Jedinstvo, May 08, 1956

              ташнт РРОИРр шттввшттт
HHUiW"!! Цјшцц AljjULpi "▼
STRANA 2
N A P R A V O M P U T U
NASE KANADJANSTVO
(Nekoliko napomena uz odluke 5este konvencije SJK)
Savez Jugpslavenskih Kanadjana je
kanadska i jugoslavenska organ izacija ; kanadska po tome Sto postoji i djeluje u
Kanadi i ima kanadske ciljeve, a jugosla-venska
je po tome Sto u svojim redovima
okuplja Kanadjane kojj su potekli iz Ju-goslav!
je (bolje bi bilo redi Kanadjane
srpskog, hrvatskog, slovenskog porijekla,
kao i pripadnike nacionalnih manjina koji
se drze uz Srbe, Hrvate i Slovence)
U Kanadi danas postoji jugoslavenska
(mozda je pravilnije srpska, hrvatska,
slovenska i makedonska?) nacionalna gru-p- a,
u kojoj su doseljenici jos uvijek u ve-ci- ni, ali je na usponu ovdje rodjena, mlada
generacija, koja ce za desetak godina pot-pun- o
prevladati.
Osnovni zivotni problemi naseg naroda
ovdje su problemi kanadskog naroda u cje-lin- i.
Bolji fivot moze se postici samo zajed-nidko- m borbom sa ostalim Kanadjanima.
Zato su zadaci naseg Savcza kanadski za
daci.
No to ne znadi da smo mi ravnoduSni
prema syom narodu u Jugoslaviji, i da ne-ma- mo nikakvih zadataka u torn pravcu.
Naprotiv, dogadjaji u Jugoslaviji snaino
djeluju na naS zivot, a isto tako ono Sto mi
radimo ima odjeka u Jugoslaviji. No to je
poscbna tenia. Ovdje bi samo naglasili to
da je za nas kao Kanadjane od narodite
vaznosti kulturni razvitak u Jugoslaviji i
da ona moze — i treba! — pruziti pomod
u podizanju naSeg kulturnog zivota, Sto ce
takodjer biti doprinos kanadskoj kulturi i
vodit ce zblizenju kanadskog i jugoslaven-sko- g naroda.
Polazeci od toga da je Savez kanadska
organizacija Scsta konvencija je zauzela
dvrst stav u prilog kanadske nezavisnosti
odnosno protiv ameridke dominacije eko-nomsk- og
i politidkog zivota Kanade.
Ovo pitanje je danas od presudne vaz-nost- f, centralno pitanje kanadskog politid-kog
zivota. Govoriti o kanadskoj nezavis-nosti
prije nekoliko godina znadilo je izvrdi
se svnkakvim optuzbama i napadajima,
ali to viSe nije sludaj. Danas je to postalo
popularno dak i kod politidara koji bi prije
nekoliko godina takvu stvar okrstili komu-nizmo- m, kao Sto je, na primjer, pukovnik
George Drew. Ideja nezavisnosti je prodrla
u Siroke slojeve naroda, i borba za nju je
odlika patriotizma, najbolja svjedoba
odanosti Kanadi.
Pokret za obranu kanadske nezavisno-sti
nije nntiameridki pokret. Nasrtaj na
Knnndu nije djelo ameridkog naroda, vec
knpitala, prvenstveno v e 1 i k i h mono-pol- a, koji su takodjer neprijatelji amerid-kog
naroda. Ameridki narod moze postati
saveznik kanadskog naroda u borbi za ne-zavisnost
ako osudi politiku pljadkanja i
porobljavanja drugih naroda.
Boriti se za kanadsku nezavisnost znndi
boriti se za razvitak Kanade, prvenstveno
izgradnju industrije (bez industrije nemn
napredka !) Mi hocemo da Kanada posta- -
Primili smo pbmo od jed-no- g
ditatelja u kojem trail
da nclto kaiemo o bratskim
odnosima izmedju Hrvata i
Srba, jer u njegovom pre-dje- lu
imade ljudi, koji spore
pravo takozvanim "predan-ski- m Srbima" da se nazivaju
Srbi. Ovo stvara razdor me-dju
njima.
Mi smo o takovim stvari-m- a
vise puta pisali, jer na-opa- ki
nazori prirodno prodi-r- u
medju radnike iz kapita- -
listidkeokoline, i ako se pra
narodnosti,
Pat1ishd
In Srbo-CroatU- n Slorenian 1ап(гвас.
rubHshinjr t
2--R
pr pr в
Л.ПО pr
AathoridMaaenaer:
Department.
velika industrijska zemlja a snab-djeva- d
ameridke industrije sa sirovinama
i kupac njezinih proizvoda. Kanadsko bo-gatst- vo da za dobro kanadskog
naroda, a ne ameridkih miljar-der- a.
takodjer se slobodu,
se nastavi putem kojim je
sada, Kanada ce se pretvorit u koloniju
kanadskog de ograni-cen- a.
se za obranu nezavisnosti tako-djer
se osiguranje te
prijateljstvo i i kulturnu surad-nj- u
sa svim narodima. Ka-nada
postane placdarm drugih zemalja;
mjere su potrebne za obranu trebaju
djelo samih Kanadjana.
se jasno nezavisnost je uvjet
za
konvencija se takodjer izjasnila
u prilog mjera neposredno pobolj-Sal- e
kanadskog naroda.
Konvencija je poduprla zahtjev za
opde-zemaljs- ko zdravstveno osiguranje,
i zahtjev za povecanjc staradkih
povecanje pomoci nezapostenima,
mjere za unapredjenje Skolstva i sporta,
ravnopra'nost Jena u i uposlivanju,
zastitu gradjanskih i sloboda,
farmerima putem razvitka vanjske
trgovine
Treba naglasiti se uglavnom o
moralnoj podrSci mjera, pokrecu
druge organizacije kanadskog na- roda. Savez je prosvjetno-kulturn- a organi-zacija
i njegova je djelatnost na
ideja.
u s ponoviti
redeno hiljade puta, naime, da je
Savez radnidka organizacija, i
on zastupa i radnidke ideje.
opdeg kanadskog radnidkog po-kret- a, jedna od hiljada radnidkih organi-zacija,
djeluju u raznim pravcima, sa
svima je unapredjenje interesa radni-dke
klase, a to vecine kanadskog
naroda, radniStvo predstavlja vedinu,
a sa svojim saveznicima, radnim farmeri-ma
detvrtine. Radnidka je
od zavisi rjeScnje koji
danas zemlju, ukljudiv pitanje
osiguranja nezavisnosti, njczini zivotni
interesu ju da se i u
pravcu.
godine slavimo 25 godina opstanka
na§e organizacije i Stampe i
to vrijeme putem koji je
istaknut. a konvencija sta-vil- a jadi naglasak na istakla potrebu
posvedivanja vede paznje pitanjimn i pro-blemi- ma koji suodavaju ovdje.
Kanadizira se narod, pa organizacija
i Stampa uzkorak sa kanadiza-cijo- m.
bratskim odnosima Hrvata
(CLANAK "NARODNOG GLASN1KA")
Osnovni radnidki intercsi
i prava radnidka internacio-nalno-st
iziskuju da se
jednu osobu ne smije vrije-djat- i,
zapostavljati, potiski-vat- i,
itd., radi narodnosti te
osobe. Istinska internacio-nalno-st
ne znadi negirati
diju nost, to nije
internacionalizam, nego So-viniza- m. protiv, po-Stiv- ati
i cijeniti sve narod-nosti
podjednako. U tome
leli istinski internacio-naliaz- m, priznanje prava i
poStivanje narodnosti.
vilno ne objaSnjavaju i suz-- ! istinska ravnopravnost a ne
bijaju dine veliku Stetu ra- - poricanje na-dnidk- oj rodnosti postoje objek- -
JedInStvO
Tnedr nd Friday
and
by Jedtes't-- © Сл, 4T9 Qw West.
Torantn Canada.
ТЛ EMpir 3-16- 42 Subcrlpten rate: ISJX) year. raentht
and othr montriea
Editor: Stjpan MioIM. Buin Iran Stimac.
wcond clai raaH
Post Office Ottawa.
ne ne
treba sluzj
bogacenje
To znadi boriti za
jer ako islo do
i
prava naroda biti
Boriti
znadi boriti za mira
ekonomsku
Mi necemo da
koje
biti
Kako vidi,
sve.
Sesta
koje bi
zivot
kao pen- -
zija,
pladi
prava po-m- oc
itd.
da radi
tih koje
razne
polju
vezj um nije suvisno ono
sto je
ideje koje
Siri jesu Mi
smo dio
koje
cilj
znadi
jer
tri klasa ona sila
koje svih problema
suodavaju
jer
vode bori radi torn
Ove
treba redi da
smo sve iSli gore
Sesta je samo
to,
na5 narod
naS
idu torn
niti
bi-lo
narod jer
nego na
baS
sih
jer
klasi. kao
Ontario.
13Л0
USA rar.
tivni faktori, a poricati nji-ho- vo postojanje ne znadi da
one time ne postoje.
Ako smo usvojili ovo jed-n- o
pravilno stanoviste, onda
mozemo pitati: Ko de odre-di- ti kakove je koji dovjek
narodnosti? I tu je moguce
samo jedan ispravni odgo--
vorSvakome se covjeku mo-ra
priznat; pravo one narod-nosti
koje on sam osjeca.
Ako se dovjek osjeda da je
Srbin i ako kaic da je Srbin,
onda nitko drugi nema pra-vo
da mu to spori i da mu
nametne neku drugu narod-nos- t,
kojoj on ne osjeca da
pripada, samo za to $to se
taj dovjek rodio izvan Srbi-j- e.
To se odnosi i na Hrvate
Mussolini je primjenjivao
najzeSdi faiistidki teror pro- -
je da oni moraju Talija-ni.
jer to "zakon propisaje".
Ali zakon jedne je
jedna stvar. dodim narod-nost
je druga stvar. Zakon
Jugoslavije danas priznaje
I z R E D 0 V A
30
U
Hamilton, Ont. — Odsjek
"Matija Gubec" broj 644
Hrvatske Bratske Zajednice
priredjuje veliku proslavu,
svoju 30-godi§n- ju obljetnicu.
Proslava sa banketom i
lijepim programom odrzati
de se u Narodnom Hrvat-sko- m
Domu, 173 Beach Rd.,
na 26. maja.
Braco i sestre, ovdje ne
zelim da opisujem naS pro-gram,
koji de biti lijep i do-stoj- an
ove proslave, vec na-pominj- em,
da de svirati naS
tamburaSki zbor pod vod-stvo- m Karla GoleSica, koji
ce najavljivati razne todke
pro grama.
Na ovoj naSoj proslavi
Jos -- o
Toronto. — Na 20. i 21.
aprila ove godine odriana
je u Torontu Deseta kuglad-k- a
utakmica (Bowling tour
nament). Sudjelovala su 23
tima odsjeke
iz Wellanda, 644 iz Ha- -
miltona. 650, 832 i iz To-ron- ta.
O rezultatima natje-caj- a
kao i nagradama timo-vim- a
i kugladima dat de
izvjeStaj odbora tur-namen- ta.
Od naSe pak stra-n- e
t.j. od strane odsj. 832
koji je bio zaduzen za pri-red- bu
ban-keta"
ielimo redi nekoliko
rijedi, ostavljajuci po strani
govore gostiju i domacih
koji su bili burno pozdrav-ljen- i
po prisutnom narodu.
Banket koji se u podast
nasih kuglada odrzao u no-vo-m
i modernom Hrvatskom
Domu na 1650 Dupont
uspio je iznad svakog odeki-vanj- a
u moralnom i materi- -
jalnom pogledu. To je bilo
pravo slavlje dobrog dijela
zajedni
dara koji su se po prvi puta
onnko lijepo i bratski sastali
u velikom Hratskom Domu.
Raznovi-sn- o jelo i pice, pri-god- ni
govori i pozdrnvi o ko-jim- a
je vec pisano u "Jedin-stvu- ",
pies u gornjoj dvorani
i ondn ono bratsko ophodje-nj- e
jedan s drugim, — ba- -
calo je lijepu sliku na 350
posjetnika, na 350 Zajedni
dara i gostiju. — Prizor na
kakve nismo naudni ali na
koje treba da se naudavamo
i
Srbe koji su se rodili i obita-vaj- u
u Hrvatskoj kao Srbe,
ravnopravne Hn'atima u
svakom pogledu, a to se od-nosi
i na Hrvate koji su se
rodili izvan granica Hrvat-ske,
recimo u Bosni, Herce-govin- i,
Srbiji, itd. U Madjar-sk- oj
postoje hrvatska nase-lj- a,
i za лтЛјетс
reiima ovi Hrvati se
i n!,M tmtnl! naripall vniim
narodnosnlm imenom, nego
su sluibeno morali biti Ma-dja- ri, iako u stvari nuu
Madjari, kao Sto ni Slovenci
u Istri i Hrvati u Primorju
i Zadru nisu bili Talijani.
iako su sluibeno bili progla-Se- ni kao Talijani. Poznato
je bilo da za vrijeme dikta-tur- e
kralja Aleksandra Hr-vati
dak i u Hrvatskoj se ni- -
n amtfll nazivnti Hrvatima.
rodnost svaka sata.
H. B.
govorit ce iz glavnog ureda
Zajednice hrvatski urednik
brat Filip
Vukelic. On nece govoriti o
politici vec o znadaju i vaz-nosti
naSe Hrvatske Bratske
Zajednice i o novim certifi-katim- a
za odraslo dlanstvo.
Vi znate, braco i sestre,
da odsjek 644 ne priredjuje
desto bankete i proslave ova-kov- e
vrsti, ved svakih pet
godina jednom, dodim naSe
dlanstvo rado posjeduje ta-ko- ve priredbe naSih odsjeka
i drustava u mjestu i okolici,
pa se stoga nadamo i odeku-jem- o
da de i naSu proslavu
posjetiti naSa brada zajedni-dar- i
i naS hrvatski svijet. kao
i ostala naSa slavenska bra- -
u
617
975
Str.
bili
naSem bududem radu bez ! do daljega demo
sto smo podijeljeni ti i pomalo pijuckati ako nas
vi§e odsjeka. Ovaj banket
potvrdio je jo5 neSto, a to
je da bez obzira kakvn je
priredba u pitanju, da nada
sve dobro uspijovaju one u
kojima na izravan ili neizra- -
van nadin sudjeluju svi od-sje- ci. Ovakav zajednicki rad
i ondn medjusobno
posebnih priredaba
pojedinih druStava najbolja
je garancija za svaki uspjeh
posebno za izgradnju Hrvat
ske Bratske Zajednice. Me
djusobno od- -
stranjuje mrznju i
razvija bratstvo i
— a to je bas ono
§to nam nedostaje.
Redone vederi i§lo je, ka-ko
se ono, kaie, sve ko po
satu. Ukusna a i obilata ve- -
dera majstorski je bila pri-rodje- na nasim vrijednim
kuharima i kuharicama. U
gornjoj dvorani udarali su
na§i tamburaSi, dini nam se,
ko nikada ranije. A omladi- -
na, bilo je i starijih, okre-tal- a
se, i odska-kiva- la
pod odredjenim zvu-kovi- ma
naSe tamburice. Dok
se tako u gornjoj dvorani
veselila omladina, mi stariji,
po staradki, mudili smo se o- -
ko pica doljnim prostori ja-ma.
Tu i tamo zaboravio bi
so bio po koji veseljak i dig-nu- o
glasom kao da ce zapje-vat- i,
ali bi se istovremeno
sustegao : "necemo pjevati.
drugima sporiti pravo na na-rodno- st,
kojoj pripadaju, on-da
to nede stvoriti bratstvo,
slogu, i sarad-nj- u
izmedju njih nego mrz-nju,
svadju i razdor, a to ba§
i jeste Sto Sovinisti — radni-dki
neprijatelji hode.
S ovim nije niti iz daleka
objaSnjeno sve o narod nosti-m- a, niti je to mogude diniti
u jednom kratkom dlanku.
U hrvatske krajeve, kako je
poznato, naseljavali su se ne
samo Srbi, nego i druge na-rodnosti.
kao Bugari, Rumu-n- i,
Madjari, Slovaci. Cesi,
Nijemci, Talijani, pa i Fran-cuz- i,
ltd. Neki od tih dose-ljeni- ka
su se pretopili u Hr-vate
a neki su pak kroz go-dine,
pa i generacije, zadr-za- li
nacionalne
one narodnosti od koje su
doSli. to je bilo vedinom ta-mo
gdje su ditava sela i ove-d-a
predjela bila naseljena
po izvjesnoj narodnosti. pa, ,
tiv Hnata i Slovenaca. koji je pruccs aaiiiiiiatijc i (iicw , лц to nije 2nacii0 da su oni panja bio mnogo sporiji ne
su se rodili Ш obitavali u time prestali bjti Hrvati. Na-- go drugdje.
sppraeddajelihmpao.d koiUjilisjuu.foirmreaklnaoo Vnodonia. jae hismtokrnijskaamopvrooHiz-- -- Uzmimo Siediaienje Dr
biti
drzave
po-seb- ni
Jca preokrenuti u drugu na- - _._, f_ ..пгЈгплП1 Amonka
24
po
ZAJEDNICE
VELIKA PROSLAVA GODISNJICE
ODSJEKA 644 HAMILTONU
da, koji fivu medju nama u
ovom mjestu i u okolici. Mi
i ovime najsrdadnije pozi-vljem- o
naSe odsjeke i pred-stayni- ke
naSih gnijezda Po-mlad- ka
u mjestu i u okolici.
Molimo vas, sestre i braco,
ne zaboravite naSu proslavu
30-godiSnj- ice u subotu vede
na 26. maja u Narodnom
Hrvatskom Domu, gdje de-mo
imati zajednidku vederu,
koja podima u 6 sati i 30
minuta u vede. Poslije vedere
slijedi program, po progra- - zabava i pies do mile! a i.i ♦-- „,oi, volje.
Za odbor banketa i zaba- -
ve Filip Zebic, tajnik
odsjeka.
banketu zajednicara Torontu
predstavljajudi
"pobjednidkog
Juzuo-ontarijski- h
O Srba
kapitalisti-dki- h
"Zajednidara"
u razgovara-obzir- a
u
posjeci-vanj- e,
posjecivanje
netrpelji-vos- t,
pri-jateljstvo
poskakivala
u
prijateljstvo
karakteristi-k- e
ne duju izvan dvorane". 1 ta-ko
razvijao se razgovor i
veselje izmedju prisutnih gostiju. Razgovorali su,
zdravili se i veseli se svi po-djedna- ko. Nitko se na niko-g- a
ljutio nije. Nitko nikome
ruzne rijedi nije rekao. To i
jest najveda odlika ove pri-redbe.
Svi smo zeljeli da se
ovako i naskoro sastanemo
pa bilo to na jednom zajed-nidko- m
pikniku, u odi Nove
godine ili na bilo kakvoj
drugoj zajednidkoj priredbi.
ZaSto posebno kad mozemo , zajednidki?
Na kraju, neka je velika
hvala upravi Hrvatskog Do-m- a
koja nam je sa popu-sto- m iznajmila prostorije.
Hvala svima vama koji ste
nas posjctili s nama Zajed-no
provcli jcdno ugodno za-jednidar- sko
vede. Posebno
hvala igradima turnamenta,
upravi turnamenta, naSim
kuharima, osoblju koje je
podvaralo i nasim tambura-§im- a
koji su bili bolji od
svojih najboljih dana. I on-d- a
hvala uredniStvu "Jedin-stva- "
koje nam je takodjer
iSlo na ruku i objavljivalo
naSe pozive za ovaj banket.
Xivi bili pa se i opet vidjeli
na jednoj zajednidkoj za-jednidars- koj
priredbi.
Za odsjek 832 HBZ.
Marijan Kruzic,
predsjednik.
Tursku, Grdku. Italiju. Ma-djars- ku
i nikad viSe Ame-rik- e
vidio nije. Takav dovjek
je samo м zakonu Amerika-na- c,
po narodnosti on ne
.moze biti Amerikanac. A da
zakon nije dosljedan doka-zuj- e
i to da ako se amerid-ki-m roditeljima rodi dijete
dok su u Kini, Japanu, In-di- ji, Liberiji, Rusiji. Francu- -
skoj, itd., po ameridkom za-konu
to dijete ne pripada
onoj narodnosti u kojoj zo-m- lji
se rodilo nego amerid-ko- j
narodnosti, Sto je pravil-no
ako sc na vrijeme povrati
u Ameriku i absorbira amc-ridk- u
kulturu i druge duho-vn- e
karakteristike koje oz-nad- uju
narod nost.
Za radnike moze vaiiti
samo jedno pravilo. Priznaj
svakom covjeku pravo da
bude ono sto sam kale da
Jeste, a ne da mu ti ili netko
nametne narodnost
koju on nece i ne osjeca da
istoj pripada. Zapamtite da
su Pavelidevi krvoloci pokla-l- i
oko 500.000 Srba u Hrvat- -
no odredjivanje drfavnih iave. Po zakon. svaki do-- skoj u pokuSaju da prbima
zakona. koji bi mogli dovje-- vjek koji je rodjen u Ame- - oduzmu narodnost. Ovi ljudi
Ako Hrvati i Srbi jedni nakon poroda odneSen u sjedali da su Srbi.
Glas citalaca
Cestitka Pesi
Milton, Ont — Dragi u-redn- ide "Jedinstva". u listu
Saljem postansku novdanu
doznadnicu od $7.00 t. j.
$5.00 za moju godiSnju ob-no- vu
i $2.00 u fond.
Ovom prilikom zelim de-stit- ati
PeSi na njegov dopis
o strajkujudim Nijemcima
kod Mall Co. u Torontu. Me-- ni
se dini da je on jedini od
Jugoslavenskih Kanadjana,
koji je vidio vrijednim tu o-prav- danu borbu opisati. Da
H bi "Jedinstvo" preSutilo
tu borbu da su to bili novo-doselje- ni Jugoslaveni?
mu т„ m.-..i;-m
viSe trethati internacionnli-zam- ,
a manje nacionalizam
u naSim redovima.
Drugarski pozdrav.
J. Mutk.
(Od urednistva: Tko po-gle- da
prosle brojeve "Jedin
stva" vidjet ce da je ono da-l- o
najveci moguci publicitet
torn Strajku.)
Farmerima nije lako
zivjcti
Ellscott, Alta. — Stovani
drugovi na uredniStvu "Je-dinstva- ",
evo u listu Saljem
dek od $6.00 za moju godis-nj- u
obnovu i fond.
Malo sam zakasnio sa ob-novo- m. Nije to baS mojom
krivnjom vec je takova moja
.ekonomska situacija. Mi ma-- H farmeri se borimo za
egzistenciju. NaSi se proiz-vo- di prodaju ispod cijene, a
sve §to kupujemo pladamo
po velikim cijennma.
Glavni proizvod je farme-r- a
pSenica. Za nju nema
trziSta. Kad bi se vlasti po-brin- ule za triiSte, naSlo bi
so i trziSta, milijunima naro-da
je potrebna pSenica.
Industrijski radnici su bo-lje
organizirani u svoje uni-j- e.
Oni se svnke godine bore
za vedu pladu i radne uvjete.
Takodjer i farmeri bi se tre-ba- li
bolje organizirati, naro-dit- o
srednji i siromaSniji, tc
ekupa sa radnicimn povesti
zajednidku borbu za
iivotno intcrc30.
Primite moj drugarski i
prijateljski pozdrav.
Farmer.
Povjcrcnik nije stipao,
pa ohnavlja sam
Welland, Ont. — Uredni-
Stvu "Jedinstva", dekao sam
da me povjerenik potsjeti
radi obnove, ali poSto iivem
udaljeno 8 milja od mjesta,
na farmi. vjerojatno nije
imao vremena i tako sam
malo zakasnio sa pretpla-to-m.
U listu prilaiem no-v-ac
za moju obnovu. I sa-svi- m je pravilno da dovjek
sam obnavlja svoju pretpla-t- u, jer povjerenik ne moze
dospjeti na sve.
Primite bratski pozdrav,
J. B.
Dr. Endicott cc govorit
na (emu "Kako zanoccti
razoruzanjem ?
Toronto. — Dr. Jamen J.
Kndirott. prrdjrdnik Kanad
nVoz konrr-- a mira i po]rtH
rapadnp prt4ljele rmlje. zdje eV
covortti na lemut ftaroraLan)e
— kako ка capoeti ada?
Clan federalnop parla- -
menta kazc da jc anti- -
sovjetska politika
pojjrcna
Toronto. — Colin Came-ron,
clan federalnog parla-ment- a
(CCF) je ovdje ka-z- ao da je kanadska i ameri-dk- a
politika prema Sovjet-sko- m
Savezu pogrena zato
Sto se zasniva Ra nrpdno- - sigurno ne bi dali ove ogro-- gtaVci da 6e Sovietski Savez
nac", pa makar dva tjedna mne irtve da duboko nisu o- - izvrSiti oruiani napadaj na
de bio
nase
vam
zapadne drzave.