Novosti, July 01, 1947

              JEDINA HRVATSKA
God 7 Broj 1091
DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
Članovi ustaške vlade pred
vrhovnim sudom NR Hrvatske
MAČEKOVA SELJAČKA ZAŠTITA OBAVILA JE
POKOJ SRBA U GUDOVGU
O SKLAPANJU 'TROJNOG PAKTA" SA HTTLEROM MAĆEK
NIJE OBAVJESTIO NITI ZASTUPNIKE HSS
Preslušavanje svjedoka
Sud je donio zaključak da se imadu preslušao" svjedoci
Papa Camelutti i Maričić
frvi je calulan svjedok Albeit Papa seljak iz Vrbovačkog
kotara aktivni član Seljačke stranke od g 1933
On na pitanje predsjednika izjavljuje da je seljačka za-Sti- ta
ustrojena oko g 1936 kao stranačka organizacija Selja
čke stranke
U toku svog iskaza o djelovanju zaštite u ovom kraju
svjedok Papa izjavio je da je zaštita na dan prevrata razoru-žala
jednu pukovniju jugoslavenske vojske U vezi s pokoljem
u Gudovcu svjedok Papa izjavio je da mu je poznato samo
da je pokolj izvršila zaštita i da je tom prilikom poklano puno
pravoslavaca iz okolnih sela Zaštitu je u tom pokolju pred-vodio
neki Cikos komandant zaštite za onaj kraj
Predsjednik: Vi poznate prilike Da li su ustaše u to vrije-me
imah svoje organizacije?
Svjedok: Nisu samo na pojedinim mjestima je pisano
ZAP to je značilo Živio Ante Pavelić Da bi imali posebne
organizacije to mi nije poznato Njih je bilo premalo bilo ih
Jo u svakom mjestu po pet do šest koji su se isticali kao
pravaši ili frankovci
Tužilac: Vi ste bili narodni poslanik?
Svjedok: Jesam godine 1935 biran sam u Križevcima a
1938 u Sv Ivan Zelini
TORONTO ONTARIO
tome ništa znali
Tužilac: Dakle u dva različita kotara?
Svjedok: Jest
Tužilac: Tko vas je poslao da tamo kandidirate?
Svjedok: 1936 g bio sam bačen iz narodnog zastupništva
oli na intervenciju ponovno sam kandidiran samo ovog puta
ne u Križevačkom kotaru nego po kazni u Sv Ivan Zelina
Tužilac: Tko Vas je kaznio?
Svjedok Pa predsjednik Maček
Tužilac Vi ste 1941 godine predsjedali u hotelu "Espla-nade"
jednom Šubašićevom skupu Kako je došlo do toga'
Svjedok: Bio sam jedini seljak medju njima u hotelu
Tužilac: I našli ste se dakle medju advokatima koji Vas
metnuše u predsjedništvo da pokriju svoje poslove
Svjedok: To je bio običaj
Tužilac: A jeste li bili zadovoljni sa zaštitom?
Svjedok: Nisam
Tužilac: Zašto niste?
Svjedok: Jer je bilo unutra ljudi sa losom prošlosti
Tužilac: A jeste li sebi postavljali pitanje zašto se u vod-stvo
zaštite forsiraju ljudi sa lošom proilošću?
Svjedok: Kad smo to pitali rekao nam je Krnjevic da će
takvi ljudi biti s vremenom povučeni i da će na njihovo mjesto
doći pošteni ljudi
Na pitanje tužioca svjedok Papa kale da je zaštita imala
predsjednike kotarske zapovjednike i bataljone i da su od-govorni
za zaštitu bili kotarski zapovjednici
Tužilac Pogledajte molim jednu stvar Vi ste Mače-ko- v
narodni zastupnik i kažete da je zaštita imala braniti
stranku a s druge strane niste ništa odgovorni za tu organi-zaciju
koja ima i Vas da brani kao stranačkog funkcionera
To znači da je zaštita organizacija koja nije bila vezana
uz poslanike u kotarevima
Svjedok: Ne nije bila vezana uz nas
Tužilac: što mislite zašto su potrebni takvi organizacioni
principi da vi ništa o tome ne znate Vi ljudi koji se borite
na terenu za Mačekovu politiku ne znate o tome ništa
Svjedok: Mislio sam da je to vojnička formacija i da mi
kao političari nemamo da se miješamo u te stvari
Tužilac: Ako ste vi političari koji se nalazite dolje na
terenu u kotarima i da s ne možete miješati u te stvari tko
će se onda miješati tko će upotrebljavati tu vojsku za koga
i zašto?
Svjedok: Pitajte pojedine zastupnik HSS-- a i svi će vam
dati isti odgovor kao i ja da o nisu
Vas
bila
Tužilac: A kako je Kvaternik to znao vodja špijunske or-ganizacije
u službi Hitlera?
Svjedok Ne znam
Tužilac Kakav je onda posao pravio Maček? Kad je Ma-ček
sa Kvaternikom organizirao zaštitu i kad je Maćek po nje-govom
savjetu postavljao te većo ili manje kokosare za ko-mandante
i ako špijun Kvaternik o tome zna a vi niSta ne
znate kako Je Maček prema vama postupao? Je li time radio
vama iza ledja?
Svjedok Jest
Tužilac Pa takodjer i fca ledja naroda što je vrhove
stranke pu vezalo sa ustašama i njemačkim špijunima
Svjedok-- Jeste
Tužilac Jeste li vi kao funkdoner HSS-- a bili uposnati i
jeste li narodu tumačili bojni pakt kad je Maoek kao odgo-vorni
političar u zemlji zajedno sa Cvetkovićem uveo Jugo
slaviju u trojni pakt'
(Nastavak na strani 4)
TUESDAY JULY 1ST 1947
I0Š NA BRODU SMO OSJETILI TOPLO
SRCE NOVE JUGOSLAVIJE
MARY RADOSEVIĆ PIŠE SVOJIM RODITELJIMA SA BRODA
"RADNIK"
Niže pismo je od Mary Rado-Sev- ić
rodjene Fak kojeg Je svo-ji- m
roditeljima u Torontu pisala
pa broda "Radnik" kratko vrijeme
prije dolaska u riječku luku Po-slije
roditeljskih pozdrava Mary
piše:
Iutujemo dobro vrijeme je vrlo
ugodno upravo kao da smo si ga
sami izabrali Prvu večer proveli
smo razgovarajući na brodu do
kasno u noć već kako je tko htjeo
Nekoji su Šetali drugi svirali a
treći su počeli igrati karte kao
sto je to običaj u Kanadi Drugi
dan poslije podne održali smo sa-stanak
gdje je govorio Serdar ofi-cir
1 kapetan broda Tu je proči-tan
raspored kojeg se trebamo
držati Za jesti smo se podijelili
na tri grupe Ručak počima u 7
730 i 8 sati objed u 11 1130 i 12
sati čaj u 3 sata poslije podne
i večera u 5 530 i C sati Hrana
je vrlo dobra Svi rado jedemo a
pogotovo "singli" (samci) koji su
u Kanadi najviše jeli po restaura-cijama
Hrana je domaća i uku-sna
Za malu djecu svakog jutra u
devet sati ima griz na mlijeku ili
riža Za objed i večeru su kolači
kuhane Šljive jabuke ili narandže
Na istoj sjednici smo dobili ras-pored
spavanja U večer poslije
devet sati treba da se prestane
pjevanjem i sviranjem Tako mora
biti radi djece i radnika koji su
zaposleni Isto tako smo zaključili
da se prestane kartanjem Karte
treba baciti u more i zauvjek zabo-raviti
a tko si želi skratiti vrije-me
ima dosta knjiga za čitanje
održavamo 1 predavanja
Organizirali smo pjevački i tam-buraški
zbor Ja sam u pjevačkom
zboru Svaki dan u pola dva ima-mo
probu Predavanja imamo sva-kog
jutra u 9 sati a omladina
ima svoja predavanja posebno
svaku drugu veče u 8 sati Da vam
je samo čuti našu omladinu na
predavanju svaki od njih može
po pola sata predavati bez pre-stanka
Kako sam već spomenula more
je lijepo i svakog dana smo na
palubi Odmah slijedeći dan naši
su mornari počeli prati i čistiti
brod Zajedno s njima rade i naši
drugovi i drugarice iz Kanade Ski-daju
staru i rdjavu farbu sa že- -
Ijeza i stavljaju novu Sav brod
je prefarban pa kad dodje u Jugo-- '
U ©cl osamdesetog
arodjendai&a Kanade
vodja RPP Tim
Buck je u oči jula (Domi-nion
day) upozorio kanadski na-rod
da se Kanada na dan svog
80-to- g rodjendana nalazi pred
važnim pitanjima koja odredjuju
njezinu budućnost
Kakva će biti budućnost Kana-de
stoji na njezinom narodu Kana-da
ima veliku ekonomsko-političk- u
snagu i marljivi narod — kaže
vodja RPP Kao takva ona je u
stanju igrati vodeću ili veliku ulo-gu
u britanskom carstvu i svjet-skim
poslovima
U ovih 80 godina cd Konfedera-cije
Kanada je postala moćna i ftovi9na "U velikom in- -
dustrijskom i poljoprivrednom
nagom U toku prošlog rata ona
je važnu ulogu i mnogo do-prinijela
za poraz fašističke oso-vine
Na ovaj znameniti dan (Domi-nion
day) pred kanadski narod
se u punom smislu riječi postavlja
zahtjev za sudjelovanje u izgrad-nji
mira i sigurnosti Kako god je
Kanada upotrijebila snažne napo-re
u toku rata za poraz fašističke
osovine danas takve napoie
upotrijebiti za izgradnju boljeg ži-vota
kod kuće i za veće
Dritaniji Europi Sovjetskom
Savezu i narodima kolonijalnih ze-malja
Sigurno je da kanadski na-rod
želi ekonomski progres i po-driava- nje
medjuna rodnog prija-teljstva
sa opću rekonstrukciju i
čuvanje mira
Uza sve one mogućnosti koje
Kanada ima pred sobom ipak se
VoL 7 No 1091
slaviju neće ga ni poznati Imamo
oko 16 drugova i drugarica koji
stalno rade na brodu
Da vam je samo vidjeti sve po-godnosti
imamo S nama je liječ-nica
balničarke brijačnice itd Ja
se samo čudim koliko se oni brinu
za sve Svake večeri oko pet sati
počima muzika i svi plešemo na
palubi Oficiri i kapetan svi su
s nama kao obični radnici nema
nikakve razlike Razgovarali smo
s jednim mladim dečkom Mislila
sam da možda on radi u kuhinji
ali poslije sam doznala da je ko-mesar
broda Svi drugovi od po-sade
su jako uljudni Upravo nam
neznaju mjesta naći Kad sam
jednom rekla da neka se toliko
ne brinu za nas on mi je odgovo-rio:
drugarice niste vi ovdje radi
nas nego smo mi ovdje radi vas
Danas poslije podne 17 juna
stići ćemo na Rijeku Sinoć smo
kratko vrijeme stali kod otoka
Vis gdje su se ukrcali naši dru-govi
tj komisija da nam uredi
sve što je potrebno tako da na
Rijeci nemamo više posla Došao
je ministar rada upravitelji banke
i nama dobro poznati "stari" Ni
kola Kovačević Došli su drugovi
da nam promijene certifikate koje
smo dobili na uloženi novac
Drug Nikola Kovačević izgleda
mnogo bolje nego kad je bio u
Kanadi Sad je sigurno 10 godina
mladji Kad je stigao na brod svi
smo se oko njega okupili a on se
s nama rukovao i izljubio Poslije
toga održao je govor i pozdravio
naš povratak u domovinu
Sve od kad je došla komisija je
stalno uposlena lpitavanjem i po-pisivanjem
drugova i drugarica
kuda će koji ići raditi Nikoga se
ne sili svaki ide raditi kuda ga je
volja One koji idu na farmu če-kaju
prazni stanovi Isto tako pra-zni
stanovi čekaju i majnere Kako
sam rekla možemo ići u koje mje-sto
hoćemo i kada hoćemo Ako
netko želi može odmah ići raditi
a može odmarati i mjesec dana
ako želi
Si smo veseli i zadovoljni Sa-ma
6ebi ne vjerujem da je to stvar-nost
da se to za nas priredjuje
Sama osjećam da nisam svega to-ga
zaslužila Odnos prijaznost i
susretljivost naših drugova je te- -
ško opisati Mi smo joS na brodu
osjetili toplo srce nove Jugoslavije
njezin narod suočuje poteškoćama
i nesigurnošću Već svatko govori
o depresiji Govori se i o pripre-mama
za još jedan rat Ovo je put
kojim Kanadu vode reakcionarne
monopolističke sile koje teže za
još većim profitom Pa kako Ka-nada
nebi pošla tim putem — vo-dja
RPP kaže da njezinu sudbinu
treba uzeti u ruke sam narod To
se može postići borbom protiv de-presije
borbom za istinsku narod-nu
politiku koja će povisiti eko-nomski
stupanj života izgraditi
hiljade novih stanova i proširiti
tržište za veću proizvodnju indu-strije
VVASIIINGTON — Henry Wa-lla- ce
se slaže sa preporukom dria-vno- g
tajnika Marshalla u pogledu
ekonomske pomoći postradaloj
Europi U koliko se iskreno mili
kaže Wallace preporuka Marshal-l- a
je u oprečnosti Trumanovoj
"doktrini" "To je prvi iskreni ko-rak
naprijed" — rekao je VVallace
i nadodao — "to je korak naprijed
samo onda ako je iskren ali ako
nije to će biti dva koraka natrak"
DANJA LUKA — U banjolu-čko- m
okrugu masovne organizaci-je
izgradile su i popravile u prva
četiri mjeseca ove godine 658 km
lokalnih puteva sa 194 drvena mo-sta
Sto predstavlja 50 posto rado-va
predvidjenih u jednogodišnjem
planu U ovim radovima dato je
143000 dobrovoljnih radnih dana
Pored toga zasadjeno je preko
223000 komada sadnica raznog
voća i drveća I
VODJA RPP POZIVA NA IZGRADNJU MIRA I SIGURNOSTI
Nacionalni
Prvog
igrala
treba
pomaga-nje
li" mmv'mmHmmfmimv-mmmm-U- i '" "n"I
Još nekoliko riječi uputa onima
koji će drugim grupama putovati
Nikom nije potrebno nositi mnogo
robe u ručnoj prtljagi Mnogo je
lakše putovati i kretati se Za
muškarce je dosta uzeti jedno odi-jelo
Jedino što svaki treba imati
po jednu tamnu košulju u slučaju
da bi nešto radio i pomagao na
brodu na primjer overalls ili je
dan par starih hlača Ovo je zna
te radnički brod i uvjek će trebat
nešto učiniti Potrebna je i po jed
na topla majica jer dok smo pa
(Prenos na strani 4)
Sjedinjene Države šalju
oružje i municiju
u Kinu
Vashington' 1 Jula — Vlada
Sjedinjenih Država je odredila no
ve količine oružja 1 municije za
pomaganje vojske Chiang Kai-shek- a
u Kini Medju ostalim odre-djen- o
je i 130000000 omota mu
nicije
Pomoć Chiang Kai-shek- u je kao
i ranije namijenjena za borbu pro-tiv
Demokratske armije i podrža-vanje
rasklimanog i bankrotiranog
režima Koumintang partije To
je u stvari zatezanje sa graajan-ski- m
ratom u Kini i spriječavanje
konačnog oslobodjenja kineskog
naroda
Kako bi se pred američkim na-rodom
našlo neko drugo "oprav-danje"
za intervenciju u Kini vla-sti
govore da su ratne zalihe za
Chiang Kai-shek- a ratni "višak" u
zapadnim američkim državama
kojeg se treba na neki način "rje-šiti- "
Govori se i to da će ameri-čka
vlada dati novi zajam nanki-šk- oj
vladi i poslati "ekonomsku
pomoć" To će se raditi preko ame-ričke
ezport-impo- rt banke ali ban-ka
traži uvjete pod kojima treba
kineska vlada zajamčiti da će "od-plaćiv- ati
stanovitu svotu" od toga
zajma
DE GAULLE JE IZAŠAO
OTVORENO
Pariš June 30 — General Char-les
de Gaulle je jučer pozvao osta-lu
Francusku da slijedi njegovu
liniju u borbi protiv "komunističke
opasnosti" "Naša simpatija treba
da je na strani Amerikanaca ne
na strani Sovjetskog Saveza" —
rekao je de Gaulle
SUZNE BOMBE PROTIV NA-RODA
U VENECIJI
Venecija June 30 — Za vrijeme
jučerašnjeg masovnog mitinga na
kojem je govorio talijanski premi-jer
de Gasperi došlo je do okrša-ja
izmedju pristaša de Uasperia
i ostalog naroda koji se ne slaže
sa današnjom politikom talijanske
vlade Policija da rasprši ogorče-nu
masu naroda upotrebila je suz-ne
bombe Narod je poslije toga
demonstrirao ulicama i tražio de
Gasperijevu ostavku
CCF PREDLOG ZA VEĆU
MIROVINU OBOREN
Ottawa 27 Juna — Federalni
parlamenat je sa 82 glasa protiv
Cl oborio predlog CCF za pove-ćanje
mirovine starcima pa 30 na
50 dolara mjesečno Za vrijeme
debate po pitanju mirovine pred-stavnici
CCF su isticali da je sa J0
dolara mirovine nemoguće živjeti
u sadanjoj skupoći
ZAGREB — Ove godine gradje-vinsk- a
djelatnost u N R Hrvatskoj
znatno će premašiti prošlogodiš-nju
Tako će se ove godine podig
nuti samo u Lici koja je teško na-stradala
za vrijeme rata preko
8000 kuća Za izgradnju ovih ku-ća
utrošiti će se suma od preko
jedne milijarde dinara Veliki dio
radova obaviti će stanovnici i om-ladina
dobrovoljnim radom
PARIŠ — Premijer francuske
vlade Ramadier predlolio je par-lamcn- tu
zakon o povišici poreza
za sve gradjane Francuske Protiv
takvog predloga demonstrirale su
hiljade francuskih radnika ispred
same vladine palače
Butković i Krešic su sakupljali u Americi dolare
i potajno ih slali Paveliću -
IZJAVIO JE ZLOČINAC PERČEVIĆ ZA VRIJEME ft PRESLUŠAVANJA U ZAGREBU
U nastavku Javni tužilac
postavio je zločincu Perčevi-ć- u
slijedeće pitanje:
— Vi ste 1932 godine ima-li
h Pavelićem sastanak ko-jemu
je prisustvovao i Artu-kovi- ć
— Da to je bilo u Bresciji
— O čemu ste tamo raz-govarali
i kakve ste zaklju-čke
stvorili?
— Tako zvani lički usta-nak
nije uspio Pavelić me
pitao za moje mnijenje što
bi trebalo vojnički napraviti
da ovakova jedna stvar us-pije
Ja sam rekao: Svaki u-sta- nak
na jednom malom
području ne valja Treba biti
na većem području i radi
toga treba u mnogim mjesti-ma
na većem području stvo-riti
vojničke organizacije
— Gdje?
— U Hrvatskoj
— Kada ste se vratili u
zemlju 1941 jeste li našli
kakvu sličnu organizaciju u
Hrvatskoj koja je bila stvo-rena
u smislu ovih zaključa-ka
— To je bilo već
— Kada ste vi čuli da se
stvara Mačekova zaštita t
zv Gradjanska i seljačka za-štita?
— To je bio početak hrvat-ske
vojske
— Je li to bila ta vojska
koju ste vi godine 1932 na
onom sastanku planirali?
— To Je bilo slično
Na taj način i optuženi
Perčević razotkriva zločina-čku
Mačekovu ulogu pripre-manja
terena za fašističko
porobljavanje Jug oslavije
Ova Perčevićeva izjava pred
narodnim sudom još je jedan
dokaz da su Maček i Pavelić
radili po jednom jedinstve-nom
planu porobljavanja
hrvatskog naroda za račun
stranih imperijalista da je
osnivanje t zv Hrvatske se-ljačke
i gradjanske zaštite
bio jedan važan preduslov za
ostvarenje toga zločinačkog
plana
T nastavku Javni tužilac
postavio je optuženom pita-nja
u vezi sa saradnjom Hut-kovi- ća
iz Amerike s ustaša-ma
Optuženi tvrdi da je već
prije sloma stare Jugoslavije
Ilutković morao znati da je
Pavelić tudji plaćenik i da
radi za interese fašističke
Italije i Njemačke Na dalj-nja
pitanja optuženi zloči-nac
iznosi da je Itutkovićev
saradnik Krešić zajedno
Hutkovićem sakupljao u A- -
JOŠ NIŠTA NOVOG OD
STARA VANJSKIH
Pariz 1 Jula — Kakva je at-mosfera
na konferenciji trojic
ministara vanjskih poslova koji
su se sastali prošlog petka i koji
raspravljaju plan američkog drža-vnog
tajnika Georga Marshalla za
pomaganje rekonstrukcije u Euro-pi
točno se ne može govoriti
jer službenih izvještaja još nema
Ruržoaska štampa iznaša razna
naklapanja a nekoja ide čak tako
daleko pa izjavljuje da je sovjet-ska
delegacija "uporna" i da sto
Amerikanci se hvale sa
atomskom bombom
KAŽU DA HI MOGLI CIJELI
SVIJET UNIŠTITI
Chicago June 30 — Profesor
čikaJkog univerziteta Robert M
Hutchins univerziteta koji slovi
kao "porijeklo" atomske bombe je
Jučer rekao da Sjedinjene Drfave
imaju dovoljnu količinu atomskih
bomba na svom skladištu da bi mo-gli
posve razoriti sve veće gradove
na svijetu
Hombe koje u prvi puta ekspto- - i
dirale na Hiroshimi i Nagasaki
stvar su prošlosti — kaše profe-sor
Hutchins Američka nauka us-pjela
je usavršiti nove i praktič-nije
bombe Takvih bomba ima kod
nas velika rezerva "Mi mofemo
napasti odmah i moida uništiti
ostali dio svijeta predpostavljaju-ć- i
da drugi nemaju atomske bom-be"
— istakao je profesor
— k ovome bi se mogla nado
dati ona biblijska — "Tko se mača
' laća od mača i pogiba"
merici dolare i potajno bez
odobrenja slao te dolare
Paveliću
Nakon toga javni tužilac
postavio je optuženom slije-deće
pitanje:
— Znate li molim vas da
je Maček već prvih dana na-kon
okupacije bio kod ko-mandanta
njemačke pancer
divizije?
— Ja prvih dana nakon
okupacije nisam bio u Zag-rebu
Na to upada u riječ optu-ženi
Kvaternik Podignuo se
na optuženičkoj klupi i izja-vio:
— Ja sam Mačeka tamo
sastao
Javni tužilac: Tko ga je
tamo doveo?
Optuženi Kvaternik! Ne
znam Znam jedino to da
kad sam ja ušao unutra na
šao sam tamo sjediti Ma-čeka
— Kada je to bilo?
— 10 travnja
— U koje vrijeme7
— Poslije p r o glašenja
"NDH"
— To znači već prvih sati
nakon ulaska vojske Maček
se nalazi kod komandanta
pancer-divizij- e U kojoj je
to bilo zgradi?
— U hotelu "Milinov"
Predsjednik suda postavlja
optuženom Perieviću nekoli-ko
pitanja u vezi njegova
mišljenja o generalu Ivanu
Prpiću Perčević izjavljuje
da je Prpić dobar vojnik i
pošten čovjek Na to pred-sjednik
čita izjavu tog usta-škog
generala o Perreviću u
kojoj Prpić tvrdi da je ge-neral
Perčević bio stopostot-no
njemački orijentiran i da
mu je jednom prilikom re-kao
da još prije konačne po-bjede
Njemačke treba do
kraja potpuno pročistiti sa
Srbima tako da nakon rata
u "NDH" bude što manje
Srba Prpić izjavljuje: "Sto
se tiče njegove primjedbe da
se ima pročistiti sa Srbima
stekao sam utisak da on
odobrava mjere koje se
poduzimlju protiv Srba tj
da ih se u masama likvidira
i prisili na bijeg iz "NDH"
Optuženom zločincu Per-čevi- ću
postavio je još neko-liko
pitanja njegov branitelj
pa je rasprava završena u
120 sati Pretres se nastav-lja
sutra ujutro preslušanjem
optuženog ratnog zločinca
Kaschea
KONFERENCIJE
POSLOVA U PARIZU
ga konferencija neće uspjeti
Medjutim po nekojim stvarima
se doznaje da je britanski mini-star
Devin istupio pred Molotova
sa neke vrste ultimatumom naime
da se sovjetska delegacija složi
planom kakav je ili da ga odbije
Ministar vanjskih poslova SSSR
Molotov traži garanciju da se
pomoć Europi ne daje uz političke
uvjete koji bi mogli oslabiti ne
zavisnost europskih naroda
Devin i francuski ministar vanj-skih
poslova Didault tijesno sura-djuj- u
i slažu se u svemu te su
spremni provesti plan i bez sudje-lovanja
Sovjetskog Saveza
Kad se konferencija svrši što
se očekuje danas ili sutra ministri
će objaviti službeni komunikej i
obavjestiti svijet o rezultatima
svojih pregovora
110 novih bolnica više
u Jugoslaviji
Ieograd — U toku prvog peto-godišnjeg
plana u Jugoslaviji će
biti pored ostalih sanitetskih usta-nova
izgradjeno 110 novih bolni-ca
sa ukupno 14000 kreveta U
izgradnji ovih bolnica investirati
će se 5400 milijuna dinara Podi-zanjem
ovih novih bolnica doći će
u godini 1951 na 1000 stanovnika
31 bolničkih kreveta dok u godini
1939 na 1000 stanovnika dolazilo
svega 205 bolničkih kreveta Od
oslobodjenja do danas broj kre-veta
povećao se na 36000 prema
31000 koliko ih je bilo u 1939
U Beogradu će biti sagradjen
kreditom od 500 milijuna dinara
bolnički centar sa 1500 kreveta r