Jedinstvo, April 13, 1956

              3TRANA 4 Priredbe zajednicara
u Torontu
Toronto. — Od interesa
za sve zajednifcare u Toron-tu
i cijelom juinom Ontariu
jo descto ktitflacko takmi6e-nj- e
HBZ, koje ce se ovdje
odrzati u petak i subotu 20.
i 21. aprila.
Takmiienje ce zavrsiti sa
elikim banketom u subotu
21 aprila. Kdje ce biti podi-u-Ije- ne nagrade pobjednici-ma- .
Banket ce se odrzati u
novom Hrvatskom Xarod-no- m
Domu, 1GC0 Dupont St. cra poCinje u 6 sati, a
poshje slijedi pies.
Kuglackim
rukovodi zajednidki
odsjeka, banket priredju-j- e
832 "Jadran".
ce glavnih odborni-k- a
HBZ iz Pittsburghha.
ranije,
1-- 1. aprila, odsjek
Toronto - sjednica SJK
U ponedjeljak 16 aprila odrzati cese redovita sjed-nica
окгапка SJK. Sjednica ce se odrzati na 38G Ontario
St.. pocetak tocno 8 na
Pozivaju se svi 61anovi i clanice da ovoj sjednfci
nefaljeno prisustvuju. jer iroamo vaznih stvari za rje-sava- ti. Tajnik.
Toronto - sjednica odsjeka 961 HBZ
IJedovita mjesedna sjednica odsjeka 9G1 HBZ odr-z- at
ce se nedjelju 15. aprila, 10 sati ujutro, na 1579
Dupont Street.
Poziva se clanstvo da prisustvuje. Tajnik.
proslavit
priredba
Hrvatskom Narodnom
Dupont Street.
"Zajednicara"
Vukelic
REGULAR
prite-wlnnln- g drama
the
Uprising
Children 23c
u
TT.TM.Urffn
Windsor - sjednica ogranka Saveza
Ojjranak Sa":-- a Jugoslavenskih Kanadjana odriat
ce rcdovitu nedjelju 15. aprila 10 sati prije
Buskom Domu.
Sjednica je vrlo jer se dati izvjeSca dele-Kat- a
konvencije. Nas Nacionalni odbor poslao je
stanoviti proglasa pak je na§a
da ih stoskorije podjelimo medju narod пабој koloniji.
Toga radi sveukupno Clanstvo da posjeti ovu
vrlo vaznu sjednicu Tajnik.
Hamilton filmsko vece
Orjranizacija JugoslavcnsJclh Kanadjana
priredjuje sa filmom 'T'JESMA MLADOSTI"
— nedjelju, 15. prostorijama Jugoslavcnskotf
Doma na Beach Zabava ce pofceti 7.30 na
Pozivamo sav nas narod iz Hamiltona i okolice da
dodje na ovu i vidi ovaj divan
Svi nam dobro Zabavni odbor.
Ч&в' _Ш
kite flr ~јУ
~—-=v.-_Vi_4i''3i__I—ј_V"з_кtг'iZ;_..fjSi-"a-r vЖО-v--l.—4.M: v4JHflBVMdBv r—s - . J ♦ 9--m3. -
'%+ T
STREET"—
"RORDER ULICA
Doors opened 6:30 — Adult &5e,
Starts Mon. Apr, 1 - Bellevue CoUrrr- -
Jcdan od najljcpJih sovjctskih
SRIJEDA
( -- APK1L IK tS3 i & 9:15 P.M. N 'ИГ-а-Г W
--ЗА7TГис ЖшЖ#
(Nastavak a rtr. 3)
hiljada drugth t!iji su tsto
ili slicni utisct. Pa ipak, verujem da
nct5u prcterati ako da i ovih
nekoltko u prrt- -
stavljaju milljcnjc i svih
krupan ncdostatak
po-ieljn- o.
rrake
sredjuje
osnorj
naptsati iitare knjige.
takmicenjem
odsjek
slavlju prisustvovat
dvojica
Tjedan
sestu
Domu,
Ovoj proslavi prisustvo-vat- i
urednici
FIRST TI3IE
PRICES!
The
Ghetto
GRANICZNA
Jrunswick
naic vnjeme
NVm Timti
sjednicu
podne
Scste
broj konvencije, duznost
poziva
15. aprila.
Saveza
zabavu
aprila,
zabavu film.
__4_____j~~_l.
6 .Theatre.,
ЈзРШг
RADIO CITY
Izlozba o zivotu
iseljenika
ovakvi
primera osnomotn
osedanja
IIATIIl'KST
ST. CLAIK AVE.
koje
kumente stotina hiljada Ijudi jugo-slovcns- ke
stru torn pogledu prctstaljale
naraStaje dragocenu
dnost.
oratrih tzloibi livotu ise-ljenika
obrazorala jedna
potpunjenija izlozba zrmlja,
koja putorala
Interes tztoiba ore
trste tmapred biti
vdikL
OvJm putem obracamo
iseljenu bracu njibore
Ijudi zcmli. I Polaliti samo nema-- 1 Obracamo IScljcniCima
dovolino. nego Ito i za saradflJU
sa istoritktm dokurrcntima j Koordinacioni odbor Udrufenja
nalim tseljenicima. Takri mate-- ' i Matica iseljenika ostalih republi-rija- li
bez sumnje postoje. Ali oni . post prve izlozbe doneo
ргГкирЈјсн? i koncentrisini j zajedntdku odluku da orakve
racrtu ; nisu sredjeni t izloibe odrie i ore godine
jof upotpunjene ptsanej rokom Iscljcnicke nedelje. po
tstorije tsdjcnickna Ito prctstar f raznim krajevtma zemlie. Posle
lia kako za sa
iscljenike, tako za nafu
Stega samo
nego i moralna obareza sva-ko- g
nat. a rxxebno iselje
пкЗсе organizacije. talcre
prikuplja i kako
se oni sa6rrali i kojih
e mogle
odbor
a
Ovom
dana u su-botu
975
u sati ve6er.
u
ce go-diSnji- cu.
I ta ce bi-ti
u
ce
i Brkic.
t
at
H'enaw
— English eubtltlea
filmova
York
u u
u
vazna, ce
sa
u
se
-
—
u u
Road. u veejer.
doSlil
-- N-
7
kaicm,
zc-mlj- a.
svoju
AT
bi zaista sadriale istoriske do
kxvi koji lire u inostran
i u
za budufe vre
o rulih
se u
za ctlu
bi od mesta do
naroda za
zna se da ce
se rvu
nala i orga
nalih u
je da ne sto SC
smo vrlo
okudni
o
ka ove
nisu na je se
rednont ne-- najesen
ma jedne —
o
me
bi btlo ne
da ma
terijale
bi na
H
na
bt
sta.
na
mo
KASADSU VKRAJlcl IRSE I LUKE PR1PREME 7LA PRO-SLA- W
lOO-GODl&SI- CE RODJE.SJA VEUKOG UKRAJIS-SKO- G
KMJI2EVXIKA IVAN A FRAXKA. GLAVXA PROSLA-V- A
ODR2AT CE SE V WIKXIPEGU 6., 7. 8. JULA. TOM
PR1UKOM BIT CE OTl'OREN MUZE] IVASA FRAKKA.
U PRIPREMAXJU VIKIPESKE PROSLAVI ODRZ.'T CE SE
MEKOUKO POKRAJXSKIH PRO SLAV A— TESTIVALA. JE-EXA- M
OD 7AKV1H FESTIVALA ODR2AT CE SE V TOROKTV
29. APRILA, MASSEY HALL.
"BIJELA KUGA"
Beograd. — List "Borba" u
lanku "Bijcla kuga u naSoj ze-mlj- i"
piSc:
Jugoslavia se svakc godine po-ved- a
za 2)0 do 300 hiljada stanov-nik- a.
Na taj na£in ona spada u red
onih evropskih zcmalja, koje u
poslijeratnim godinanu imaju naj-viJ- u
stonu nrirasta stanovniitva.
U 193-1- . na svakih hiljadu doilo
je oko 18 novih stanovnika. Ali
tako nije u svim kraje'ima. U nc-ki- m
podrujima sc ci dale vrc- -
mena zapaia proces dcpopulacije.
U tim krajeima postoje 6tava se
la, kojima su porodicc s jednim ili
bcz ijednog djeteta pravilo, dok
prosjefoa jugoslavcnska porodica
ima dvoje do troje djece, a u ne-ki- m
podrujima Bosne, Kosmeta,
i Makedonije 6ak i troje ili frtvero.
Za mjesta, gdje se pojavljuje dc-populac-ija,
kaie se, da ih je zahva
tila "bijcla kuga".
Pojeva depopulacije ili "bijele
kugc" primijcena je joS prije ra-ta.
U vrcmenu izmedju 1936.39.
godine statistiari su zabiljciili sta-nov- it
broj kotara u kojima je go--
diinji broj umrlih bio vct'i ncgo
rodjenih. Usto su ncki kotari po,
kazivali sasvim ncznatan priraitaj.
Ovi kotari mogu se podijcliti u tri
oblasti.
U Srbiji je prije rata "bijcla kuga"
harala u ро1агс%-аЛот- , ram
skom, krajinskom, timolkom i
zajcarskom kotaru.
Trazc se radnici
i Za kupiti crve (pick wunni). i Radl ле po nofl. Naknadna plaa I
(bonus). Samo marljlvl radnici
koji ae intereslraju za zaradu
i preko $100.00 tjedno neka e Jave
za ova J posao. Upitajte re kod:
, Dominion Miolesa1e IUit Co. Ltd.
rear 2C Heintzman St. Kcele and
I' Dundaa district, Toronto.
i radu
nizacije da nam sa svoje strane po
mognu slededh meseci u prikuplja
nju nutcrijata o druIr-eno- m iivotu
i radu iseljenika, koji ima znaaj
za izloibu. U ovo dotazi u obzir
sve ono Ito ima i najmanju opitu
vrednost — slike iz kultumo-pr- o
etnog fivota i sporta pojedinih
druitava, klubova i grupa; nomine, J
casopisi, knjige, razne rezoludje.
odluke. znacajne prepiske i pisma
fz oblasti politike. privrede. nauke.
prosvete, kukure, sporta itd. Na
poledjini tih dokumenata trebalo
bi cltljtTo napisati Sta je, iz kog
vremena potife i odakle.
Umoljavamo nale sanarodnike u
iseljenittra — pojedince i organi-zacije
— da takar material dostar
Ijaju na nlie navedenu adresu:
UJrmirnje iseljmil-potTMtml.- A
Srbtje, BeegrjJ. Smlttrr 41,
JngosLrri}.
JOVAS DJAJ1C,
sekretar.
U JUGOSLAVIJI
U Vojvodini ona je obuhvacala
Sombor, Bclu Crkvu i Vrjac, a
u Hrvatskoj Batinu, Dardu, Bje-lova- r,
Dugo Sclo i Novu Gra
diJku.
I u Slovcniji bilo je pojave "bijele
kuge", i to u Mariboru i Ptuju.
U svim tim kotarevima zabiljcicn
je najvtii stadij "bijele kugc",
to jest bilo je vise umrlih ncgo
rodjenih.
U poslijcratnom periodu zasad
ovakvi slutfajevi nisu zabiljczeni.
Ali podaci s kojima raspolazcmo
govore, da u bliskoj budulnosti
'bijcla kuga" mole zahvatiti Jos'
Jire podruje.
Vet u 1954. zabiljczeni su ncki
krajevi s niskim prirastom stanov-niStv- a.
Jcdno od takvih podruja
nalazi se u istofnoj Srbiji i'obu-hvac- a
tri kotara: Poiarevac, u ko
jem je na svakih 1000' prirast iz-nos- io
7,2 stanovnika, zatim Ncgo
tin (priraitaj 7,1) i Zajccar (5,2).
Isti je slucaj i s podrut!jcm u sje-vcrn- oj
Hn-atsko- j u kotarima Bjc-lova- r,
Koprivnica i Krifevci, gdje
se stopa priraitaja krece izmedju
5,7 i 2,8. I u Slovcniji postoje dva
kotara gdje je zavladala "bijcla ku-ga":
Ko£cvje s prirastom 4,4 i Go
rica s prirastom 0,8. Medjutim, ovo
nisu jedini podaci, koji ukazuju na
ponovnu pojavu dcpopulacije kod
nas.
Jedna analiza, izradjena na
osnovu podataka iz popisa sta
novniJtva izvrJcnog 1918. go-dine,
joS vise ukazuje na ovu
opasnost. Prema njoj u 25 biv-Si- h
kotara i 49 gradova bilo je
15. marta 1948. godine 500.158
zena izmedju 20 i 40 godina, a
zena do 19 godina koje treba da
hudu slijcdeca generacija majki.
svega 436.529, ito znac"i, da se
na ovnm podruju broj majki
smanjuje iz gencracije u gene
raciju za 13 posto.
Nfcdju natim struc'njacima nc
postoji jedinstveno miiljcnje o uz
rocima "bijele kuge".
z N
Bojni otrov jos iz Prvop
svjetskoff rata
Na belgtjsko-francusko- j granici
nalaze se bojiita iz Pnxig svjetskog
rata. Prije neki dan Igrala su sc tu
na jednoj livadi, cetiri djecaka. Tom
pnilKOm UJCCaci U prcxJI JCUJru
staru, zardjalu granatu i baratali
oko nje Odjednom je granata ek
splodirala uz mukli prasak, koji je
potjecao od plina, koji je strujao
iz granate Bojni otrov zahvatio je j
svu cetvoricu. Jedan od njih ostao
je na mjestu mrtav, dok su ostala
trojica prevezrna u bolnku gdje se
bore sa smrco. Cetrnaest ooba. koje
su doile u dodir sa djecadma, me-dju
njima i jedan lijecnik, trie je
oboljelo od trovanja. Granata. koja
je vet" desecima godina Iezala ne-reknu- ta,
sadrlarala je najjaci otrov
iz Prvog rrjetskog rata, poznat pod
К L, Е Т V A
( tstortfskt r о т a п) — AUGUST SENOA — I ___________ —— . . ——— ————————— ———___—__————————__—-- . i———
(29)
Sva Pozcga podigla se na noge,
da diglo se vise od Poicge, teii bi
vojska iz tri kraljevine. Dalcko Ijc-sk- a
se srebro, zlato i alem. dalcko
sijeva vito koplje, pcrnati Jljcmovi,
a nad cetom vijore sc zastae na
prolictnom suncu, rumene ko krv,
bijele ko snijeg, modre ko ncbo,
nada svima crna zastava sa bijelim
kniem. stijeg vranskih krizara. To
je liga". koja se slozi u bratstvo
svetotajstvom u hramu zagre-aAo- m.
bratstvo za slobodu i pra-v-o.
a na iclu lige jezdi na bijelcu
pid zlatnom mitrom Pavao Hon-a- t
zagrcbadki, dried i veliki srebrcn
krst Cvijet je to plemstva. od svake
sablje zadrhto bi vrag, svako ime
nosi drevnu slau, vrijedi bogat-stvo- m malu kraljcvinu, pod svakim
oklopom bije ponosito sree, pono-sit- o
kao i glava. koja se pod gvoz-deni- m
Jljemom diie smjelo uvis,
kanda nc gleda .drugo ncg Boga,
neg boije sunce na nebu.
Ta ponosita gospoda od Save, od
Drave, od Kupe, od mora, od Po
tisja i Podunavlja, sprcmna da po-Ict- e
u boj, idu da se mire sa kra
Ijicom Mirijom, slabatoom kifcrju
silnoga Ljudcvita, a gospodu prate
silni glasovi zona, silni ko gromo- -
vi. rva cistini pred grauom zaustavi
se ccta, da (ckx. Ujcdamput sinu iz
gorskoga zelcnila koplje, i poput
sjajne zmije spuStala se gvozdena
6cta nizbrdice, u njoj kraljica i
njena druiina.
— Ide, ide! — Sapnuie si braca
"lige", sjedei kao ukopani na ko-njim- a.
' — Ide, ide! — vikaSe poieSki
sudac, taruci si rukavom znoj sa
briinoga cela — iskaSlji se, narode,
da ti bude grlo cisto, kad "svitla
kruna" dodje, nek cuje po naSoj
preponiznoj viki, kako su Pozcfani
'"virni". IskaSlji se narode pa vici,
da ti rcbra pucaiu. — Tako vikaSe
sudac, motajudi se amo i tamo, dr-i- ci
pozlaenc kljucve grada. VeS
cvo dospje kraljevska pratnja pod
brdo. U srijedi pomicabu sc Jkrip-Ijut- fi
na tcSkim toovima Jiroka
otvorcna kola, obiiena pozlaenim
gvozdjem, a nad njima bijaie
na cetiri stupa razastrt grimi-za- n
Jator, sa vrlu kojega Jc-prJa- ie
{Kt zraku plavetna zastavica
sa aniuvinskim ljiljanima. Polaga-n- o
pomicahu se kola po rdjavu pu-t- u,
premda su ih vukla fctiri jaka
bijelca, kraj kojih stupafe sve po
jcdan momak vodci konja. Na
mekim sacovima sicdila kraljica
Marija, a uz nju mati joj Jclisava.
liiava Kraiicvinc onase micuno,
pIaokovo. bjcloputno djevoje od
pctnacst godina. SlabaSno tijclo zla
uzrasta, odjeveno je dugom, viso-ko- m
haljinom od modra sukna, su-h- e
joj ruke pocivaju kano mrtve u
krilu. a ni ducacka putna koprcna,
ni zlatni obrucic" na Ma ne doda-vaj- u
tim lijenim crtama poluuvcla
lica vise velija, ncka nujnost. ncka
dosada gleda iz sumrtvih, sivih o
ii}a. Bilo je. kanda Marija ne mari
za svijet. Samo katkad stisne blijede
usne ko od ljutine, samo katkad
digne oholo gla-u- . spuJta prczirno
vjedje. Tim jedinim kretom i mi
gom sjea te svojega dostojanstva.
AI drukija joj je mati Jelisava Bo
Snjakinja. Lijeno poziva bujno tijclo
prezrele ienske na uzglavlju kola.
Desna ruka prebire okrajke zlatno- -
ga pojasa. kojino stcfe crnu firoku
haljinu od svilena sukna. doc'im Ii-jev- a,
virefi iz Jiroka rukava, podu-pir- e
gla-- u nareienu cmom koprc-no- m. Cudna glava. muika mislif,
pafe i oni crni brfii pod orlovim
nosom, na punima usnama stute na
mu&u. Vidi se, bila je nekada lije-p- a.
sad je put uvela, potamnjela.
sad joj guste crtice kraj ociju, ustiju
odavaju i gusta Ijcta. ali dodavaju
oitromu lieu nrfto muJke krepcine.
I AI
imenom "zuti krii". Ovaj'je otrov
joJ 'ivijek imao svoje jako djelo-vanj- e.
Xovo nalaziStc
dijamanala
Iz Moskve javljaju da su na te-ritor- iju
Autonomne Rcpublike Ja-kuts- ke otkrivene naslage dijamanta.
koje su po veWini ras-n- e cuvenim
dijamanttsktm poljima a Juinoj
Afrki. Te naslage dijamanta pre-ma
Radio-Varsa- vi mogu postati
jedan od najvecth izvott za peve-алј- е
vahtnog fonda Sovjetskog
Sattza.
Ptica trubac
Plica triibac" Inri u zabacenim
prcdjelima Venecuele. Stanovnid
je pnpttomjjavaju, da M im siu f
n.—u .kao c.uvar we.e. .fwaat т. ш1ас
osjeta opasnost L. kad se kucx, koju
cuva, priblizava neka nepoznaU o-- I
No kosa je vrana i glatka, duge
obrve sjaju ko nekada, a timne oci
rofi bi da su besmrtne, kako se
micu i krecu, kako pale i zegu, ka-ko
se poput vatrcne strijelc zapilje
u svaku duJu. Mnogo su vidjele,
ta prezreli obrazi su im zivi svje- -
aoci. jcusava sicze usnicc na uga-ba- n,
ujedljiv posmijeh, kanda sve
na svijetu za niita ne cijeni. kanda
je svi jet caia bistre vode pred nje-zini- m okom. AI opet joj ncopazice
mune oko sad imo. sad tamo, da
vrcba, da uvrcba. Ccsto i prrfesto
zabludi joj pocled k visoku konja- -
niku, Stono jaie tik njezinih kola.
Konjanik spuSta nehajno uda goro-stasno- g
tijcla niz rcbra svojega
vranca, nehajno pada i bijcla kaba-nic- a
niz mrku surku. Visoki samur-kalpa- k
stoji nahero na bradi mogao
si slutiti, da je to za mladosti bio
zlatokos junak. Za s-o-ja
I) eta lijep,
opet je tvrda i mrka lica, iz kojega
samo sitnc oci vrcbahu u dalj. To
je slavni nadvornik Nikola Gorjan-ski- . Za kolima jezde na konjima
suh Talijan u crkcnu grimiznu
ruhu. kardinal Dmitar, pa malcn
krian Covjck, brkat i zubat svat pod
g'ozdenom koiuljom. Lacko od
Lufenca, i drugi boljari, a medju
njima Hrvat Ahacij Prodanii, sla-baS- ni sin jakog Mikiifa bana, koji
occvo blaro rasiplje u slastima kra- -
Ijcvskog dvora, a cijelu povorku
okruiava (cii kumanskih konjanika,
kralji6'na straia.
— Ah! Eno ih ondje! — prita
pnu Jclisava palatinu. — Ma cijcla
vojska.
— Vojska proti od te vojskc jest
Gorjanski. Eno i Pavla biskuna,
ah, i buntovnik Palizna dodje. Vi-di- S
Ii bijeli krst na crnu suknu?
— Vidim. Bune sc. junacc sc.
kanda cc zapoviiedati. Polako, ju- -
naci, razmetat cu tu t rdjavu ko
Jerusolim, ni kamen nc ic ostati na
kamenu. Samo jednog da nc vidim
medju njima.
— Koga?
— Biskupa Pavla. Taj pop je
iilav i mudar.
— Ti si iilaviji, mudriji.
— Gotovo ga sc bojim.
— Ti?
— Poznam ga dobro. Znam, koji
je dobro sluzio Ljudcvita, mogu
micriti, koji zlo bi sluiiti mogao
Jclisavu. AI, kraljicc, sjcti Mariju,
se milostivo nasmiicSi; mlada
raljica zaboravlja vazda" taj pos-mijeh,
pace i kraj soga zarunika.
Sustala sam, majko, vozili ste
me po Srijcmu, dovedoste amo u
roireu, пд mc нгс wiu u лти
ce kao cudotvoran kip. I gladna i
zeuna i umorna moram se smijaii.
Gotovo mislim, da obijam sva vra
ta svojih kraljcvina, proscdi milost.
— To je duznost kraljicc.
— ZaJto ti ljudi ne dolaze k me-ni- ? Ta manji dolaze k vee'emu. Za- -
Jto nc putuje Gorjanski mjesto
mene?
— Gorjanski nije kralj, ne nosi
krunc, --a svi silni toji podanici ne
mogu k tcbi, al postaju vjernii,
kaa uglcdaju mcuj sobom kralji
6'no lice. Sjaj krunc kroti i bijes
divljaka. Zato budi escla, vedra,
kad te pozdrave ti ljudi, neka im
milostivo sine tvoja kraljevska
mi lost.
— Hocu, kad holes' ti — kimnu
Marija — al cudo je to. Vazda mi
govoraste, da su nasi ncprijatclji,
pa da im budem prijazna.
— U5ini, kako ti rckoh.
—- Hou, kad je tvoja olja,
majko.
— Stante! — doviknu Gorjan-ski
konjutaicima, nek dodju amo.
Gotpodine od Luccnca, zovnite go-spodu,
recite, da ih ccka njena
vjctlmt kraljica.
Lacko Lutfenac potisnu konja. i
I
soba ili divlja livotinja, on zatrubi
i na taj nafin upozorava svoga ga
zdu na opasnost.
Svijctlo pokrece sat
Jedan od poznatih Ivkarskih
tvomtea sarova javlja o izradi lire
fotoelektricnih satos-a- .
ofi se ami navijaju uslijed u-tje-c- ija srjetla.
Jednosatno orietljenje. bilo pre-ko
prirodnoc il mietneg izrora
svjetla. dovolino je da prodaii kre- - fntr %tre za fitava 24 sata.
j Biljc Kao liiek protiv .
tromhoZC
Pored poznatih preparata bepa- -
rina i dikonmaroia. koji sprecavaje I zrulavanfe krvi kod tromboze, ali
cesto napadaju dree-- ortfane, pre- - f
rorucute liiecnik ur Jiri ftefl iz '
nmi 111 ПГП1ЛЖ(ЖП I1TVIVJII.L1
& .јад лтrсkПhсh. МoгdЈnЈoсаs1no jomurendaeln')e
djeteline ("melilotas officinalis")
za casak dojezdi sva zagrapce sjaj-n- a
!cta boljarske "lige' pred krun-sk- a
kola, da se je zemlja pod njome
tresla, da je Jclisava stiskala usne,
Gorjanski zube.
Biskup Horvat primaknu sc sa-d- a
bliie, ostaviv nrito za sobom os-ta- lu
iclu, pokloni sc kralj id tri puta
te cc mirno rcci:
— Da si nam zdravo, svijctla
krui.o, u naictn kraju ! Tvoja raiiot
uroti nas amo, naia nada dotcde
nas amo. Pred tvojim liccm stoji
boljarstvo, stoji plcmstvo, tvrd
bratski saez starih plcmcna, koji
u kruni vidi zlatnt itit zakona i
Svijctla ktfen Ljudevitova! Erava. suhoi zemlji blagoslovna ki-s- a,
budt gladnomu ljudstvu nuna.
budi ozcbloj duSi sunce. Vidi sa-m- a.
slusaj sama tcJkc tuibc i tc-gob- c
zemlje i sudi sama po zakonu
istinc. Po tcbi sini ovoj kraljevmi
sreca i pravda, koju nam oblak za-klanj- a. Tomu sc nadamo od tcbe
klicudi: Slava kralj ici Mariji!
— Slava kralj ici Mariji — za- -
5rmi teta lige kao iz jedne duJe,
kalpakc. maeve i koplja, a
spuStajuli zastave svoje. — Slava
Mariji! — orilo sc gorom i dolom,
a taj silni grom protresc duJu mla-d- e
vladariie, fije lice porumeni
dovrh glaxc. Mozcbit planu u njc-zin- u
polusncnu sreu iskra iivota i
I radosti, gdje ju slavi toli dicna 6e- -
ta, mozcbit joj bojazan t plahost
od tolikih silnih ljudi pot j era krv
na blijeda lica. Staviv ruku na prsa,
poglcdnu posrtance majku, prcnu
se s Jelisavina miga i progovori:
— Hvala vam, plcmenita gosno-do- ,
na pozdravu. Drago mi je cuti
rijeci vjcrnosti vaie. Dodjoh u ovu
kraljcvinu, da cujem tuibc vase i
da popraim, sto je knvo, jer je
moja prva skrb i briga, da budu
moje kraljevine sretne! — To re-ka- v.
mahnu Marija boljarstvu ru-ko- m.
AI Ivan Horvat trgnu mac" i. sta-viv
se pred oruzanu cctu, viknu
glasno:
— Dozxoli, svijctla kruno, da
mi, braca jednoga sacza, branitclji
prava i zakona, dopratimo najviiu
sudinju naSe kraljevine u kraljcv-sk- i
stan. Nata plcmenita prsa naj-bol- ji
su tcbi Jtit.
Lice Gorjanskoga zadrhta pone-St- o, iskra kao u zmije sinu u njc-go- oi oku. Marija poglcdnu i opet
plaho mater si, koja je nepomicna
oka, kamena lica sluiala bila rijofi
biskupa, a na Ivanov poziv samo
malkn okom trcnula. Jclisava kim
nu keferi, a Marija rcce:
— Draco mi je, plcmenita gos- -
podo1 — i mahnu Ivanu rukom.
U jcdan fas opkoli ceta lige kola
kraljicina, odmaknuv kumanjsku
straiu i ostale dvorane, samo Go-rjanski
i kardinal ostaSc gotovo kao
sunijei u torn kolu.
— Gospodine Gorjanski, ostaj
pri men i — sapnuse drjcucc usne
Jdisav a paiatin primaknu svoca
konja bliie kolima.
Glasovi to zvonila zvona. claso--
vito orile se trublje u znak, da kra-ljica
Marija, praccna plcmstvom
Dalmacije, Hrvatske i Slavonijc, u
lazi u vjcrni kraljevski grad Pole
gu. Polagano pomicaie se svetfani
prood medju gustim tisucama ra
doznalih glava, od kojih je svaka
htjela idcti lice kraljicc. Uz zivi
urnebes dizahu se tisude ruku na
pozdrav. a poiciki sudac vrtio se
znojna cela medju stiskom klicu-tfe- g
puka i nogama gospodskih ko-nja,
koji [x malne pogazite. Jetlva
ПН1 podje za rukom predati pozla-tfen- e kljuee. a znameniti mu go-v- or zaglutivala je burna ч-i-ka svje
tine i topot boljarskih konja. tako
da je mlada kraljica samo vidjela,
kako se na znojnom lieu suca usne
bijesno pomicu kao u njemaka, i
Marija se tomu cudnemu prieoru
n-asmjeh- nu milostivo.
I
Ovaj se 1л vec" davno pije u Mo-ravsk-oj
protiv tromboze, proJirenja
vena i nekih oboljenja srfane arte-rij- e,
uvijck samo uz lijec'nitki nad-zo- r.
Interesantno je ovdje napome-nt- i.
da su lijecnki Drukert. П-Ј-king- er
i Koler. sa svcuctliita u G-rih- u, otkrili novi faktor zgnava-n}- a
u covjecjoj krvi. koji ta obilje-fi4- i
rim-iki-m brojem X Oo otkrufe
omogacit c"e boije ispttivanfe krvnih
bolesti i trorrfoze Vet je dekno.
da lfdi oboljeli na jetri u svejoj
krv i nema hi dovoljno faktera X.
Sovjctski supcrpenicilin
Вгј(1ни €awpi, u „. 4didnu "Medical Journal" vUe o
jednom novom antiWetB. koji $e
preizvodi u Sovjetskom Sueem
pod imenom aRwrokm. fij--e re d-j-e-lovanje
deetrrotrHko face od pe--
ntciuha Psac Лапка. ruski prof.
, Ш . VJuau 1ЧМ1. ua anvifr- - tin mole upotrebki i protiv onih
vnta koka. koja su protiv svih ov
talih antibtotika irnune.