Jedinstvo, November 02, 1956

              NASE KULTURNO I PROSVJETN0 MILAN BOSXIC
STVARANJE BORBA ZA ZANATSKO
Prva nala emigracija u Kanadi datira јоб od prije Prvog
svjetskog rata. Todan se broj ne zna, ali nlje bio velik. Indus-trijski- m
srediitima. na lumskim. rudarskim I gradjevinskim
kempazna iivjeli su u malitn grupcrma. koje su bile, izolovane
jedna od druge. Udruienja Ш pak organizadja nijesu iznali
izuzev£i u malo vecim naseljima par potpcmih i jednu ill dvije
srpske crkvene opltine. Dakle. nije bilo konkretnih mogud-nos- ti
za centralizovan kultumo-prosvjet- ni rad. Iz Sjedinjenih
Driava Ameriko pojedinci su primal! novine raznih politidkih
nazora i to jo bila sva "duhovna hrana" tada&njih nalih emi-granat- a.
Poslije Prvog svjetskog rata Iz Jugoslavije jo doselilo vile
hiljada Hrvata. Srba. Cmogoraca i Slovenaca. Sa prilivom
novo cmigracijo iormirana su stalna naselja. U njima su naj-prv- o
pomelo nicati potpomo organizadje. odsjeci Hrvatske
Bratske Zajodnico. Srpskog Narodnog Saveza i Slovenske
Potpome Jodnoto i mozda ovdjo Hi ondjo "prosvjetni klub".
Uzrok uspostavljanja ovih potpornih organizacija bio jo u
glavnom ekonomski — da se radnik i njegova obitelj donekle
ekonomski zaltite u sludaju bolesti. ozlcdo na radu Ш pak
smrtnog sludaja. Istina je, da nale potporno organizacijo po-dupl- ru
i kulturnu i prosvjetnu aktivnost aji osnovni faktor za
osiguranjo jo ekonomska zaStita, iako ona nije odludujudi
faktor u sludaju besposlice Hi dega drugog.
Modju naSom emigracijom u Kanadi na narodnoj osnovi
i centralizirani kultumo-prosvjet- ni rad podinje 1931 godine.
kada su uspostavljeni Jugoslavenski Radnidki Prosvjetni Klu-bo- vi
i pokrcnuta radnidka napredna novina "Borba".
Na5 mladi radnidki pokret nije imao profesionalnih kul-turn- ih
radnika, ali je imao volje. poleta i nastojanja. I tako
u svim ograncima klubova, uspostavljaju se dramatsko-pros-vjet- ni
odbori. tamburalki i pjevadki zborovi. odtiavaju se
nautni tedajevi po raznlm temama. pokredu se dopisivadke
Skole za zidne novine i Stampu. udi se djecu materinski jezik.
Sva nastojanja su bila usredotodena na to da so nale radnike
podigno na vili kultumo-prosvjet- ni 1 politidki nivo. Osnovna
sila u ovim nastojanjima bila jo i ostaje nala radni£ka Stam-p- a
po£ev£i od "Borbe" pa sve do "Jedinstva".
Po£otak je bio tciak. ali su uspjesi bill ogromnL U svim
vedim naseljima nal pokret i nala Stampa istupaju кзо
stvami nosioci i promicatelji nale narodne kulture I prosvjete.
Nasi £Ianovi su irtvovali skoro sve svoje slobodno vrijemo na
prakticiranju muzike. pjesmo, u£enju, predavanjima. piludi
£lanko za Itampu ltd. Za ovaj rad oni nisu trazili slave ili
priznanja ili pak materijalnu korist. Najzadovoljnijl su bili ka-da
su imali punu halu naroda.
Sto nismo mogli u rodnoj domovini nau£iti. to Je bilo po-treb- no
da u Kanadi nau£imo.
Na3i emlgranti, koji su emlgrirali u Kanadu poslije
Prvog svjetskog rata, vedinom bili scljadki sinovi. prirod-no- g
poStenja, a ustrajni u svim poteskodama i nastojanjima.
Sa rodne grudo donijeli su smlsao za kultumo-prosvjetn- e vri-jednos- tL
All naidlost u rodnoj domovini nije bilo prihko da
so opSirnije upoznaju sa kulturom i prosvjetom svoga vlasti-to- g
naroda. Nal napredni radnidki pokret i stampa uzimaju
za zadadu da so emigracija upozna sa narodnom kulturom
hrvatskog, srpskog, cmogorskog i slovenskog naroda. koja je
nacionalna po obimu, a opde demokratska po obi£aju i sadr-2aj- u.
koja je osnovana na princlpima kulturno-prosvjetn- e ba
Itine. podevsi od naJe narodne pjesmo i muzike. narodnih
klasika, solja£kih buntovnlka pod vodstvom Matije Gubca.
oslobodila£ldh napora Zrinj&ko-Frankopan- a. pa sve do Pre-radovi- da. Strosmajera. Njegola, Karadiida. Zmaj-Jovan- a Jo
vanovida. Cankara, Ргевета. brado Radic. A. Cesarca i dru-gi- h.
koji su perom, iivom rijedju i djelom nastojali da nasi
narodi ilvu u bratskoj zajednici i uiivaju plod svoga rada.
Ali takodjer niita man) a duinost nije bila da se i Sto de-taljn- ije
upoznamo sa kultumirn tekovinama kanadskog naro-da
I kulturom nalih naroda. bar u najmanjem obimu pomog
nemo obogatitl kulturu kanadskog naroda kao cjcline. diji
smo mi sastavni dio. Osobito smo se interesirau. da nolo
radnike upoznamo sa kulturnom ostavStinom Papineau-Mac-kenzie-- a.
Riel-a- . Ryersona. Dr. Bethune--a i mnogo drugih. koji
su promicali i koji promidu narodnu kulturu. koja je demo-kratsko- g
1 humanog karaktera i nosi u sebl klice borbe za
nezavisnost Kanade i na bolje drultveno uredjonje u komo
de bitl lijepo iivjeti.
Kao radnici narodita nam je bila duinost. a i ostaje. da
se upoznamo Sto bolje sa ekonomskom strukturom Kanade.
klasne odnose u drultvu. politidke 1 druge pokrete. da bl se
mogli snadi u poteikodama drultvenog iivota. U osnovnom
trebalo je shvatiti srnisao uditelja ncpredne nauke, bazirane
na prindplma intemacionalixma. a povezana sa praksom u
svakodnevnim ekonomskim 1 politician! nastojanjima i borba-m- a, da se uspostavi praredno drultveno uredjenje u kome
de dovjek ulivati plod svoga fixidkog i umnog rada.
Dakle, bilo je potrebno formixati u nalim Ueljenicima no--r- u duiu, plemenitu. slobodarsku. bratsku. koja de jadati volju
i misao za Sto vede udelde u poUtidkom I ekonomskom iivotu
Kanade.
Bez svaldh rezenradja xnolcxno otvoreno redi, da su nal
pokret i Itampa. u proSih 25-godi- na, oni svoju onomu mi
siju izvrlavali Ito su god bolje mogli i umjelL
Na svim kultumirn priredbama, naSim nadtonalnim ili
znedjuharodnim. mi predstarljamo kultumo nasledje nalih
borbenih naroda. U ekonomskom 1 poliudkom iivotu. kao si-novi
adoptirane domovlne Kanade. sudjelujerno u svim akd-jam- a za poboljllcu ekonomskog poloiaja radnika. pomagali
smo moralno i materijalno ratne napore Kanade i Saveznika
u proUom ratu, a naro&to narodno-oslobodilad- ku borbu na-si- h naroda ti Jugoslaviju poslije rata izgradnju zemlje. bori-m- o se za mirno rijeSenje srih spornih elccnotnskih I politidkih
pitanja u svijetu, ltd. Bez kultumo-prosrjemo- g I politidkog
UNIISHO JED
Nedarno ujedinjenje Trades and Labor Congressa
(AFL) i Canadian Congress of Labor (CIO) u jedno
srediste, zvano Canadian Labor Congress, pozdravio je
sav progresivni radni narod kao korak u pravcu sve-opc- eg jedinstva kanadskog radnickog pokreta.
Dok se taj vazan korak pozdravlja po cijeloj ze-ml- ji, nuino je istaci majnkavosti i n.edostatke, koji su
jos uvijek na putu potpunog ujcdinjenja svih zanatskih
unija.
Glavna slabost je ctnjcnicn sto vodje Canadian
Labor Congress ne ce da u ovo srediste prime druge
unije, kao Mine, Mill and Smelter Workers, United
Electrical i Canadian Textile Council. Ove unije zajed-nick- i predstavljaju 60.000 organiziranih kanadskih
radnika. Vazno je da se ove unije prime u ujedinjeni
Congress ne samo radi veltkog broja clanstva, nego i radi
njihovc progresivne linije, dime mogu doprir.ijeti ogro-ma- n udio u borbi za korist svih radnika.
Razlicita gledista po pojedinim pitanjima izmedju
unija ne smiju biti zapreka jcdinstvu. Samo je pravilno
i na mjestu da po stanovitim pitanjima postoji razlika.
Gdje god je istinski demokratska unija, tu samo clan-stv- o odlucuje kakav ce zauzeti put po pojedinim pita-njima.
Radi toga, svaki argument pojedinih vodja u Ca- nadian Labor Congressu, da linija i vodstvo stanovitih
unija, recimo United Electrical, ne odgovara CLC, je
pobijanje prava clanova u svakoj uniji da si sami stva-raj- u svoje odlukc.
Oduvijek je bilo i sada mora biti cilj ujedtnjcnog
radnickog pokreta da se zalaze za jedinstvo po svim
pitanjima po kojima se mogu sloziti i koja su od koristi,
a ne isticati takva pitanja koja nemaju nikakve osnove
i upotrebljavati ih kao razlog za podrzavanje daljnje
podvojcnosti i odbijanja da ih'se primi u Labor Congress.
U Kanadi ima pet milijuna radnika, od kojih je
samo jedan milijun i 250 hiljada organizirano.
Da bi uspjcli u organiziranju ove vecine koja jos
nije u uniji, nuzno je da vec organizirani radnici stvorc
zajednicki front protiv poslodavaca.
Kako mozemo ocekivati od organiziranih radnika
da stupe u radnicki pokret tamo, gdje jedna unija otima
clanstvo drugoj i gdje jedan unijski vodja naziva raz-ni- m imenima drugog unijskog vodju.
Pogledajmo samo za casak na problcme koji suo-cuj- u radni narod Kanade, bez obzira na uniju kojoj
pripadaju.
Jedan od najvecih danasnjih problema je stalna
trka poslodavaca za sve vecim i vecim profitima putem
ubrzavanja rada i uvodjenjem automatizacije, dok se u
isto vrijeme zucno odupiru svakom zahtjevu radnika za
povisicu nadnice i druge pogodnosti koje mogu dati. Na
drugu stranu, sudske zabrane, koje upotrebljuju kom-pani- je cak i u onom slucaju gdje su itrajkovi potpuno
legalni, otczavaju radnirima borbu protiv kompanija,
koje te zabrane upotrebljuju za razbijanje unija.
Borba za odgovarajucu industrijsku penziju, za
nacionalni plan zdravstvenog osiguranja, vecu besposle-nick- u
pomoc i za bolju isplatu ostete osakacenima u
industriji, to su svakodnevna pitanja, koja zabrinjavaju
radnike.
Upravo na tim ! mnogim drugim pitanjima mo2emo
i trebamo se ujediniti bez obzira na uniju ili untjske
vodje.
Medjutim, ima pojedinaca na polozajima u glavnim
unijskim rukovodstvima, koji upotrebljuju sasvim neke
druge razloge za podrzavanje podvojcnosti u radnickom
pokretu. Nairn e, oni neprestano odbijaju primiti tako-zvan- e ljevicarske unije u Canadian Labor Congress.
Zasto takvi vodje, kao sto je Claude Jodoin, pred
Prvi put sam duo progre-sivn- u
пјеб 1929 godine za
vrijeme Strajka u tvornici
vagona. Jedan od vodja
Strajka bio je Petar iap-ka- r,
drugi urednik "Borbe",
koji je svoj iivot poioiio u
spanjolskom oslobodiladkom
ratu u obrani Madrida. Kao
jedan od strajkasa i sam
sam izgubio posao. Ta sam
doznao u praksi da u ovom
sUtemu postoje dvije klase:
oni koji posjeduju sredstva
za proizvodnju i on! koji
rade da bi mogli iivjeti, a
rada naleg pokreta i Staxnpe o ovim rezultatima ne bi se mo-gl- o
govoritL- -
Tokom narodno-oslobodUad- ke borbe nalih naroda u rod-n- o]
domovini nadsti i faSistL uz pomod ustala i detnika. na-stojali
su izbrisati sve kultume tekovine nalih naroda. U tome
nisu uspjelL Narodi Jugoslavije su srojom vlastitom krvlju
obrtmili svoje kultume tekovine. Doxuxs u rodnoj domovini
narodno: kultura crate i napreduje. Nasrup Taneca" ! "Kola"
u Torontu to odito svjedoci. Piocvut i napTedak narodne kul-ture
u zemljama Jugoslavije, dati de poleta i nana u emigra-dJ-L da Ito bolje razrijezno kultume aktvrnostl i a bogatom
kulturom nalih naroda joi vise i bolje obogatimo kcnadsku
kulturu,
L Stimac
INSTVO
sjednik CLC, ncce promt-jeni- ti
svoje miiljenje i
odobriti pristup Ijevicar-ski- m unijama u Congress?
Pogledajmo sto on na
vodi za razlog. Pred za
kljucak konvencije Cana
dian Labor Congress, pr--ilo- g aprila, on je rekao:
STP.AN'A
џ ssBHHRTS Тч r
M B
7
"Njima (Ijevicarskim unijama) nece se dozvoliti
pristup sve do onda dok ne doka2u da su se rjeiili evojih
komunistickih vodja".
U stvari, izgovor za odbijanje jedinstva organizira-no- g kanadskog radnickog pokreta, upotrebljujc se argu-mena- t, da u Ijevicarskim unijama ima stanovitih vodja,
koji nisu prihvatljivi vodjama Canadian Labor Cong
ressa. Prema tome, njihova poruka clanstvu Ijevicarskih
unija je ova: Rjesite se svojih vodja i cijela stvar ce biti
na mjestu.
Ja smatram da je to najvcca zapreka ujedinjenju
cijelog radnickog pokreta. Ali ovdje nesmije biti za- preka rezonovanjc tih ljudi na rukovodstvu CLC, nego
mora da prevladuje pravo clanstva u svim unijama da
slobodnom i demokratskom voljom odluce tko ce ih
predvoditi.
Nuino je povrh svega imati u vidu cinjenicu, da jc
zanatsko unijski pokret osnovan i da moze postojati
samo dcmokratskim pravima clanstva kad ono ima rijec
i glas da u svakoj uniji izabcre na rulcovodstvo one Ijude
koje hoce.
Po istinskom kanadskom demokratskom duhu,
radnici imaju pravo da biraju svoje vodje prema njiho-vi- m politickim pripadnostima ili nepripadnostima.
Sto u stvari Jodoin i drug! vodje CLC rade je to,
da ponistavaju demokratska prava takozvanih Ijevicar-skih
unija, dok u isto vrijeme isticu svoja prava da sc
koriste demokratskim izborom u rukovodstva bez obzira
na njihovo politicko opredjeljenje.
Cinjenica je, da su mnogi vodje CLC otvoreno po-veza- ni
i nikad se ne ustrucavaju propovjedati politiku
CCF partije. Drug! su pak po svom stanoviitu ili pripad-nost- i
liberal! ili konzervativci. Pa ipak, tu pogodnost
koju sami imaju, ne odobravaju drugom.
Uza sve, Jodoin, Mosher, Millard i drug! vodje CLC
priznaju, da je rukovodstvo takvih "Jijevih" unija, kao
United Electrical i Mine Mill, sposobno i borbeno i da
je postiglo vazne uspjehe u novim ugovorima za vecu
nadnicu i bolje radne uslove. Na drugu ruku, nitko u
Ijevicarskim unijama ne postavlja pitanje o sposobnosti
i iskrenosti Jodoina ! njegove grupe u borbi za pobolj-iic- e radnika.
Obzirom na sve to, radnici trebaju i radnici hoce
jedan jedinstveni forum u Canadian Labor Congressu,
gdje ce sve unije i svi vodje sudjelovatt u pregovaranju
i stvaranju pravilnc linije u ime cijolog radnickog po- kreta.
Sto se pak tice idcje, linije i potitikc, konacni, prvi,
posljedni i stain! sudija biti ce sami radnici i .clnnovi
velikog i svcobuhvativog Canadian Labor Congressa.
Najvazniji preduslov za pravilnu zanatsko unijsku
liniju jc slobodno i jedinstveno srediste svih zanatskih
unija. Neka radnici sami sude sto je pravilno i ispravno,
tko je pogrcsan i tko nije pogresan, koga ce i koga ncce
podupirati.
Ovako i samo ovako moze se prokuiati vodju, liniju
i demokratski pristup prema svim pitanjima od intcresa
radnika.
Dojazan bilo kojeg vodje da suoci ovakav pokusaj
zanatsko unijske demokracije, staviti ce ga pod sumnju,
da je vise zainteresiran u svoju vlastitu korist, a ne u
interese radnickog pokreta.
Radnicki pokret je skola u kojoj se covjek
podize kulturno. prosvjetno i politick!
ako ncma posla, mogu ka-pa- ti od gladi, ovaj sistem o
tome ne vodi brige. Radni-ck- oj klasi jedno ostaje: da
se bori bilo to kroz unije ili
na koji drugi nadin za pravo
na iivot.
Nisam ja taj radnidki po- kret u svojim mladim godi-n- a ozbiljno shvatio. Na dru-gu
ruku nisam ni imao pri-lik- e, jer msam imao stalno
zaposlenje, ali nikad nisam
bio protiv pokreta i radni-ek- e
Stampe, 6ak sam poma-ga- o
i bio pretplatnik novine.
Kasaije sam dolao do za-kljud- ka da radni dovjek mo- ra biti u organizaciji, t,j. u
uniji i nalem jezidne m na-predn- om pokretu. Radnicki
pokret je ikola u kojoj cov- jek podiie kulturno, pro-svjetno
i politidki, povezuje
sc sa ostalim radnfclma i ta-ko
zajedno nastoje pobolj-sa- ti
iivotne uslove. Dakle, Iz
zivotne potrebe probti6e I
borba radnidke klase.
Borba radnidke klase ne bl
bila uspjesna da ncma svoga
organizatora, uditelja i pro-pagatn- ra — stampu. MI
Hrvati, Srbi i Slovene! ima-m- o
nase "Jedinstvo", koje
je bilo i ostaje naS duhovni
vodja. Prilikom 25-godiSnji- -ce ja obecajem da cu u bu-du- de raditl, kao sto sam 1 do
sada, na proSircnju nale no-vin- e.
Sa proSirenjem nale
novine mogu najvMe dopri-nije- ti
nam za bolju badHc-no- st rad nog naroda Kanade.
Prilalem $10.00 u feid.
josip KovAcie.
(Hamilton)