000142 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
в ШШШШШШШШШШШШШШШШ at гЛ Ф _ JUGOSLAVENSKIHANADSKI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII — NO 36 (658) Zasto je kanadski kapitalista odustao od ponude za izgradnju plinovoda TORONTO. — ProSlog tjedna u par-laxnen- tu je vodjcna iestoka debata oko plinovoda, u kojoj je'joS vise raskrinkan vladin antikanadski atav. Vise od mjesec dana kolale su gla-sin- o da je kanadski kapitalista Frank McMahon iz Calgary vladi ponudio da ce izgraditi plinovod u istocnu Kanadu do 1958. godine, a ako ga ne dovrSi na vrijeme da 6c drfavi platiti 500 hiljada dolara. Njegov jedini usloy je bio da se plm ne prodaje u Sjed. Drzavama po auioj cijeni nego u Kanadi. Na upite clanova parlamenta mini-sta- r trgovine CD. Howe, glavni arhitekt plana za prednju kanadskog plina ame-ri£ki- m knpitalLstima je udgovarao da je McMahonovo pismo njemu "privatne na-rav- i". To je trajalo dok McMahon nije izjavio Stamp! da se zaista radi o ponudi izgradnje plinovoda. Njegova izjava je prouzrodila graju u parlamentu. Vla-d- a je bila u konfuziji i dok je premijer St. Laurent govorio jedno, Howe je tvrdiu drugo. U jeku to debate u parlamentu Mc- - j Mahon je izjavio da povlaii svoju po-- I nudu.jer da se kompanija kojoj je ranije povjerena izgradnja (Trans Canada Pipelines Ltd.) nalazi u povoljnijoj eituaciji da Sto prije zapocnc izgradnju. Nastalo je pitanje — koje jo dosad ostalo neobjaSnjeno — zaSto je McMa-hon povukao svoj prijedlog, jer obja-ч-njenj- e koje je dao nije uvjcrljivo. Kon-zervativ- ci su optuzili iHowea da je on stavio pritisak na McMahona. lako je McMnhon kapita-- — list i u torn pogledu se ne razlikuje od americkih ka-pitalista oko Trans Canada Pipelines Ltd., njegov plan je ipak povoljniji za Kana-du, prvo zato, sto bi plino-vod bio izgradjen bez da driavu kosta i jednogcenta, a drugo, kontroln bi ostala u kanadskim rukama. Medju-ti- m vlada, osobito Howe ipak vise voli amerikim ka-pitalisti- ma nego dotii-ci- m. Vlada je ne samo odlutna da plin mora ostati u ruka-ma americkih kapitalista. vec je spremna da potro&i oko 200 milijuna dolara na-rodn- og novca da im ga po-mog- ne izgraditi Pred par-lamcnt- om se sada nalazi za-kons- ki prijedlog o izgradnji jevcro-ontarijs- ke sekcije plinovoda, Sto ce driavu ko-Sta- ti 118 milijuna dolara (po nekim proracunima 130 mi-Ifjun- a). Vlada sada pripre-m- a novi zakonski prijedlog po kome се Trans Canada Pipelines Ltd. biti pozaj-mljen- o 80 milijuna dolara za otpocimanje izgradnje prvog dijela plinovoda Z A TORONTO, TUESDAY. MAY 8, 1956 5c I I 1 — л . iiw.n ±Гt° v ш Лit ч— ч. l 75-- r-- J Л C U o ЗНКХЛ I 'roil or tjrdna na jrzrru Krie amrriHi patrol Je uhvatila u amrrilklm odimi nrVoliko ka-nacl- kih ribamkih brodova. kojl-m- a iiu taplijenjme mrele i riba. a pojedini ribari Rtobljeni 300 dolara. Kanadki ribari u e navodno oduprli. pa Jr amrrWki patrolni bnd lpaliu Iri hitra. Ti hilci u odjrknuli prilifno dalrko, pa i do onih koji priaju o "mirnoj granici. Na kanadakr ribarr puraju a-- mo talo Ho na taili nrkohko milja u amrrifke odr, a Ame rikanci iu sapojeli itave pre-djr- le Kanadr — i nikomc nita! U L O C U m K A A D traiiti u ne od je nakon iz na i Sjed. U mira je na do U otpu--' ienu i dijete e stcno k 18 dolara dnevno, skih nidnika ! isti£e se u I iz Londona Detroit — Prcmi j da je unijc u Sjed. J u iz- - c dovid 141.- - zapadne driave ooo Fran- - — e za 8 poto m- - i dok umje, LCF i Radnicka ' ix ncgo u ovo doba proe pwme partija — ' General Motors c otpustila oko traze da plinovod izgradi 60 000. ForJ 18 000. Chrysler drzava kao javno podu- - 1 46.0OO. Лтегкал Motors 9 2O0 zece. Time bi i Stedebaker Packard 7 800 bili zatticeni kanadski interest. ako ce ' driava utroiiti 200 mil!- - VcHki usupBjcuhrmi juna dolara (a tko zna da — zaitodane. Rangoon. — "ЦР11" JIJ.MP1 ч-1- и 3P? PIPELINES LTD. iiiiiJ уштшшшг 1шшуи&т1 Mmmvxm CANADIAN IN NAME ONLY E Treba nastavit pregovore razoruzanju GRANICA" т,11 TORONTO. — Kanada treba da prekid zasjedanju Podkomiteta UN komisijc za r.izoruianje traje vise mjesec dana, telcgrafirao St. Laurentu Bruce Mickleburgh, sckretar Kanadskog kon-gre- sa izvjeStaja Londona da se rastao ncodredjeno vrijeme. Podkomitet sa6i-njava- ju Kanada, Britanija. Sovjetski Savez, Francuska Driave. svom telegramu prem-ijeru St. Laurentu Kanadski kongrcs ukazao mogucnost zakljucenja me-djunarod- nog ugovora za za-bra- nu pokusa nukiearnog oruija i zatraiio da Kana-da poradi svim silama za postignuce takvog sporazu-m-a. Odgadjanje pregovora jeseni svakog Kanadjanina, Sjcd. Drzavama muSkarca. 111.000 automobil- - ostati telegramu. Vijesti ГгогаЛти odgadjanje zasjedanja automobibkih podkomiteta saopdeno DrLivjum otpuitcno jjavj eetiri automobihkth radniki. Proiz- - — Kanade. Britanije. Radnicke orsantzacije 'oJnja automobila cuske Sjed. Drzava progresivna najbolje Uostalom, komunisla lijetosve) Nepotpuni £6 premijeru Podko-mit- et sovjetski predstavnik nije dao nikakvu izjau. U svojoj izjaVi zapadne driave kaiu da ce one i da-lj- e raditi na tome da se po-stig- ne sporazum o razoru-zanju, da je "mogul i potreban". PRICE PER COPY mira kaiu radnik koji USA povecava vojnc izdatkc UahinKton. — Itog dana ka-d- a u u Londonu prrkinuli pre-Kc- on o racoruianju I'rrdlav-nilko- m domu amerikoz копкгс-- a jr podnn prijedlog vojnih iidataka za idulu Rodinu u li-no ц od 33 milijarde 635 miliju-na 66 hiljada dolara ill 1 mlli-jard- u 741 milijun 632 hiljada dolara ! od oogodinjih Ii-dataka za vojnc iivrhr. ka. Sovjetski plan je uklju-ii- o i mnoge prijedloge koje su ranije podnosile zapadne driave, ali im ipak nije pri-- hvatljiv. Sovjetski Savez je predlo-2i- o da se oruiane sile USA, Kine i SSSR smanje na 1,500.000 ljudi, Velike Bri-tanije i Francuske na 680 hiljada, a ostalih zemalja 100 hiljada. Sjedinjenc Dr-iave su predlagale da se o-- ruiane sile prve tri smanje Ustaska propaganda i kanadski politicari Pise Ivan Stimac Petnaestog aprila priredila je organizacija "Ujedinjeni kanadski Hrvati" u To-ront- u proelavu 15-godiSnj- ice proglaSenja "nezavisne hrvatske driave". Pored ostalih proslavi je prisustvovao nacelnik Toronta Phillips i clan federalnog parlamenta Do-nald Carrick, liberal (okrug Trinity, Toronto). Citaoci u Torontu, dodjite na razgovor! Drag! citaoci "Jedinstva" u Torontu! Sigurno ste svi vec opazili naiu objavu da ccmo u nedjelju 13. tnaja odrzati javnu akup-Stin- u da raipravljamo odluke Seste konvencije Savez a a ttvarno pitanja i problem naieg na-rod- a, jer nai rad je upravljen na dobrobil naroda. Zato vai pozivamo da dodjete na ovu akupitinu. Vecina va niste clanovi Saveza Jugotlaven-ski- h Kanadjana, i na ovu akupitinu vas ne po-zivamo radi toga da e upiSete (iako ce nam biti drago ako to ucinite), vec radi toga da se brat-s- ki i prijateljski porazgovorimo sto bi trebalo raditi da se narod slozi i da se nasoj koloniji pokrene konttruktivniji rad, koji ce svima ko-risti- ti. Mi imamo neke ideje o tome, koje cemo iznijeti na ovoj skupitini, a sigurno ih imate i vi, pa bi trebalo da ih iznesete, i onda da jedne i druge zajednicki pretresemo i 2aklju2imo sto bi bilo najbolje. Mi na primjer mitlimo, da je potrebno raz-vi- ti veci kulturni rad, jer to je ne samo duhovna hrana, vec takodjer najbolje sredstvo okuplja-nj- e i aktiviziranje mladog narastaja. Naia or-ganiza- cija pokuiava da neito radi, ali sama nije moguca mnogo postici, jer kulturni rad koji bi zadovoljio danainje potrebe nase kolo-nij-e zahtjeva mnoge vece sile i napore od naiih. Drug! krupni problem nase kolonije pred-stavl- ja pitanje odnosa izmedju starih i novih doseljenika, i mi se nadamo da ce na skupitinu doci svi oni novi doseljenici koji su ozbiljno za-interesi- rani u taj problem i iele da kazu svoje miiljenje. Ima tu i drugih pitanja koja bi trebalo dis-kusir- ati, pa ako ovaj put ne dospijemo na sve, mozemo se ponovno sastati. Ovaj a pel narocito upucujemo vama koji citate "Jedinttvo' jer mislimo da nam moiete najviie pomoci u trazenju rjeienja ovih pro-bje- ma odnosno postignuce ciljeva koji ce obo-gat- it zivot naseg naroda. U to ime mi vas pozdravljamo. Dodjite svi, u nedjelju 13. maja, 8 sati uve-ce- r, 386 Ontario Street! IzvrSni odbor ogranka Saveza Jugoslavenskih Kanadjana, u Torontu. Povodom prve godisnjice Bandunga IZJAVE VODJA AZIJSKIH ZEMALJA B. C. PEACE COUNCILU Vancouer — Prcmijcn Sudana. 1ojci kineiko i капаЈ$код na- - Irana, Kine, Liberijc i filipinski .amhasador u X'aihinptonu poz-dravt'- li su prola-- u prvx podiinjicc historije konfcrencije aaijskih i africih zemalja u Bandungu. koju je ovdjc organizmalo Vicifc mira (DC Peace Council) Premijer Sudana Ismail el Azhan je kazao da Bindun&a konferendja predstavlja 'Txidcnje gorovtaia iz-med- ja PacifiVa i Atlantika". On e podvukao da je to Iconsno za Co-vjefans- tso i doprinosi medjuna-rodno- m rinimijoanju". Premijer Irana Husein AU je iztxzio mjercnje da odluke konfc-rencije mopi poduprijeti "ss-- i po-jedin- ci i Јле driase koje iskreno iele mir i sipirnost" kolonijajizam. jedna pobjeda gradjanska prava Quebecu Montreal. — Sudac W. Scott od viJeg provincijal- - samo na 2.500.000 i nikako n°Z suda (Superior Court) Koliko se moie razabrati nisu htjele da popuste presudio je montreal- - iz onoga $to dosad obja- - Hanijih godina sovjetski 8lc' zakon koji zahtjeva po- - utrosi ostahh 300 miliju- - podaci parlamentarnih Ijeno u starn razilaienje plan ukljucivao z-ibra-nu hcijsku dozvolu za dijelje- - na di koliko bude tre- - ra pokazuju da je Nacional- - izmedju zapadnih driava i atomskog i hidrogenskog nlc 'etaka protuustavan. roda dijele za исЧггКспје mira i promicanjc duha azijsko-afritk- c konfcrencije". Premijer Libenje W V. S. Tub-man je cestitao B C. Peace Counalu na orj;anizovanju proslave i izjavio u Libcriji smo se odluno izjasnili zx sudionike i pomagae siju onih koji st)je energije po-secuj- u postignu(fu praednog i traj nog mira. General C P. Rornulo, filipin-ski amhasador u Washingtqnu I stxJa filipinske delegacije na kon-ferenci- ji je izjavio da jc Bandun&a konferenaja "proglasda pra%o A-zi- je i A fnice da sudjeluju u odre- - djnanju svjetske pohtike" On ie rekao dx pravi mir ne moie biti Jos za zbog dijeljenja svojih izbor-ni-h letaka i kainjena do-lara globe dana zatvo-r- a. Takvih sludajeva je bilo vise. Sudac Scott je proglasio da stavljanje javne podjele ba!o7 ni uiedinieni front dobio Sovitkojr Savpzn u tnmp oruiia. 7anHni nrfdtavni- - Prndn n 1otaV--9 nnrl nni;#.tUVti Imn mjesta u parlamentu 30 Ho prve naglaluju sistem ci su govorili da SSSR insi-- slu2aju gos pod je Gabrielle trolu predstavlja povredu Nacionalni odbor Saveza Jugoslavenskih Kanadjana uputio je pismo Phillipsu i Carricku upozorivSi ih da je "nezavisna .hrvatska drza-va" uspostavljena po Hitle-r- u i Mussolniju poslije oku-paci- je Jugoslavije, da je ta "driava" bila satelit Njema-2k- e, na £ijem 6elu jc stajao poznati kvisling i ratni zlo-din- ac Ante Pavelid, je odgovoran za masovno ubi- - kjanjc isrua, iirata i ztao- - ,va. "Nezavisna" je tako- - dj'er objavila rat saveznici-m- a, a to znai i Kanadi. U pismu je receno da je nepravilno Sto oni daju po-drS- ku jednom stranom poli-tidko- m pokretu, jer to "pro-uzroku- je pocjep medju Ka-nadjani- ma i naruSava odno-s- e na§e zemlje sa zemljom protiv koje je to npereno." Tekst pisma predan Stamp! i radio stanicama. Na pismo koje smo uputili , nnCelniku Phillipsu odgovo- - rio njegov sckretar, koji je kazao da ce nam gospo-di- n Phillips opsirnije pisati kad bpita stvar. Izgleda da on nije bio toCno obavjeJtcn kakva je to priredba Odgovorio nam je i gospo-di- n Donald Carrick, koji je rekao, d4 je pomocu pisama tc.sk o objasniti zasto clnnovi parlamenta posjeduju takve mitinge, pa jc predlozio da dodjem vidjeti u subotu 5. maja, u njegovoj odvjet-nifik- oj kancclariji u Toron-tu. Pozivu sam se odnzvao iako sam dobro znao da gos-pod- in Carrick samo pokuSa-v- n da se izvuee iz situacijc u koju je zapao svojim pri-sustvo- m i govorom na usta-бк- ој proslavi. U tome se ni-sa- m prevario. Gospodin Carrick umijc vrlo lijcpo govoriti i vjeSlo je zaobiSao moj zahtjev da se javno ogradi od ustaSke priredbe i ustaSke djelatno-s- ti uopce. Trazio sam tekst govora koji je odriao na ustaskoj proslavi, ali je odbio da mi ga da. Kazao je da on kao clan parlamenta ide na svakakve skupStine (u pitanju su gla- - sovi) osim komunistickih Nckoliko dana poslije istupa na ustaskoj priredbi posje-ti- li su ga predstavnici Srp-sk- e Narodne Obrane te jc i njima obecao govoriti. Gospodin Carrick mc je takodjer nastojao uvjerit da je on dosta dobro obavjeiten o "hrvatskoj driavi", jer su predstavnici "Ujcdinje-ni- h llrvata." dah da proita neke materijale, a citao je i Enciklopediju Hritanicu. Ja nisam dobio dojam da on mnogo zna o Hrvatima, ali sigurno zna tko su priredji- - va6i aprilske proslave i za£to Kineski premijer Cu En Laj je postignut na temeljima nejednako- - ' je priredjena. izjavio Ja sjeruiem da iiroki sti kou stvara I On je indirektno nriznao u B. ' ' Je da je i izbo--' pi je vec , ielju ' Mi 20 ili 15 42 i# io Hnnowna , ih koji je je ga mu da mu je nase pismo doni-jel- o neugodnosti. Odbio je I ua oojasni o cemu se raat. Hastali smo se na prija-teljski nadin, ali ja mu ni-sam mogao obecati da ovu stvar ne cemo goniti dalje. jer ustaika djelatnost ne (Nastavak na sir. 3) Usvajanjem takve odred-b- e gradska u prava je stvar-- Tito U Francuskoj (viie nego je imao ranije. inspekcije i kontrole. a So- - stira na zabranu atomskog i Dione, kandidata Radnicke no pokusala uvesti cenzuru. „ osnovih gradjanskih prava, I koja moie pogodovati - maia. — Danas jc Ujedinjeni narodni front vjetski Savez naglasava nukiearnog oruija zato Sto progresivne partije u fede-- ne-Pan- z. u ukljuiiv pravo pojedinih I neskim kandidatima, a Steti-ordj- e stigao prcdMednA FXRJ je sada glavna opozicija par-- smanjivanje naoruianja. o-- Sjed. Driave imaju pred- - ralnim izborima 1953 godi- - kandidata da pismeno i us-j- ti drugima, rekao je sudac Tito ru skizbeni 6-dfle- mi pasjet tiji premijera U Nu ruianih sila i vojnih izdata- - (Nastavak na rtr 4) K ne, koja je bila uhapSena meno apeliraju na glasace. JScott
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, May 08, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-05-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000136 |
Description
Title | 000142 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | в ШШШШШШШШШШШШШШШШ at гЛ Ф _ JUGOSLAVENSKIHANADSKI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII — NO 36 (658) Zasto je kanadski kapitalista odustao od ponude za izgradnju plinovoda TORONTO. — ProSlog tjedna u par-laxnen- tu je vodjcna iestoka debata oko plinovoda, u kojoj je'joS vise raskrinkan vladin antikanadski atav. Vise od mjesec dana kolale su gla-sin- o da je kanadski kapitalista Frank McMahon iz Calgary vladi ponudio da ce izgraditi plinovod u istocnu Kanadu do 1958. godine, a ako ga ne dovrSi na vrijeme da 6c drfavi platiti 500 hiljada dolara. Njegov jedini usloy je bio da se plm ne prodaje u Sjed. Drzavama po auioj cijeni nego u Kanadi. Na upite clanova parlamenta mini-sta- r trgovine CD. Howe, glavni arhitekt plana za prednju kanadskog plina ame-ri£ki- m knpitalLstima je udgovarao da je McMahonovo pismo njemu "privatne na-rav- i". To je trajalo dok McMahon nije izjavio Stamp! da se zaista radi o ponudi izgradnje plinovoda. Njegova izjava je prouzrodila graju u parlamentu. Vla-d- a je bila u konfuziji i dok je premijer St. Laurent govorio jedno, Howe je tvrdiu drugo. U jeku to debate u parlamentu Mc- - j Mahon je izjavio da povlaii svoju po-- I nudu.jer da se kompanija kojoj je ranije povjerena izgradnja (Trans Canada Pipelines Ltd.) nalazi u povoljnijoj eituaciji da Sto prije zapocnc izgradnju. Nastalo je pitanje — koje jo dosad ostalo neobjaSnjeno — zaSto je McMa-hon povukao svoj prijedlog, jer obja-ч-njenj- e koje je dao nije uvjcrljivo. Kon-zervativ- ci su optuzili iHowea da je on stavio pritisak na McMahona. lako je McMnhon kapita-- — list i u torn pogledu se ne razlikuje od americkih ka-pitalista oko Trans Canada Pipelines Ltd., njegov plan je ipak povoljniji za Kana-du, prvo zato, sto bi plino-vod bio izgradjen bez da driavu kosta i jednogcenta, a drugo, kontroln bi ostala u kanadskim rukama. Medju-ti- m vlada, osobito Howe ipak vise voli amerikim ka-pitalisti- ma nego dotii-ci- m. Vlada je ne samo odlutna da plin mora ostati u ruka-ma americkih kapitalista. vec je spremna da potro&i oko 200 milijuna dolara na-rodn- og novca da im ga po-mog- ne izgraditi Pred par-lamcnt- om se sada nalazi za-kons- ki prijedlog o izgradnji jevcro-ontarijs- ke sekcije plinovoda, Sto ce driavu ko-Sta- ti 118 milijuna dolara (po nekim proracunima 130 mi-Ifjun- a). Vlada sada pripre-m- a novi zakonski prijedlog po kome се Trans Canada Pipelines Ltd. biti pozaj-mljen- o 80 milijuna dolara za otpocimanje izgradnje prvog dijela plinovoda Z A TORONTO, TUESDAY. MAY 8, 1956 5c I I 1 — л . iiw.n ±Гt° v ш Лit ч— ч. l 75-- r-- J Л C U o ЗНКХЛ I 'roil or tjrdna na jrzrru Krie amrriHi patrol Je uhvatila u amrrilklm odimi nrVoliko ka-nacl- kih ribamkih brodova. kojl-m- a iiu taplijenjme mrele i riba. a pojedini ribari Rtobljeni 300 dolara. Kanadki ribari u e navodno oduprli. pa Jr amrrWki patrolni bnd lpaliu Iri hitra. Ti hilci u odjrknuli prilifno dalrko, pa i do onih koji priaju o "mirnoj granici. Na kanadakr ribarr puraju a-- mo talo Ho na taili nrkohko milja u amrrifke odr, a Ame rikanci iu sapojeli itave pre-djr- le Kanadr — i nikomc nita! U L O C U m K A A D traiiti u ne od je nakon iz na i Sjed. U mira je na do U otpu--' ienu i dijete e stcno k 18 dolara dnevno, skih nidnika ! isti£e se u I iz Londona Detroit — Prcmi j da je unijc u Sjed. J u iz- - c dovid 141.- - zapadne driave ooo Fran- - — e za 8 poto m- - i dok umje, LCF i Radnicka ' ix ncgo u ovo doba proe pwme partija — ' General Motors c otpustila oko traze da plinovod izgradi 60 000. ForJ 18 000. Chrysler drzava kao javno podu- - 1 46.0OO. Лтегкал Motors 9 2O0 zece. Time bi i Stedebaker Packard 7 800 bili zatticeni kanadski interest. ako ce ' driava utroiiti 200 mil!- - VcHki usupBjcuhrmi juna dolara (a tko zna da — zaitodane. Rangoon. — "ЦР11" JIJ.MP1 ч-1- и 3P? PIPELINES LTD. iiiiiJ уштшшшг 1шшуи&т1 Mmmvxm CANADIAN IN NAME ONLY E Treba nastavit pregovore razoruzanju GRANICA" т,11 TORONTO. — Kanada treba da prekid zasjedanju Podkomiteta UN komisijc za r.izoruianje traje vise mjesec dana, telcgrafirao St. Laurentu Bruce Mickleburgh, sckretar Kanadskog kon-gre- sa izvjeStaja Londona da se rastao ncodredjeno vrijeme. Podkomitet sa6i-njava- ju Kanada, Britanija. Sovjetski Savez, Francuska Driave. svom telegramu prem-ijeru St. Laurentu Kanadski kongrcs ukazao mogucnost zakljucenja me-djunarod- nog ugovora za za-bra- nu pokusa nukiearnog oruija i zatraiio da Kana-da poradi svim silama za postignuce takvog sporazu-m-a. Odgadjanje pregovora jeseni svakog Kanadjanina, Sjcd. Drzavama muSkarca. 111.000 automobil- - ostati telegramu. Vijesti ГгогаЛти odgadjanje zasjedanja automobibkih podkomiteta saopdeno DrLivjum otpuitcno jjavj eetiri automobihkth radniki. Proiz- - — Kanade. Britanije. Radnicke orsantzacije 'oJnja automobila cuske Sjed. Drzava progresivna najbolje Uostalom, komunisla lijetosve) Nepotpuni £6 premijeru Podko-mit- et sovjetski predstavnik nije dao nikakvu izjau. U svojoj izjaVi zapadne driave kaiu da ce one i da-lj- e raditi na tome da se po-stig- ne sporazum o razoru-zanju, da je "mogul i potreban". PRICE PER COPY mira kaiu radnik koji USA povecava vojnc izdatkc UahinKton. — Itog dana ka-d- a u u Londonu prrkinuli pre-Kc- on o racoruianju I'rrdlav-nilko- m domu amerikoz копкгс-- a jr podnn prijedlog vojnih iidataka za idulu Rodinu u li-no ц od 33 milijarde 635 miliju-na 66 hiljada dolara ill 1 mlli-jard- u 741 milijun 632 hiljada dolara ! od oogodinjih Ii-dataka za vojnc iivrhr. ka. Sovjetski plan je uklju-ii- o i mnoge prijedloge koje su ranije podnosile zapadne driave, ali im ipak nije pri-- hvatljiv. Sovjetski Savez je predlo-2i- o da se oruiane sile USA, Kine i SSSR smanje na 1,500.000 ljudi, Velike Bri-tanije i Francuske na 680 hiljada, a ostalih zemalja 100 hiljada. Sjedinjenc Dr-iave su predlagale da se o-- ruiane sile prve tri smanje Ustaska propaganda i kanadski politicari Pise Ivan Stimac Petnaestog aprila priredila je organizacija "Ujedinjeni kanadski Hrvati" u To-ront- u proelavu 15-godiSnj- ice proglaSenja "nezavisne hrvatske driave". Pored ostalih proslavi je prisustvovao nacelnik Toronta Phillips i clan federalnog parlamenta Do-nald Carrick, liberal (okrug Trinity, Toronto). Citaoci u Torontu, dodjite na razgovor! Drag! citaoci "Jedinstva" u Torontu! Sigurno ste svi vec opazili naiu objavu da ccmo u nedjelju 13. tnaja odrzati javnu akup-Stin- u da raipravljamo odluke Seste konvencije Savez a a ttvarno pitanja i problem naieg na-rod- a, jer nai rad je upravljen na dobrobil naroda. Zato vai pozivamo da dodjete na ovu akupitinu. Vecina va niste clanovi Saveza Jugotlaven-ski- h Kanadjana, i na ovu akupitinu vas ne po-zivamo radi toga da e upiSete (iako ce nam biti drago ako to ucinite), vec radi toga da se brat-s- ki i prijateljski porazgovorimo sto bi trebalo raditi da se narod slozi i da se nasoj koloniji pokrene konttruktivniji rad, koji ce svima ko-risti- ti. Mi imamo neke ideje o tome, koje cemo iznijeti na ovoj skupitini, a sigurno ih imate i vi, pa bi trebalo da ih iznesete, i onda da jedne i druge zajednicki pretresemo i 2aklju2imo sto bi bilo najbolje. Mi na primjer mitlimo, da je potrebno raz-vi- ti veci kulturni rad, jer to je ne samo duhovna hrana, vec takodjer najbolje sredstvo okuplja-nj- e i aktiviziranje mladog narastaja. Naia or-ganiza- cija pokuiava da neito radi, ali sama nije moguca mnogo postici, jer kulturni rad koji bi zadovoljio danainje potrebe nase kolo-nij-e zahtjeva mnoge vece sile i napore od naiih. Drug! krupni problem nase kolonije pred-stavl- ja pitanje odnosa izmedju starih i novih doseljenika, i mi se nadamo da ce na skupitinu doci svi oni novi doseljenici koji su ozbiljno za-interesi- rani u taj problem i iele da kazu svoje miiljenje. Ima tu i drugih pitanja koja bi trebalo dis-kusir- ati, pa ako ovaj put ne dospijemo na sve, mozemo se ponovno sastati. Ovaj a pel narocito upucujemo vama koji citate "Jedinttvo' jer mislimo da nam moiete najviie pomoci u trazenju rjeienja ovih pro-bje- ma odnosno postignuce ciljeva koji ce obo-gat- it zivot naseg naroda. U to ime mi vas pozdravljamo. Dodjite svi, u nedjelju 13. maja, 8 sati uve-ce- r, 386 Ontario Street! IzvrSni odbor ogranka Saveza Jugoslavenskih Kanadjana, u Torontu. Povodom prve godisnjice Bandunga IZJAVE VODJA AZIJSKIH ZEMALJA B. C. PEACE COUNCILU Vancouer — Prcmijcn Sudana. 1ojci kineiko i капаЈ$код na- - Irana, Kine, Liberijc i filipinski .amhasador u X'aihinptonu poz-dravt'- li su prola-- u prvx podiinjicc historije konfcrencije aaijskih i africih zemalja u Bandungu. koju je ovdjc organizmalo Vicifc mira (DC Peace Council) Premijer Sudana Ismail el Azhan je kazao da Bindun&a konferendja predstavlja 'Txidcnje gorovtaia iz-med- ja PacifiVa i Atlantika". On e podvukao da je to Iconsno za Co-vjefans- tso i doprinosi medjuna-rodno- m rinimijoanju". Premijer Irana Husein AU je iztxzio mjercnje da odluke konfc-rencije mopi poduprijeti "ss-- i po-jedin- ci i Јле driase koje iskreno iele mir i sipirnost" kolonijajizam. jedna pobjeda gradjanska prava Quebecu Montreal. — Sudac W. Scott od viJeg provincijal- - samo na 2.500.000 i nikako n°Z suda (Superior Court) Koliko se moie razabrati nisu htjele da popuste presudio je montreal- - iz onoga $to dosad obja- - Hanijih godina sovjetski 8lc' zakon koji zahtjeva po- - utrosi ostahh 300 miliju- - podaci parlamentarnih Ijeno u starn razilaienje plan ukljucivao z-ibra-nu hcijsku dozvolu za dijelje- - na di koliko bude tre- - ra pokazuju da je Nacional- - izmedju zapadnih driava i atomskog i hidrogenskog nlc 'etaka protuustavan. roda dijele za исЧггКспје mira i promicanjc duha azijsko-afritk- c konfcrencije". Premijer Libenje W V. S. Tub-man je cestitao B C. Peace Counalu na orj;anizovanju proslave i izjavio u Libcriji smo se odluno izjasnili zx sudionike i pomagae siju onih koji st)je energije po-secuj- u postignu(fu praednog i traj nog mira. General C P. Rornulo, filipin-ski amhasador u Washingtqnu I stxJa filipinske delegacije na kon-ferenci- ji je izjavio da jc Bandun&a konferenaja "proglasda pra%o A-zi- je i A fnice da sudjeluju u odre- - djnanju svjetske pohtike" On ie rekao dx pravi mir ne moie biti Jos za zbog dijeljenja svojih izbor-ni-h letaka i kainjena do-lara globe dana zatvo-r- a. Takvih sludajeva je bilo vise. Sudac Scott je proglasio da stavljanje javne podjele ba!o7 ni uiedinieni front dobio Sovitkojr Savpzn u tnmp oruiia. 7anHni nrfdtavni- - Prndn n 1otaV--9 nnrl nni;#.tUVti Imn mjesta u parlamentu 30 Ho prve naglaluju sistem ci su govorili da SSSR insi-- slu2aju gos pod je Gabrielle trolu predstavlja povredu Nacionalni odbor Saveza Jugoslavenskih Kanadjana uputio je pismo Phillipsu i Carricku upozorivSi ih da je "nezavisna .hrvatska drza-va" uspostavljena po Hitle-r- u i Mussolniju poslije oku-paci- je Jugoslavije, da je ta "driava" bila satelit Njema-2k- e, na £ijem 6elu jc stajao poznati kvisling i ratni zlo-din- ac Ante Pavelid, je odgovoran za masovno ubi- - kjanjc isrua, iirata i ztao- - ,va. "Nezavisna" je tako- - dj'er objavila rat saveznici-m- a, a to znai i Kanadi. U pismu je receno da je nepravilno Sto oni daju po-drS- ku jednom stranom poli-tidko- m pokretu, jer to "pro-uzroku- je pocjep medju Ka-nadjani- ma i naruSava odno-s- e na§e zemlje sa zemljom protiv koje je to npereno." Tekst pisma predan Stamp! i radio stanicama. Na pismo koje smo uputili , nnCelniku Phillipsu odgovo- - rio njegov sckretar, koji je kazao da ce nam gospo-di- n Phillips opsirnije pisati kad bpita stvar. Izgleda da on nije bio toCno obavjeJtcn kakva je to priredba Odgovorio nam je i gospo-di- n Donald Carrick, koji je rekao, d4 je pomocu pisama tc.sk o objasniti zasto clnnovi parlamenta posjeduju takve mitinge, pa jc predlozio da dodjem vidjeti u subotu 5. maja, u njegovoj odvjet-nifik- oj kancclariji u Toron-tu. Pozivu sam se odnzvao iako sam dobro znao da gos-pod- in Carrick samo pokuSa-v- n da se izvuee iz situacijc u koju je zapao svojim pri-sustvo- m i govorom na usta-бк- ој proslavi. U tome se ni-sa- m prevario. Gospodin Carrick umijc vrlo lijcpo govoriti i vjeSlo je zaobiSao moj zahtjev da se javno ogradi od ustaSke priredbe i ustaSke djelatno-s- ti uopce. Trazio sam tekst govora koji je odriao na ustaskoj proslavi, ali je odbio da mi ga da. Kazao je da on kao clan parlamenta ide na svakakve skupStine (u pitanju su gla- - sovi) osim komunistickih Nckoliko dana poslije istupa na ustaskoj priredbi posje-ti- li su ga predstavnici Srp-sk- e Narodne Obrane te jc i njima obecao govoriti. Gospodin Carrick mc je takodjer nastojao uvjerit da je on dosta dobro obavjeiten o "hrvatskoj driavi", jer su predstavnici "Ujcdinje-ni- h llrvata." dah da proita neke materijale, a citao je i Enciklopediju Hritanicu. Ja nisam dobio dojam da on mnogo zna o Hrvatima, ali sigurno zna tko su priredji- - va6i aprilske proslave i za£to Kineski premijer Cu En Laj je postignut na temeljima nejednako- - ' je priredjena. izjavio Ja sjeruiem da iiroki sti kou stvara I On je indirektno nriznao u B. ' ' Je da je i izbo--' pi je vec , ielju ' Mi 20 ili 15 42 i# io Hnnowna , ih koji je je ga mu da mu je nase pismo doni-jel- o neugodnosti. Odbio je I ua oojasni o cemu se raat. Hastali smo se na prija-teljski nadin, ali ja mu ni-sam mogao obecati da ovu stvar ne cemo goniti dalje. jer ustaika djelatnost ne (Nastavak na sir. 3) Usvajanjem takve odred-b- e gradska u prava je stvar-- Tito U Francuskoj (viie nego je imao ranije. inspekcije i kontrole. a So- - stira na zabranu atomskog i Dione, kandidata Radnicke no pokusala uvesti cenzuru. „ osnovih gradjanskih prava, I koja moie pogodovati - maia. — Danas jc Ujedinjeni narodni front vjetski Savez naglasava nukiearnog oruija zato Sto progresivne partije u fede-- ne-Pan- z. u ukljuiiv pravo pojedinih I neskim kandidatima, a Steti-ordj- e stigao prcdMednA FXRJ je sada glavna opozicija par-- smanjivanje naoruianja. o-- Sjed. Driave imaju pred- - ralnim izborima 1953 godi- - kandidata da pismeno i us-j- ti drugima, rekao je sudac Tito ru skizbeni 6-dfle- mi pasjet tiji premijera U Nu ruianih sila i vojnih izdata- - (Nastavak na rtr 4) K ne, koja je bila uhapSena meno apeliraju na glasace. JScott |
Tags
Comments
Post a Comment for 000142