Jedinstvo, March 06, 1956

              i ттттттттттттттттттттттшт
STEANA 4 ZANIMLJIVOSTI
Oaza u Icdenoj pustinji
Antarktika
Clanovi ruskc ckspedicije u An-taikti- ku
stupili ju ovih dana, u Ie-ien- oj
pustinji zemlje Krai j ice Me-i- i
(Queen Miiy), na tlooaze, koja
jc vebka oko 500 kvadratmh kilo-meta- ri. Prema vijestima moskov
skog radija, podnevne temperature
01 torn podrudju iznose plus 23
stupnjeva Celzijcvih. Ovu su oazu
m istodnom dijelu antarktidkog
Continent opazili iz aviona joi
1918. godine amcridki piloti, kadi
su dolazili iz Nose Zelandije. Me-djuti- m.
Rust su bill prvi, koji su
suli nogom na ovu oazu Jcdna
grupa udenjaka pod vodstvom Ko-rotkcvi-da,
utvrdila jc, da oaza nije
vulkanskog porijekla, kao ito se to
prije mishlo Jako zradenje sunca
i toplota tla topi led u proljede,
nastaju potoci t rijekc, koji sc sh-vaj- u
u slatkovodna jezera U pro-IjcV- e
je ova) predio potpuno bcz
leda. Klima se znatno razlikuje od
okolinc. Zrak je tako suh, kao u
kakvoj pjeidanoj pustinji Biljno
carstvo je ipak oskudno. Topic zra-dn- e
struje kredu sc nad kamenitom
povrimom oog tentorija, koji po-Лпј- е
oko 330 kilometara istocno
od opscnatorija Mirni (Mirny)
na Juinom polu Samo jcdna vrsta
ptica, bijele boje, gnijezdi sc u sti-jenam- a.
Digleski udenjaci zakliu-duj- u
iz izvjeitaja o "toploti stije-na- ", da hi oaza mogla biti ccntar
podzemne radioaktisnosti Ved sc
dulje vremena nasluduje, da u An-tarkti- ku
postoje ogromne kohdine
urana Na tcmelu ruskih izvjeitaja
kruie glasovi, da Icgcnda o otoku
Antlantidi nijc niita drugo nego
kontincnt Antarktik
Vazan doprinos opcrativ
noj tehnici Hjcccnja raka
Na ncdavnoj siedmci Amendkog
druitva kirurga Dr Strug je obje-lodani- o
afno otkndc UstanoIe-n- o
jc da iniciranjc nekc posebne
obojene twri u okolim raka moie
todno oznaditi doklc dosiie ta no-vorsori- na (rak mozc rasti tako da
se provtim okom n- - moie odrcditi
njegova proiircnost) Novi prepa-ra- t
medjutim unutra 15 minuta u-la- zi
u prohodne limfne iile i ill-jczd- e, ito sc moie lijepo vidjeti,
dole ne ulazi u one odoe koji su
ispunjeni stanicama raka. Drugim
rijedima sad de se modi mnogo pre-cizni- je
ocjeniti kojc se sve tkivo
mora operativno ukloniti.
O.svojcn najvcci vrh
Amcrikc
Cileansko mtnistarstso obrane
objatilo jc ovih dana, da jc jcdna
ckspcdicija, sastasljena od civilnih
i xojnih osoba, uspjela da se popne
na najviii vrh Sjcserne i luine A-mrei-kc.
Dosad se smatralo, da je
7010 metara sisoki rh Akonkagva.
u Argentini, najviii vrh ameridkog
kontinenta Visma sada ossojenog
vrha nije objavljena.
Riba sa cetiri oka
Jcdna brazilska ckspcdicija otkri-l- a
jc na som istraiiwdkom putu u
slisu rijeke Gurupi, izmedju Para
i Maranhoa, jednu rstu ribc sa ce- tiri oka Dosad nepoznata riba mo- ie doscdi duitnu od 25 ccntimeta-r- a
Nekoliko primjeraka oc ribc
donescno jc u Rio dc Janeiro radi
dctatinijeg prcglcda i izudavanja
USi govore
l-izt- can umxerzitcta Ohio zani-maj- u
sc sada s jednim zvudnim
fenomenom. koji e otkrncn tck
pnje 20 codina Tada je utwdjeno
da Л)%ск nc govon samo ustima
cc i uJima. Pomocu osjctI)iih
mjcrniclwih spraa moglo se doka-zat- i
da za %njcmc govora isti gla-v- i
izlaze i iz uiiju Tada se oa
ncobicna poiaa nije dalie pratila
Siclna djeca rastu brie
od nesretne
Do podataka prof-Taylo- r
u ikoli u Midlandu (USA)
ProuJaau6 rast tisucu Jkolskc
dece. uporcdiuiHfi ca
nim pnlikama. Kao dscsiim sta- -
Pronasli sina nakon
cetrnaest godina
U kufi seljaka Ilije Stanoj6ca
iz scla Pjeicamce. nedalcko od
Vrgmmosta odriana jc oih dana
skromna, rijetka se£anost. Ro-ditel-ji
Ilija i Milka Stanoj6d pro-nail- !
su sina, o koj emu msu niita
znah ei pumh 14 godina.
Poifctkom ISM 2 godine u ehkoj
ncpnjateljskoj ofcnzivi na Petrou
gora ustase su uhvatile Milku
Stanojdiif sa crrvoro male djece
otprcmih je u logor u Staroj Gra-diSk- i. Tu su je odojili od djece
i uputili u Njema£ku na prisilan
rad. Djeca su bila otpremljena u
Zagreb Nakon trogodiinjcg pnsil-no- g rada u Njemafkoj Milka Sta-nojd- it vratila se u soje sclo.
Zivjcla jc sve dosad u uvjerenju,
da ne fc pronaci nijedno dijete
Krajcm deccmbra prolle godine
njen sin Radc. koji je 1942 imao dtje godine zatraiio je pu-te- m
itampc roditelje. Na o$no-- u
nckohko manjkaih podataka rodi-tel- ji
su fi uspjeli ргопаб u okolici
Dugog Scla kraj Zagreba. Do ja-nua- ra oe godine djrfak jc promi-jem- o
vise od dvadeset djcjih do-mo- a
no razmm krajeima zemlje
Roditciji pronadjenog d j c ( a k a
spremaja sc da potraze ostalo
trojc izgubljenc djece
Prva opcracija na
Sjcvcrnom polu
Smatra sc, da je ovih dana iz-rsc- na pna opcracija na Sjcvcrnom
polu. Jedan clan ruskc ckspcdicije
obolio je od upale slijcpog crijeva
Lijcnik jc izmJio operaciju na
jednoj santi leda uz asistcnciju jed-no- g
metcorologa jednog mehani-(it- i
Osam dana poshje operacije
rpcacdiojennut dcuminoogstaoteolepgertafvisrltiati soju
Arakcina protiv bolcsti
spavanja
Studirajudi bolcst spavanja kod
stoke u prcdjclima Nigcrije, bri-tans- ki uccnjak dr William-son
pronaSao je akcinu, koja Jest
mjescci imunizira stoku od zaraze
protiv bolcsti spavanja Bolcst spa-anj- a izazia ce-c- e muha. Uslijed oc bolcsti bilo je vrlo teiko
t i stoarsto u nekim dijcIoima
Afnke
Lcdcno i atomsko doba
na istom mjcstu
Prihkom kopania tcmelia za
zgradu nokusnog atomskog rcak- - K
tdo.riaaiu VtoirrgtiniUji,eIoniari,iliu saumerandcnkiocji
na jedan drcni nam iz ledenoe
doba, za koji je botanicar Roland
Drown utrdio da je star HO do 130
miliona godina. Inienjcri sc rac
mUIju da ovaj panj postave, kao
spomenik isnrcd zcrade. kao sim- -
bol susreta ledenog doba s atom-ski- m.
Koliko smo stvarno ч
stari?
Zahvaljujui dosadainjem na-prct- ku medicine i poholj&anju ii-sotn- ih uslova. prosjcfni ljudski
vijck sc za poslcdnjih nekoliko de-ccnt- ja znatno produiio Na ncdav-no- m kongrcsu cerontologa — stru- -
enjaka koji se bave prouftivanjem
prtJiIcma starosti — razmotren e
problem nalc starnc starosti.
Kako kaic franaiski fiztolog
gerontolog Alcxt Garret. %rijemc
kojc dolazi, mjexeno jc noidlji-si- m satom to su progrcsivne i nc-popraslj- he promjene naicg tijela
Oil sog rodjenja diictc povinje
stariti. to Jak brie od starca. kon
gotoxo uopfe ne stari pomoJu 1--1 „.i._i . u п.,.,..,. u..,r i.._.._t .w.vл.-. - mctoda zaravtanja rana — icd.nog
njcni su ujpjeiiii pokusi da bi sc pj nadmi u „p.tixanje xttalnosti
n-ucii-i
titraji, koji izlaze iz uJiju. __ u$tjmo%Ieno je. na pnmjcr. da
fizoonharaliuipnoomg osctuetosspkcocfiajabiihiskmoimlctroil-i- nkonji djcte,t0a KotdadrlaOtmhgodc.neantimzacrtaasrtae
za pnjerws uofcna rurocito kod M %Сч1лт jinl koj „ 20
pilota na brzim aviomma s jakim рц Jc4Ct dinl koj „ka iumovtma oj 50 роЈша i iiXTU kod co- -
tth doiao ie
i sa ocijaI- -
i
ah
i
i
i
Tames
i
i
t .. i ~
i i
oj
vjeka od 40 godina za 18 dana.
kod ovicka od O godina za 25
dana. a kod cbjeka koi je preiao
60 godina za 32 dana' "Unutraf-nj- i
dogadjap" odvijaju se kod dje-tet- a
mnogo brie nego kod oJraslog
i!i starca
Godina dana je zi ctnjeka od
njem dcce. otkno je. da sretna i 0 godma usr%an dvostrako kraa
redjena deca rasru normakio. dok прт tto rrw e bila kad je imao 20
u nesretna pokaznala razne ano-- fodma. fein pata kraa nego kad
malije U toku dcet mfeseci. ko-- imao 10 godma. a deet od dva-Iilc- o
je trajala kontrola. sretni ue-- n? Ги kraca neco onda kadje
nik narastao e 1 1 cm. manic sre- - j k difete od godma Ovo vrije-tan- .
s istaknurom mtdigendjorn te w ne izgleda samo subjektimo
bujnim dutevnim iirotom zabilje- - i k"ce. ref se fmoJefke promjene
iio ie napredak od samo 2 on. dek ' razmjemo broju godma, sve rise
su djeca. koju su ostali iilam'rali i
,
usporaraju
zbog toga patda od kompleksa raa- - Za Dante-- a je "rokmna iivot-ni- e riicdnosti. ostala na isrome nor tmta" bila nccdie izmediu 3
rasti
samo
raz-v- i
w LAX
BANKET-KONCERT-IGRAN- KA
Dolazi torontovski omJadinski zbor "Sloboda"
Banket i koncert sa igrankom priredjuje organi-zacij- a
Saveza Jugoslavenakih Kanadjana u Wellan-d- u,
uz u£e£ce Torontovskog omladinskog zbora "Slo-boda- ".
Banket, koncerat i igranka odriat ce se u subotu
10 marta, u Ukrajinskom radnidkom domu, Ontario
Road. PROGRAM:
1. Vetera pocinje u 6.30, za koju se odbor
ttara da. bude sa izvrsnom — mladoro pecenom
svinjetnorn i drugom hranom i sve drugo ito sa
time pripada;
2. Koncertn! program pocet ce u 8.30, koga
u glavnom Lzvodi Torontovski omladinski orke-st- ar "SLOBOD A";
3. Poslije koncerta igranka i opca zabava
do pola noci.
Ulazna karta za koncert i zabavu je samo $1.0O
dolara po osobi.
Ulazne karte su sa dva sretna zgoditka; prvi
zjjoditak je parker pero i olovka, vrijednost $20.00
dolara; drugi zgoditak je elektriCna lampa sa umjet-no- m rufom u rijednosti $10.00 dolara.
Pozivamo sav паб narod iz Wellanda, Port Col-born- a, Thorolda i drugih dkolnih mjesta da nas po-sje- te
i da zajedniiki provedemo veCer pored bogate
domace veiere, na§ih narodnih pjesama, igre i dobre
muzike.
SVI NAM D O B It O DOS LI!
FILMSKA VEcER U TORONTU
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana u
nedjelju 11 marta ce pokazivati jedan od nnjpopular-niji- h
muzickib filmova "Veliki koncert", na :$8G Onta-rio
Street.
U filmu ce biti izvatci iz opera i narodne pjesmc i
plesovi. Pozivamo паб narod mjesta i okolice da posjeti
ovaj vrlo interesantan film.
Pocetak u 8 sati uvecer.
Odbor.
TORONTO - SJEDNICA ODSJEKA 832 KBZ
U ponedjeljnk 12. marta, odsjek 832 HBZ, u 8 sati
uvecer na 386 Ontario Street, odrzavati cesvoju redovitu
sjednicu.
Xa sjednici ce se raspravljati tekuda pitanja odsje-k- a
i sadasnja kampanja Zajednice iz tih razloga je po-trebi- to da clanstvo posjeti ovu sjednicu u §to vecem
broju.
Tajnik.
TORONTO-SJEDNI- CA SJK
Kedovita mjeseina sjednica ogranka Saveza Jugo-slavenskih
Kanadjana odriat 6c se u nedjelju 1 1. marta,
2 sata poslije podne, na 386 Ontario Street.
Na ovoj sjednici c"e se raspravljati o iducoj konven-ci- ji Saveza i birati delegati, pa je stoga vaino da nefalje-n- o
prisustvuju svi clanovi i clanice.
Tajnik.
HAMILTON - SJEDNICA OGRANKA SJK
V nedjelju, 11 marta, od#ava se redovna sjednica
ogranka Saveza Jugoslavenskih Kanadjana u пабет do-mu
na Beach Road, u 7.30 ием
Poleljno je da svi clanovi ogranka prisustvuju, jer
ce na istoj biti biranje dclegata га konvenctju Saveza.
kao i diskusija o bududim zadacama nasih organizacija.
Ddgovori SAD, SSSR, i Vel, Britanije na rezoluciju
japanskog parlamenta da se obustave eksperimenti
s atomskim oruzjem
Tokio — Zamjcnik tapanskng Prema niegotm njec'ima pomoif-mmtstr- a
anjskih poskva Monlita ntk amencTcog ministra ranjskth
obavijestH) e vanjskopoliticTcu par- - poskna Murphy obedao je japan-lamentam- u
komiija. da su SAD. skom ambasadoru u Washingtonu.
Vclika Bntamia i SSSR povoJfoo ' da c"e USA udosofjiti japanskim
odgovorih na rezokciu japanskog xahtjrv una u olcviru mogacnesti. I
parlamenta o hitnom obustavljanju iako medjanarodna situacija ne do-- i cksperknenau atomskog oraija 2лч1јага. da se eksperimenti obu- -
J stave firitamki ministar ranjskih '
godine Medmtim. Ijaski rijek se J Г0 Celrrn Ltevd izfavie je ja- -
stalno prodaiuje. a uporedo s njun 1 panskom ambasadera u Londenu. i
i mladost. britanska vlada razurmje jipan- - ,
Gdje (e hti pobjeda naake nad s 1Г
starou i smrcu Ako seoslonimo j jipaniJci rrrdstamik je na kra- -
Ujcla u oka dofi ferno do zaklki- - u 0-- 'e rtllni 1 F
cla da je ljudski mchanizan u
oisu narasla ni mrfimetra. Kada su . i 40 rodine starosti Alt. to aiie stanju da iiti do 140 codina. U
kasnije prrmicstili one manjc ret- - . stvima rolovina iivota. jer nam toj starosti Jivot se gasi kao n--C'
srarnitc u uui doooijer tzjano
japanskom amhasadom, da SSSR
тгс dago vremena zahtijera oba- - ne i nesretne o drugi amNrenat. i dngx pokmna izgleda mnoco kra- - j tiljka. u koioi se tstrosilo gorrro, I koji im ie razbio dosadalnie smct- - ca od one Stvama rotovrna £i- - dok svaka rxaija smrt rustaie nv хт11П:е „ eksperimenata i da ♦ . . ,. ... %-ot-i,
prema snvacanm sasrementn urea ралжнЈсо popuiraaja tank- - — 7 71 — —
gerontologa. je ncpJje oko desete аје nekeg organa. zolaoju japanskog parlamenta.
K L E T V A
— AUGUST
(19)
Svi Ijudi u sudnici umukosc ko mtavi, PawJa
Gon, uiLtutt se u kut, problijcdi kao krpa, a kroja
i metlar rastrijezniie se u isti as te poetic zeljno
gledati na vrata, do kojih se krojai uz zid sretno do
smuca i umaknu.
Iz zjala gvozdenih vrata&a 6u se jauk, ko da si
komu noicm razrezao sree, saka duia protrnu. I
opct jauknu Goninka, zatim smiti se sve.
Poslije caska unidje pisar Tomo, a za njim dot cde
orufmk Goniinku pod rukom. {uklo jecaic ponik-nut- e
glave jedva koracajudi i drietfi iirom drhtasc
rukc, na kojima bijaie vidjeti tragova km.
— Pitaru! — upita sudac — ito priznadc Draga
Gondinka pod mukom?
— Niita! — odvrati pisar, stam popisanu artiju
na stol — evo, tu sam zapisao.
— Niita! ja ne znam mJta! — mrmljaic radanca
jadovitim glasom — nc muditc me, ubijtc me, ja nc
znam niita.
Sudac nagnu glau nadesno, nagnu jc nalijcvo.
lapnu na svaku stranu nekoliko rijedi, a si priseinici
kimnuJc na to glasom. I retfi de sudac:
— Mi, sudac i priseinici plemenitoga wroia, bu-du- di
skupni u punoni stolu na na{ navadni sudnjt dan
i na obranom mjcstu dijcledi pradu i zakonc ssima
i sakomu, koji nas za to pitaju, pozsali smo prcd
nasc lice na danainji rok Dragu Gondmku, aro5an-k- u
sa Grida, da ponudi danacst sjcdoka jeroanih,
neka jc pravdaju priscgom prcd sudom, da nije lagala
i laii goori!a na naScga gradjanina Peru Priilina,
kosada, kako jc isti kovad optuii prcd najim liccm. I
kad sta Draga Gondinka prcd nat stol, razumjeh smo,
da nijc smogla dvanaest rotnih pomagada, cd samo
tri glac, malo vrijedne na pradi, i razumijcli smo
joStcr po svjedocima oditim i po Iastitoj njcdi njc-zino- j,
da je bcz krivine krivila poStcnoga gradjanina
Peru Priilina za prcljubmka prcd pukom i tako mu
kwrila ime i poitenje i drugc mttila, da nekria krtsc
Zato sudLsmo po pravdi i praici, kako jc od starinc
odludeno i u rotnim kvadcrnama zapisano, sud: da
Draga Gondinka, kako odita klcxctnica, nosi kamen
od naie crkve setoga Marka do Deraca i od Dvc-rac- a
do crke svetoga Marka. To da jc znano i redeno
svoj slolxxlnoj opdini gradskoj
— Ubijtc me, ubijtc me! Nc mudite me' — ikaic
Draga, klcknuv i stiSdudi na gla i iake, kojc od sla- -
bostt brzo klonuic niz krilo.
— Suti, huda £eno — opomenu jc sudac. — Sud
ne ide dalje od prasdc, a praxda nc sell, da tc ubi-jem- o.
Orufnidc! Primi je i ovrii, kako je sudjeno. A
vi, ljudi boiji — okrenu se Miklin k ssjedocima —
iditc u mini bol j em na svoj posao. Sud je minuo.
To rckav, ode sudac sa priscznicima, a oruinik
uhvati Gondinku za ruku te jc izsede iz sudnicc iz-medju
ssjedoka, koji se bjeie iutcdi razmakli u da
rcda.
Silna ssjetina bila se na Markov trg dotisnula, a
i Srednju ulicu do Dcraca napunila. Majstori osta-sit- e
svoje itacune, majstorice kuhinjc, djetidi i iegrti
polctjcie na trg, da sc naglcdaju duda, odavna пем-djen- a
na Gndu Se jc iamorilo. dtzalo glasc, iirilo
lakte u susjedow rcbra, pade i djeca motala seu ljud-stv- u
mctlju nogama kao iilad, vicudi, riitedi t pre-bacuju- di
se jedno preko drugoga, dodim su se glac
nemirne svjetine zibale anxi i tamo poput morske bi-basi- ce
U klupku stajaie uz srada i ikolnik sa klobu-daro- m
Sdukom, a za njthosim Icdjima skrivao sc Pa-0- г
Gond, plabo gledajudi oko sebe
— No, Pasiia — okrenu se Sduka k njemu i Japnu
uz podrugljiv posmijeh — pi'}e ti jeostalo tsoje svje-dodanstv- o?
— Mud, nesredo, vrag tc pita zato — ikri'nu Pa-vii- a
i gurnu klobudara u rcbra, koji malda ne sruii
ikolnika. Kuzmid stajaic natraike sloienih ruku, isti-du- di
ssoj nos u zrak, i stuiajudi isprckidano dokazi-vanj- e
"xlalkoga" sTada.
— Da. da — progosori Kuzmid — ito jc pravica,
prasica jc. i zato jc na ssijetu zakon i sud. I nek sc
ssaki uglcda u taj primjer Zato sam i danas pestio
djcdicu iz ikolc, neka idc, ita je pravica. Aj, aj
Na ito je Gondinka doila.
— Gonila Gondinka Iisku, istjerala vuka — do-kazisa-ie
Jela Guska, koja je prcd njima tajala — i
ja sam joj zapaprila.
— Ma red. bencdette — pode vtad ilcolnika. la-paju- di
se po trbubu — nije Ii pravo, nije Ii? To c se zato. jer rodku vari j drugtfn poJtmc posleve
kvarL
— Ja bih reko — opazi klobudar — da je to za-sluiil- a.
jer je htjda zanis4ki pot4en}aka Per, a nije
tc radi todice.
— A ja bih reko — doda Ikolnik mudro — da bi
sc tu joi kakvc drage darolijc naile. da ju je Sdd jaCe
iaraflo, iziiao bi meida sam netfhti duh.
' — Op&vaj nas sveti krii! — prekrsti se Gtnka.
— Pazite. sad ide — vikmi klobudar, digmrr $e
na prstc.
Kraj egrade groblja sv Marka dizao se osamljen
debeo stup od hrastovine, ramotiite — Si "prange-rmm- ".
kako ptie u stare kavderne Pod tim
srupom stajaie medju dva krina orainika Draga
Gondinka poniknute glase. zurect pred scbe ruptm
okom. kanda je mrrva, a podalje od nje gradski vfkad.
Sad strgnu jedan oruinik vradarid kapu glare I
bijela kova padaie niz garavo jadljivo lice Onda
prlstup? oruinik i stari joj oko rrata grozden obrud.
na kojem je o lancu rtsio tclak obal kamen
— Na. kugo. dri — zdere se oruinik. starir
Gondinki kamen a ruVe —- Pari, dx ga ne pustii, jer
cu te, na, tim — doda pokazav prstora na koplje. —
S E N O A —
Ajd naprijed! Nosi se!
— Teiko! Tciko' — uzdisaSc vradarica
Pro-o- d maknu se od sramotnog srupa. NaprijeJ
idjaie ika£ grada u plavetnom ruhu, za njtm dva
oruznika pod kadgom, peredi koplje prema svjetiai,
koja se u tren razmicati stala, medju oruznidma pako
teturaie sitnim korakom klecajudi i glavurdajudi Gon-dinka,
gologlava, nosedi drhtavim rukama klcxctni
kamen. Tako stupahu prcko trga kraj ijednice u
Srednju ulicu prema Dtercima, a putem ikaie ikad
glasosnto:
— Cujte, ljudi Gridani! I seliki i mali, i start i
mladi! Oo je Draga Gondinka, zlotvonca, klevet
nica tudjega poitenja, zatornica. Pravica ju stigla, a
sad nvsi taj kamen na svoju sramotu. Sram jc bilo
prcd ligom i svijetom! Bog opduvaj poitenje vaiega
plemenitoga varola!
Svi jet bjcsnjaSe od ljutine na staru Dalcko joj c
uklanjahu ljudi kao kugi, prstom je pokazuali oci
sojoj djea, mladidi dizahu pesnice, a zene pljuxale
pred njon. i dulo se: "Prokleta vjcitice!" "Prao ti
jc!" "Sto diral u tudje poitenje!'" A ona — ukla
se dridudi oJ tcikog bremena, zurcdi p.cda sc ko lu-d- a,
zijcvajudi ko da sc otimlje za zrakom 2ile joj d-sk-om
zadrhtn lie, na delo skodi joj krupan znoj, a
jetar poigraao se sa sijcdom rcdeiljanom kosoni,
koja padaie na crni joj zobun, ali ona nc pisnu. ni
njed ne urcknu na bijele joj jsne, samo srec joj c
stczalo, svijtlo, ko da u njen kipi zmijski otrov Sad
dodje do kraja Sicdnjc uhec prcd dom moinjara
Henkovida. Na stubama stajaie 2ian sam. ' Povcdi
sina u kudu, bjeSc sojoj ieni reko, tudji diku nek
gleda udilj, tudjc sramotc nikad " Tu oiivnu Dragi
no tupo oko kao zjcnici summc madkc Vradarica
dahne iz dubine duSc, nstai sc hip i, oiinuv zmij-ski- m
gledom moinjara, viknu
— Hoj! Ztsane! zapamti si to' — al u isti tren
gurnu je oruinik kopljiitcm u rebro, a Gondinka
donese klevctni kamen do Dveraca i povrati ga za-pinju- di
putem uz iku s'aroikog Mkada, uz klctsc pu-k- a
pod sramotiitc prcd Svetim Markom. gdjc ic ler
sijesti sruii na tvrdu zcmlju.
Ved davno bio se raziio svi jet Tiha etcr nadula
sc na tvrdi Grid, san.o u si pri ludi po kolibama pri-dal- e
bake, kako jc Gondinka nosila bd Sctoga Marka
do Dtcaca, a odanlc do Svetoga Marka klcctni ki-mc- n.
Mjcsec sc izvi nad brcgoc, i tajno mu svijctlo
drhtaic nad suhim rbikom do potoka U to doba
stupi mladi kovad na prag mlina lopatara
— Pero, moj Pero ! — za jcca glis iz dubine srea.
a oko vrata mu se oviie dvije bijele rukc, DoBfine
rukc! — Cula sam, dula Ti si prav, ti si moj —
jecaic Dobra od radosti, i glava joj klonu na njegosa
prsa.
— Pravam bio, Dobro, od postanka soga, prav
sam i sad biti du srea mi toga, pra do stojega
groba — odvrati mladid, privinuv djoojku k scbi
— Ta rckla sam ja — prainu mlinanca, istaknur
se za djcvojkom i tarudi si suze u smijeh — da mu
se poitenje vidi na nosu. -
— Dobar sccer, kumc Pero — pozdravi ga mlinar
stisnuv kovadu ruku — cujem, da si jc Gondika n-bo- la
jezik na trn. Slatko joj bilo, pasjoj vjeri. Sad si
jc uzmi, Dobru! I ja si rekoh: Tobi sragu spodolno
bilo! Hm! Jer da je baba istinu rekla. Hog i duia.
ti me poznai, hm, onda vrag odnio kotae'e. jer ne bih
sjerovao ni svetomu Nikoli, naitrmu patronu. da je
to nediji bijes.
— A ti si to vjerovao, kumc mlinaru - - upiti
Pero neito uvrijedjen.
— Bijesa vjerovao Idi s Bogom' Nego znai, ka
kov je svijet; pred njim ne smije biti nt ito je gra
iidno zrno na dovjeku. Sad je sve cisto.
— Je li da je 6"sto, je li da je dobra, stride
klikos-ai- e Dobra.
— Hm. dj'sto t dobro — potvrdl mlinar. — Nego
znai, mamo, okrenu se k sojoj icni, ako mi se koja
nesretna baba joi jedamput narr.jcri u ml in, obcsit
du joj mlinski kamen za rat, jer znam, da je to ba
blje maslo. Ajdmo, djeco, u mlin, ita tu stojimo na
mraku!
Jasrva nod sjala je nad Gridcm. isprd mlinskog kola
pjenila se srebrolika voda, a subograne vTbc sapli
tabu se oko mlina kao darobna mrcia, koje mjc jaka
raikinuti ljudska hudoba, stare vrbe stajalhi tu kaa
branik srec"e i blaienstra. Al preko potoka pod
Grgtnim krovom kipljaie bijes, i ako je slega kap
tobki bio Gridanima krs-ni- k. sto puta sedrni knn
kom postade danas. gdje mu se razbi јигИ na die
vojku kao voda o kamenu No sred sscga btjesa tjc
Sk se je ipak. Draga bila na mukama premudala
njegos4 imc, kako mu rekoie Iz toga ma je projc
vala tajna nada, i podmuklo Ikrinu:
— Ne ccf je imati, ne M !
(Nasuvit de se)
SSSR ne ugrozava
(Nastavak na st. .1)
lektivnog rukovodstra CK, podr-ia- n
od qelokupne parti jc. od4udne
je ustao protiv markMzrmi i Icnji-nizm- a
tudjeg kka Wnovti. koji
je odredjenorn pcriodu odigrae
tako negatimu ukgu
Na podetku srog govora Mete-to-r
je rekao, da je joi u predrat-no- m
periodd u Sovjetskern Savczu
a osnori bio iagradjen sodjalizam
i da se sada ostraruje postepeni
prijelaz od sodjak'zrna ka keenj-nlzm- u.