Novosti, October 16, 1947

              m
--Tjr
S"
Četvrtak 16 oktobra 1947 NOVOSTI STRANA 3
POTROŠAČI U KIRKLAND LAKE ONTARIO
PROTESTIRAJU PROTIV VISOKIH CIJENA
Kulturno - prosvjetni narodnih
manjina u našoj zemlji
Sloboda svake zemlje odrazuje I Jugoslavija država radnog naroda
60 najbolja u životu njezinih narod
nth manjina Slobodan kulturno-prosvjet- ni
život narodnih manjina
može biti osiguran samo u slobod-nim
državama Fašističke i impe-rijalističko
drža-- e ne priznavaju
slobode narodnih manjina nego
svim silama ugušuju kulturno-pro-svjet- ni
život svojih manjina i na-stoje
ih pretopiti u gospodujući
narod Tako Je bilo u Italiji u
Njemačkoj predratnoj Madžarskoj
i drugim državama Stara Jugo-slavija
nije imala nikakva razu-mijevanja
za kulturno-prosvjet- ni
ilvot narodnih manjina osobito
onih koje su bile podatno orudje
gospodujućeg naroda ili nisu zbog
svojo brojčane slabosti dolazile u
obzir kao glasački stroj na izbori-ma
Nova Jugoslavija pošla je u pi-tanju
narodnih manjina sasvim
drugim puteni To je i razumljivo
ako se ima u vidu da je noa
OPĆA AMNESTIJA I DOMOBRANA
RASELJENA
DOBROVOLJNO VRATE
I'rezidijum Narodne kup-tin-FN- RJ
na osnovu točke 5 člana
74 Ustava a u cilju da se potpo-mognu
napori vlado Federativne
Narodno Republike Jugoslavije ra-di
olakšanja slobodnog povratka "J
zorniju svima izbjeglicama i rase-ljenim
licima koja to žele daje
slijedeće obavezno tumačenje Odlu-ko
Vijeća Narod-nog
Oslobodjenja Jugoslavije od
21 novembra 1944 o općoj amnesti-ji
lica koja su u četničkim jedini-cama
Draže Mihailovića učestvo-vala
ili ih pomagala ili su učestvo-vala
u jedinicama hrvatskog i slo-venskog
domobranstva Ukaza o
općoj amnestiji i pomilovanju od 3
augusta 1945 i Ukaza o pomilova
nju vojnih lica od 9 maja 1947
Amnestija i pomilovanje iz Od-luke
Vijeća Naro-dnog
Oslobodjenja Jugoslavije od
21 novembra 1944 Ukaza o općoj
amnestiji i pomilovanju od 3 augu-sta
1945 i Ukaza o pomilovanju
vojnih lica od 9 maja 1947 vaio
onako kako je odredjeno u tim ak-tima
i za sva ona lica koja su uči-nila
djela koja su amnestirana od-nosno
pomilovana tim aktima a
koja se lica nisu koristila amnesti-jom
i pomilovanjem zato što re
nalaze u inostranstvu kao izbjegli-ce
ili raseljena lica i to bez obzira
Sto se nisu odazvala u odredjenim
rokovima za povratak u otadžbinu
kao i bez obzira na propis toč 5
ci 2 Ukaza o općoj amnestiji i
Odredjivanjc roka za
RUDARI-POVHATNI-CI
IZ KA-NADE
POSJETILI RUDNIK
U RAŠI
Labin — Grupa
ic Kanede posjetila je ovih
dana rudnik u Rasi I ratgledala
vanjska postrojenja U razgovoru s radnicima interesirali su se jo-vmtn- ici
sa sve pojedinosti rada J
rudniku i na površini i svi su izra-zili
želju da se zaposle u rudniku
Emigraciona politika federalne vlado
država seljaka i radnika koji ne
poznavaju narodne mržnje i ne-trpeljivosti
Radnici i seljaci ne na-laze
veličinu i ljepotu svog narod-nog
u mržnji i podcjenji-vanju
drugih naroda Zbog toga
je i razumljivo da je kulturni dio
narodnih manjina premašio kod
nas predratno stanje jer se razvija
pod uvjetima potpune narodne slo-bode
obratno od prilika u staroj
Jugoslaviji Pogledajmo samo
život narodnih
manjina u Narodnoj Republici
Srbiji
Madžarska manjina u Vojvodini
ima svoj glavni kulturno-prosvjet- ni
centar u Madžarskom kultur-nom
savezu osnovanom godine
1945 Savez je osnovao narodna
u većim gradovima U
Subotici je osnovano prvo ma-džarsko
narodno kazalište a u
Zrrnjaninu madžar-k- o amatersku
kazalište U 150 raznih mjesta
VAŽI
ZA ILI LICA KOJA
SE U
Antifašističkog
Antifašističkog
povratak
rudara-povrat-Bik- a
osjećaja
kulturn-o-
prosvjetni
sveučilišta
ponnloanju od i augusta 1945
pod uslovom da se dobrovoljno vra-te
u zemlju
takvih lica spada u nadležnost Vla-de
FNRJ
S llr 1724
13 septembra 1917 god
Iieograd
I'rezidijum Narodne skupštine
Federativne Narodne Republike
Jugoslavije
Sekretar Pretsjednik
M Peruničić I)r I Ribar
Interesantan banket
Kako javlja pariški tjednik "Ac- -
tion" egipatski kralj Faruk pri-redio
je u Kairu banket kojemu
je prisustvovala šarena grupa sa-stavljena
od sjena prošlosti Osim
bugarskog kralja Simeona i nje-gove
majke Giovanne bili su pri-sutni
bivši talijanski kralj Viktor
Kmanuel bivši albanski kralj Zogu
8 "kraljicom" Geraldinom i "ruski
princ" Nikolaj Momanov Gosti su
bolno osjećali odsutnost jugosla-venskog
"kralja" Perice a nadaju
se da će na slijedećem banketu biti
prisutan i grčki kralj
Na banketu je došlo do neugod-ne
situacije: susreli su se Viktor
Kmanuel i Zogu Nakon nekoliko
trenutaka oklijevanja oni su se
ipak rukovali shvaćajući da su
sada jednaki: narod je odbacio I
jednog i drugoga
(Iz Kercmpuha)
ŽITNA SUŠARA IZGRADJENA
JE DO ŠESTOG KATA
Sisak — Radovi na izgradnji
moderne sušare u Sisku koji su
započeli krajem mjeseca svibnja
dobro napreduju Dosada je podig-nuto
šest katova zgrade dok će
čitava zgrada imati deset katova
Kaperitet sušenja iznosit će oko
60 mtc na sat Uz sušaru bit će
Povratnici će prethodno posjetiti podignuto veliko skladalište koje
svoia rodna mjesta a zatim će sa 'će moći d primi 200 vagona žita
svojim obiteljima doći u Rašu na Ovih dana stigli su potrebni tro- mi u rudniku Povratnicima će se jevi i njihovo montiranje započet
odmah osigurati potrebni stanovi će 15 oktobra
5t
život
ČETNIKA
IZBJEGLICE
DOMOVINU
Vojvodine rade danas madžarska
osnovne Škole u koje polazi pre-ko
28000 djaka Postoje nadalje
53 zabavišta i obdaništa Frije ra-ta
nisu vojvodjanski Madžari imali
nijednu samostalnu gimnaziju u
danas ih imaju u Subotici i Zre-njani- nu
parelelna madžarska od-jeljenja
postoje u gimnazijama
mnogih drugih gradova Knjiga na
madžarskom jeziku izdano je pre
ko 200000 primjeraka a izlazi i
jedan dnevni madžarski list jedan
omladinski jedan četmaestodnevri
za žene pionirski mjesečnik poljo-privrednih
radnika i književni mje
sečnik
Rumunjska manjina u Vojvodini
osnovala je u VrScu svoj kulturni
savez U 37 mjesta polazi rumunj-sko
osnovne škole preko 3400 uče
nika a pored toga otvoreno je se-dam
odjeljenja viših osnovnih Škola
i šest zabavišta Fo prvi put u
svojoj povijesti dobili su banatski
Rumunji svoj tjedni list u Vršcu
n izlazi i pionirski i književni mje-sečnik
Knjiga i brošura na ru-munjskom
jeziku izdano je preko
11000 primjeraka
Slovačka narodna manjina raz-vija
svoj kulturno-prosvjet- ni rad
preko Matice Slovačke Ona je pri-je
rata imala svega 700 članova
a danas ih ima oko G000 Slova-čke
osnovne škole otvorene su u
30 mjesta Vojvodine a polazi ih
preko 5500 učenika U Račkom Pe
trovcu radi potpuno samostalna
lovačka gimnazija a u dva mje
sta postoje paralelna slovačka odje-ljenja
na gimnazijama Slovaci iz
daju tri lista Jedan pionirski Knji-ga
i brošura izdano je preko 47000
primjeraka
Nijedan narod u staroj Jugosla-viji
nije bio toliko nacionalno obe-spravljen
kao vojvodjanski Rusini
Oni nisu imali ni škola ni knjiga
na materinskom Jeziku Danas Je
u 11 rusinskih sela otvoreno 29
odjeljenja osnovne nastave s pre-ko
1100 djaka a u Krsturu otvo
rena je nižerazredna gimnazija
Matica Rusinska najjača kultur
na ustanova Rusina obuhvatila je
svojim radom sva rusinska sela u
Vojvodini
Velika pažnja posvećuje se i kul-turno-proevjet-nom
razvoju bugar-ske
narodne manjine Samo u Ca-ribrodsk-om
kotaru gdje ima pre-ko
27000 Ilugara radi 49 bugai-ski- h
osnovnih škola 14 progimna-zij- a
i Jedna gimnazija
U Autonomnoj oblasti Kosova i
Metohije sačinjava pretežnu veći-nu
stanovništva albanska manjina
šiptari I oni nisu prije rata imali
ni svojih knjiga Svakako razvi-janje
njihove nacionalne kultur
protunarodni su režimi najokrut-nije
gušili Zbog toga Je 90 posto
šiptara tog područja bilo nepisme-no
U novoj Jugoslaviji otvorene
su do sada 278 Šiptarske škole i
mnoge progimnazije Izdan Je prvi
bukvar za Siptare analfabete na
Kosmetu u 50000 primjeraka i
razdijeljen siromašnim Siptarima
nadalje 20 raznih knjiga i brošura
a priprema se isdanje srpsko-šip-tarsk- og
rječnika Danas na Kos-metu
islazi pet listova i časopis
na šiptarskom jetrku
Sve to dokazuje da se kulturni
život manjina u NR Srbiji sve više
razvija u udovima naše narodne
države
Kirkland Lake Ont — Na 5
oktobra u Strand theatru održar
je masovni miting na kojem je
bilo prisutno više od pet stotina
rudara kućedomaćice i ostalih
mješćana koji su došli da prote-stiraju
protiv visokih cijena živež-nim
namirnicama koje je prouz-rokoa- la federalna vlada ukida-njem
kontrole cijena
Govornici su bili Mrs Dorise
Nielson bivša članica federalnog
parlamenta i Robert II Carlin
član provincijalnog parlamenta i
Han Izvršnog odbora IMMSAV U
om govoru Mrs Nielson osudila)
je federalnu vladu radi ukidanja
kontrole cijena jer kaže da "viso-ke
cijene ne pogadjaju mali broj
naroda već po prilici 8 milijuna
kanadskih žitelja" 2 i vezne namir-nice
su mnogo poskupile a nadni-ce
su ostale na istoj ljestvici što
enizava životni nivo radnika a ti-me
se prouzrokuje bolest i ostala
društvena zla
Ćlan provincijalnog parlamenta
Mr Carlin u svom govoru je pod-vukao
kako su rudari slabo plaćeni
a porast cijena najviše će osjetiti
baš oni "Mene ne čudi što lokalne
političke figure nisu na ovom ma-sovnom
sastanku jer su oni člano-vi
tih političkih partija koje su
ukidanjem kontrole cijena otvorile
put za neogranično izrabljivanje
radnika po velikim trgovcima"
podvukao je Carlin
Pored rečenih još su govorili i
slijedeći: Mrs Samuel MacLeod
tajnica IIousevives Consumers As-sociati- on
Mrs Nick Kozloff taj-nica
Ladies Auxiliary Local 77 i
predstavnik sindikalnog pokreta
Rudy Hanson Mr Hanson pročitao
je rezoluciju koju je usvojila ru-darska
sindikalna organizacija pro-tiv
skupoće i sugerirao da skup
ština usvoji sličnu rezoluciju I po-šalje
na federalnu vladu
Skupštini je predsjedao Len
Spcde predsjednik rudarskog unij-sko- g
lokala 240
Masovna skupština je usvojila
rezoluciju u kojoj se traži od fede-ralne
vlade da odmah uspostavi
kontrolu cijena koje se podižu do
nevjerovatne visine
Pokret protiv skupoće zahvaća
sve većeg maha medju radništvom
a osobito medju kućedomaćicama
kojima nije dovoljna nadnica nji-hova
muža da mogu pristojno uz-državati
sebe i obitelj Naše jugo-slavenske
žene moraju se priklju-čiti
ovom pokretu i doprinijeti svoj
dio u borbi za bolji život
Kućcdomaćica
Osnovana je zadruga za
elektrifikaciju u Bednji
Ivanec — Kako će uskoro početi
radovi na elektrifikaciji Trakošća-n- a
i pilane u Pleši održan je sa-stanak
svih interesenata i osnova-na
je zadruga za elektrifikaciju sa
sjedištem u Rednjl Na osnivačkoj
skupštini obvezali su se zadruga-ri
da će osim novčanih sredstava
dati i svu potrebnu radnu snagu
u ljudstvu i spregl
Seljaci koji se bave kućnim obr-tom
s velikim veseljem očekuju
da dodju do električne struje jer
će moći nabavkom sitnih električ
nih strojeva mnogo poboljšati svo-je
izradjevine kućnog obrta
Dosada je u zadrugu pristupilo'
mnogo seljaka gotovo iz svih sela
a broj zadrugara se svakog dana
povećava pa uskoro ne će biti do-maćinstava
koja ne bi bila u za-druzi
Polaznici zidarskog te-čaja
grade velike objekte
Vukovar — Pored igradnje že-ljezničkog
nadvodnjaka koji je od
velike ekonomske važnosti za sao
braćajnu vezu Zagreb-Beogra- d o- -
bavljaju se i pripremni radovi zn j
gradnju najvećeg i najbolje uredje-no- g
silosa u našoj zemlji željez-nički
most preko Vuke dovršen je
i njime je već prešao prvi vlak
koji dovozi tračnice i pragove za
gradnju željezničke pruge Sid-Vukov- ar
I na ovoj pruzi radovi se
dovršuju ubrzanim tempom
Na svim ovim radovima rade
mladi tečajei polaznici sidarsko-tesarsko- g
tečaja pod nadzorom
nekolicine starijih zidara Medju-tečajci- ma
ima i priličan broj žena
i svi oni stalno premašuju dnevnu
normu Sindikalna podružnica po-duzeća
"Norma" koja obavlja ove
radove organizirala je uz dva !
Mašinerija kobasice slanina i dvije
šunke iz Jugoslavije za Kanadu
Vancouver II C — Ovaj će na-slov
nekoga začuditi te pomisliti
da se netko našalio Ali ovo nije
žala već činjenice koje se doga-djaj- u
u velikom Vancouveru Ne-gdje
u martu mjesecu otputio se
jedan čovjek sa ženom i unukom
u Jugoslaviju na stalni boravak
Ponio je sobom $5000 u gotovom
novcu a po "Radniku" poslao (kad
je ono bio u Vancouveru) osam
velikih sanduka da su ih jedva
nosila 4 jaka Ličana a nekad je
trebalo i šestoricu U tim sandu-cima
nalazilo se rasnih stvari i
nešto mašinerije "Radnik" je kroz
Panama kanal obišao pola svijeta
dok je dopremio te stvari u Jugo-slaviju
Ali čovjek neće sa "Rad-nikom"
već se kreće preko Sjedi
njenih Država da uhvati najbrži i
najluksuzniji parobrod da čim prije
stigne u Jugoslaviju
što se sve s tim čovjekom do-gadja-lo
u Jugoslaviji neznamo Ali
znamo mnogo toga što i on sam
misli da mi neznamo
čovjek došao u Jugoslaviju sa
punom kesom dolara I tamo mu
je bila uvjek ona američka priča
u pameti — dolar ti Je bog Ali
jok bogo Ta je priča dobra za
američki kontinenat ali za Jugo-slaviju
ne vrijedi već ona koja ka-že:
Onaj koji ne radi neka i ne
jede To je sve čovjek zaboravio
prosto se "nije" sjetio
U Jugoslaviji se poštuje svako
iseljenika i njegov teškom mukom
zarad jenl dolar u kanadskim rud-nicima
šumskim poduzećima i ri-barenjem
po Pacifiku Ali i nada
sve se cijeni njegov rad i njegovo
stručno i drugo znanje kojeg do-prinese
izgradnji i obnovi Jugo-slavije
Onaj koji ide u Jugoslaviju
sa nakanom da se bavi nečasnim
poslom — crnom burzom i raznim
drugim Svindlarenjem e brajko moj
takvima tamo nema mjesta Protiv
takvih su se oni borili na život i
smrt te prolili more krvi za onu
dragu slobodu koju su Izvojevall
sa 1700000 žrtava I sada da im
dolaze kojekakvi kao Sto je ovaj
čovjek — Ivan Vrljak (stariji) iz
čepina kod Osijeka (Slavonija) da
kroji pravdu i radi nečasnu ra-botu
Tek je prošlo nešto više od 2
mjeseca stari se Vrljak vraća sa
ženom i unukom u Kanadu pun
gnjeva i očaja protiv narodnih vla
sti Otvorio svoje "topove" i počeo
"grmiti" na Haetings St Narod se
sakupio pred Empress hotelom a
"junačina" ustaša Vrljak priča o
"strahotama" u Jugoslaviji Veli
"oduzima se višak onima koji ga
imaju a daju ga onima koji ne-maju
dovoljno žita" "Pa to je ono
zašto su se borili i krv proljevali"
— rekoše mu ljudi Opet će Vrljak:
"samo partizani i drugi borci ima-ju
pravo u Jugoslaviji" — Nije
istina jedan će Likota — donesen
je ustav koji garantira pravo sva-kom
gradjanu ali ne ustašama i
ostalim neprijateljima naroda"
Kada je zatjeran ustaša Vrljak u
budžak u bjesnilu nastavlja: "Om-ladina
radi pod bajunetama i živi
nemoralnim životom" Nije isti-na
reče mu jedan omladinac koji
je otišao na Omladinsku prugu
"I ja idem u Jugoslaviju — kaž
omladinac To Je Vrljaka toliko
razljutilo da je toga omladinca is-tjerao
iz svog hotela Vrljakova
unuka Lujza štark nije djedu
povjerovala nego je ptišla u Jugo-slaviju
i sada radi na pruzi Sa-mac-Saraj-evo
Tako je stari Vrljak iz svojih
"topova" "grmio" dok nije druga
grupa povratnika otišla u Jugosla-viju
Sva "grmljavina" nije doni-jela
željenih rezultata nego je
očeličila naše povratnike njih 94
na broju a medju njima ima 15
omladinaca i omladinki Za vrijeme
njegove "ofenzive" protiv nove Ju-goslavije
naši su povratnici upisali
$6500000 u fond mašinerije i ala-ta
To najbolje svijedoči da usta-ška
propaganda ne pada medju na-šim
iseljenicima na plodno tlo
Jedan nitković čije ime nije
vrijedno u našim novinama spom-injati
napisao je u II G čitavu
priču o Vrljakovu posjetu u Jugo-slaviji
Ništa se ta ustaško-mače-kovs- ka
propaganda dobro planira
na nije dojmila našeg naroda ne--
stručna tečaja na gradnjama i je-- go ga je narod napustio i presree
dan analfabetski Priča se po naselju da je po tem
nitkoMĆu predložen kod Mačeka i ' Hrvatskom Glasu taj je nepriji
sipiarskog bubnjala u Vinnipegu
za odlikovanje radi "patriotskog
rada" u Vancouveru
Baš ovih dana primili smo vijest
da Vrljakov nekadašnji suvlasnik
hotela drug Dušan Višnjevac koji
je pred tri mjeseca otišao na posje-te
da stalno ostaje u Jugoslaviji
"Jugoslavija će biti najbolja država
na svijetu" pisao je drug Dušan
Vrljakovu sinu Mi razumijemo za-što
je to baš njemu pisao — pisao
mu je da ono što njegov otac priča
o Jugoslaviji nije ništa drugo doli
laž i klevete proti vu naše rodn?
domovine To vam je dokaz podle
duše Kada bi imali iole ljudskog
karaktera nebi smjeli izaći na uli-cu
i pogledati u oči našem narodu
Sakrijte se da vas sunce ne grije'
MAŠINERIJA SLANINA
I ŠUNKA
A sada par riječi o samom na-slovu
šunke kobasice i slanina
sa mašinerijom došla je iz Jugo-slavije
Meso je namijenjeno štar-kov- oj
obitelji koja je u rodu sa
ustašom Vrljakom a poslala ga
je njihova majka iz čepina Ja
sam se do sita najeo šunke i vrlo
je tečna prava starokrajska Po-stavlja
se pitanje kako narod u
Jugoslaviji može biti gladan kad'
se iz čepina šalju šunke u Kanadu
Ovo meso je došlo sa Vrljakovom
mašinerijom koju je morao iz Ju-goslavije
dopremiti natrag u Ka-nadu
Potpisali mu maršutu Vje-rojatno
su i imali zašto I Sto više
molim vas čitaoci Novosti tu ma-šineriju
nije htjeo "Radnik" do-premiti
natrag već je Vrljak u
Splitu morao ostaviti $10000 da
neko medjunarodno trgovačko dru-štvo
to dopremi u Kanadu
Tko će mi sada reći da u Jugo-slaviji
otimaju privatno vlasništvo
kao što to piše Petar Sipiarski u
NAŠ SE JE TAKMAC NEKAKO UĆUTAO
JAVUA
South Porcupine Ont — Joi na
samoj pripremnoj konferenciji
koja je održana u Schumacheru
bilo je sugerirano da si mali South
Porcupine i veliki Timmins dobace
rukavice i takmiče se u sadašnjim
kampanjama za novo članstvo i
našu štampu Sugestiju utakmice
primili su naši pretstavnlci i doni-jeli
je pred naše članstvo na odo-brenje
Na prošloj sjednici naše organi-zacije
u South Porcupine raspra-vljajući
o radu kampanja prihva-ćena
Je i utakmica sa našim su-sjedom
Timminsom I mi sada slu-žbeno
i javno zovemo veliki Tim
mins na megdan da se s nama tak-miči
da vidimo tko će koga pobi-jediti
Predstavnici još su na
samoj konferenciji izjavili da ša-lju
odmah na upravu Novosti po
lovicu svoje novčane kvote i da
imaju u da će dobiti nove
članove i Poslije svega
toga oni su se ućutali i izgleda
nam nisu smjeli da nam prvi služ
beno i javno dobace rukavicu Sto-ga
evo mi sada dolazimo i poziva-mo
njih na utakmicu
Mi neznamo zašto su se oni uću
Crnom ptiću Stankoviću
Crni ptiću
Dutkoviću
Roiću i Ladešiću
Te iz Kanade Krznaricu
Imade ih još i više
Sto iz Odbora izletite
Odbor novi već je birat
Ti ćeš Pero u rog svirat
Dosta bješe Pero Sale
Zajedniearske troUt pare
Po Kanadi Ivo šeto
I pošteno članstvo smelo
Sipijarski Stankoviću
što ćeš sada pisat U gktsife
O svom pobri Itatkovieu
Pili štampaj djelu noć
Priskoči mu u pomoć
Jer se Ivo skoro sei)
Zajednicu to veseli
Ilaei Pero sa Iranom
Plači dan I noć
Veseli smo I
9to će jednom al' sa uvjek jh&
A Mulć Član od-je- ka 937 IlltZ
F
telj ili nema zdravog razjma Ovo
su živi dokazi da se pošti va imo-vina
povratnika a primaju samo
ono s čime čovjek želi pomoći is
dobra srca i iskrenom namjerom
Dopisnik sipiarskog glasa iz Wi-nnipe- ga ništa ne javlja što se do-godilo
sa onih $5000 koje je Vr-ljak
sa sobom ponio Ali kad neće
da kaže onda ja moram o tome
nešto reći Ni centa nisu mu na-rodne
vlasti oduzele ali je platio
ono što je pojeo sa ženom kao što
je to običaj svakog putnika
Taj isti Vrljak podvlačim sta-ri- j)
dao je izjavu u Glasu Slavo-nije
koji izlazi u Osijeku sa svo-jom
slikom kako mu se dopada u
Jugoslaviji da se povraća zato u
Kanadu gdje će prodati svoje ima-nje
i da će se povratiti sa obitelji
na stalni boravak u Jugoslaviju i t d Kad smo primili taj Glas
mi smo se začudili jer su
već stizala pisma u kojima on piše
protiv nove Jugoslavije čak Je pi-sao
Ožaniću i Lujzi štark da ne
idu u Jugoslaviju posto tamo "nije
dobro" No oni ga nisu i
već se nalaze u Jugoslaviji Isto
je pisao i Mihi Hihelčiću ali ga
on nije poslušao nego je namje-ravao
poći u rodni kraj sa drugom
grupom no usljed bolesti morao
je odustati od putovanja te polazi
sa trećom grupom se vla
stiti sin začudio kad je čitao očeve
izjave u Glasu Slavonije Nije to
mogao razumjeti
Molim te druže urednice pošalji
jedan primjerak Novosti odnosno
onaj u kojem izadje ovaj dopis
Glasa Slavonije da mu
bude čitava stvar jasna a nekoli-ko
primjeraka pošalji u čepin na
Narodni odbor da i ostali Čepin-ča- ni
znadu jednu više o hanu Vr-lja- ku
starijem
Nikola Kopajtić (stariji)
I NE
SE
Timminsa
predridu
pretplate
Stankoviću
Odzvonilo
preveseli
Sla-vonije
poslušni!
Vrljakov
uredništvu
tali i pobojali da nam javno do-bace
rukavicu Možda su mislili
da će tako lakc pobijediti mali
South End Ako su tako mislili
onda im moramo reći da ćemo im
ml nadu i veselje pokvariti Jer
evo mi cijeloj našoj Javnosti ka-žemo
da ih se ne bojimo i da ćemo
se s njima takmičiti i pobijediti ih
A da ih uvjerimo da mi ne govo-rimo
na prazno veo sa faktima
reći ćemo im samo toliko da smo
ml svoju novčanu kvotu za Novosti
već prekoračili A kako nam rezul-tati
pokazuju izgleda da ćemo u
novom članstvu i u pretplatama
svoje kvote uskoro preći
Stoga ovdje poručujemo velikom
Josipu Glađu i njegovim pomaga-čima
da će morati dobro prisukati
nogavice ako misle da dostignu
malog Matu Krizmanica i njegove
drugove
Toliko bi za sada imali reći na-šem
takmacu pa možda ga pro-budimo
da će i on imati nešto
nama reći
Mato Krizmanić
tajnik SKH u South End
Pomažu svoju štampu --
Novosti
Mackej- - Sta Ont — čitajući
Novosti upao nam je u oči članak
druga J šimunića iz Montreala u
kojem piše o pripremama za je-senske
i zimske aktivnosti u Sa-vezu
te važnosti materijalnog po
maganja naše štampe --Mi smo
ovdje već počeli sa doprinosima
Svaki od nas članova neka dopri-nese
svoj dio pak će kvota biti
ispunjena i premašena Novosti su
nam danas potrebnije nego ikad
prije u povjestl našeg pokreta
Jer one i u buduće moraju raekrin-kava- tl
neprijatelje a pisati za
bratsko I jedinstvo naših ise-ljenika
Sa našim doprinosima
i aktivnim radom sa našu štampu
BKHBmo pokazati našim povratni-cima
da svoja obećanja — regru-tiranje
novog članstva u Savet i
proširenje naše štampe provedi-ss- o
u djelo
U list prilazem $1960 sa fond he štampe koje sa priloge M!
slijedeći:
Po $800: Mike Žagar Rade Se-tak- ov
Ivan VuVeM
Fo $203: Siave 6w Loviš
HtrHĆ
IVukclić
I