Jedinstvo, February 28, 1956

              STRAN'A 4
KULTURNE VIJESTI
Jugoslavenska knjizevnost u SSSR
Moskva — Sovjetska cjtaoci
mnogo sc intcresuju za knjtievnost
naroda Jugoslav i)c, kako za klasi-cn- u
tako i za savrcmenu Nedavno
je driavno izdavacXo poduzecc
"Lijepa knjiievnost" izdalo popo-larn- u
NjegoJevu pocmu "Gorski
vijenac", roman hrvatskog proza-каг- а
protfog vjjcka Augusta Senoe
"Scljafka buna", odabranc pjcsmc
slovenskog pjesnika France Prefer-na- ,
koje su preveli sovjetski maj-sto- ri
pera Tihooov, Svjetlo.a, Lu-govsk- i.
Zenkovic" i drug! j Nedavno je u Lenjmgradu izda-t- a
antologija "Poezije zapadnih i
juinih Slavena" U nju su osim
pjesama Dranka Radiccvica, Jova-n- a
Jovanovica--Zmaj- a, Ivana Maiu-ranic- a.
An tuna ASkerca ukljucene
i pjesme ranije nepoznatih so% jet-ski- m
citaodma predstavnika Jugo-slav
enske knjiievnosti O svakom
autoru. fi"je su pjesme na?tampane
u antologiji, dati sj biografski po-da- d
u kojima se goori o stvara-Jacko- m
putu pjesnika
Uskoro cc se sovjetski fitaod
upoznati i sa drugim djclima ivtak
nutih majstora Jugoslav enskc .knji-ievnosti
Priprema se 2a Jtampu
popularni Svi koji su
"Pop Cira i pop Spira" Sada knji-zevni- ci
Moskve rade na sastavlja-nj- u
i prevodu antalogije novela i
pri5a jjgoslavcnskih knjiicvnika,
odabranih djcla Radoja Domanovi-£x- ,
Ivana Branislava Nu-Sic- a
Potrebno jc istafi da su se
sov jet skim gledaocima i fitaocima
narofito dopale komedije Branisla-va
NuJica koji je postao popularan
u Sovjetskom Savezu poslije stav-Ijanj- a
na scenu njegove "Gospodjc
ministarskc" Ove "odine c'e neko-lik- o
kazahita Movkve, Lenjingrada
i drugih gradova Sov jetskog Saveza
iznijeti na scenu NuJiceve kome-dije.
U 1956 godin! c'e izdavacko
poduzee'e "Umjetnost" izdati zbirku
njegovih kazaliJnih komada, a sa
tirise price I "autobiografiju",
koja je puna iarkog humora, pri-prema
za Jtampu Driavno podu-zee'e
lijepe knjiievnosti.
Sovjetski knjizev ni casopisi "No-s- i
mir", "Znamja", "Ogonjok" u
posljednje vrijeme su doni'jeli na
Na Solti o I vara sc
muzcj Marka Marulica
— Splicanina
Split — U maloj uvali Necuj-jam- ,
na otoku Solti. uredjuje se
spomen-muz- ej Marku Maruhu-Splicanm- u
(14i0— И24), jednom
od najstartjih hravtskth pjesnika.
filozofu 1 humanistu Zgrada u
se uredjuje muzcj vezana je
za iivot 1 rad pjesnika, koji se, bje-zcv- fi
od Turaka, bio sklonio iz Spli-t- a
na otok Soltu.
Pored pjesnikovc bistc, koju je
izradio Ivan Meitrovic'. u
te biti tzloien dio sa6ivanog dopi-sivanj- a.
Jto gi je Marko Marulii
vodio s ondainjim splitvkim hurru-nistim- a,
zatim djela Stampana na
latinskom i hrvatskom jeziku. ve-li-ki
broj filozofskth spisa, pnjevo-d-a i prepjeva ovogstarog hrvatskog
pjesnika
Na morskoj obali postavk e se
kameni stup za privczivanje bro-dov- a.
koji e sknbolizirati pm su-sr- et Marulica s Petrom Hektorovi-em- .
Ovaj susret poznat je u natoi
literaturi po tome. Jto ga je Hek-torovi- V
opisao u svom ddu Ri
banje i ribarsko pngovaranj.?
Xovi sovjetski filmovi
Moskva. — V sovietskiin Lwv
kokko novnh umjetnickih ffimeva.
Kijcvski
#
ktno-studi-o z-av- rik je "Matf po romana Makstma j
' Gorkog.
U studifu 'Maksim Gorki" mldi
reiiser S. Rwtocki zavriie j film I
iz koHioznog Ути Zemfa 1 i
lfedi"
Stota nrdtava Xu?ice- -
voir MDr u sofiikom
narodnom kazalitu
Sofija — Povodara stote pred tve NuK'creg komada Dr o
ofi}skorn narodnom kazaltSru Ла
$d Kirkov ansambl kazalisa rr
redio cula rrriTanost
svojirn stranicama novcle 1 pjesme
Vjekoslava Kaleba, Branka Coptca,
Mihajla Lalica, posvecene narod
nooslobodilafkoj borbi Jugoslav en-sko- g
naroda i njegovom sadaSnjem
iivotu. "Casopis inostrana litera-tura- ",
koji regulamo pise o kul-turno- m
i knjiievnom iivotu Jugo
slav ijc, donio je u prvom broju za
1956 godinu roman poznatog
srpskog knjizev nika Dobrice Cosi-£- x
"Dalcko je suncc" Taj roman
c'e uskoro izafi u specijalnoj knjizi
u masovnom tiraiu Njeca izdaie
Driavno poduzecc lijepe knjiiev-nost- i
U prvoj polov in i 1956 go-din- e
ce "Inostrana Iiteratura" iz-da- ti
roman Ive Andrica "Na Drini
cuprija".
Nedavno se u komisiji Sav eza
knjiievmka SSSR za stranu knjize-vno- st
sakupila grupa kritidara i
prevodilaca, koji izucavaju jugosla-vensk- u
klasicnu i savremena knji-ievnost
Na sastanku se razmatralo
stvaralaJtvo Dobncc Cosica U zi-v- oj
dhkusiji uzcli su u'cJca pre
vodioci romana Daleko jc sunce '.
nastavmd i studenti odjeljenja
knjiicvnosti slavenskth naroda Mo-skovsk- og
univcrziteta, te knjizev- -
roman Stevana Sremea nici Moskve istupali
Onkara,
otoku
kojoj
muzeju
jednoduJno su isticali da je ta sjaj-n- a
knjiga napisana talcntovano t
istinito, da su u njoj na narofit
svoj na6'n stvorcni hcrojski likovi
boraca za oslobodjcnje naroda, da
je knjizev niku potfo za rukom da
donese do fitaoca misli i osjecaje
svojih junaka, da pokaie svu snagu
njih9vc samopregornosti i patrio-tizm- a
O Jo4adjajima u knjiievnom ii-votu
Jugoslavije, o novim knj'gama
Ive Andrea, Antona Daraca, Vje-koslava
Kaleba i drugih, o knjifcv-ni- m
smjerovima, o izdavacloj dje-latno- sti
i kazaliJnim rciijama, upo--
redo sa casopisima, saopcava svo-jirn
fitaocima "Literaturnaja ga-zeta- ",
"Vccernjaja Moskva", omla-dfnsk- e
novine, kao i moskovski ra-dio
u svojirn knjiievnim emisijama.
Sad se cesto mogu vidjeti pre- - j
vodi novela savremenih Jugoslav en-sk- ih
knjiiesnika i u provindjskoj
Stamp! Sovjetskog Saveza.
. LItot j.
Sto predstava ovog NuJicevog
kazaiiinog djela dano je za ncJto
viJe od godinu dana. Interes sofij-sk- c
publike za ovaj komad bio je
vcoma velik.
Kinczi u pocast Mocarta
Be — U prvoj polovini febru-ar- a
doputovala je avionom u Be
delegacija muziVara Kineske Re-publi- ke
Delegacija je posjetila
Salcburg, rodno mjesto besmrtnog
kompozitora Volfganga Amadeusa
Mocarta, ftju dv jestogodiJnjicu ro-djen- ja
proslavlja cio kulturni svijet
Tamo je kineska delegacija pre-dal-a
medjunarodnom udruienju
"Mocarteum' s8 000 Sv icarskih
franaka kao pomcxf Kineske N'a- -
rodne Republike zx izdavanje cje
lokupnih Mocartovih djcla
Pozar unistio naviljon sa
pet atelica likovnih
umjetnika Zasrrcba
Zagreb — U ula Gorana,Ko-2£л£- л,
kraj Tuikanca. izgorio 2(
tanuara t zv McStrovtcev pavilion
sa pet ateljea slikara 1 kipara Po-i-ar
e izbto oko pola noci i od kro-v- a
zahvaao ovu veiiku drvenu
zgiadu Vatra sc naglo iirtla 1 us- -
studijima ov,h dana zavrsene ,e ne--
' Г' T' тососпми V™'
film
re
ziJovima izgerjda skoro do teme--
1Ц Steta je neproqenjiva. jer su u
poiaru tzgerjek umjetmcXi radovi
petorkc istaknutth likovnih umjet-nika,
kipara VefHU Bakica. Keste
Angeti Raderana i Ve4ftora Ma
cukatina. zatim slikara Fraaa Ba
cea i Ljbe Irancica.
PRODAJEM
MfcaJe £©к tvite za klti.
J" LALFORD
Brandford. Ontario.
fNa Highway Sl
W E L L A X D
BANKET - KONCERT - IGRANKA
Dolazi torontovski omladinski zbor "Slolwda"
Uanket i koncert sa igranlcom priredjuje orpam-zacij- a
Saveza Jujroslavenskih Kanadjana u Wellan-d- u, uz uelce Torontovskog omladinskog zbora "Slo-boda- ".
Banket, koncerat i igranka odriat ce se u subotu
10 marta, u Ukrajinskom radnic-ko-m domu, Ontario
Road. PROGRAM:
1. Vetera pocinje u 6.30, za koju se odbor
stara da bude aa izvrsnom — mladom pecenom
svinjetnom t drugom hranom i ive drugo ito sa
time pripada;
2. Koncertni program pocet ce u 8.30, koga
u glavnom izvodi Torontovski omladinski orke-st- ar "SLOBOD A";
3. Poslije koncerta igranka i opca zabava
do pola noci.
Ulazna karta za koncert i zabavu je samo $1.00
I dolara po osobi.
Ulazne karte su sa dva sretna zgoditka; pri
zgoditak je parker pero i olovka, vrijednost $20.00
dolara ; drugi zgoditak je elektriCna lampa sa umjet-no- m
ruzom u vrijednosti §10.00 dolara.
k Pozivamo sav лаЗ narod iz Wellanda, Port Col- -
borna, Thorolda i drugih okolnih mjesta da nas po- -
sjete i da zajednidki provedemo ve6er pored bogate
domace veSere, nasih narodnih pjesama, igre 1 dobre
rauzike.
S V I X A M DOBRO D O S I. I !
HAMILTON - ZABAVA
U subotu, 3. maita, ogranak Saveza Jugoslavenskih
Kanadjana odr2ava zabavu sa plesom u Jugoslav enskom
domu na Beach Rd. Na zabavi ce svirati izvrsna muzika
i razonoda za. stare i mlade zagarantirana.
Pozivamo sav naS narod u Hamilton i okolici da nas
te veCeri posjeti. Zabava pofiinje u 8 sati na veCcr.
Zabavni odbor.
Diplomatski odnosi Jugoslavije sa drugim
Stara je, nrcdratna Jugoslav ija.
inula 1910. godinc diplomatske
odnose s jedva 27 zemalja.
Od pnih godma Jugoslav ija jc
do 1930. godinc uspostavila diplo-matsk- e
veze u rangu ambasada sa
11 driava, a u rangu poslanstva
sa 18.
Taj je broj ncprestano rastao pa
se danas vec" udvostrucjo — popeo
na ukupno 37.
S Ausrtijom, Bclgijom, Brazi
lijom, Bugarskom, Burmom. Ve-Ii'ko- m
Britanijom, Grclom, Egip-to- m,
Etiopijom, Indijom, Italiiom,
Kanadom, NR Kinom, Mcksikom,
Poljskom, Rumunjskom. Saveznom
Republikom NjemacTcom. SAD.
SSSR, Turskom. Prancuskom i Ce
hoslovaclcom — sa te 22 driavc
odnosi su u rangu ambasada
U rangu poslanstva odnosi su
nam sa 32 zemlje: s Albanijom,
Argentinean, Afganistanom, Boli- -
A
2.00
na
vijom, Venecuelom, Danskom,
Izraclom, Indonezijom, Iranom,
Islandom, Japanom, Jordanom,
Kostarikom, Kubom, Libanonom,
Libijom, Luksemburgom, Madjar-skom- .
Norv eikom, Pakistanom,
Paragvajem, Sirijom, Sijamom.
Urugvajem, rinskom, Nizozem-skom- ,
Hondurasom. Cilcom, Svi- -
Svedskom i Republikan-sko- m
Spanjolskom.
U Australiji, na Novom Zelandu
i u Junoafriclcoj Uniji postoje £C-ncra- lni
Pored toga, Jugoslavija ima i
nekoliko stalmh misija. Dvije u
New Yorku i 2enevi: stalnu misiju
pri OUN i stalnu delegacija u
sjediJru UN Jedna stal-n- a
delegacija nalazi se u Parizu —
pri Organizaciji za ervropsku eko-noms- ku
suradnju, ц Betlinu je
vojna misija, u Trsru Ured pred- -
stavnika vlade rNRJ.
HORIZONS
Gloria ttftttkeg mtraiffog poire tj Izlazt ш П jelita ar 23 sf no!fj VrtJfAje геЈлкаот ielegtf m ttttt sa Ptetre Celt. KanaJ-si- t
ttreJmk Brute MscHeburgh
10 cent! po komadu.
Godisnja pretplata $1.00.
Narudihu molet- - polali preVo --Jrdint- liravno od HOItt ZO.S 2- - Street, Toronto Г.. Ontario, Canada
"MATI6IN ISEUENI6KI KALENDAR"
"J e d 1 nstvo" posjeduje mali broj "Ma-ticin- a
iseljenidkog kalendara za 1956.", kojega
je izdala Matica iseljenika XR Hrvatske u Za-greb- u.
Knlendar je veoraa debre uredio fime Ba-le- n. Sadrii veliki broj interesantnih dlanaka,
prWa, pjesama itd. Begato je epremljen sli- -
kama.
Cijena kalendaru je
Xarudzbe slatl upravu
carskom,
konzulati.
evropskom
Cijena
Cumhrrlaad
Jedinstva
J
(17)
K L E T V A
— AUGUST
Znano vim je i sada budi vam opctovano, dx je Dra-g- t
Goninka, buduci ovdje domaifa, ko goder ja, iila
po zloj namjeri medju svijet ter sijala na mene otrov
medju svijet Pero kcvaJ, ree, dotcpo se u grad i zi-d- o
si kudu, a ne zna sc, 2im, da li poltenim all zlim.
JoJ rece, kako govore vjerovani svjedoci da zlo kolo
vodim i k Agatt Francckovoj, ma srama ienskoj,
hodim, pak je greJno ljubim, a toj reccnoj Agatt dade
baka mita srebrna, ncka na me govori, da sam s njom
grcino zivio, pak najzad rede, da su Zlatobradiccvi
pod vrbikom ludi, ter daju sinovku u zakon covjeku,
koji s drugima grijeli, koji ce ienimo odinstvo pro-sipa- ti
za bludni grijeh I ne buduli zasitila svoju
zudjim Iazl)ivim govorom, eli, da sam odmetnik
grad skc slobode, i da plctuli sa svojirn bratidem
Grgom spletke radim zatrti pravice grieve. Pak kako
zao glas najbrie leti 1 ja5c zvoni od zvona, pa kako
jc ljudstvo brzo najprije povjerovati zlo, evo mi je
lice pred Bogom i gradom pocrnilo, i zato potrebu-je- m
od vas, da mi date pravdu 1 da me opcrcte po
zakonu A ja vclim u ime Boga iivoga, da sam fist,
za kakova ste me dosada poznavalt svi!
To rckav, dignu kovac" ponosito ftlo i stavi de$nicu
n svoje ycc, te pogleda bistrim okom cijeli skup.
"fad rece sudac Miklin:
— ОгигпЈбе! Prizovi pred naJe lice Dragu Gon-6nk- u,
gradjanku gncTcu A potlje zoini sve svjedoke,
koje nudja Pero PriJlin, kovaS, i koje nudja Draga
Gon&nka.
Glasovito viknu oruzmk na vrata:
— Drago Gonfinka, gdje si? Drago Goncmka,
gdje si ' Drago Goncmka, gdje si ?
Tgrbljena, ЈЧаресЧ se u batinu, dovue se vracarica
sitnim korakom u sudnicu, zavrti gledajudi u zcmlju
glavom i progovori:
— Na, tu sam !
I opet viknu oruznik na vrata:
— Tko boiji dajc za koga parca svjedoanstvo,
pnstupi pred lice slavnoga suda.
U sudnicu navali hrpa svjedoka Vaznim korakom
umdje u svecanom ruhu Zivan Benkovid, vodetf jeda-nae- st
grickili gradjana, a medju njima vlaikoga vrafa
Jakoba, komu je danas debelo lice od radosti sije-val- o.
Pak dodje Jela po priJvarku "Guska". drobna
kriljava zenica srednjih godina, kojoj si sitne otri,
izvinutu bradu i Siljasti nos jedva razabirao pod du
gackom kapom, kako su je onda obiavale nositi pi-Ijari- cc
zagrebaike Za njom zibala se ugojena ienska
glava u Sarenoj suknji i pod crvenom pec'om, okre-tu- ii
svoje crveno, puno lice na sve strane namigu-jud- i
ovximu i onomu, i skupljajuli svoje debcle usne
u besraman posmijeh. Najzad pako priiulja sc Pavao
Gone, vodec"! pod rukom dva prijatelja, Boiu- - Milo-gled- a,
kuitrava covjcka sa crvenim nosom, krojafa,
komu je igla od vina rdjala, i Jakoba Hudidana, me--
tiara, svata sliljava, komu sc je neobrijana, ncoc-{Ijan- a
glava cudnovato zibala u zavratmku sivog zo-bun- a.
Svi poklonise se sudu i reko?e: — Hvaljen Bogf
— svi se razredise pred ogradom u kolo oko kovaca
i vrac"arice Tad opet prihvati sudac Miklin.
— Vi. Ijudi boiji, koji pridjoste za svjedoke pred
ovaj naj stol, stojte na mini, dok ne bude na koga
red, a kakovo bude pitanje, takov budi odgovor po
dull c"ist. i svaki znaj, tko se krivo roti, da c'e mu
glava pasti pod sud po pravu griclom i navadi kra- -
Ijevine naJe Slavonijc. Zatim okrenu se sudac k sta-ro- j
Drag! i rece:
— Drago Goncmka Tuiio te Pero Priilin, kovac",
da si na njega po gradu zlo govorila, o njem lagala
i poitcno mu ime crniu.
— Lafe Pero' — zaleti se Goncmka sucu gnjevno
u rijed
— S mirom budi! — opomenu je Miklin — nisam
pri kraju. JoS te je tuiio Pero, da si druge mitila, da
mu jezfkom naliude i ime mu sramote.
— Laze Pero, laze ! — zakrijeiti stara, рјепеб se
1 diWi glavu.
— S mirom budi ! — zagrmi sudac — Kako te je
krivio, pozvah te po pisaru pred moje lice i urekoh
ti rok. da na deseti dan nudts griclcomu sudu dv ana-e- st
v jerovanih svjedoka. koji c'e pred oltarom svetoga
knia na press eto evandjelje prisWi. da nisi kriva, da
ti je jezik prav, da si na Peru istinu govorila Drago
Goncmka. danas je sttdbeni rok, pokait svje svje-doke.
Stara zajuti 1 pooikrw nikom.
— Pekaii svjedoke — opeteva sadac oitro.
— Tu su. tu su! — izrmunlja GencTnka. poazav
pakem гх svoja ledja.
— Pekairte se S4de — vAmi MiUtn. ,
Tad pfislwpi drzevite PaviU Ger£ i % пјнп prifttt
zse dnigevi. krofac i metktr.
— M. svjedoSme za Drag — odrrati Pavtta.
— Vt Samo ste troftca, a sad pka dvanaesterkM
I Tjererafw k Нхтг. A tebi. PavtCa. ne vjenife twd,
jer м vec" bte ne fedamfet pod pravdem i kaitigem.
Sa znal ti. MHoglede, za GonAvlm. a proti Peri
Greri!
KrojacV raotao od vdfke neprtlikc svofu kapu.
imtrea npod oka na Pav£#a, koji re 9tajao kao drven
stop.
— Starni S4de — umuca napekon — mens re
S E N O A —
koSe, da idem sjedo!iti za Dragu, koja mi je su-sje- da,
pa sam iso svjedoSti, jer nisam na svoje oJi
vidio, nit svojirn uhom uo. da bi Sta kriva bila. AI
kov-ac-u Peri cast! Cast! ne dao Bog. da bi ja na nje-ga
ialnu ri jec" gov orio.
— Nitt ja' — probrblja liudidan, rruJudi iakom
— niti a, pravo govori Milogled Stx imam ja s Pc-ro- m
posla, slavni ude Ja veiem metle, Pero kuje
potkove. nismo si jedan drugomu ni na putu, ni na
kvaru.
— Pak zaSto nudja J svoje sv jedocanstv o ' upita
sudac
— Eh' — nasmjehnu se metlar od ncprilike. po-rumen- iv
dovrh glavc — doso je k meni PaviSa, i rece.
hocu li zasluiiti banovicu Boze moj, zaJto ne bi u
to zlo vrijeme' Rece mi, da idem za Goncmku svje-doflt- i,
koja da je prav a. A ja si mislih, dobro. kad
jc prav a, idem svjedoc'iti, i tako dodjoh s PaviJom
amo AI Peri kovafu cast, fast!
— Jc-- u li ovi svjedoci vjerovani pred nailm sto-lor- n?
— okrenu se Miklin priseinicima.
— Nisu — odgovoriJe na to
— A ti, GonJinka — nastavi sudac — pravda) se
soma, kad nemaS ni jednog vjerovanog svjedoka
— Sta da se prav dam — odvrnu stara Ijutim,
muklim glasom, sveglcdajuci u zcmlju — ne cu se
prav dati, ne treba mi svjedoka. Da sam lit jela, bila
bi ih kupila. Sta ne mufite pod stare dane i povla-cit- e
na sud' Ja nisam ni?ta kriva, niSta, vclim vam
Kivni su na mene Gricani, svi, svi do zadnjega,
zlobe me i hude, a od mojc su ruke samo dobra do-zivje- ll. To je, zato me mufite.
— Govori pravo i zdravo, pa ne izmicl nadesno.
nalijevo. Sada se pita za Pcrino poJtenje — prigo-vor- i
Miklin.
— Briga mene za kovaccvo poitenje! Nek si ga
stavi pod kljuc ili nek si gx nosi na pazar, briga me-ne.
Ako je koja duSa po gradju govorila o kovacu
krivicu ili pravicu, zar mora Gonfinkin jezik kriv
biti? Dajte mi mira, zaSto ste sc na mojc srec objcsili
kao pijavice?
— Ne-izvij- aj sc, Gonfinko — viknu sudac — ti si
za kovaca govorila, da Ijubi tudju ienu, da jc pre-Ijubni- k.
— Ja? Ja? — osovi se Gonfinka, i u oko sijevnu
joj plamcn. — Nek si je Ijubi, ako hoe'e, ja toga ni-sam
govorila, i tko me krivi, laic pred Bogom i su-do- m
— Laic' — kriknu 2ivan, en en od jara ! skofi
pred ogradu. — Suci, dajte li mi govorenje, meni
poStenjaku pred vaSim poStemm liccm?
— Dajcmo, Zivanc'
— Hvala vam i dajte mi siuha. Ja ovoga kovaca
znam, kao da mi njegova duta na dlanu stoji, i da
jem vam svoje poStenje u zaklad, da je fist Pazim
za prijatelja, za sina, otkako Slobodan kuje na Gricu
Da mu srefa bude cijela, a da njegove brige nose
dvoje ledja, rekoh mu u sto prilika- - Kumc. ieni sc
bit c'e ti bolje. bit c'e lakie. jer je kuca bez icne tijelo
bcz duic To si je kovaf zapisao za uho B1I0, pak
sc zbilo, namjera ga namjerila na curu "pod vrbi
kom", na moga Sure sinovicu Meni je to kruto go-dil- o.
I podjoh glavom u prosce ter itprosih za kovafa
djevojku, i kad minu Tri kralja", da se mladi uz
mu. AI da, presjelo irrf veselje Najcdamput sve e
po gradu ne?ta mrmljalo. najprije istiha kao dalek
v jetar, pak bliie i bliic i najzad glasno ko grom, da
Pero. ovaj po?trni Pero. Ijubi greJno tudjega fovjeka
ienu i da pljuva na Boiju zapovijed. A ja to full i
ovdje i ondje, pak si pomislite, kako mi je du$i bilo
kad sam to coo Petar PrJlin, preljubnik! Srce mi je
iaptalo, da je fist, al Ijudski ga Je jezik blatio Re-koh
si: II je fist, pak mu hudoba poitenje levari, mo-ra- m
ga oprati, jer jc poJtcno ime najvefe blago na
svijeru; il je, fega Bog nc daj kriv, onda je njegova
sramota i moj a. jer sam za nepoitenjaka isprosio po-Jten-u
djevojku. Izbaviti moram njega, ako je prav
izbaviti nju, ako je kriv, to je krfcanska duinost Pak
su i Ijudi u mlinu doculi bili za tu sramotu, docuia
i djevojka B1I0 je borbc placa. al nije bilo svatova
Pero je pttao. gledao. Pero se srdio, za$to odbijaru
svadbu od dana do dana. jer o toj hudobi nilta znao
nije, a u mlinu mu govorabu, po mom nauku. da
treba jo? ovo i ono pri red it 1 za opremu. at to bijahu
samo rijefi, jer.su cekali, dok ja ne iznesem istinu na
vidjelo IV sam traiiti trag. ko Jto se ide z rijeku
dok ne dodjrf do vrela Pjtah prvoga. od koga da
una te tie glase. i kad mi rece, tko. po?o sam drugo m, trecemu, cetvrrom i naidjoh, hvala Bogu. iz
koga taj otrev tece Na. ova vraija rwdoba zamislila
je zle gkse na Pera kovaca — Draga GonSnka. Reo
— nastavi Zivan sv-- e tn+jim glavom dtlStfi od jara
ekrcrrav sc Goocffiki — ne dao ti Beg zdravlja. vje
Jtice jedna. Sta ti je oaj poftrni raladac zgrijeiio, te
mu gazif ime i poitenje pred svijet em. a je li ti ikad
za makevo zmo ikodio na dfi t tijekt. da ti ga era
zMa м srce kao zmija iza grma?
— Oh Oh! Oh Benedetto gevori kao evan
4&Це — vrseljaJe se vraf, tarufi si dlanc i jrkaje!
uede gradfane laktom.
—- Goveri. Tracarice grda. pred slavnim gradjan-ski- m
sedom. Sto je ona crna dta zaliila. koja ne-uvrijedje- na
nami{lfa Wiinfemu zle. U mm otraje
dane itveta, dx otkme klevetora srte od sca, jer to
м ti htfela, to. dx omraxif zarucnika zaratmci. Red
CNastavit ce se)