000343 |
Previous | 3 of 24 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
CACICEV CLANAK
(Xastavak sa stranc 1)
"Borba" je pocela izlaziti 1932.godinc dva puta
mjesecno, jcr jo£ iada nije imala dovoljno sred-stav- a
da se pokrenc kao tjednik. Pokraj toga nije
bilo ucenog slagara, ni urcdnika, pa je uslijcd toga
"Borba" u pocctku izlazila sa mnogo Stamparskih
grijesaka. "Borbu" je slagao covjck koji nije znap
nas jezik i cim je vise urednik ispravljao grijeskc,
tim ih je slagar drugi puta vise napravio.
Sve to nije obeshrabrilo nase iscljenike. Oni su
znali da ce se "Borba" posiepeno bolje uredjivali.
Zato su oni aklivno pomagali "Borbu", slalno ku-pec- u
priloge, priredjujuci zabave u njezinu korist,
pisuci stalno dopise i iznoscci konstrukstivno nedo-statk- e
tako, da bi list sto prije bio bolje uredjivan
i pokrenuo se kao tjednik.
Poslije izvjesnog vremena naSi su iseljenici u
Kanadi izdavali dva dobro uredjivana lisla: "Slo-bod- nu
Misao" i "Pravdu", a potomi tri: "Novosti",
"Srpski Glasnik" i "Edinosl". Ovi listovi su sve-slran- o
sirili bratsku slogu mcdju nasim iseljeni-cim- a,
stalno ih informirali o dogadjajima u svijetu,
u starom kraju i novoj domovini, Kanadi; promi-cal- i
nacionalno i poltticko ugnjetavanjc diktator-ski-h
kraljevskih reJma u Jugoslaviji.
Novine nasih iseljenika su odigrale vcliku pro-gresivn- u
ulogu ne samo u odgoju nasih iseljenika u
prijateljskom, palriotskom i progresivnom duhu do
pocetka Drugog svjetskog rata, ncgo su one odi-grale
veliku progresivnu ulogu historijskog zna-ca- ja
u toku rata i poslije rata. One su u toku rata
iz dana u dan sidle istinu o borbi u Jugoslaviji i
raskrinkavale la.i i dezinformacije svjctske reak-cij- e
i londonske izbjcglicke vladc, koja je imala ti-jes- ne
veze sa svjctskom rakcijom. U tako samopo-zrtvovno- m
i odanom radu, nasi su ljudi putem
slampe i zive rijeci uspjeli dokazati narodu u tim
zemljama tko vodi borbu u Jugoslaviji i koga Ireba
pomagali oruzjem i materijalom. Nije to slucnjno
sto su u borbi protiv fasizma stali tako cvrsto nasi
iseljenici u Kanadi i Amcrici, kao i protiv onog
soqijalnog zla, koje ih je prognalo iz domovine. Oni
su to mogli zato slo su bili organizirani u naprcdni
radnicki pokret i Sto su imali jaku naprednu
stampu.
Jos 1937. godine su otisla 73 nasa iseljenika iz
Kanade u Spaniju, gdje su se borili na strani repu-blikans- kc
vojske. Jedan dio od njih je poginuo u
Spaniji, a dingi su se vratili ranjavani i le.i inva-lid- i,
dok su nasi iseljenici u Kanadi sakupili 2o Iri-lja- da
dolara i poslali kao pomoc spanjolskom na-rodu.
Da su nasi iseljenici imali mogucnosti da slupe
u Narodnooslobodilacki rat u Jugoslaviji, sigurno
je da bi ih veci dio otisao. Posto nijcsu imali te mo-gucnosti,
nasi Kanadjani i Amerikanci jugoslavcn-sko- g
porijekla su dobrovoljno stupali u armije
svoje novo domovine u velikom broju, dok su oni
koji su radili u industriji radili svakodnevno za
ratne svrhe i tako i jcdni i drugi su obilno pomogli
pobjedu nad neprijateljem njthove stare i nove do-movine.
i
Kako u toku rata, tako i poslije zavrselka rata
nasi iseljenici su nastavili sveslranu borbu prcko
svoje slampe za sakupljanje novcanih i materijal-ni- h
sredstava za pomoc Jugoslaviji. Upravo radi
toga se je i prosirio mooni pokret za pomoc staroj
domovini.
Bez jake napredne stampe nc bi bilo kontinu-itct- a
rada i brzog obavjestavanja o toku i smjerni-cam- a
rada, ne bi bilo upomog takmicenja i natje-can- ja
u sakupljanju. Mo.e bili uporan i izdrljiv
u radu samo onaj tko radi svijesno, tko voli svoj
narod i domovinu. Kao posljcdica snane agitacije
i propagande uspostavljeni su odbori za sakuplja-nje
pomoci po svim gradovima gdje su zivili nasi
iseljenici u Kanadi tako, dajedo konca ISMS, godine
la pomoc doscgla 2 i pol niilijuna dolara.
Ovaj patriotski rad naih iseljenika se moze
objasniti samo lime, sto su oni odgojeni u brat-sko- m
i drugarsk'om duhu. kulturnom i politickom
progresu, a N.O. borba u Jugoslaviji je jos vise iza-zva- la
u njima i onako duboku IjuHjv naprama
svomc narodu u zemlji. prema napredfru i slobodi
kako svoga narodn, tako i drugih naroda.
Eto to je u kralko bilanca opstanka nasih na-pred- nih noina u Kanadi za protcklih dvadesel i pet
godina. To je bilanca koio je vrijednn usnomene i
sa kojom se mogu ponositi ne samo nasi iseljenici
u Kanadi, nego i nasi narodi u Jugoslaviji.
U Osijeku,
10. IX. 1956. god.
f"
ВЦ IM
ISeafje&wjreribHxis
mmi pessc! Wsrti a
pnlsjacjra ibmbtrcc ha-il
n ijfcn tkia I sjc&s!
raounai tvui шж—лил
VADtKITI K
VOL M Tt ~™
inirn
List Radnlka I Seffaka ix JugosavJo u Kanadi
VLADA PODIGLA BARIKADE PROTI BESPOSLENIH
SLOBODNA MISAO
Pobjede lojalista na tri fronta
MOYOSTi
aim nephestano SLAVENI NECE VISE NIKADA NIKOME ROBOVATI
СРПСКИ ГЛАСНИК,
ИЗЛАЈАПРРЛ ,_'
наролним сулол Ш1ИКИ yCnFX МЛПВЛАигилггТ., Г'- -
1МЧОГГ I Ј
w. ." oiovensK
tM Ari -- .!
ШТт~. -- . — .и. -
.г
:i narod ie T—£ Ж_И --„
ojA eo~~dioi cuLoh —- lit Street Kixm ICS - Tonwuo. Oni.
nw ИИПИМИШШШШШ 1
CANADIAN AID TO YUGOSLAVIA
n e— w 1
Џтфтџ
Bjv
i. _.. v...nu Паласа Собипа " if
Аисоикаииина j0gj 0 - OSl€
11 ! Ч.И#11.. ч..ч.
o Г b n" je pocela 2. novembra
1931. godine u Torontu — ravno prije 25 go-dina.
U pocctku o Г b a" Je izlazila dva puta
mjesecno, zatim jedamput tjedno, ondn dva
puta tjedno.
o r b a" je bila vih doeljenika iz
Jugoslavije.
Pi'vi urednik "Borb e" bio je Tomo Cacic,
drugi Petar 2apkarf trect Edo Jardas.
orb e" je prestala izlazit 1936., kad ee
pojavila "S 1 o b o d П a M i s П o", kao gla-sil- o
naprednih kanadskih Hrvata, a Г a V--d
a", kao glasilo naprednih kanadskih Srba.
1 o b - d П a M i s o" je izlazila tri
puta tjedno, r a V d a" jedamput tjedno.
Urednik "S 1 o b o d n c M i s I i" do
marta 1940. bio je Stjepan Miosic, poslije (do
zabrane u julu 1940.) Bo2o Prpic. Urednik
"P Г a V d e" je Miloi Grubic.
U decembru 1940. poceo je izlazit progre-sivn- i
hrvattki.kanadskt list o V o s t V u
maju 1941. progresivni upsko-kanads- ki "Srpski Glasni .k". Glasilo progrcsivnih
kanadskih Slovenaca d i П o & t" pojavilo
se u julu 1942. godine.
Urednik "N" o v o a t Г bio je Marijan
Kruzic, potom Stanko Bolf. Urednik r p
skoj? G 1 a s n i k bio je Maksim Bijelic,
LIST HHVAT&KOQ KtOfiOO NAKOOA U
YOaoWTO OWT TUUMT rtMOM ITM Ml
SERBIAN HERALD
TCMO№ MrtH
-
mt 4i
£ z
"В
"B
"B list
"B
"S
"P
bio
"N
list
"E
"S
a"
KiNIM
NEKOLIKO XAPOMENA UZ OVO IZDAXJE
Ovo je prvi put u 25 godina nase stampe da jedno izdanje ima
24 stranice. # Trudili smo e da oro izdanje bude na visini politick! i tehnicki.
Koliko smo u tome uspjeli prepuitamo sudu citalaca.
Plan o poseb"im stranicama vecih naseobina nije potpuno ostva
ren. smo rasporedili kako smo najbolje mogli.
Neke clanke smo moral! skratiti — drukcije se nije moglo. Neka
nam drugoxi oproste ... Na kraju, hvala svima koji su se odazvali pozivu da nesto napilu
l time omogucili ovo jubilarno izdanje.
ЧВ fcltl
bbt brail s ptioi a
в?& џт£јџџ Dpb-- rf
b£ffini tisvji
a psaad Imi. Put Js£.
vi mat t ftoem
CIO tvutTt "" "coo ft. oi tt"
чМ" ЧМГЧ
NAKOI4 Wl
tUI HI1N04
ItMIJL
sKflcu
ine ЈиктгаЈс
СРПСМОГ ГЈСМ#НЛ- -
г— ал-uu-. м.
ом.
TCLlntN Д.„И4,
њ„„
"P
— ип.шпи! wicia у
izpregovoril
suMt.sL44. ADVANCE
Materijale
YOUTH PLEDGE TO FIGHT FOR PEACE, INDEPENDENCE
nmm
mmm
ШШИДОП LIST "JED1NSTV0"!
_,.B..u„uBBcTiiTinuiltniOClMl IllOSU рНКИ5111,"55-'2ии,ш,01- П
5IO
izlazit
UREDNISTVO.
длмилгану
exenTvo
tr
i
ГОЧ и
%
17
П
н
т ~ - - -- _
i
I
— ,_.,
.—--. ~т m iwh, i --—- —— —
i i
c— a f
.
—
!' Ш
—
a
;— . . .
-
„
?
poslije Jovan Djajic. Urednik "E (1 i П o s t i"
bio je George Matesic, poslije Joze Smrke, po-tom
Joze Serjak.
U maju 1948. "X o v o s t i", "Srpski
G 1 n s n i k" i "E d i n o a t" u se ujedinili.
Novi list dobio je ime "J e d i n I t V o". Prvi
broj izaiao je 2. juna 1948. god. Prvi urednik "Jcdlnstv aM bio jeS. Bolf.
1945. — 1947. Vijcce Kanadskih Juznih Sla-ven- a
izdavalo je biltcn na cngleskom jeziku
pod imenom "B U ] c t i n of the
Council of Canadian South
SJ a vs".
1947.— 1948. izlazio je progresivni omla-dins- ki
list na engleskom jeziku "A dvanc c".
Pored gore spomenutih u urcdnistvima' i
administracijama nasih listova radili su jos
slijedecit
Franjo Ugrin, Ivan Stimac, Pavle Pavlic,
Andrija Josipovic, Rade Boinnic, Ivan Pribanic,
Bogoljub Stevanov, Vojin Grbic, Nikola Ivan-sevi- c,
Ivan Linardic, Mate Siaus, MVho S'inac,
Helen Brnjac, Ludvih Troha.
Istaknuti radnici u stampariji bi' su Pavle
Stihman, Ivan Pribanic i Ivan PetraroWc.
Covjek koji nikad nije imao nnroiiln duz-nos- t,
ali je u svemu aktivno sudjclovao bio je
Nikola Kovacevic (Stari).
STRANA 3
?
1ШШШШ
POZDRAAr ODBORA XAPRFIII SRBA VJS.
Xa 2 novembra navriava s S godina opstanka
vaJe narodne i radnicke tarap '-- ' ~ isrrale vrlo vidnu
uIoru u brobi protiv domace- - i ♦- - roakcSje sa kejrm
ce te radom 2asno i nstaviU.
U R-odina-ma
osnutka vaSe atampe, u najteiim
damma ekonomske krize i raJ -- "- Srbj smo vepeli
pokrenuti svoj list "Slebednu Пе€. Dokle silom prillka
mi prestado smosa izdavanjem n borbene stampe
dotle vi premda malobrojniji cfto u %nsin1 svoj barjak
driite i 2oRt)d4Snjicu slavite " ' -- ета uspehu i radu
vam zaista najiskrenije cestitar-- "
Odbor Na-red- nih Srb U.A- -
Object Description
| Rating | |
| Title | Jedinstvo, November 02, 1956 |
| Language | yugo |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1956-11-02 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Nasa000185 |
Description
| Title | 000343 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | CACICEV CLANAK (Xastavak sa stranc 1) "Borba" je pocela izlaziti 1932.godinc dva puta mjesecno, jcr jo£ iada nije imala dovoljno sred-stav- a da se pokrenc kao tjednik. Pokraj toga nije bilo ucenog slagara, ni urcdnika, pa je uslijcd toga "Borba" u pocctku izlazila sa mnogo Stamparskih grijesaka. "Borbu" je slagao covjck koji nije znap nas jezik i cim je vise urednik ispravljao grijeskc, tim ih je slagar drugi puta vise napravio. Sve to nije obeshrabrilo nase iscljenike. Oni su znali da ce se "Borba" posiepeno bolje uredjivali. Zato su oni aklivno pomagali "Borbu", slalno ku-pec- u priloge, priredjujuci zabave u njezinu korist, pisuci stalno dopise i iznoscci konstrukstivno nedo-statk- e tako, da bi list sto prije bio bolje uredjivan i pokrenuo se kao tjednik. Poslije izvjesnog vremena naSi su iseljenici u Kanadi izdavali dva dobro uredjivana lisla: "Slo-bod- nu Misao" i "Pravdu", a potomi tri: "Novosti", "Srpski Glasnik" i "Edinosl". Ovi listovi su sve-slran- o sirili bratsku slogu mcdju nasim iseljeni-cim- a, stalno ih informirali o dogadjajima u svijetu, u starom kraju i novoj domovini, Kanadi; promi-cal- i nacionalno i poltticko ugnjetavanjc diktator-ski-h kraljevskih reJma u Jugoslaviji. Novine nasih iseljenika su odigrale vcliku pro-gresivn- u ulogu ne samo u odgoju nasih iseljenika u prijateljskom, palriotskom i progresivnom duhu do pocetka Drugog svjetskog rata, ncgo su one odi-grale veliku progresivnu ulogu historijskog zna-ca- ja u toku rata i poslije rata. One su u toku rata iz dana u dan sidle istinu o borbi u Jugoslaviji i raskrinkavale la.i i dezinformacije svjctske reak-cij- e i londonske izbjcglicke vladc, koja je imala ti-jes- ne veze sa svjctskom rakcijom. U tako samopo-zrtvovno- m i odanom radu, nasi su ljudi putem slampe i zive rijeci uspjeli dokazati narodu u tim zemljama tko vodi borbu u Jugoslaviji i koga Ireba pomagali oruzjem i materijalom. Nije to slucnjno sto su u borbi protiv fasizma stali tako cvrsto nasi iseljenici u Kanadi i Amcrici, kao i protiv onog soqijalnog zla, koje ih je prognalo iz domovine. Oni su to mogli zato slo su bili organizirani u naprcdni radnicki pokret i Sto su imali jaku naprednu stampu. Jos 1937. godine su otisla 73 nasa iseljenika iz Kanade u Spaniju, gdje su se borili na strani repu-blikans- kc vojske. Jedan dio od njih je poginuo u Spaniji, a dingi su se vratili ranjavani i le.i inva-lid- i, dok su nasi iseljenici u Kanadi sakupili 2o Iri-lja- da dolara i poslali kao pomoc spanjolskom na-rodu. Da su nasi iseljenici imali mogucnosti da slupe u Narodnooslobodilacki rat u Jugoslaviji, sigurno je da bi ih veci dio otisao. Posto nijcsu imali te mo-gucnosti, nasi Kanadjani i Amerikanci jugoslavcn-sko- g porijekla su dobrovoljno stupali u armije svoje novo domovine u velikom broju, dok su oni koji su radili u industriji radili svakodnevno za ratne svrhe i tako i jcdni i drugi su obilno pomogli pobjedu nad neprijateljem njthove stare i nove do-movine. i Kako u toku rata, tako i poslije zavrselka rata nasi iseljenici su nastavili sveslranu borbu prcko svoje slampe za sakupljanje novcanih i materijal-ni- h sredstava za pomoc Jugoslaviji. Upravo radi toga se je i prosirio mooni pokret za pomoc staroj domovini. Bez jake napredne stampe nc bi bilo kontinu-itct- a rada i brzog obavjestavanja o toku i smjerni-cam- a rada, ne bi bilo upomog takmicenja i natje-can- ja u sakupljanju. Mo.e bili uporan i izdrljiv u radu samo onaj tko radi svijesno, tko voli svoj narod i domovinu. Kao posljcdica snane agitacije i propagande uspostavljeni su odbori za sakuplja-nje pomoci po svim gradovima gdje su zivili nasi iseljenici u Kanadi tako, dajedo konca ISMS, godine la pomoc doscgla 2 i pol niilijuna dolara. Ovaj patriotski rad naih iseljenika se moze objasniti samo lime, sto su oni odgojeni u brat-sko- m i drugarsk'om duhu. kulturnom i politickom progresu, a N.O. borba u Jugoslaviji je jos vise iza-zva- la u njima i onako duboku IjuHjv naprama svomc narodu u zemlji. prema napredfru i slobodi kako svoga narodn, tako i drugih naroda. Eto to je u kralko bilanca opstanka nasih na-pred- nih noina u Kanadi za protcklih dvadesel i pet godina. To je bilanca koio je vrijednn usnomene i sa kojom se mogu ponositi ne samo nasi iseljenici u Kanadi, nego i nasi narodi u Jugoslaviji. U Osijeku, 10. IX. 1956. god. f" ВЦ IM ISeafje&wjreribHxis mmi pessc! Wsrti a pnlsjacjra ibmbtrcc ha-il n ijfcn tkia I sjc&s! raounai tvui шж—лил VADtKITI K VOL M Tt ~™ inirn List Radnlka I Seffaka ix JugosavJo u Kanadi VLADA PODIGLA BARIKADE PROTI BESPOSLENIH SLOBODNA MISAO Pobjede lojalista na tri fronta MOYOSTi aim nephestano SLAVENI NECE VISE NIKADA NIKOME ROBOVATI СРПСКИ ГЛАСНИК, ИЗЛАЈАПРРЛ ,_' наролним сулол Ш1ИКИ yCnFX МЛПВЛАигилггТ., Г'- - 1МЧОГГ I Ј w. ." oiovensK tM Ari -- .! ШТт~. -- . — .и. - .г :i narod ie T—£ Ж_И --„ ojA eo~~dioi cuLoh —- lit Street Kixm ICS - Tonwuo. Oni. nw ИИПИМИШШШШШ 1 CANADIAN AID TO YUGOSLAVIA n e— w 1 Џтфтџ Bjv i. _.. v...nu Паласа Собипа " if Аисоикаииина j0gj 0 - OSl€ 11 ! Ч.И#11.. ч..ч. o Г b n" je pocela 2. novembra 1931. godine u Torontu — ravno prije 25 go-dina. U pocctku o Г b a" Je izlazila dva puta mjesecno, zatim jedamput tjedno, ondn dva puta tjedno. o r b a" je bila vih doeljenika iz Jugoslavije. Pi'vi urednik "Borb e" bio je Tomo Cacic, drugi Petar 2apkarf trect Edo Jardas. orb e" je prestala izlazit 1936., kad ee pojavila "S 1 o b o d П a M i s П o", kao gla-sil- o naprednih kanadskih Hrvata, a Г a V--d a", kao glasilo naprednih kanadskih Srba. 1 o b - d П a M i s o" je izlazila tri puta tjedno, r a V d a" jedamput tjedno. Urednik "S 1 o b o d n c M i s I i" do marta 1940. bio je Stjepan Miosic, poslije (do zabrane u julu 1940.) Bo2o Prpic. Urednik "P Г a V d e" je Miloi Grubic. U decembru 1940. poceo je izlazit progre-sivn- i hrvattki.kanadskt list o V o s t V u maju 1941. progresivni upsko-kanads- ki "Srpski Glasni .k". Glasilo progrcsivnih kanadskih Slovenaca d i П o & t" pojavilo se u julu 1942. godine. Urednik "N" o v o a t Г bio je Marijan Kruzic, potom Stanko Bolf. Urednik r p skoj? G 1 a s n i k bio je Maksim Bijelic, LIST HHVAT&KOQ KtOfiOO NAKOOA U YOaoWTO OWT TUUMT rtMOM ITM Ml SERBIAN HERALD TCMO№ MrtH - mt 4i £ z "В "B "B list "B "S "P bio "N list "E "S a" KiNIM NEKOLIKO XAPOMENA UZ OVO IZDAXJE Ovo je prvi put u 25 godina nase stampe da jedno izdanje ima 24 stranice. # Trudili smo e da oro izdanje bude na visini politick! i tehnicki. Koliko smo u tome uspjeli prepuitamo sudu citalaca. Plan o poseb"im stranicama vecih naseobina nije potpuno ostva ren. smo rasporedili kako smo najbolje mogli. Neke clanke smo moral! skratiti — drukcije se nije moglo. Neka nam drugoxi oproste ... Na kraju, hvala svima koji su se odazvali pozivu da nesto napilu l time omogucili ovo jubilarno izdanje. ЧВ fcltl bbt brail s ptioi a в?& џт£јџџ Dpb-- rf b£ffini tisvji a psaad Imi. Put Js£. vi mat t ftoem CIO tvutTt "" "coo ft. oi tt" чМ" ЧМГЧ NAKOI4 Wl tUI HI1N04 ItMIJL sKflcu ine ЈиктгаЈс СРПСМОГ ГЈСМ#НЛ- - г— ал-uu-. м. ом. TCLlntN Д.„И4, њ„„ "P — ип.шпи! wicia у izpregovoril suMt.sL44. ADVANCE Materijale YOUTH PLEDGE TO FIGHT FOR PEACE, INDEPENDENCE nmm mmm ШШИДОП LIST "JED1NSTV0"! _,.B..u„uBBcTiiTinuiltniOClMl IllOSU рНКИ5111,"55-'2ии,ш,01- П 5IO izlazit UREDNISTVO. длмилгану exenTvo tr i ГОЧ и % 17 П н т ~ - - -- _ i I — ,_., .—--. ~т m iwh, i --—- —— — i i c— a f . — !' Ш — a ;— . . . - „ ? poslije Jovan Djajic. Urednik "E (1 i П o s t i" bio je George Matesic, poslije Joze Smrke, po-tom Joze Serjak. U maju 1948. "X o v o s t i", "Srpski G 1 n s n i k" i "E d i n o a t" u se ujedinili. Novi list dobio je ime "J e d i n I t V o". Prvi broj izaiao je 2. juna 1948. god. Prvi urednik "Jcdlnstv aM bio jeS. Bolf. 1945. — 1947. Vijcce Kanadskih Juznih Sla-ven- a izdavalo je biltcn na cngleskom jeziku pod imenom "B U ] c t i n of the Council of Canadian South SJ a vs". 1947.— 1948. izlazio je progresivni omla-dins- ki list na engleskom jeziku "A dvanc c". Pored gore spomenutih u urcdnistvima' i administracijama nasih listova radili su jos slijedecit Franjo Ugrin, Ivan Stimac, Pavle Pavlic, Andrija Josipovic, Rade Boinnic, Ivan Pribanic, Bogoljub Stevanov, Vojin Grbic, Nikola Ivan-sevi- c, Ivan Linardic, Mate Siaus, MVho S'inac, Helen Brnjac, Ludvih Troha. Istaknuti radnici u stampariji bi' su Pavle Stihman, Ivan Pribanic i Ivan PetraroWc. Covjek koji nikad nije imao nnroiiln duz-nos- t, ali je u svemu aktivno sudjclovao bio je Nikola Kovacevic (Stari). STRANA 3 ? 1ШШШШ POZDRAAr ODBORA XAPRFIII SRBA VJS. Xa 2 novembra navriava s S godina opstanka vaJe narodne i radnicke tarap '-- ' ~ isrrale vrlo vidnu uIoru u brobi protiv domace- - i ♦- - roakcSje sa kejrm ce te radom 2asno i nstaviU. U R-odina-ma osnutka vaSe atampe, u najteiim damma ekonomske krize i raJ -- "- Srbj smo vepeli pokrenuti svoj list "Slebednu Пе€. Dokle silom prillka mi prestado smosa izdavanjem n borbene stampe dotle vi premda malobrojniji cfto u %nsin1 svoj barjak driite i 2oRt)d4Snjicu slavite " ' -- ета uspehu i radu vam zaista najiskrenije cestitar-- " Odbor Na-red- nih Srb U.A- - |
Tags
Comments
Post a Comment for 000343
