Jedinstvo, November 02, 1956

              STRANA 12
SJECANJE NA POLETNE DANE
PRIJE 25 GODINA
Ekonomska knza uhvatila je Kanadu jol 1930. go-din- e.
Ilazumije se da su nasi radnici bili medju prvima
koji su ostali bez posla. Zapravo bili su sretni oni koji
su radili dan dva u ncdjelji samo da bi se mogli odrzati
na Kolom zivotu, ali je malo bilo i takvih. U nekoliko
zlatnih rudnika na sjeveru bilo je uposleno ргШбап broj
radnika, koji su pomagali svoje nczaposlcne drugove po
cijeloj Kanadi.
Xacionalno ugnjetavanje naseg naroda u Jugosla-vij- i
i ekonomska kriza, koja je obuhvatila cijeli svijet,
pobudjivali su kod naSih radnika u Kanadi politidku
svijest. Ljudi su робеИ razmiSljat o svemu i sva6erau.
Zapravo poceli su trazit stvarne uzroke svemu tome.
Medjutim nije to bilo lako tada u Kanadi, jer ml nismo
imali nijednog naprednog lista koji bi se bavio ba3 ovim
gorucim pitanjima. U Kanadi je joS 1928. godine pokre-n-ut
"Hrvatski Glas", ali naSi ga radnici nisu mogli pri-hvat- iti
iz slijedecih razloga : prvo, Sto se taj list nlje u-op- ce
bavio pitanjima ekonomske krize, drugo, Sto jo on
bio prozet Sovinistifikim nitima i, trece, Sto je on bio kao
glasilo Hrvatske seljacko stranko, u cijo vodstvo su nali
ljudi bili razocarani, a naro£ito poslije Macekovo izjavo
na sudu da jo "lajbec zakopian".
U Torontu je tada vec postojao Jugoslavenski rad-ni£- ki prosvjetni klub. Taj klub htjeli su kontrolirat pri-stali- ce rezima u Jugoslaviji. Konzuli su slali razne knjigo
i davali direktive za djelovanje svojim pristalicama. AH
im napredni radnici nisu vjerovali, tako da jednog dana
klub ostao potpuno ogiScen od ljudi koji su radili po
direktivama konzula. Jcdina napredna novina koja je
dolazila u Kanadu bio je Radnik" iz USA, ali je i nje-m- u
bio brzo zabranjen ulaz. Zatim je "Radnik" u Ka-nadu
dolazio kao "Iskra", pa i Iskra' je brzo zabra-njcn- a.
Xama drugo nije preostnlo nego pokrenut svoj na-predni
list. Medjutim to nije bilo lako. Nismo raspolagali
s matcrijalnim sredstvima, a nije bilo ni drugova koji
bi preuzeli to preko sebc. Jednog dana u Toronto jc
dosao drug Tomo СабЈс. Drug Tomo Ca6id je zivio u
Vnncouveru. Kad je doSao kod nas u Toronto govorio
nam je o pokretanju lista. Svi smo bili oduSevljeni tim
podhvatom. Prije pokretanja lista trebalo je naci surad-nik- e
i prikupiti bar koliko toliko materijalnih sredstava.
To je preuzeo dr. Cacic preko sebe. On je poSno, "djum-pajuc- i"
po terctnim vlakovima od mjcstn do mjesta u
kojima su naSi radnici Sivjeli i prikupljao prctplate i
fond za novine. Koliko se sjecam najaktivnija naSa ko-loni- ja
za pokretanje listn je bila u Timminsu, zatim u
Calgary, Kirkland 1лке, Windsor i jos neka druga,
Oko pokretanja novine drugu CaCicu smo poma-ga- li drugovi Stangol, Mnrkovic i Morgulovic i ja. Bla-gajn- u
sam imao ja preko sebe.
Prvi broj izisao je uz pomoc drugova Ukrajinnca.
Naime u njihovoj Stampariji novinn je izdata. Ukrajinnc
je bio i slovoslagar. Bio je vrlo tvrdoglnv. Cesto puta
dolazio je u svadju sa drugom Cacicem po pitanju poje-dinl- h slova u pravopisu. On se pravio da bolje poznaje
na§ jezik od nas. Nnro£ito smo s njinl "ratovali" po pi- tanju naSih slova "6" i "6".
U po6etku novina nije bila ni registrovana, odnosno
nismo imali odobrenje za izdavanje novine, pa smo mo-ra- li rnznnSnti po cijelom gradu u poStnnske sanduke, u
mjesto slanja rcdovnim putem preko poSte kao Sto to
cine ostala izdavackn poduzeca.
NaSa kancelarija, zapravo uredniStvo i administra-cij- a, nalazila se u jednoj maloj sobi koja je bila pod
krovom na ulici Huron, cijeg se broja sad vise ne sjecam.
Sjecam se i toga da nas je jedanput tuiio Pctar Stnn-kovi- c, da ga preko novine vrijedjamo. Njegov advokat
doSao je kod nas i zaprijetio nam se da ncsmijemo viSe
tako o njemu pisati. Mi smo se nasmijali i mahnuli ru-ko- m, a pisanjc smo produzili po starom.
Sa stampanjem novine moral! smo se prcseliti u
Hamiltonu. Tamo se novina Stampnla a u Torontu smo
je pakovali i slali prctplatnicima. Na ovaj nacin bilo je
vise izdataka oko novine, ali smo tako morali. U Hamil-tonu
slagarisu bili ongleski radnici. Oni su mnogo manje
cinili Stamparskih grcSaka nego nas Ukrajinac.
Sve smo radili bcsplatno, samo bi drugu Cacidu po-nek- ad
dali koji dolar za hranu. Tada smo obicno jeli u
jednom ukrajinskom restaurantu i to njihova jela "pi-ro- he
i holupce". To je tada bila najjeftinija hrana u
Torontu.
Novinu su prihvatili kao svoju ne samo hrvatski
negu i srpski i slovenski radnici. Za Slovence smo po
neki £lanak Stampali na slovenackom jeziku. Novina je
eve vise dobivala pretplatnika i suradnika koji su u
njoj pisali i kupili pretplate i fond.
Tako je novina od malog formata 2 puta mjesec"no
pokrenuta najprije sa velikim formatom, a zatim tjedno
i konatno i triput tjedno.
Poslije hapSenja druga Cacica uredniStvo je pre-uzeo
drug Petar iapkar, koji je bio uhapen zbog prika-zivan- ja
filma "Bijeli teror u Jugoslaviji'. Tada je do?ao
na uredniStvo drug Edo Jardas, Novina je vec imala
prilican broj pretplatnika i aktivista na njenom proli-ravan- ju
na terenu. FRANJO UGRIN.
Radili smo za nasu stampu
od samog pocetka
U 25 godina svog izla-2enj- a,
naSa progresivna
Stampa opisala je i obja-snil- a
sve vaine i гпабајпе
promjene kako kod nas u
Kanadi, tako i po svijetu
opdenito. Ona nas je oba-vjeStav- ala
i upucivala u
svim dogadjajima sve od
onih dana ekonomske kri-ze
tridesetih godina, kada
se vodila 2estoka borba za
relif, p u n o uposlenje,
vece nadnice i bolje radne
Prilikom 25-godilnil- co na-S- o
radni£ko £tampo u#Kana-di- .
lelim da izrazim mojo pu-n- o
zadovoljstvo sa njenim
dosadaSnjim pisanjom. s nje-nim
stavom t neumomlm
ukazivanjem pravog puta
za sve naSe srpske, hrvatske,
slovena£ke i druge radnlke
u Kanadi. Mi koji smo aktiv-n- o
radili, kako prilikom ne]
nog pokretanja, tako i n]e- -
NavrSava so 25 godina od
kada Je pokrenuta naSa rad-ni£k- a
novina. Za nas to ]o
velik i slavnl put kojim Je
proSla naia Stampa — put
ispunjen velikim dogadja-jima
1 promjenama kako kod
nas u Kanadi. tako i po
cijelomo svijetu.
Bez nolo radni£ko novine
ml bi slabo prolazili obzirom
na prosvjetu i nauku. NaSa
nam novina osvjetljava pri
like u kojima se nalazimo
kao radnici. Ona nas oba-vJeSta- va
o svemu Sto nas
okruiuje; ona nas obavjo-s-t
ava 1 o prilikama u rodje- -
Onih dana kad Je pokre- nuta ncSa Stampa — - "Bor- ba — bila Je depresija.
"Borba Je pokrenuta upra-v- o
u vrijeme kada Je radni-cima
najviie trebala.
Mogu ovdje re£i da nisam
bio pretplamik od samog
po£etka. ali se dobro sje£am
mnogih momenata koji su se
tih dana zbivali. Dok su
mnegi nali iseljenici novinu
Jedva do£ekali i ulagali sve
napore za Sirenje iste. drugi
su se driall nemarno. a ne-k-oji su £ak bili i protiv. De-si- lo se ponegdje da su bili
2elim da prilikom 25-go-diSn-
Jice naSe radni£ke Stam-p- e
JoS Jednom ufinim svoj
prilog od 5 dolara. kao moju
skromnu pomoi radni£kom
listu Jedinstvo. Ja sam bio
pretplatnik i pomagao naSu
Stampu od prvih brojeva
"Borbe pa rve do 10 olcto-b- ra
1956 godine. Toga dana
napuitam i za stal-n- o u sto) rodni kraj — Stan-£ev- o,
Banart — Rumunija.
Ja du se taxno ukljuStl u
OMLADISSK 4 FOLKLOR A GRI РЛ I TOROTl
uslove. pa do dana dana&-nje-g, kad progresivne silo
sve viSe ujedinjuju napore
za o6uvanje postignutih
tekovina i nove pobjede.
XaJa stampa je uvijek
bila vjerna nama radnim
ddsoljenicima iz Jugosla-vij- e
u ovoj zemlji. Uvijek
sam ju volio, £itao i poma-ga- o. Radio sam za nju od
samog podetka, kad ju je
trebalo nositi po kudama
medju nasim radnicima
nog razvijanja. ponosni smo
sa dosadasnjim uspesima
koje smo pomocu naio stam-p- o
postignuli. Sve 2to smo
do sada u£inili. u£inili smo
samo zato Sto smo Imali do-bro- g
i mudrog vodju, ufitel-J- a
i organizatora, koji nas Jo
vodio pravlm putem, a to je
nasa Stampa po£evSi od
pa do danalnjeg
lista "Jedinstva".
NA MNOGAJA LJETA!
TRUD NIJE BIO UZALUDAN
POMOCU STAMPE ZDRAVIJE
GLEDAMO NA SVIJET
no] zemlji, Jugoslaviji. Zato
Jo duinost svakog radnika,
da svojlm priligom £estita
25 godilnjicu I osigura dalj-nj- e
izlaienjo naSo radni£ke
novine.
Sto bi ml vrijedili kad bi
bili bez novine? Nobi znali
Sto nam Je cllj i zadada. Lu-ta- li
bi bez konca i kxaja i u
danaSnJem vremenu ostali
bi kao brod na oceanu bez
kompasa i orijentacijo. Mor-s- ki
valovi bi nas nosili i ba-ca- ll
lijovo 1 desno, dok so
nebi naSli nasukanl na gre-ben- u
i izloien! na milost i
nemilost.
tjerani iz kudo oni koji su
doSll prodavati Borbu.
Kako rekoh, nisam tada
bio pretplatnik i znao sam so
ва neldm drugovima posva-dit- u Oni su mi rekli: Lako
s tobom. ti samo govoriS. ali
zla ne misliS. Kad se sjetim
na one done kako su drugo-vi
strpljlvo radili, moram
priznati da su bili JunacL
Kao i mnogi drugi nali
radnici. nisam mogao drug-£ij- e
nego da se pretplatim.
Pretplatio sam se zato, Sto
sam vidio da ta novina piSe
opid druStveni rad, stupicu
u tamoSnJe organizacije I
pomagafu naSu opStu stvar
kao Sto sam pomagao I ovde
u Kanadi za poslednjih 25
godina.
Medjutim, moja Je najis-kreni- ja
Selja da mi se Jedin-stv- o
Salje u Stan£evo tako
da mogu pratiti rad naSih
progresivnih orgasizadja 1
napredak naSe Stampe.
zelim svim iitaocima "Je-dinst-Ta. graditeljiaa i ured- -
SRETAN VAM OSTANAK U
odlazim
"Borbo"
koji je јоб nisu Sitali i do
da nas kad treba da ju
dalje izdrzavamo i Sirimo.
Kakogod smo n a S u
stampu citnli i podrzavali
u proSlosti, tako cemo ii-ni- ti
i u buduce. Zato ja
ovom prilikom destitam
25-godisnj- icu i zelim svaki
uspjeh u njezinom dalj-nje- m izlnzenju.
T. Ruzic.
Toronto
Prilaicm 10 dolara kao
mali i skromni dar 25-godiS-n-jici
i ielLm daljnji uspeh
u radu na razvijanju naSo
radni£ko fitampo u Kanadi.
Neka nam 2ive na§a na-predna
Stampa, njeni gradi-tel- ji
1 £itaocL na mnogaja
ljclal
Jovan Mirkov
Chatam, Ont
Prigodom proslavo 25 go-diSnJi- ce,
sjedamo so proSlo-st- i.
SJe£amo so naSeg rada i
napora u Sirenju svojo Stam-p- e,
u kupljcnju protplata.
obnova i fonda. NaS rad nljo
bio uzaludan. On Jo kruni-sa- n
velikim uspjehom u svim
aktivnostima koje smo pro-vod- ill
tokom proSlih 25 go- dina. Ne Salimo truda. Mi so
ponosimo svakim doprlno-so- m
za svoj radni£ki list.
Zato neka zivi naSa Stampa
i oni koji Ju fitaju.
Simpati£ar
(Montreal)
istinu i da se stvari razvijaju
onako kako ona piSe. Clta-ju- £i naSu naprednu Stampu
mi smo zdravije gledall { da-na- s zdravije gledamo na pri-lik- e ovdje u Kanadi 1 u svi-jetu
opdenito. Pomodu naSe
Stampe mi smo stupili bliie
drugirn kanadsldm radnici-ma.
prulili im ruku i Zajed-no
s njima osnovali uniju.
Pozdravljam 25 godilnjicu
naSe Stamp, te lelim da bi
cvala, Sirila se 1 izlazila JoS
mnogo godlne.
D. Sembrak.
(Sudbury)
KANADI!
nidma naSe radni£ke Stam-pe,
svim mojim Ii£nim prija-teljim- a
i poznanidma sretan
ostanak u Kanadi. VL drugo-vi
I drugarice. produlite s
vaiim radom na izgradnji
naprednih organizacija i
itaznpe.
Najiskrenije lelim svaki
napredak u radu. Sve vas
najsrdafnije pozdravlja val
drug.
Nikola Toth.
"-- Delhi. Ontario
"UVIJEK NA BRANIKU
INTERESA NAS
RADNIH DOSE- -
UENIKA"
Kao jedan od dugogo-disnj- ih pretplatnika poz-dravljam
25-godiSnj- icu пабе progresivne Stampe.
Cestitam na njezinom pi-san- ju
i dosljednonl objaS-njavan- ju stvari onako ka-k- ve jesu. Xasa Stampa je
uvijek bila na braniku In- terest nas radnih doselje-nik- a
i svih kanadskih rad-nika.
Pomocu nje mi sto-jim- o
na strani kanadskih
demokratskih snaga, koje
se bore za ekonomski i
dru§tvcni napredak, za
mir i sigurnost u svijetu,
za slobodu I uezavisnost
Kanade.
Okruzeni stalnom i zuC-no- m
anti-radni6ko- m pro-pagand- om burioaske
Stampe i rad in, mi smo
kroz nasu radniSku stam-pu
uvijek bili pravilno o-bavjeSt- avani
o prilikama
kod nas u Kanadi i u svi-jetu
opdenito.
Mi smo uvijek cijenili
veliko zaslugo пабе Stam-pe,
pa smo zato ulagali i
sve napore da ju izdrza-vamo
i Sirimo. Kad god jc
bio npel za mnterijalni
doprinos, mi smo se odaz-va- li
i dali svoj prilog. Ne
samo to, trazili smo nove
pretplate, obnavljali iste-kl- e
I gradili fond tako, dn
smo svoje kvotc uvijek
ispunjavali i poncknda
ргебН.
Danas, kad slavimo 25-godiSnj- icu,
ne smijemo
pustiti iz vida ni buduc-nos- t.
NaSa Stampa ne mo-le
i nece izlaziti na onim
matcrijalnim izvorima ko-je
ima burzoaska Stampa,
jer bi to oduzelo njezinu
neznvisnost. Ona mora da
i dalje izlazi od pozrtvov-no-g rada I zalaganja svo-ji- h
2itaoca i simpntienrn.
Zato nastojmo dn 25-godisnji- cu
ne samo pozdrav-Ijam- o,
nego ju obogatimo
velikim brojem novih
pretplnta I fonda.
U to ime kli£em: JCe-k- a
zJvi naSa progresivna
Stam pal
J. Static.
Toronto
VELIKI I ZNAGAJNI
DOGADJAJ
Ove godine slavimo 25
godiinjicu naie radnicTte
novine u Kanadi. Za mene,
kao I za svakog naieg iskre
nog radnika. ditaooa. to Je
velikl 1 znaca}an dogad}aJ.
Citam novine vec 56 godi-na,
aH vjerovali ill ne, nlka-d- a
nisam sa tolikom sksidu i
ufitkom Stao, kao Sto ditam
naSu radru£ku novinu u Ka-nadi.
Jedva cekam dok do-dj- e
poStar i donese "Jedin-stvo- ".
Citam svaki puta od
pocetka do kraja i tako pra-ti- m
svo Sto se gdje dogadkx
Citam i cstati cu sve dsk ne
nptvriim 200 godina. Ja vje-ruje- m da cu to doftvjeH,
premda sam vec u£no te-taaen- aL
Sada mi Je bttzu 80 godi-n- o,
aH se oefeoaA kao da
sam 38 godnH xaiad& U
xseni fea joi pun© energfe
1 vse га Svdt U te ime £e
Кш dug! 2Hrst i natei nevini
"Jedkistvo". pa s4o$a ©vd}e
praiem cestitku u svsi od
5 dstara.
Pozdiuvlu vas sve net
uredniSrvu va{ stcri —
Franjo Kruli£ (Panjoka).
(Kkkkmd Lake)