Jedinstvo, November 02, 1956

              U m d m
9$, giaota i l&ibe libasia ВчЉаилЈге Ко1ииАЦе
Danas, kada паба napredna radnidka novina i na5
pokret proslavljuju 25-godi5nj- icu svoga opstanka, nede
biti zgorega iznijeti, ma i u najkracim potezima, neko-lik- o
redaka iz iivota i borbe ribarskih radnika Britan-sk- e
Kolumbije, jer su njihov zivot i borba usko vezani
sa iivotom i radom dobrog dijela naSih iseljenika sada
nastanjcnih na obalama Pacifika, pa prema tome i sa
razvojem i rastom na§eg pokreta i njegove stampe.
Poznato je. da je vecina naSe emigracije doSla u
Kanadu u periodu dvadcsetih godina, kada se je Kanada
nalazila u poratnom prosperitetu i porastu industrija-Hzacij- e.
U zapadnoj Kanadi, odnosno na obalama Paci-fika,
ribolov i Sumski radovi bill su glavne privladivosti
za naSe novo dolazede emigrante. Ribolov je narodito
bio privladiv za пабе Dalmatince i Primorce, koji su joS
od djetinstva vikli ribolovu na Jadranu. Ovdje u Britan-sk- oj
Kolumbiji, na obalama Pacifika, na§li su novo more
bogato sa salmonom i drugim mnogim vrstama ribe, a
ribarsku industriju, tako rekud, tek u podetnom razvoju.
I naravski, vecina ih je prilazila ribolovu.
Ali 2ivot nije bio lak. Uskoro su nadoSle "erne
tridesete godine", godine teSke ekonomske krize, koje
su se iestoko osjetile i na 2ivotu ribarskih radnika.
Svi nasi ribari sjdaju se tih ranijih dana ribarenja,
kada jc ribe bilo u izobilju, ali su cijene bile niske i
mizerne. Oni se sjedaju kada se je gillnetting ribarenje
(ribarenje u malim damcima) provodilo na vesla i jedra,
a na vecim brodovima svi radovi vrSeni na ruke. Oni se
takodjer sjedaju teSkih i drugih borba koje su vodjene
za vede cijene ribi i bolje uslove fcivota ribara; teSkih
i odludnih borba za pravo na organiziranjc, ujedinja-vanj- e
i priznavanje njihove ribarske unije. U svim tim
borbama nasi su ribari igrali vidnu ulogu i uvijek bili
u prvim redovima.
Utcmcljivanjc ribarske unije
Unijski pokret u ribarskoj industriji imao je svoj
glavni oslonac kod radnika takozvane "seine fleet".
Odnosno kod radnika uposlenih na vedim brodovima,
koji ribare sa velikim mreiama I imaju posadu od 7 do
8 ljudi. Dok gillnetting ill trolling (mali brodovi) imaju
jednog Hi negdje dva dovjeka.
Ваб u ovoj razlici izvodjenja operacije i vedoj kon-centrac- iji radnika na jednom brodu leii dinjonica da je
ribarska unija naSla svoj najdvr§di oslonac kod radnika
seine odjeljenja, koji su postali stub unijskog pokreta
okokojeg su se okupili radnici iz svih dijelova ribarske
industrije. I baS u ovoj, purse seine sekciji, bili su vodi-no- m
uposluni nasi radnici
Polovinom tridesctih godina (193G.) vodjene su
borbe za priznanje ribarske unije, koje su konadno za-vrSe- ne
sa pobjedom ribara, jer su kenarske kompanije
bile prisiljcne da sa unijom pregovaraju i potpisu prvi
kolektivni ugovor. Za priznanje svoje unije ribarski
radnici izaSli su na Strajk i vodili ga skoro kroz ditavu
ribarsku sczonu.
Godine 1938., Izvcden je jedan dramatski i najvedi
strajk u historiji ribarske industrije u ovoj provinciji.
U jeku ribarske sezone ditava seine flota napustila je
polozaje i u mornaridkim formacijama doplovila u Van-couver,
gdje su ribarski radnici vezali brodovc i podigli
lozinku : "So agreement, no fish", (nema ugovora, nema
ribe). Taj strajk nije bio dug, jer su kompanije bile
prisiljene da potpisu ugovor i povise cijene ribi. Ribari
su izvojevali pobjedu.
Jedan od vodja toga strajka, кло i rukovodstva ta-daS- nje
Salmon Purse Seiners Union, bio je naS zemljak,
Marijan Ruljanovid, odan tredunionista, koji je mnogo
udinio i doprinesao organiziranju ribarskih radnika, Sto
dugo nede biti zaboravljeno.
Vclika postignuca
Uspostava i organiziranje United Fishermen and
Allied Workers Union u 1945. u jedinstvenu uniju svih
ribara i kenarskih radnika za cijelu Britansku Kolum-bij- u
bilo je ostvarenje snova ljudi kao sto je bio Marijan
Ruljanovid. Ali je uzelo mnogo vise od dobrih ielja i
snova za izgradnju UFAWU.
Od kako je uspostavljena jedna unija. United Fish-ermen
and Allied Workers Union, ribari i svi ostali rad-nici
u ribarskoj industriji izvojltili su velika poboljSanja
svoga iivotnog polozaja ne samo u viSim cijenama za
ribu i radnidkim pladama, ved i drugim socijalnim zaSti-tam- a
radnika.
Kroz godine unija je vodila Siroku borbu za Work-men's
Compensation za sve ribare, iz kojega su ribarski
radnici sve do proSle godine bili iskljudeni. Kada bi se
ribar utopio ili bio ozlijedjen na poslu ni ribari ni nji-hove
obitelji nisu imale pravo na tu zastitu kao radnici
u ostalim industrijama. U 1952. godini unija je pokre-nul- a
Siroku kampanju sa pohodom ribarske flote na
Victoriu. koja je na sebe svratila pozornost ditave ze-ml- je.
I proSle godine provincijalna vlada konadno je
bila primorana da po prvi puta ukljudi radnike u ribar-skoj
industriji u zaJtitu Workmen's Compesation na
dobrovoljnoj bazi. Unija dalje nastavlja borbom za
punu I obaveznu zaltitu.
Unija se sada pribliiuje pobjedi svoje dugogodisnje
borbe za postavljanje ribarskih radnika na besposleni- -
СЛХ1С,
organi- -
z- -t ,r
untjt.
dku zaStitu (Unemployment Insurance). Plan je za to
sada u pripremi po Unemployment Insurance Commis-sion
pod nadzorom fcderalnog ministra rada Milton
Gregg, Sto je uslijedilo poslije kampanje provo-djen- e
po uniji i posjete ribarske delegacije Ottawi pro-Slo- g nprila.
Kroz %rijeme svog opstanka ribarska unija vodila
je borbu i odbila nasrtaja i napada svih onih
koji su pokusali sprijediti razvoj unije i razbiti jedinstvo
ribarskih radnika.
U 1952. godini vanjsko triiSte kanad ke ribe bilo
je osjetno pogodjeno i suzeno uslijed trgovinske poli-tik- e federalne vlade, koja je traiila ameridke dolare za
prodanu izvana. SkladiSta ribarskih kompanija bila
su znpunjena konzerviranom neprodanom ribom.
Ribarske kompanije gledale su u ovom pogodnu
priliku, da udare na uniju i iivotni standard ribarskih
radnika. Otpodelo je snizavanje cijena lovljenoj ribi, a
kad je unija stavljala prigovore, kompanije su prijetile
daljnjim sniiavanjem cijena i prekidanjem svakih pre-govo- ra
i ugovora sa unijom. Ali i njihova unija,
poslije kradeg kolebanja preko ljetnih mjeseci, uhvatili
su se u ko§tac sa kompanijama za cijene jesenskog sal-mon- a. Izbio je strajk, koji je obuhvatio ditavu obalu i
bio solidan od Prince Ruperta da Vancouvera. Kompa-nije
su pokuSale, da razbiju strajk i pocijepaju radnike
po ribarenja i brodova, stnvljajudi vede brodove
protiv (seine, gillnet) i obratno, pa onda po na-cional- noj liniji, domorodce suprot ncdomorodnca (Na-tive
and non-Nativ- e).
Svi su ti kompanijski pokuSaji propali, jer su rad-nici
odludno stall kod svojih zahtjeva i nisu poklekli
pred kompanijskim napadima i propagandom. Na kraju
su radnici zavrSili sczonu sa pobjedom, dobivajuci tra-2e- ne cijene, to arbitraciono izravnavanje razlikn izme-dj- u dviju stranaka, odnosno obavczno i stalno prcgo-varan- je kompanija sa ribnrskom unijom.
Uskoro je nadoSla sezona zimskog ribolova her-ing- a.
Kompanije su јоб uvijek bile dangrtave, vjerujudi,
da poslije gubitka dobrog dijela salmon sezone,
de mo rati pokleknuti pod pritiskom kompanija. Ali su
se prevarili. Heringska flota stala je takodjer solidno
kod svojih zahtijeva, unatod toga 5to su kompanije na-stav- ile daljnim sniiavanjem, kao prijctnjom da istjeraju
ribare van na ribanje. Ribari su odbili da odstupe od
svojih zahtjeva. Rczultat je bio, da te godine nije bilo
zimskih operacija ni ribolova herringa, izuzev nckoliko
brodova koji su operirali sa odobrenjem unije.
iisHm da 2S-godiin-
Wca ne bi bila pctpuna ako se ne
bi neito reklo i o Hrvatslcom
Prosvjetncxn Dcmu u Van-couveru.
jer njegov ditavi
rod i soma Ugradnja, usko
vezani sa historijcni i rarvo-jen-x
ncSeg pokreta i Starape.
lla£ ncrod oroca rnjesta,
orgarJaran u Hrvatskom
Prosvjetnoa Saveru. ras-pgavh- co
je nnogo 1 desto.
kako i na ko)i na&n da do-dje- ao do prostcr#a.
Ora=nisacia doeta velika I
jaka. nije zaogkx sprovoditi
sroi red hez vecih prostcri-ia- .
!ааа szao u tosi vrersenu
dobcr i veiik drasiatski zbor.
take tcsnburcike rbcrcve ltd
Ozi MiTscJja Hrvctskog
MIKE
цш'1'о.ш
rtbjrike
duge
mnogo
robu
ribari
liniji
malih
ribari
svojih
Ribarska flota u Vancouveru u vrijeme velikog strajka 1938. godine
Prosvjetnog Saveza raklju-i&- a
Je da se pozove sav nai
ncrod ovoga mjesta na Jed-n- u
Javnu skupdtinu na kofo}
de se rajednifki raspravljati
gradnfa doaa. Odrfano Je
nekohko takovih saetanaka
na koje su dolazik dksnovi i
neclanovi H. P. Saveza Svi
mo se sksgah da nasi trebn
desx. Ah kako po&ti. kad
narod neoa novaca er u
tun godinccsa. kako je sva
kem pcznato. nije bilo кзко
zaradiu dofcr. pcito je }o5
uvifei vksdaki vefcia bespo-aikt-x
No ncrod je imao vo-If-u
i veHko odulevlienje za
gradnju dcraa
Godine 1935. doSo se je
do zakljudka da se po£ne sa
Slijedede godine, tek kratko iza ovih dugih Straj-kovn- ih
akcija i sukoba sa kompanijama, uslijedio je na
ribarsku uniju, United Fishermen and Allied Workers,
jedan od najpodlijih i najze§dih napadaja predvodjen
po Seafarers International Union i Sadici cjepada iz
ribarske industrije, koji su pokuSali da ribarsku uniju
obezglave, razbiju i raskomadaju. Povod ovom napadu
bila je suspendacija unije iz Trades and Labor Cong-ress- a
of Canada na osnovi optuibe da je unijsko ruko-vodst- vo "ljevidarsko".
Ovo je bila jedna od nnjvecihi najznadajnijih borba
bezrazloino i nepotrebno namctnutn uniji i njezinom
dlanstvu. Medjutim, pored svih nasrtaja, podrske kom-panija
i sve ostalc reakcije i utroSenja ogromnih suma
novca po SIU, svi su pokusaji propali i nije im uspjelo
r.ascijepati i slomiti ribarsku uniju, jer je dlanstvo odbilo
da izda svoju uniju i odludno je stalo iza svog rukovod-stva.
Iz svih ovih borba unija jc izasla jada i dvrsda,
ujedinjenija vise nego ikada ranije i postala odludna
snaga, ne samo za poboljsavanje i zaStitu iivotnog stan-dard- a
svoga dlanstva vec uopde bolji 2ivot sveg naroda
ove provincije.
U svim ovim borbama i okrSajima na§i su ribari
igrali vidnu ulogu i doprinijeh vellki udio.
Da je tome tako najbolje govori dinjenica, da su
u tim unijskim borbama izrasli takovi mladi unijski
vodjc, kao £to je nns mladi zemljak Mile Canic, gene-ral- ni organizator United Fishermen and Allied Workers
Union i ujedno business agent najvedeg ribarskog lokala
u Vancouveru. Za vrijeme strajka 1952. Mike je bio
izabran u centralni strajkovni komitet, gdje je ruko-vod- io
organizacionim radom na strajkaSkoj liniji. Zatim
je izabran na svoju sadasnju duznost kao organizer-busine- ss
agent, nastavljajuci primjernim radom svojih
starih zemljaka, kao sto je bio Marijan Ruljanovid.
Takodjer se u rukovodstvu unije nalazi naS mladi
zemljak Pete Pavelic, koji jc biran za dlana Glavnog
odbora.
Za odlidan, i skoro ncocjenjiv, doprinos na§ih rad-nika
u izgradnji snaine i dvrste United Fishermen and
Allied Workers Union, velikn zasluga pripada naSoj
naprednoj Stamp!, koja nas je uvijek upucivala i savje-tova- la da stupamo u radnidke unije i znjednidki se bo-ri- mo sa ostalim radnicima Kanade. Zato prilikom nje-zi- ne
25-godi3nj- ice ncka joj je zasluino priznanje.
MARIJAN DRAGICEVIC.
HRVATSKI PROSVJETNI
U VANCOVERU
Pise: Joso Oreskovic
sakupijanjern novca za
gradnju dorna 1 da se ареЋ'
та na sav na£ narod u ovoj
provinciji i cijekj zernlfi, da
nam pomoie u ovom pot-hvat- u. Za kratko vrijeme po-kaz- ao
se je debar podetak.
U ogkxiivanfri i pepukzrizi-rar- u
gradnje dorna. mnogo
nam je pooagao tambura-Jk- i
zbor H. P. Saveza. koii je
u to vrijeme svirao preko
fedne lokaine radio stantce 1
preko iete cpefirao na sav
ncS narod da postaje uteme-li426- R
P. Doma.
Kohko se je ns£ narod in- -
teresirao 1 pomagao izgrad
nju doma, najbolje ce nasi
--reci ovaj Jedan od rnnogih
slucajeva. Jednoga dana
DOM
STRANA 19
sastao se odbor. da tasptav-Ij- a
kako i 2to laa da se radi
Dole je odbor b+o u raspravi.
r.etko kuca na vrata. Mi ot-rcri- mo
vrata, ulazi dovjek i
pita u engleskom Jeziku je-m- o
H mi jugosknrenekog
poriiekkx. Kafemo. da jeszao.
On nam se prodstvi. da je 1
on lugoekrven. da iivi u
Sydney. B.C. Zatkn re€e:
"Keku veder ctvorio earn raoj
radio cparat. kao i obtcno.
dujem pjesne i svircnje u
engleskom jeziku. Kad od
jednora. dujem oglasivaf ra-dio
stantoe najavuje: Sada
ncstupa peogima hrvatskog
tsmburcSkog i pjevaikog
zbora iz Vancouvera, koji se
(Naxtarak na Mir. 20)