kaže inžinjir Perazić da se inži-njiri Jugoslavije mogu mjeriti sa najboljim inžinjirima na svijetu sa svojom svestranom sposobnošću Istina je takodjer da se je Jugo-slavija do početka rata služila sko-ro isključivo njemačkom tehnikom i mašinerijom koja je naravno različita od američke te je uslijed tih promjena postalo donekle po-teškoća ali koje se brzo ukljanja-J- u POZDRAV IZ KANADE — SKO-RO $150000000 ZA MAŠI-NERIJU Brat Stevo šaban nam donaša pozdrav naše kanadske braće i ses-tara i izjavljuje da su oni do sada već sakupili skoro milijun i pol dolara za kupovanje mašinerije i alata akoprem njih ima tek oko Perušićani svoju školsku djecu domovini Port Arthur Ont — Ovih pro-šlih dana ini Perušićani ovog mje-sta sastali smo se i porazgovorili o prilikama u domovini a naroči-to u pemšićkoj općini U glavnom naša diskusija i razgovori bili su usredotočeni kako i na koji način pomoći školskoj djeci općine Pe-ruš- ić i okolnih sela U vim akci-jama za generalnu pomoć našim narodima preko Vijeća Kanadskih Južnih Slavena nismo bili poslje-dnji pak i sada kad je pitanje pomoći našoj školskoj djeci nesmi-jem- o zaostati iza ostalih iseljeni-ka koji su davali priloge za razne korisne svrhe svojih rodnih mje-sta napominjati su drugovi Mi smo mišljenja da bi za sa kupljeni novac kupili školskih po-trebšti- na koje bi se djeci podije lile prema potrebama u svim ško lama naše općine a po mogućno-sti dar bi se poslao sa prvom gru pom povratnika i konačno sa dru gom jer bi tim dobili više vreme-na da za ovu narodnu stvar do prinese svaki Parušićan Naši prilozi za pomoć školskoj djeci dati će im poleta da bolje uče i tim će više doprinijeti našem na-rodu idućih godina Mi smo govoreći o djeci u opći-ni peruškićknj došli do zaključka da ih ima više od 1000 a opskr-biti ih sa najosnovnijim školskim potrebama biti će potrebna prili-čna svota novca U naem raspra- - ZADRUGE U JUGO-SLAVIJI Beograd — Zadruge u Jugosla tiji cvatu i razvijaju se telikim zamahom Zadružni pokret broji danas 1358798 članova od kojih Je 07 posto seljaštvo U cijeloj zemlji ima 8492 zadružna lokala Ima dvije vrste zadruga u Ju-goslaviji Jedne su poljoprivredne koje kupuju i prodaju proizvode i svoje članove snabdjevaju potro-šačkom robom Druge su tvorničke i uredske Glavni ured zadružnog pokreta je u Beogradu ali ima svoje ured1 u Zagrebu Ljubljani Sarajevu Skoplju i Tit ogradu J'tiMio Južno slavenskog porijekla dok u samom gradu Chicago ima skoro dva puta toliki broj njih Na pitanje kakovi su uslovi za rad u Jugoslaviji brat šaban izjavljuje da mi ne idemo u Jugoslaviju na rad pod našim vlastitim uslovima već pod uslovima i prema potreba-ma naroda u Jugoslaviji Mi ne možemo reći narodu Jugoslavije naša će grupa ići raditi u Zagreb kad će naša grupa biti najpotreb-nija negdje drugdje Znači sprem-ni smo ići raditi tamo gdje nas se najviše treba i raditi posao koji je najnužniji Sestra Mary Mamula tajnica podružnice iz East Chicago In-dia- na izjavljuje da se je dana- - upisalo nekoliko radnika iz njezi-nog mjesta sa nekoliko desetaka tisuća dolara a i sama se prijav-ljuje u gradjevinarsko poduzeće Poraditi će još življe u buduće $8000000 ZA GRADJEVINAlt-SK- O PODUZEĆE Tajnik gradjevinarskog poduze-ća brat Nikola Rajković izjavlju-je da njihovo poduzeće a koje je osnovano danas ima 40 članova sa obećanim uložeima od $8000000 Zaključeno Je da se pošalje objaš za u njenje svakom članu za banke da se obidje prijatelje i što bolje po-radi Izvršni tajnik brat Gerlach iz-javljuje da će biti najbolje da sva-ki pojedinac koji ide u Jugoslavi-ju sam najprije potraži putnicu a ako će i nadalje biti poteškoća sa istima onda će to organizacija kao takota morati pokrenuti na svojoj polugodišnjoj sjednici i od-lučiti daljnje akcije Takodjer ape-lira da se u svim podružnicama nastoji obnoviti članarina kao i upisivanje novih članova jer će troškovi organizacije biti mnogo veći osobito obzirom na to da je cijena prekomorskog prevoza po-skočila više nego dvostruko Uslijed ograničenog prostora u našim novinama moramo neke stvari ispustiti te organizator gra-djevinsk- og poduzeća Milan Kriš-ković zatvara konferenciju u 5 sa-ti poslije podne N S Rajkotich tajnik konferencije vljaju o tom pitanju došli smo do zaključka da odmah (4 počne-mo sa radom i sakupili smo izme-dj- u sebe $18900 Priloge su dali slijedeći: Po $2000: Tojo Jurišić (Ban) Po $1000: Ivan Hećimović (Ica) Jure Hećimović (Juriša) Mikeša Hećimović (Fogo) Jure Hećimović (Juco) Stipe Hećimo-vić (Tumacanov) Mile Hećimo-vić (Franjin) Grga Uremović Nikola Uremović Stipe Lulić (Ridjanov iz Kose) Mića Kulaš Joso Bašić (Pusa) Mićo Ćulumo-ti- ć Petar Kurteš Mile Uremović Mate Rukavina (iz Poljane) Ju-re štimac (iz Gostovače) Marko Hećimović (Polde) Po $500: Joso Jurišić (Ban) Po $200: Jure Milković (Man-doči- n) i Jure Milković Mi Perušićani Port Arthura po-čeli smo sa ovom narodnom akci-jom a vjerujemo da će nam se pridružiti svi Perušićani u Kana-d- i Po naem mišljenju potrebno je ovu akciju centralizirati tj mi smo uspovtavili odbor koji će ru-kovoditi sa doprinosima 1 regi-stira- ti svaki primitak i naravski poslati potvrdu na isti Novac ćemo upotrijebiti za pomoć škol-skoj djeci a možemo i za ostale potrebre strhe našeg rodnog mje-sta ili potrebnih sela Ako bude potrebno slati novac u rodno mje-sto to ćemo činiti preko Vijeća Kanadskih Južnih Slavena Mi smo mišljenja da se u sva-kom mjestu gdje ima više Penisi-ćan- a uspostavi odbor koji će ru kovoditi sa radom Odbor bi tre bao doći u vezu sa odborom u Port Arthuru jer kako smo kazali da ova akcija treba biti centrali-zirana kao što su to činili drugo-vi iz drugih mjesta naše stare domovine Pojedinci mogu slati priloge na donju adresu Mi smo uvjereni da će se na šem pozivu odazvati svaki Peru-šića- n možda neće nekoliko onih koji joj vuku Mačka za rep Sada drugovi na pomo Za sve ostale informacije pilite na Stjepan lultc 5£ lty M lrt Arthur Ont Za odbor: Stjepan Lulić l
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, April 15, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-04-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001060 |
Description
Title | 000161 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | 1 Utorak 15 aprila 1947 NOVOSTI STRANA 3 sas I Uspješna konferencija za pomoć rekonstrukcije u Jugoslaviji ODRŽANA 29 I 30 MARTA 1947 U CHICAGO ILL Milijunske slete počinila U stsidikalnom pokretu mora vladati iedisistv© Sudburv Ont I' posljidnjili nekoliko mjeseci poslodavci i nji-hovi agenti u sindikalnim organi-zacijama i izvan njih razvili su silnu propagandu protiv sindikal-nog pokreta uopće Njihova ja zadaća u glavnom uništiti sin-dikalni pokret i bezgranično izra-bljivati radnike u industriji os-igurati veće profite Internatio-nal Union of Mine Mili and Smel-te- r Workers naročito im je na meti Na ove rudarske sindikate oborili su baroni rudnika svoju oitricu a pomažu im agenti u sin-dikatima i naravski lokalna Štam-pa koju oni kontroliraju Prošle jeseni birano je glavno vodstvo IUMMS Agenti baruna rudnika postavili su svoje kandi-date pored kandidata koje su po-stavili sami rudari pod svaku ci-jenu su htjeli preuzeti vodstvo U slučaju da ne preuzmu vodstva sa redovitim glasanjem rudara agen-ti su namjeravali pocijepati sin-dikate i osnovati rudarske grupe koje bi u glavnom služile intere-sima poslodavaca I zbilja u Sje-dinjenim Državama uspjelo im je da otcijepc nekoje rudarske lo-kalne sindikate od IUMMS (CIO) kad su bili poražen! na izborima za glavno vodstvo Glavna im Je agitacija da je glavni predsjednik IUMMS Reld Robinson komuni-sta Istu cjepačku politiku pokušao jo u našem lokalu predsjednik J L Kidd Ali mu tada nije uspje-lo čim smo čuli za raport "maj-nersk- e grupe" manjine odmah smo zaključili da tom izvješću ni-je mjesto na sjednici rudarskog sindikata Ovi agenti baruna rud-nika dolaze medju članstvo sin-dikata sa lozinkom "van sa ko-munistima i onda će biti sve u redu" Slul se sa istom propa-gandom kojom so služio Goebbels U povijesti sindikalnog pokreta a Kanadi i Sjedinjenim Državama ličnih primjera može se mnogo naći gdje su poslodatci nazhali napredne vodje sindikalnoj po-kreta "komunistima" i "anarhisti-ma" l'a i samog A Lincolna na-zivali su vlasnici raznim planta-ža sličnim imenima što je oslobo-dio Crnce robovanja Kapitalisti ne poznaju vjere ni nacije niti bije Uh žutih crnih ili crvenih Nji-ma je profit bog i zbog njega su u stanju ste učiniti naročito pro-tiv sindikata koji se bori za veću plaću i kraće radno vrijeme — Jer zasjecaju u njihove profite Dijete poslodavaca "majnerska grupa" bai sad opet pokušava narušiti je-dinstvo u sindikatu kad je teći-n- a lokala u pregovaranju za novi ugovor za teće plaće i bolje rad-ne uvjete Dakle to je proraču-nati plan poslodavaca i njihotih lakeja da se osujeti pregovara-nje da se unese nesloga i zbrka medju članstvo Itudari kod INCO članovi lo kala G98 1UMMSV (CIO) vrlo I dobro znadu da je unija njihov ' Haskin-Delamer- e Ont Nae naselje za vrijeme prošle kampa-nje dobilo je od uprave slijedeću kvotu: 5 novih pretplata obnoviti sve istekle i 5000 fonda U novim pretplatama smo pod-bacili dobili samo jednu a to je zbog toga Sto je ovo naše naselje farmersko i svi smo pretplaćeni Obnovili smo 5 isleklih pretplata a ostale će drugovi obnavljati re-dom kako budu isticale U fond smo doprinijeli $6400 prešli kvo-tu za skoro 30 posto Učešće u kampanji uzeli smo svi omladina i starija ali a nekim isutetrima a prilozi su ka-ko slijedi: Stavka ri (Godinić) Lju-botn- ir Sabat Mary Subat Mirko Ne! i Mar}' Negasi svi zaje-dno doprinijeli su za fond Novo je poplata otog proljeća u Kanadi iiiiicu unije dobili Mim teče place i bolje radne uvjete Dez unije svi ti uspjesi bili bi nemogući Kompanija pomoću svojih agena-ta bili oni na vodstvu unije ili ne stalno pokušava razbiti uniju uništiti nasu kolektivnu snagu u rudniku Da to uspješno izvede ona se služi sa raznim trikovima kao: "Van s komunistima iz uni-je" "Izaberite na vodstvo prave unijaše" i td Sva ova otvorena i zakulisna rabota protiv unije planirana je po kompaniji a nje-zini agenti je predvode sa pomo-ću lokalne štampe radia i kroz razne druge institucije koje su pod uplivom INCO Ml rudari moramo zbiti svoje redove i čuvati jedinstvo u uniji Nije pitanje tko kojoj političkoj partiji ili organizaciji pripada već je u pitanju naš opstanak rad u rudniku pristojna plaća i bolji uvjeti na radu Slučajno da uniju preuzmu kompanijski agenti ili da ju pocijepaju tad će nastati masovno otpuštanje sa posla Kompanija će iskoristiti neslogu i otpustiti sve rudare preko 40 godina aktivne unijaše i biti će ugrožene civilne slobodštine j Sudburv To je već bilo i vjeroja-tno će biti ako dopustimo unište-nje našeg unijskog pokreta u Sudburv Za našim zajedničkim istupom jedinstvom u uniji možemo po-bjed- iti sve kompanijske agente i instigatore "crvenog strašila" Jugoslavenski rudari moraju ovo imati u vidu zaboraviti sve poli-tičke razmjernice i istupati zaje-dno protiv cijepanja unije jer u drugom slučaju mi ćemo biti prvi i žrtvom kompanijskog terora V Gržetić Zahvala školskog odbora Tribaljcima u Kanadi školskoj Tribalj — Dragi nai i-elj-eni- ci! Mjesni odbor Tribalj primi3 je lijepi dar u dolarima koje ste u poslali za našu školsku djecu po drugu Nikoli Limpiću Mjesni od-bor je taj iznos promjenio u našu valutu i dubio 19400 dinara Taj je novac predao prosvjetnom akti-vu tajniku Mjesnog odbora Na svojoj sjednici od 5 siječnja 1947 prosvjetni je aktiv zaključio da se ta svota podjeli medju škol-sku djecu tako da stako dijete koje nema oca dobije po 1000 di-nara a vi ostali preostalu stotu podjeljenu na jednake dijelotc Dana 12 siječnja 1947 ova je svota podjeljena učenicima na roditelj- - skom sastanku Novac je djeci po- - djelio protsjednik prosvjetnog ak- - sti f 12 41 Dobrovoljni prilog na vratima prigodom zabave starijih ra Notosti bio je $1481 Lični prilozi u vrijednosti: M Polić (Ba-talug- a) $880 Lj šubat $880 I) Polić (Hataluga) $600 J Wolf $440 M Stipančić $440 N Mihtfinac $200 J Utešin $100 M Polić (Hataluga) $100 J Volfe $100 Pored stih poteškoća mi smo ispunili našu radničku dužnost prema naoj narodnoj štampi Mnogo se zahvaljujem svima na prilozima a najtiše drugu Franji Pa lako vicu koji nam je ustupio svoju kuću za priredbe prošle go-dine a obećao je i ove godine aki se ne deli ht Sudburv Za zabavni odbor: Ljubomir Šubat najbolji zagovaratelj i zaštitnik ' tiva Tomo Gašparović u prisu-njihoti- h prava u rudniku Po- - sttu učiteljica škole i sakupljenih DOPRINOS HASKIN-DELAME- RE U PROŠLOJ KAMPANJI NOVOSTI Novosti Sami Oto je jedan prizor poplate na glavnoj cesti Ottawa-Montre- aI Agenti medjunarodne reakcije I'rinceton BC — Ljudi se su-de po djelu a ne po govoru To je narodna izreka koja vrijedi za sva vremena Ova izreka obično vrijedi za razne dvoličnjake koji jedno govore a drugo rade To obično čine političari raznih go-spodskih i "seljačkih" partija Na-ročito pred izbore obećavaju sve moguće i nemoguće a čim izbori prodju i dobiju većinu zaborave na svoja obećanja Ako to rad-nici traže masovnim akcijama onda Šalju policiju da razbijaju te akcije hapse i konačno dovedu radnike pred sud gdje im sude po raznim zakonima i paragrafima koje su uveli za obranu svojih interesa Prije rata u Hrvatskoj je posta-jala HSS koju je poslije smrti S Radića predvodio Maček Maček nije doao na todstto po konten-čij- i stranke nego su ga tu posta tili hrtatski kulaci kapitalisti i Kaptol Taj malo poznati u hr-vatskoj javnosti pokrajinski fiš-kal bio je okružen sa savjetnici-ma hrvatskog krupnog kapitala i teleposjednika Radićcv program bio je zabačen i počeo nešto iz lič-nih interesa a nešto iz nezdravih ambicija obožavati talijanski fa-šizam i njemački nacizam Ma- - čekov stav prema narodno-oslobo-dilačk- oj borbi i narodnoj upravi u zemlji potvrdjuje moje navode Pred gnjevom naroda Maček je pobjegao sa ustašama četnicima mačekovcima pri koncu rata iz Hrvatske odnosno Jugoslavije Pobojao se narodnog suda radi zlodjela počinjenim nad našim na- - Triblja Hrv Primorje na poslatoj pomoći djeci roditelja Prosvjetni aktiv i uprava škole ime nadarene djece najljepše vam se drugovi i braćo zahvalju-je Slijedeća su djeca dobila po 1000 dinara: Ružica Bruketa Ružica Belo-braj- ić Andrija Belobrajić Neda Matić Mira Matić Ivan Koščić Zdenka Drnčić llranko Brnčić Ivan Katunar Josip Katunar i PilaS Cvjetko Dar koga ste poslali dragi dru-govi zapamtit će naša djeca rod-nog vam mjesta kao dokaz da brat na brata misli i u dalekoj tu-dji- ni vaša imena zapisana su u 'kolskoj spomenici da budu vje-čna uspomena na velikodušnost naših iseljenika Naša su vam djeca zahvalna i mole vas da pomognete školu kod kupnje peći jer današnja ne tri-je- di i uz nju drhću od zime uče-nici i učitelji Naši vani učenici u znak zahvalnost obećaju da će marljivo učiti da jednom postanu vrijedni članovi naše slobodne dr-žat e Pozdravljamo vas s našim po-zdravom: Smrt fašizmu — sloboda naro du! Predsjednik prosvjetnog aktiva: Tomo Gašparotić Direktor škole: ( potpis neči-tljiv) Napomena ured Pored gornje zahvale učenici svih razreda sed-mogodišnje škole takodjer se za-htalju- ju putem posebnih listova iseljenim Tribaljcima na pomoći Poreed toga u listovima napomi-nju da im je vrlo potrebna peć Radi ograničenog prostora u No-vostima listova nemolemo obja-viti tek bi napomenuli da se na-laze kod uredništva i da smo ih voljni izručiti odboru koji je pri-kupljao pomoć wr rodima sa njegovom pomoću Čim je došao u Pariz povezao se u ovim zemljama sa svojim prista-šama: mačekovcima ustašama četnicima i svim ostalim što je protiv nove Jugoslavije Stanko-vi- ć i grupice mačekovaca pred-stavljaju Mačeka u Kanadi Služ-beno im je glasilo Hrvatski Glas Riječ dtije o Petru Stankoviću uredniku Hrtatskog Glasa On je u stvari duhovni i politi-čki vodja mačekovaca koji su sa-stavni dio ostalih neprijatelja no-ve Jugoslavije Dobar dio hrvatskih radnika svojevremeno čitao Je Hrvatski Glas jer su mislili da zastupa hr-vatski narod u domovini i radne iseljenike u Kanadi Naivnijim radnicima teško je bilo vidjeti stvarnu političku liniju Stanko vi ca ali pokrenućem radničke štampe počeli su radnici dolaziti k svijesti i uvidjavati da on za stupa bogataše a od radnika po-kušava stvoriti pasivno roblje Za usluge koje je činio bogatašima vjerojatno je primao plaću jer inače nebi mogao izdavati notinu Pisanje Hrvatskog Glasa to kom rata bilo je po liniji običnog bezkičmenog liberala Uvjek je pazio od kuda vjetar duva da ne bi povrijedio interese bogataša Neobično je bio rezerviran čak u nekim izdanjima nije se mogao odlučiti da li Će pomagati Narod- - no-oslobodila- čku borbu ili Mihaj lovića Službeni vojni izvještaji bri tanske vojne komande iz Egipta za njega su bili autoritet Po svršetku rata kad su za pa dni saveznici i njihoti natražni po litičari zastupnici krupnog kapi tala pokušali okrnjiti ili prisvoji ti tekovine oslobodilačke borbe Stanković im je dao punu podrs ku Čovjek koji imalo poznaje Stankovića nije mogao drugo niti očekivati jer u prvom redu on je neprijatelj radnika i napretka uopće a na drugu ruku njegov list financira Canadian Pacific Co a on je obični namještenik koji izvršava naredjenja te kom panije Iz svega toga proizlazi da ta notina uopće ne može pisati u prilog naroda u Jugoslaviji i rad-nika u Kanadi Ja se ne sjećam da je ikad Stanković u Hrvatskom Glasu na-pisao članak u prilog veće plaće i kraćeg radnog vremena u indu-striji Nikad nije zagovarao oprav-dane štrajkovne akcije za teće plaće O narodnoj upravi u Jugo-slaviji piše po receptu Goebbelsa iako je ona dala seljacima zemlju uvela najnaprednije radničke za-kone koji garantiraju radnicima pristojnu plaću stalno zaposlenje odmor sa plaćom i mirovinu kad ostare i nisu sposobni za posao Kad sve ovo sumiramo nije te-ško doći do zaključka da Stanko-vić i sve koje on zastupa ili agi-tira za njih jedan dio su medju-narodne reakcije koja bi željela zavladati svijetom gdje je uklju-čena i naša stara domovina Mi hrvatski iseljenici moramo biti toga svijesni i na svakom koraku raskrinkavati agente reakcije Najveća podrška našem narodu biti će ako još ovim Krupicama radnika koje slijede Stankovića i kompaniju dokažemo tko su nepri-jatelji našeg naroda i plaćeni agenti i radnika uopće Marko šegotić SKUPLJE — Na izborima za gradske narodne odbore u N R Macedoniji koji su održani 30 marča og glasalo je 118409 bi-rača ili 9881 posto Za kandidate Narodnog fronta glasalo Je ukup-no 114C78 ili 9748 posto Za kuti-ju bez liste glasalo je 3803 ili 203 posto I! roj apstinenata iznosi 1440 Izbori su u svim mjestima prošli u najboljem redu I ubotu poslije podne pred-jedni- k čikaške podružnice i je-dan od glavnih podpredsjednika Američke Udruge za Rekonstruk-ciju u Jugoslaviji naš kolonista i ttorničar brat Hugo Tomić otvo-rio je konferenciju pozdravio čla-nove i prijatelje Udruge i opširno objasnio svrhu ove dvo-dnev- ne konferencije na kojoj je bilo predstavnika iz Pennsvlvanije Ohio Michigana Minesote Indla-n- e i ponajviše iz IUinoisa (Chica-g- a i okolica) Nakon objašnjenja konferenci-ja se je razdijelila u tri dijela: grupa gradjevinara metal-mašini-s- ta i poljoprivrednika svaka u po-sebnu sobu u Sokol Dvorani na 1903 So Račine Ave gdje je nas-talo vijećanje i dogovor za organi-zaciju uzajamnih poduzeća onih koji će ići raditi u Jugoslaviju kao i pripreme programa za Kupova-nje mašinerije u svrhu uspješnog izvršavanja opredjeljenih poslova Prvo zasjedanje je zaključeno oko C sati na večer U nedjelju 30 marta organiza-tor gradjevinarske grupe brat Mi-la- n Krišković iz Chicagc otvara konferenciju u 10 sati u jutro gdje su opet svi zajednički zasje-dali Prije izvješća pojedinih gru-pa brat Krišković predstavlja Iz-vršnog tajnika Američke Udruge za Rekonstrukciju u Jugoslaviji Antuna Gerlach koji je govorio o novoj Federativnoj Narodnoj Re-publici Jugoslaviji njezinim do-sadašnjim demokratskim postignu-ćima o legalnim poteškoćama s kojima se mi ovdje u Americi suo-čuje- mo kao i o razlozima zašto se ovakove konferencije nisu prije održavale premda je Udruga os-novana još prije dvije godine na-glasio je da je pomoć u rekon-strukciji sa naše strane nužna iz više razloga Pri zaključku svojeg govora brat je Gerlach naglasio da je po-trebno što brže poraditi na proši-renju grupa i sakupljanju što veće svote novaca i to čim prije a da so može preći na stvarnu pripremu odlaska grupa u Jugoslaviju Sva-ki onaj koji odlazi u Jugoslaviju trebao bi upisati najmanje 10 no-vih članova u našu organizaciju koji će morati nastaviti sa radom i sakupljanjem novaca za kupova-nje mašinerije Čim se prisutni predstavnici povrate svojim kuća-ma trebaju sazvati konferencije gdje se zaključci trebaju objasniti Brat Tomić je govorio o izvrs-nom radu čikaške podružnice da je sakupljeno preko 50 sanduka alata i rezervnih komada ta trak-tore i kako je pomognuto inžinji-rim- a iz Jugoslavije da dodju pre-gledati tvornice čelika aluminiu-m- a i drugo premda im je to prije bilo uskraćeno Brat Tomić sam je otišao kod upravitelja raznih tvornica da se isposluje dozvole Brat Nikola Daniels iz Detroita jedan od pionera ovoga plemeni-tog pothvata u izgradnji AARY ukazuje konkretno na razloge na-šeg dosadašnjeg zastoja Naime da članovi nisu dovoljno shvatili potrebu ubrzanog rada uslijed če-ga nisu niti zalaili medju masov-ne organizacije a naročito medju bratske srpske i slovenske potpor-ne što dokazuje i današnja kon-ferencija na kojoj je prisustvovao samo jedan brat Slovenac maleni broj braće Srba a braće Macedo-nac- a uopće nije bilo Brat Daniels apelira na prisutne da posjpte bratske srpske slovenske i mace-donsk- e organizacije i da im objas-ne plemenitu svrhu našeg rada i organizacije Trebamo kaže iz-graditi istu saradnju i jedinstv) američkih Jugoslavena kao što je saradnja u FNRJ $-000- 000 ZA MAŠINERIJI' POLJOPRIVREDI--: Brat Jovo Samardiić iz Detroi-ta predsjednik uzajamnog poduze ća (grupe) izjavljuje da je podu zeće osnovano i da je ugovor go-tov za potpisivanje Imaju 1G čla-nova koji su se obavezali uložiti $5000000 za poljoprivrednu ''' drugu) mašineriju i alat Ukazuje na potrebu svestrane saradnje ko ju moramo tražiti kod američkih Južnih Slavena Narodi Jugoslavi je kaže brat Samardiić nam da nas nude više nego je ikoja majka mogla ponuditi svojem djetetu nu de nam ovce i novce Narodi Ju- - goslatije nam jamče za sve uloške u alat i mašineriju kao i za dos-tatnu količinu najplodnije zemlje na obradjivanje METAL-MAŠINLS- TI IZRADILI PROGRAM ZA MAŠINERIJU JEDNK TVORNICE ZA $2000000 Brat Mijo Andriskov u ime uzajamnog poduzeća mašinwta- - metalnih radnika iz jat Iju je da je isradjen program za mašineriju u iznosu od $25000000 i da do sada u njihovom poduzeću (grupi) ima 1 i lanova sa obećanim kapitalom d $iiiMio(H) Nastat I ja da smo doMi ovamo u našu domovinu Ameriku prije 30-4- 0 godina po-mogli ju izgraditi u jednu od naj-modernijih zemalja na svijetu i da nam naša bratska i sestrinska duž-nost nalaže da takodjer pomogne-mo našoj junačkoj braći i sestra-ma u Jugoslaviji na izgradnji moderne industrije i blagostanja koji su sa svojim neopisivim požrt-vovanje- ra spasili živote mnogih naših sinova američkih vojnika Nijedan od nas nemože doprinesti interesima demokratskog čovje-čanstva onoliko koliko su naia braća i sestre doprinijeli u borbi protiv domaćeg i stranog fašizma obzirom kakovo tehničko poznava-nje mi imali i koliku svotu novca pozajmili za alat i mašineriju Mi bismo kaže zaslužili vječni prezir ne samo od naroda Jugo-slavije nego i sveg ostalog demo-kratskog naroda kad im ne bismo došli u pomoć kada im je ista naj-potrebnija Jer veli brza pomoć je dvostruka pomoć JUGOSLAVIJA IMA SPOSOB-NI- H INŽINJIRA Američki inžinjir koji je bio sa UNRRA u Jugosla viji oko godinu i pol dana iz-vješćuje kako su mnogi ovdašnji američki inžinjiri bili pod dojmom da Jugoslavija uopće niti nema in-žinj- ira a pogotovo ne dobrih in-žinj- ira Medjutim činjenica jest kaže inžinjir Perazić da se inži-njiri Jugoslavije mogu mjeriti sa najboljim inžinjirima na svijetu sa svojom svestranom sposobnošću Istina je takodjer da se je Jugo-slavija do početka rata služila sko-ro isključivo njemačkom tehnikom i mašinerijom koja je naravno različita od američke te je uslijed tih promjena postalo donekle po-teškoća ali koje se brzo ukljanja-J- u POZDRAV IZ KANADE — SKO-RO $150000000 ZA MAŠI-NERIJU Brat Stevo šaban nam donaša pozdrav naše kanadske braće i ses-tara i izjavljuje da su oni do sada već sakupili skoro milijun i pol dolara za kupovanje mašinerije i alata akoprem njih ima tek oko Perušićani svoju školsku djecu domovini Port Arthur Ont — Ovih pro-šlih dana ini Perušićani ovog mje-sta sastali smo se i porazgovorili o prilikama u domovini a naroči-to u pemšićkoj općini U glavnom naša diskusija i razgovori bili su usredotočeni kako i na koji način pomoći školskoj djeci općine Pe-ruš- ić i okolnih sela U vim akci-jama za generalnu pomoć našim narodima preko Vijeća Kanadskih Južnih Slavena nismo bili poslje-dnji pak i sada kad je pitanje pomoći našoj školskoj djeci nesmi-jem- o zaostati iza ostalih iseljeni-ka koji su davali priloge za razne korisne svrhe svojih rodnih mje-sta napominjati su drugovi Mi smo mišljenja da bi za sa kupljeni novac kupili školskih po-trebšti- na koje bi se djeci podije lile prema potrebama u svim ško lama naše općine a po mogućno-sti dar bi se poslao sa prvom gru pom povratnika i konačno sa dru gom jer bi tim dobili više vreme-na da za ovu narodnu stvar do prinese svaki Parušićan Naši prilozi za pomoć školskoj djeci dati će im poleta da bolje uče i tim će više doprinijeti našem na-rodu idućih godina Mi smo govoreći o djeci u opći-ni peruškićknj došli do zaključka da ih ima više od 1000 a opskr-biti ih sa najosnovnijim školskim potrebama biti će potrebna prili-čna svota novca U naem raspra- - ZADRUGE U JUGO-SLAVIJI Beograd — Zadruge u Jugosla tiji cvatu i razvijaju se telikim zamahom Zadružni pokret broji danas 1358798 članova od kojih Je 07 posto seljaštvo U cijeloj zemlji ima 8492 zadružna lokala Ima dvije vrste zadruga u Ju-goslaviji Jedne su poljoprivredne koje kupuju i prodaju proizvode i svoje članove snabdjevaju potro-šačkom robom Druge su tvorničke i uredske Glavni ured zadružnog pokreta je u Beogradu ali ima svoje ured1 u Zagrebu Ljubljani Sarajevu Skoplju i Tit ogradu J'tiMio Južno slavenskog porijekla dok u samom gradu Chicago ima skoro dva puta toliki broj njih Na pitanje kakovi su uslovi za rad u Jugoslaviji brat šaban izjavljuje da mi ne idemo u Jugoslaviju na rad pod našim vlastitim uslovima već pod uslovima i prema potreba-ma naroda u Jugoslaviji Mi ne možemo reći narodu Jugoslavije naša će grupa ići raditi u Zagreb kad će naša grupa biti najpotreb-nija negdje drugdje Znači sprem-ni smo ići raditi tamo gdje nas se najviše treba i raditi posao koji je najnužniji Sestra Mary Mamula tajnica podružnice iz East Chicago In-dia- na izjavljuje da se je dana- - upisalo nekoliko radnika iz njezi-nog mjesta sa nekoliko desetaka tisuća dolara a i sama se prijav-ljuje u gradjevinarsko poduzeće Poraditi će još življe u buduće $8000000 ZA GRADJEVINAlt-SK- O PODUZEĆE Tajnik gradjevinarskog poduze-ća brat Nikola Rajković izjavlju-je da njihovo poduzeće a koje je osnovano danas ima 40 članova sa obećanim uložeima od $8000000 Zaključeno Je da se pošalje objaš za u njenje svakom članu za banke da se obidje prijatelje i što bolje po-radi Izvršni tajnik brat Gerlach iz-javljuje da će biti najbolje da sva-ki pojedinac koji ide u Jugoslavi-ju sam najprije potraži putnicu a ako će i nadalje biti poteškoća sa istima onda će to organizacija kao takota morati pokrenuti na svojoj polugodišnjoj sjednici i od-lučiti daljnje akcije Takodjer ape-lira da se u svim podružnicama nastoji obnoviti članarina kao i upisivanje novih članova jer će troškovi organizacije biti mnogo veći osobito obzirom na to da je cijena prekomorskog prevoza po-skočila više nego dvostruko Uslijed ograničenog prostora u našim novinama moramo neke stvari ispustiti te organizator gra-djevinsk- og poduzeća Milan Kriš-ković zatvara konferenciju u 5 sa-ti poslije podne N S Rajkotich tajnik konferencije vljaju o tom pitanju došli smo do zaključka da odmah (4 počne-mo sa radom i sakupili smo izme-dj- u sebe $18900 Priloge su dali slijedeći: Po $2000: Tojo Jurišić (Ban) Po $1000: Ivan Hećimović (Ica) Jure Hećimović (Juriša) Mikeša Hećimović (Fogo) Jure Hećimović (Juco) Stipe Hećimo-vić (Tumacanov) Mile Hećimo-vić (Franjin) Grga Uremović Nikola Uremović Stipe Lulić (Ridjanov iz Kose) Mića Kulaš Joso Bašić (Pusa) Mićo Ćulumo-ti- ć Petar Kurteš Mile Uremović Mate Rukavina (iz Poljane) Ju-re štimac (iz Gostovače) Marko Hećimović (Polde) Po $500: Joso Jurišić (Ban) Po $200: Jure Milković (Man-doči- n) i Jure Milković Mi Perušićani Port Arthura po-čeli smo sa ovom narodnom akci-jom a vjerujemo da će nam se pridružiti svi Perušićani u Kana-d- i Po naem mišljenju potrebno je ovu akciju centralizirati tj mi smo uspovtavili odbor koji će ru-kovoditi sa doprinosima 1 regi-stira- ti svaki primitak i naravski poslati potvrdu na isti Novac ćemo upotrijebiti za pomoć škol-skoj djeci a možemo i za ostale potrebre strhe našeg rodnog mje-sta ili potrebnih sela Ako bude potrebno slati novac u rodno mje-sto to ćemo činiti preko Vijeća Kanadskih Južnih Slavena Mi smo mišljenja da se u sva-kom mjestu gdje ima više Penisi-ćan- a uspostavi odbor koji će ru kovoditi sa radom Odbor bi tre bao doći u vezu sa odborom u Port Arthuru jer kako smo kazali da ova akcija treba biti centrali-zirana kao što su to činili drugo-vi iz drugih mjesta naše stare domovine Pojedinci mogu slati priloge na donju adresu Mi smo uvjereni da će se na šem pozivu odazvati svaki Peru-šića- n možda neće nekoliko onih koji joj vuku Mačka za rep Sada drugovi na pomo Za sve ostale informacije pilite na Stjepan lultc 5£ lty M lrt Arthur Ont Za odbor: Stjepan Lulić l |
Tags
Comments
Post a Comment for 000161