Jedinstvo, November 02, 1956

              4
O
4
4
0
%
1
2
4
$
I
s$$
$
I
!
.O
4
--4
CLANSTVO OB 25 LETNICI DELAVSKEGA
SAVEZA JUGOSLAVENSKIH
U SUDBURY
KANADJANA CASOPISA V KANADI
CESTITA
25-GODIsN- JICU
NAsE STAMPE
SA PRILOGOM
OD 100 D OLA R A
2. 1 V J E L O "JEDINSTVO"!
Pozdravi iz Vancouvera
Clanovi organizacije Saveza .Tugoslavenskih
Kanadjana i pretplatnici "Jedinstva", priklju-биј- и se proslavi 25-godi§nj- ice naSeg naprednog
pokreta i stampe.
U to ime prilazemo:
Po 5 dolara:
Mica Alivojvodic,
Ivan Pribanic;
Po 10 dolara:
M. Miikulin;
Po 5 dolara:
Baio Vlahovic,
5 G. S.t
Marijan Dragicevic,
S. Tomljenovic,
Martin Oreikovic,
M. c,
Po 3 dolara :
Pero Kosic,
Joso Oreikovic,
Mate Siaui;
Po 2 dolara :
T. Kangrga,
M. Peiut,
J. Tornjanski,
Prijatelj S.
John Novosel,
Prijatelj I. C.
Prijatelj,
Prijatelj J. G.
T. Nikiic,
B. Momic,
Jovo Matic,
N. Knezevic,
M. Jurjevic,
G. Petrovic,
T. Radoievic,
J. Sulentic,
Po 1 dolar:
P. Marceta,
J. Kolaric,
M. Benic,
N. Krajacic,
PHj. M. I.
PHj. J. B.
IHja,
Prij. P. I.,
Petar Juriiic,
Prij. G. S.
G. Lukic,
August Kruzic,
Petar Predovic,
Smajo
Prij. J. C.
Prij. T, B.
Prij. Nikola,
Prij. Ivan,
Prij. M.
Prijatelj,
Prij. J. N.
Prij. J. M.
OGRANAK SAVEZA JUGOSLAVENSKIH
KANADJANA U TORONTU
POZDRAVLJA "JEDINSTVO"
PRIGODOM NAVRsENJA.
25 60DINA IZLAzENJA
POZIVAMO SVE PRIJATELJE RADXICKE
STAMPE DA PRISUSTVUJU PROSLAVI
25— GODISNJICE U SUBOTU 21.
XOVEMBRA, U II. N. DOMU.
(Na pomena: Clanovi ovog ogranka co
по-бап- е "priloge dati na proslavi 21. no v.).
Pozdrav iz Urugvaja
Montevideo. 24. okt. 1936.
U ime Jugoslavenskog Republikanskog Udruienja
BRATSTVO iz Unigvaja Saljemo srtladne bratske i dru-gars- ke
pozdrave naSoj novini "Jedinstvo" iz Kanade i
preko nje svima nalim sunarodnjacima u Kanadi.
Nadamo se da ce vaSa proslava odjeknuti kroz sve
nalc naseobine u Kanadi, kao sto je naSa proslava 28-godiin- jice
osnivanja RADNICKE C1TAONICE u Monte-vide- u
odjeknula Sirom Unigvaja.
2elimo ram, drugovi, najvece uspjehe u vaSem ra-d- u,
na dobrobit nalih organizacija, naSe domovine FNR
Jugoslavije i za mir medju. snraa narodima svijeta.
Za J. R. U. Bratstvo:
Franjo Suhanek, predsjednik,
Ljuboslav Jutronic, tajnik.
VViViOVVVVVViVVMVViViVVVVV-'VVV- '
o
1
$
$
4%
4
Pred 25 leti mi jugoslo-vans- ki naseljenci v Kanadi
nismo Se imeli svojega ба-sopi- sa, ki bi nam kazal pot
do 2iijenja v naSi novi do-movi- ni i zagovarjal nase de-lavs- ke interese ali stal na
strani delavstva. Takrat smo
se nahajali v povsem druga-£ni- h okolscinah kakor pa se
nahajamo sedaj.
Poznali Se nismo dobro
jezika obenem se pa tudi
nismo medsebojno poznali
toliko kakor se poznamo da-ne- s. Ravno tako nismo dost:
vedeli o politi£ni aferi, ki so
jo takrat izvajali med nami
ludje katerim je bila deveta
briga za delovno ljudstvo
6e je bilo zadovoljno ali ne
v kateremkoli oziru.
Vsled takratnih razlogob
je bilo nam zelo te2ko ali
sploh nemogode, da bi se
mogli v kaki vedji meri ude-leiev- ati delavske borbe za
bolji polozaj kanadskega
delavstva ali poduzeli ебје
zanimanje na nasem kultur-ne- m polju. Tada v zadnjih
25 letih, od kar se je pojavil
med nami jugoslovanskimi
naseljenci pr'i delavski list
"Borba" in do dancs, smo
tudi mi veliko doprinesli v
delavskom boju, da smo do-seg- li
naS delavski polo2aj v
katerem se nahajamo danes.
Da smo dosegli to stopnjo
gre seveda najved zasluge
пабет delavskemu fasopisju
katerega smo si v tern 6asu
Ш1ШВш2Ћ1.вЈШТтЛшчвИвШНШвШ1 ВВВВВВВК вВшКМВВКужанВВВВВВВВВВЈВВ]
BBBBBBW '! виввивРвВ!
ВВВВВВШ1п'ВВВВВВВВш —_м HBJBBWlckHBBBBBBBBBV ЈвгвввВвН
& '9лв.ввн лВв рввввввввв ;ч.... рШм BBjafBBBBJ
Orih dana porratio ва posjete u Јико1ај drug Jol Arrjak. ranljl
urednik lita "Kdinont. On Je proputoyao rtti dio Jugoelavije. I'oojftlo
Je i nanatorijum u Golniku. za kojrjra au kanaditki hlovenci u polijc Mrartns.imJosjijeodiTnraamtnaikonvaakupilzli Cleelvirkluandpaom1 oD. r.NaTomliacii: TArrurjbaakr. (uSlikkauputium),o
primlll od SIornke Mat ice ioeljenika u Ljubljani.
s tezkim trudom ustanoill.
Od priCetka kadar je iSla
prva Stevilka "Borbe" in do
danes smo se jugoslovanski
naseljenci v Kanadi zelo ve-liko
nauSili. Iz asopisja
smo za£eli spoznavati po-m- en skupne delavske borbe
in enotnosti kadar se gre za
NASA STAMPA U EKONOMSKIM BORBAMA
KANADSKIH RADNIKA
Gdje god su kanadski radnici vodili borbu za eko-noms- ki naprcdak, паба Stampa je uvijek nepokoljebljivo
stojala na strani te borbe i pozivala nas da ju pomazemo
i u njoj udestvujemo gdje god je to moguce. Ona je ka-tegori- 6ki pobijala neosnovne tvrdnje, da smo mi u ovoj
zemlji "stranci" ili "gosti", pa da stoga ne trebamo
sudjelovati u nijednoj akciji, jcr bi nas se smatralo
"nelojalnim" — nelojalnim poslodavcima da nas jo5 vi§e
izrabljuju.
Danns je svakom na§cm iskrenom radniku jasno
kako su bili glupi i smijeSni ovakvi "savjeti". PokuSavali
su iz nas napraviti Strajkolomce, protivnikc radnigkog
pokreta i dobta nelojalne gradjane kanadskog.naroda.
Mi nismo njih slusali. Slusali smo svoju progresivnu
Stampu i iz nje nauSili Uo je moralno i Sto je nemoralno
u borbama kanadske radnicke klasc. NauSili u i oni
radnici koji bi bili za casak povjerovali pomenutim
trdnjama.
Na§a kratka historija u ovoj zemlji puna je svjetlih
primjera herojstva i odlicnog drzanja naSih doseljenika.
Ako prolistamo stranice ove historije, naci demo slike
mnogobrojnih boraca, ali malo Strajkolomaca. 2ivi pri-mj- or
toga su §trajkovi u rudarskoj industriji u Anyoxu
i Norandi, gdje su radnici iz Jugoslavije bili medju
prima pod zastavom borbe za pobjedu Strajkova i za-htjevako- je su radnici postavljali. Njih nisu mogle ski-sit-i
nikakve prijetnje. ni.policijski teror, pa ink ni hapsenje
i osudjivanje na zatvor. Uzoran primjer pokazali su naSi
radnici za vrijeme trajkovnih borbi u rudarskoj indu-striji
Kirkland Lake i Porcupine kempi, u automobilskoj
industriji u Windsoru, u §umskoj industriji B.C. i Onta-ri- a.
ribarskoj industriji B.C., ug!jenokopa6koj u Albert!.
Po dolasku u ovu zemlju, brzo smo shvatili sustinu
svog zivota i rada u tvornicama, rudnicima, Sumama, po
farmama i .u redovima besposlenih. Nas se zivot korje-nit- o
izmijenio. Istina, naSli smo u ovoj zemlji vi£e kruhn
nego u Jugoslaiji. Za to smo i dolli. Ali radne prilike
bile su do krajnosti teske I opasne. Dok smo u starom
kraju obavljali svoje domade poslove, ovdje smo bili
privezani uz masinu, naia zdrava 1 mlada plu?a grizla
je rudarska praSina ili tvorni5ki kemijski otrovi. Pratila
nas je i ostavila svoj uSinak i opasnost od osakacenja,
reumatizma, silicosis itd. Poslodavci nisu vodili габипа
o sigurnosti svojih radnika, nego o sto vecem profitu,
pa je cesto bilo i teskih irtava. Sjetimo se samo onog
straSnog dogadjaja pri kopanju kanala kod Brockwille,
gdje je do51o do eksplozije dinamita na brodu na kojem
su radnici iivili i gdje je ubijen veci broj radnika, uklju-ii- v ill nasih radnika iz Hreljina i okolice.
Htjeli ili ne htjeli. prilike su naa, kao i druge ka-nadske
radnike svrstale u redove onih snaga koje u se
najvUe borile za ekonomski boljitak i sigurnost na poslu.
U takvim prilikama neophodno nam je bila potrebna
jezina radnl£ka stampa. Mnogi smo na to mislili, ali je
trebalo savladati nekoliko vedih problema. Trebalo je,
prije svega, financije za pokretanje novine t osoblje
koje de ju uredjivati. Treba da se netko irtruje i primi
zasdito delavskih pravic. Da-nes
je nam veliko lazje bra-ni- ti
se proti slojem, ki so
takrat pred 25 leti in so se
tudi danes pripravljeni za
vsako ceno poskusati, da se
zopet povrnemo nazaj kakor
smo bill pred 25 leti. Ne, mi
se smemo pozabiti, da so
5
sovrazniki delavstva se ved-n- o
na delu. In ravno vsled
tega moramo cuvati, pod pi-ra- ti in siriti пабе delavsko
£asopLsje kajti le s takimi
delovanjem si bomo osigu-ra- li
пабе dosedanje uspehe
ter nadaljne koristi v prid
delovnega ljudstva obenem
pa tudi dosegli trajem mir
v svetu.
Mi jugoslovanski nase-ljenci
v Kanadi imamo da-nes
naS skupni list "Jedin-stvo".
To je tukaj sedaj
cdini delavski list, ki smo
ga se ohranili. Vsi prejSnji
naSi casopisi so vsled pre-velik- ih
poteSkod in prema-leg- a
zanimanja morali pre-neh- ati izhajati. Toda temelji
in sadovi teh Sasopbov so
§e danes vidni. Ne dopusti-mo- ,
da bi se ti temelji poru-§i- li ali sadovi izginili tern-е- б
je te potrebno Se bolj
utrditi kajti boj za poSteno
in upraviceno delavsko ziv-ljen- je
бе ni koniaho. Kon-2an- a
tudi Se ni borba za u-resnii- enje trajnega miru na
svetu. Vied tega ob priliki 25
letnicc naSega iasopisja za-kliJem- o:
Naj zivi napredno delev-sk-o
2asopisje!
Naj Jive bratska cnotnost
kanadskih Jugoslovanov v
skupni borbi za trajen mir
v svetu, svobodo in napredek
clove§tva !
J. SERJAK.
novinarskog posla. Savladani su i ti najosnovniji pro-blem!.
Zato danas svi naSi iskreni radnici sa poStova-nje- m
spominju ime druga Tome СабЈса.
Pokrenucem "Borbe" doSao je novi borac u redove
kanadskog radniбkog pokreta. To je bila novina ka-nadskih
radnika na nasem sektoru. Kanadski radnici
su ju pozdravili i u nju gledali velikim povjerenjem.
U teskoj industriji, gdje smo se mi najviSe uposli-val- i,
nije bilo unija. Poslodavci su pak б!пШ sve da se
ne osnuju. Postupali su sa radnicima kako ih je bila
volja. Tko im nije bio po volji, toga su otpustili. Kad je
pomanjkalo posla, prvi su bili na oku za otpust strano-rodjen- i.
Njih se stavljalo na najteze i najopasnije po--.
slove. U koga su pak sumnjali da je б1ап unije, otpustili
su ga bez da su mu rekli zaSto, samo Sto ga drugi dan
nije bilo na posao. O traienju povisice nadnice i poprav-k- u
uslova rada nije se moglo ni pomisliti bez unije.
Konacno sto je moralo doci, doSlo je. Unijski pokret
zauzeo je tolikog maha u teSkoj industriji, da ga. poslo--'
davci nisu mogli врпјебШ. Tako je unionizirana rudar-ska,
automobilska, бсИбпа, к1аоп!бка, Sumska i druga
industrija. U koliko su unije sve vise rasle i prisilile po-sloda- vce da ih priznaju, u toliko se mijenjala i situacija.
Radnici su dobili u ruke sredstvo s kojim su doSli pred
poslodavce i trafili da so povede габипа o njihovim uslo-vim- a
zivota i rada.
Stvari se ipak nisu raivijale tako lako i jednosta-- -
vno. Trebalo je mnogo truda i frtava. Kompanije su
troSile ogromne svote na protu-unijsk- u propagandu i
crveno strasilo. Oni koji nisu б11аН napredne radni6ke
?tampe nasjedali su propagandi ! dulje vrijeme stojall
postrani. Ali Siroki valovi pokreta vukli su i njih sve
jednog za drugim.
Tako je danas kanadska radnidka klasa u puns
boljem polozaju nego je bila ranije. Premda jos uvijek
stoje nerjeSeni mnogi problemi, ipak se poalo velik!
korak naprijed. Danas imamo godiinji odmor sa placom,
pet dnevni radni tjedan u mnogim granama industrije,
bcspoleni6ko osiguranje, stareSinstvo na poslu, potporu
roditeljima za malodobnu djecu itd. Sve su to plodovi
stalne i nepopustljive borbe radnika i njihovih unija.
Napori radnika za %15i i sigurniji stupanj livota
razxijaju se i dalje. Opasnost od besposlice stalno prijeti
posvuda. Danas se vodi iestoka borba za garantiranu
godtfnju placu, za program zdra-stveno- g osiguranja. za
кгабе radno vrijeme, za vecu nadnicu, protiv podizanja
cijena, inflacije itd.
Sve su to pltanja koja su tijesno povezana i sa dalj.
njim izlaienjem na5e progresivne stampe. Tesko je voditi
daljnju borbu, ako radnici nisu potanko obavjeUeni o
stvarima koje su na dnevnom redu. Na burioasku Stam-p- u
nemoguce se osloniti, jer ona iskrivljuje i preSutkuje
2injenice. Ona stvari prikazuje onako, kako to pego-dju-je
poslodavcima, jer to je njihova Stampa.
Stojedi na strani intcresa radnika I njih ove opra-vdan- e borbe za bolji i pristojniji iivot, naia Stampa бе
i dalje proslijediti tim putcm.
S. BOLF.
STRANA