000149 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 4 Zanimljivosti Sport Neobican lov Rijeka. — Prije nckoliko dana u njetku lulu uplovio je jugosla-em- ki prekooceanski brod "Вош" s tovarom od 11,5 tona riie, da-to- rn burrnanskog premijera naro-di-m Jugoslavije. Jugoslav cnski pomorci s tog bro-d-a dovczli su i pet ptica takozva-w- h "Jkanjaca-miJara- " najblizih srodnika orlova. koje su pohvatali na jarbolu broda za vrijeme plo-vidb- e Cnenim morcm. Ove pticc aajedno s jednom afri&om prepe-lico- m poklonili su rijefkom zoolo-Jko- m vrticu. Cjclovita karta Marsa Opscrvatorij a Agazzizu (Ko-lumbija-), koji pnpaJa harvard-sko- m univerzitetu. odljcio jc da pokufi izraditi cjclovitu kartu Mar-sa Sluicd se radarom i radiotele-skopo- m, iKcnjad tog opservatorija nadjfu se da ce moci potpuno upo-zru-ti reljef te planctc. 'ajvisc vina troSi sc u Itimu I'rema jednoj anketi Rim je jo? uvijek grad gdje se popije najviJe ina. U toku 195 5. godine tu je potroicno milijun i ЛЛ9 hektoli-tar- a vina, Jto znac"i cctvit litre dne-n- o na svaku osobu. NajviJe se popije u novembru i januaru, dok Ijcti Rimljani radije piju vodu! Lokomotiva na Rumenim (ockovima Americko Pensivanija-zcljezni- 6 ko druJtvo upttrcbljava na svojoj raniirnoj stan; i j Jersey City lo-komot-ive, kn. jze na gumenim toCkovima. One mogu prclaziti prugu, okretati se oko $лоје oso-vin- e, oziti naprijed i natrag. Sna- - u New York. — Prcma podacima bjaljenim u Dcmografskom go-diinja- ku UN za 1955., u 1954. godini zabiljcieno je 2,652 miliona stanovhika u svijetu. Od toga broja 1,451 milion, odnosno 559 z"ivi u Aziji (izuzexii SSSR), 404 mi-liona u Evropi, 357 miliona u Sje-тсгп- ој i Juinoj Amcrici, 214 mi-liona u Sovjctskom Savczu, 210 miliona u Africi, a 14,400.000 u Occaniji. Sa svojih 583 miliona stAnovni-ka- , Kina je najnaseljenija 2emlja м sijeru, a zatim slijede Indija s 377 miliona, Sovjetski Sxvcz — 214 miliona, SAD — 162 miliona, Japan — 88 miliona, Indoneziji Prag. — last "RnJe Pwo" in tenjuiuo je preko telefona slav-Mo- g arnericlog picva!a Paul Robc ooa, kome je telefonirao u njegov tan u New Yorku. Na prvo pita-nj- e da li e'e moct biti pozdravljen na medjunarodnom muzickom fe-stival- u "Praiko proljece 1956 ill u Narodnom pozonJtu u Pragu, koje ga jc pozvalo na gostovanie, on je odgovorio: "Sadi sc joi uvijek nalazim u tikoj situaciji, da ne mogu da do-bije- m pasoJ. Nedavno mi je kanad ska vlada odbila da izda odobrenje ii odem u Kanadu. Moj slucaj u %r2i ta ritaniem pasoSa ie sada u rjesenie Meida cu mot'i da do-dje- m ntplfc a ili krajem Iieta." Na pkanje, kakve umjetniAe plaaove ima i femu radi. Paul Rebeen je edgovorie: "Stateo sc ifitefesejem za nared-n- e cifeteca svqeta i pfe-a-m A %e ra tu гаоја Iju-ba- v sfecate tei kada sam rxo a Pragu. u vezi ieten da sporaenera fcbotora£ke grarnofon-- I J. ",.'i,P'.'H"_ ga vuce iznosi devet natovaienih Borba protiv prOStitUClje tcrctnih vagona. Ocean s mnogo imena Kad je portugalski moreplovac Magclan uplovio u nepoznato mo-re- , ono mu se. poslije mnogobroj-ni- h i tcikih bura koje su ga pratile, ucmilo veoma lijepo i mirno, pa ga je nazvao Tihi ocean. AH gotovo u isto vrijeme otkrio gx je i Jpanjolsk: istraiivaf Balboa, i kako je on doSao preko Pan am-sko- g tjesnaca, sa sjevera, nazvao ga jc Juini ocean. Francuski gcografi oznafili su gx svojim kartama kao Veliki, bu-du- ci da jc on najveci ocean na ze-mljin- oj kugli. jc Veliki ocean uspio jot jedno irne. Sad su mu ru-s- ki tstraiivaci bili "kumovi". Po-Jt-o se ocean nalazi istofno od azij-sko- g kontincnta, Rusi su ga naz-a-li Istocrti ocean. Ma danaJnjim kartama zadriala su se dva imena: Veliki i!i Tihi. irtva atomskc lombc Ovih dana umro je 25 godiinji SozoMorita koji jc prije 11 godina preiivio --atomsko bombardovanjc japanskog grada Hiro?ime. Prije dvije godine obolio jc od leuke-mij- e. Lijrfnici ovu bolest dovele su vezu sa atomskim zracima koji su svojevrcmeno dohvatili boles-nik- a. Parfcm Rimljana Spanski arhcolozi pronaSli su u Alhambri u jednoj rimskoj spilji malu, licrmeticlci zatvorcnu posudu koja sadrii mirisa4i tcCnost. Po posudi sc predpostavlja da je ovaj parfem star oko 2000 godina. Na-Cenja- ci sada ispituju kemijski sastav ovog parfema. 2.652 miliona Zemlje 81 miliona stanovnika. Izmedju 1950. i 1954. godine azijsko stanovniitvo sc povccalo zi 21 milion godiinje, u Latinskoj Amcrici cctiri miliona, u Sje-vern- oj Amcrici, Africi, Evropi Sovjctskom Savczu za po tri milio-na, a u Occaniji za 325 liiljada. Po najbrzem porastu stanovnil-tva- , Venccijela dolazi na prvo mje-st- o sa 3% godiinje. U goditnjaku se zatim spominju Panama, Cejlon i Meksiko, a onda navodi Irska kao zemlja u kojoj stanovniitvo najsporije raste — godiJnje za 0,4%. Kako navodi --a godiinjaku. Apclacionom sudu a ja tudxm PAVL ROBESOS da ce brzo rijeiiti. Ako ske ploCe Suprorhon sa piesma bude onda koje prvo-- dobn brtno doba. S dotada Ovako se sc narodnih pjesama moga roda. Moj rad u tome, ito se trudkn da rudjem narodnc pies roe su veoma btiske pjesmama mega naroda. Nji-ho- v esnovni karakter se sastoji prije svega u tome. su uglav-no- m u skaU pet tenova (pet crmh dirki klariru) a to je mu-zik- a, keju Jam pjevao do iivot u Italiji Ch-i- h dana izadi ce pred talijan-sk- i parlament prijedlog zakona o zabrani prostitucije. Ovaj zakonski prijedlog podnio je joJ prije osam godina socijalisticlci poslanik Mor-Iin- , ali je tek sada jednoglasno pri-mlje- n u skupJtinskom odboru za unutraJnje poslove. Kad ovaj pri-jedlog postane zakon, morat ce svih 598 javnih bordela, koliko ih da-na- s ima u Italiji, biti zatvoreni. Dobrotvorka po svaku cijenu U Norfolku. u amcriclcoj drzavi Virginiji, uhapsena je jedna starija dobrotvorka. Istragom u jednom poduzecu, koje je palo pod stecaj, utvrdjeno je, da je ta iena, kao prokuristkinja poduzeca, pronevje-ril- a od 193. do 1955. godine blizu 3 miliona dolara. Najve5i dio nov-c- a davala je u dobrotvorne svrhe. INIajmuni — buducc domacc zivotinjc U svojoj knjizi "Bududnost koja sc mole predvidjeti" britanski u?e-nja- k i dobitnik Nobelovc nagrade George Thompson piSe o mogud-nos- ti da sc majmuni prtpitome i prctvore u domade iivotinje. Pred drugim domadim iivotinjama — majmuni bi imali tu prcdnost ilo su inteligcntntji, tako da bi sc £ak mogli wpotrebiti za obavljanje me- - hanickih poslova, kao Sto je, primjer, branjevoda. Rckordni profit Standard Oil Ameridka petrolejska kompanija Standard Oil proJle godine ostva-ril- a je rekordan profit. Cista za-ra- da bila jc 709 miliona dolara pre- - i ma 584 miliona dolara u 195ч. stanovnika 1954. — milion, a Pakistan — 80najcci gradovi na svijetu su New za i sc sc se naroda, York 12.300.O00 stanovnika, Lon-don 8,300.000 ltd. U svijetu ima 31 grad sa viic od milion sta-novnika, od toga 19 u Evropi, 18 u Amcrici, 12 u Aziji i dva u Occ-aniji. Sto se tice nepismenosti, ona va-rir- a od 5% (Belgija, Francuski) do 99£r. koliko iznosi u Portugal-sko- j Gvineji. U Indiji ima 82% ncpismenih, a na Haitima 89%. Prosjecn ljudski vijek iznosi 32 godine u Indiji, a 71 u Holan diji. Mortalitet je najmanji u sje vemoj centralnoj Evropi. UopVe uzcvji, iene live scdam godina da-le od mutkaraca. kao, kada sam pjevao Smetanine i 1 Dvoriakove pjesme a naroJito crkvenu pjesmu "Ko stc boiji bor сГ Vei tada, kada sam ove pjes-me ucio, osjetfao sam da su mi ve-oma je odgovorio pitanje proiirenja cza izmedju amenckih l (fehoslovackih umjetnika: Mislim da su usloi zx dobru vezu sazreli. Umjetsici. koji su ovdjc bili iz Sovjetskog Saveza — to su bill Oistrah, Gilds i violin-celist- a Rostropovii, kao i poljska ptamstkinja Halina Cema-Stefan-s- ka — svi su imali ogroman us-pje- h. sam slulao snimke iz opere Jinaeka, Suhonje, Janaeko-v- u "Glagolsku misu t druga sjaj- - pmolino. mogu da do--' ma. sam pjevao Ncdarno sam na c'ehoslovacka muzicka djela. Od djera joi prijc, nego Ho sam te ploJe dobio. To su veoma tog vremena mislim, da bi sjajno mislie. fjeto na реве Meida iz tkn na do-bi- ti snimci na sastofi raznih keje Jto od na na bliske. Potom na Potom bilo poslati iz CenosIovacl:e u Sje-- dinjenc Driave nekakav umjetniiki ansanbl. Smatram, da se to moie sprovesti Radujem se, Jto e'e gospodin Itak Stern izgleda otifi u Prag — mislim, da se moida ved nalazi ne- - gdje na putu — a nadam se. da Poslednje dve nedelje nije bilo prvenstvenih igara u Jugoslaviji, obzirom na dve medjunarodne utak-mic- e rcprezentacijc Jugoslavije. Na vcliko iznenadjenje reprc-zentaci- ja Rumunije je pobedila Ju goslaviju u Bcograda и 1:0. 29. aprila na Ncp stadionu u Budimpeiti pred 120.000 gledalaca Jugoslavia je odigrala nereJeno sa Madjarskom 2:2. Golose za Jugo-slavtj-u su dali Vukas i Vesclmo if . Istog dana u Sarajevu "B" rcpre-zentacij- a Jugoslavije pobedila jc odgovarajudu ekipu Madjarske sa 3:0. U Torontu jc odigrana prva u- - ! takmica otPodiJnjec pnenstva: "Tri zuba" — East End Cana-dians 3:1. Turnir kantfidata za prvaka sveta u Sahu je zavrScn. Rczultat: 1. Smislov (SSSR) 2. i 3. Kcres i Gelcr (oba SSSR) 4. 5. i 6. Bron-Jtaj- n, Pctrosjan, Spaski (SSSR). 7. Sabo (Madjarska), 8. Pano (Argentina), 9. Filip (Engleska), lO. Pilnik (Argentina). Jugoslavcnski prctstavnici nisu dospeli u finalno takmidenje! Dcvis kup (tcnis) : Jugoslavija — Egipat 5 :0. Kanada —Zapd. Indija 5:0, — P. P. Jndonczija protiv pokusa nuklcarnosr oruzja Diakarta. — Indoneztjski parla-men- at je jednoglasno prihvatio re-zoluc- iju koja trail da sc obustavc pokusi nuklearnog oruija. Rezolucija narodito zahtjeva da se takvi pokusi ne prave u blizini indonczijskog teritorija. 5.590 milja plinovoda SSSR-- u Moskva. — U toku Sestotf petoKodiSnjep pinna u Sov-jctako- m Savezu ce se izgra-di- ti nckoliko novih plinovo-da u ukupnoj dufini od П.590 miljn. Prije nckoliko mjesocl za-vrs- en je naftovod Tujmazi-Oms- k dujrniak 1.332 kilo-metr- a. Prcdvidja sc da cc Martin biti novi ministar vanjskih poslova Ottawa. — Vjeruje se da ce Paul Martin postati mi-nistar vanjskih poslova kad (i ako) Lester Pearson pre-uz- me duinost sckretara NATO. Martin je sada ministar zdravlja i javne skrbi. (Vijest iz Pariza kaiu da je Pearson uSao u komitet od tri c-ln-na koji treba da donese preporuku za izmje-n- u NATO). INTERVJU SA PAULOM R0BES0H0M ftadffALyflOl Kinu, Raduje rne, Jto je Everiman Opera bila u Cehoslovaclcoj. U njoj pje%au neki od najboljih pje-va- a, koje ima moj narod u Sjedi njenim Driavama. Iz Cehoslovackc takodjer treba poslati mnoge filmove. Vi znate da su ovdjc bili knji-zevni- ci iz raznih zemalja i poljo privrednici. Takva razmjena je ve-oma vaina. Sada preko radija slu-Ja- m dosta kompozidja, koje nazi-va- m modcrna muzika, kao Jto je Janacek, a od amerifkih kompozi-tor- a bar Herbcrta Hofrika, koji komponujc slicnu muzilcu. Mislim da bi bilo beskrajno interesantno, kada bi ovdjc doili neki od c"eho- - slovackih umjetnika, koji bi mogli da iznesu roje miJljenje o ovoj modcrnoj muzici Dalje je Paul Robeson pororio gramofonskim snimcima husitskih crkvenih pjesama i nekih djela fe-Jk- ih kompozitora, koje je dobio iz CeheskrracTce: "Dobio sam ih i mislim da su sjajne. Imam vrlo dobat gramofen i svirao sam ih posljednja dva dx e'e gospodin Jehudi Menuhin tako-- 1 na. Zaista sa odlicne. Trudim sc da U djer doci Takodjer sam se obrado- - J razumijem gradju kompozicija, pra- - J bo posjetio Sat (W i S t o r 1 1 s k j r o rrr a n) — (37) Bilo je prema veeru. Sve viJe i vise je svijetlo ispod svo-dov- a stolne crkve. Blijcdi sumrak sterao sc hramom, u kojem tih, tajinsten mir. Davno bjeJe ved poslije vecernice, os-tavi- li zbor, samo pred kle-ca- o je pognute glave na klecalu biskup Pavao, sam samcat u torn grdnom prostoru. Molio je dugo, molio vrue. Ni ne trenu, hipom ne dignu oka. Sklopljenih vjedja, da ne vidi niSta od svijeta, tonuo jc u svete misli, iz duJe do Bbga, ncka ublazi bol Andjelijina srea. Gotovo mrak. Bis-kup dignu sc, da sc vrati u dvor. Vcc prispje do blizu praga, kad al trenom izniknu iza stupa spo-dob- a redovnika, koji se lagacko biskupova ramena, Japnuv: — Biskupe Pavle! Tko si? kre-nu- v — — rcce biskup, glavom, uzmaknu, kako se lecnu. Ta vidiJ, fratar, putnik fratar. — A ne zna li taj fratar potraiiti biskupa u njcgovu dvoru, ako trail milostinje? — Taj fratar ne traii .nilostinje, jerbo mu je ne treba, a ne smije pohoditi biskupa u dvoru, da ne vide ljudi. Biskup oci oftrije u redo-vnika, koji lice zaklanjao Jiro-ki- m kapucom i govorio iarxfudi: — Zar sc tvojc sveto mho ima fjudi? — Rcci: uhoda! — ZaJto? — Jcr sc zocm Giacomo Qui-rin- i, biskupe Palc, i nisam ono. Jto ti sc cmim. — Quirini? Ti! — zaudi sc Pavao, uhvativ fratra za rukc. — Sta si do5o? Odaklc? — valjda iz soga iz MIctaka. Duid posla, da no-si- m vazna pisma naScmu poslaniku Barbadigu u Budim. — Al zaJto ne idcJ pod pravim ruhom ? — Jcr sam tcbe pohoditi hiio. ZnaJ, da sam ti prijatelj. A moro sam dtx'i, posla duid, al toga da ne sazna 2iva duJa. — Nc boj se! ZaJto te poslaic? — Letio sam, Jto sam mogo. Ti udajcJ svoju nofakinju za mladog Gorjanskoga? — Da. — Nc znam, nisam li prekasno doJo? — ZaJto? — Jerbo te ialim, i duid iali. — Ne razumijem. — U sklopistc mir sa Jelisavom, sa Gorjanskim. — Da. — A zalog miru je savcz toje nofakinjc sa mladim Nikolom. Horvati i Gorjanski pomiritc se, nek sc sad pomijcJa njihova Je li? Pavle, jesi li ti zbilja t)iMn tlArt'tt 9 Ctil r 1 mrr MIerfanin. — ZaJto? — Jer jc Pavao Horvat ukrotio moj a premudru vladu u turinskom miru. Jer je svladao zmije. — Quirini! — dignu Pavao Iju-t- it ruku. — Zalim te, ti dajeJ janje mil-dom- u vuku, nadajuca sc, da e'e ti stari vuk poJtedjeti stado. — Gov-or- i jasno, Quirini! — Cuj, biskupe Pavle — Japnu Mlec'anin, uhvativ ga za ruku — sve. Gorjanski mirio se s vama, pre-ariJ-e vas, tcbe, tvoga brata, da mirujetc, da bude imao kada brusiti sjekiru za vaJe glave. Pro-tmu- o si, je li? Al istina je. Vi nas Mlecjce bijedite s nevjere, kad tra med, pisma, dana tom. Umirio sam na cas, Go-rjanski, hrvatske slavonske bunto-%-nik- e, sklopio sam s njima mir Poiegt, da ne dignu Porje-rovaJ- e mi, vratiJe se rnimo k ss'o-ji- m kucama. Sad imam kada spre-ma- ti se na njih. Bojim da im BoJnjak Tvrtko zx ledjima. To nije ni meni ni vama, jer je gladan i na vas i na nas. Jednog cu im prikovati k sebi. bis-kupa Pavla Horvata. Moj sin Ni-kola e'e biskuposu neiTakinju nas sc mnogo sviraju. Smatram za veoma znacajne." O sadalnjom radu. Paul Robeson je rekao: "Nadam se da cu u fu4u snkntti na gramofonske ptece mnogo pfe-sam- a. A potom bi odmah pe4ao uzerke u Cehostovaclcu. Sniraat At svoje sopstvene pi esmc neke pfes-m-e iz repertoara "eJkih kompozi-tor- a. Na primjef. miskm na pjes-- rnu o miru od mladog c'eJkog keen- - Najinteresantnija iskustva sam ste- - f Itj Celioslovackoj i cu Љ i u budutfe Kod j dx sniniira. K L E T V A AUGUST SENOA — ginulo vladaJe kanonici oltarom ni omrknu crna do-dirn- u — njcgovu zapilji je plajiti lainog Ta grada, me mc Pozegi ;rv. vi oruija. se. ih i polazi za tim poslom u Zagreb, i Ijutu posjeklicu i udari kalpak na Pavao bit ce mi po torn rob. Kad minu svatovi, udarit cu svom silom na buntovno plemsrvo, i kraj je njihovoj slavi. Molim vam sc, gos-pod- o mJctacTca, da mi budete na ponxxfi. Sklopimo savez, kako vam ga vef ponudih, i pomozite mi satrti tu stoglavu zmiju. Odmakni-m- o BoJnjaka od mora, komu ved moradoh irtvovati Vaia korist, naJa korist. Ne ucinite dru-kdfi- je , odgovorite. — To da je Gorjanski pisao, Nikola Gorjanski? — rcce biskup, zapanjiv se. — Vidim, ti ne vjcrujcJ. Dodji, dodji! Pred onim oltarom gori fsrvajetatirljkbai!sku—pa kTomarleeknaovm, pooltvaureue, gdje je za spas duJe pokojna ka-noni- ka gorila svjetiljka. — Na! Citaj! — rcce Quirini, istrgnuv iz njedara list artijc i pru-ii- v gx Pavlu. Biskup pristupi k svjetlu, raz-mot- a list i uze citati. Sve iSc mu drhtahu rukc, se vise mu bljedaJc lice, dok je Mlrfid ispod kapuca motrio niecovo lice. — Sramote! Nevjere! — Skrinu Pavao, pustiv pismo. — Je li, biskupe! A naJ duid, naJe vijece ne primi toga himbenog prijatcljstva — nadovcza Quirmt — vas, svoje ljude ргсл-ariJ-e na vjeri, kako ncbi nas, strance? — Sta rcce duid? — Da jc kraljici Mariji prijatelj, al da ncma zaJto svaditi sc s vama. To da je domaci u koji se ne cc mijcJati mlctacka opdina. Citaj — nastavi Quirini, podav mu urugi list, o kojem visijaSe pecat od olova. — Da, od vrati Pavao, profitav duidc%o pismo i vrativ gx Mlecicu — istinu govorio. — Nu, jesmo li vam prijatelji, vjcrujcJ li nam, ko Jto tvoj prija-telj vramki, koji dojavi uvjet va-Jcg- a mira? — Prior vranski? Da, da! Vjc-ruje- m — potvrdi biskup, komu se prsa nadimihu od silnc ljutine. al poglcda pritom postrancc MIcfiVa. — A Jto si odlucK)? — Sto ti? — Smjesta krenuh stramputicom u Budim, da prcdam poslaniku od-govo- r. Rcci, Jto si odlucio. Hoc'eJ li rodjakinju udati zx palatinova sina :— Sto sim odlucio? — nasmijc se biskup. — To e'e se, ako Bog da, c"uti u devet kraljcvina. Razumijem. Dobro. Pismo Gorjanskoga ostavljam ti. Idem. Zbogom! Sretno ti uspjelo! — iK)gom, Quirini, hvala ti. nisi zaman u ! ubojit — odzdravi biskup. nruiiv ruku lainom koji za hip uminu u nocni mrak. Cijelu noc sjcdjaJc biskup kraj svjetiljke za svojim stolom mariji-- o piioii, a kad ie bilo oko zore, pohitile sluge bisicupove na brzim j ima u sve krajeve zemlje. za c"asom, trcn za trenom a svaki uzjari iivlje strast u sreu mladog kneza Gorjanskog. Badava je cckao. da ga pozove biskup k scbi, badava je okom trcbao za Andjelijom. Djcojka se krila od njegova oka. Trcn za trenom a svaki trcn donese Andjcli jinu sreu novu bol, uvijek jednu te istu ocajnu mi so. da mora poli za neljubljena muia. Badava je tekala i ona, da jc preda se pozove ujak, da je preda Gorjanskomu, nesreci. Pavao je iutio, nije izlazio iz svoje komore van u crkvu, da sluii iimo ssxju korist, no sobom mBocgda:u, pace ene -dodje nTi,tki oblapgfoovdatjie sto puta ste gori. Na svojim prsima Јлп lko pnjioc tfi fllava nosim pnjepis Jto ga pala- - . dlna j krox ,fi ,rtjee ,,u .ii t4v. ti4.v ui.im, """ i na brzim konjima noscci pisma po pise i u stoji pravo otcti, oienit tvome i Kotor. posao. st — minu. minu, kraljcs'ini. — Kamo idu toliki glasnici? — upita nestrpljivi Nikola Lacka Hor-vata. — Valida idu kupiti $%-а1о- ле — odvrati mirno biskupov brat. Ujutro e'etvrtog dana stupl La-ck- o u Nikolinu sobu. — Gospodine kncie Gorjanski — rete — zose te biskup, moj brat, da ti odgovori, zaJto si gx zaprosio. Mladac skoci veselo na nege. radost zasja u njegevu lieu. I opasa Britanski radnici strajkuju protiv automatizacije London. — Jednaest hl-Ija- da rad nika stupilo je u Strajk kod poduzeca Stan-dard Motors protiv uvodje-nj- a masina koje 6c upravlja-- U malinama u proizvodnji, I izbacuju radike sa posla. je prvi takav itrajk u Enpleskoj. I podrSku radnika. Pred- - maju). — Ajdmo, gospodinc Ladislave — kliknu vesclo — kraj jc moOj muci, pocctak srefi. Ljutim se na svaki pedalj zemlje, koji me dijeli od nccakinje tvojc Cudljiva je. istinabog, i tudji se od svijeta, tl po torn je sto puta IjepJa, po torn je sto puta iivlje zelim. — Ajdmo, gospodine Gorjanski — od vrati Ladislav mrko, oJinur okom mladoga kneza. Brzim korakom. podnimljenili ruku, poniknute glave Jetao je bis-kup po svojoj sobi. Po lieu mu sc razlila udna rumen, katkad zadrli-tnuJ- c usne, katkad munu oko pre-ma vclikoj listini sa silom pci'ata, koja je stajala na stolu. Kanda je u sobi ncma, ne reOc Andjeliji ni rijccVc. Nijema, blue-da- , u crno zavita sjcdjaJc djeojka postrancc na sjcdalu. Muka od tri dana bila se ljuto dodirnula toga krasnoga lica. Zivahnc crte bdiu malahnulc, smrtna bljedoca zamiie-nil- a iivahnu rumen, slabe vjcdjc sklapahu se od umora nad mjtnim oima. Glavica joj sc nagnula kao uvco evijetak. Tako jc sjedila, spu-Jtaju- fi sxoje rukc u krilo. gleda-]uc!- i preda se kao bcz misli. samo katkad bi joj u oku sinula uza, znak ocajne misli. Sad sc cuJc s vana koraci. Djc-vojk- a trznu se, biskup stadc. podi-gn- u gla-u- . Sa Lackom Horvatom unidjc Nikola %cscla lica, poglcda biskupa, poglcda djcojku, zapc od cuda. — Hvaljen Isus, biskupe gospo-Jin- e — rcce - - tvoja milost me pozva, da ujem odgovor tvoj. — Da — odsjece biskup uzdig-nut- c glave, mladia. — Zaprosih te za ruku cvo nc-cakinje tvojc. Cckam tvoj odvjet. DajeJ li mi jc za zenu? — Moj odvjet? Evo ga. Gledaj, na onom stolu stoji list, stotina na njem Prvi ljudi u Hrvat-sko- j, Slavoniji, Dalmaciji, Ugar-sko- j staviJc pod oo pismo biljeg svog poJtcnja. I pecat tvoga ota stoji tuj. Zmija, koju andjcli nose. ZnaJ li, gospodinc mladi, Jta piic to pismo? To jc poicJki mir. Mir! Ha! Ha! llx Zmija otjera andjcli. otjera i toga andjcla ondje, koga htjedoh irtvovati zmiji. Gle, kako sc vosak na pecatu tvoga oca rumeni . . . od stida, mlac'e od stidi. Tvoj otac jc slagao. — Biskupe, tako mi Boga! -- kriknu, probljcdiv na smrt Nikola, i pocgnu za macm. — SI ago, vclim — zagrmi biskup, i oko mu planu kao u gnjevna an djcla. — Nas cjeliva, a pod rukom se potrudio Zagreb! 1Г2Д na nas noi. Pravdu oIk fratru, Icon Cas trcn pomno njenoj Jva To cu motrcfi pecata. Cx. a radi krvlju okrijepiti ncprav- - du, mir obeca, a roti sc kriJom a Mlecima, sa vragovima krunc, iz-dajn- ik driave, izdajnik zakona, di nas satre, nas, branitelje zakona. Izdajnik je krunc, to mu rcci od mene, riiec' po rijec'. — Biskupe! — ruknu mladiC, stiJcui Jake na prsa, jedva poji-maj- ui dah — da nisi biskup . . . — Mlace! — zaprijeti Ladislav, trgnuv iz korica sablju. — Mir, ha! ha! — udari biskup u smijen, i kanda ga je uimuia munja, skoc"!, zgrabi listinu, razdre jc trenom i, baciv je pred noge mladica, viknu: — Na! Gorjan-ski, tu vam je mir! Nosi ga ocu Nosi, mlace. i red mu to: Pavao Hon at htjede izbrisati krvavi trag medj s%-oji- m i njegovim plemenom, Pa%-a- o Horvat htjede irtsovati mla-d- u krv s-o-ga plemena, Andjeliju, njego-- u sinu, Pavao Horvat otvo-ri- o je kao pclikan s-o- ja prsa, da vlastitom km ispuni svojoj zemlji ludjeni mir, a Gorjanski fogazi vjeru, pogazi sree. Idi. Idi! ti mo- ida ne znaJ za oc'cvu varku, ti nisi kriv, al ova djcvojka ne ie biti sni-ho- m krivorotnika, idi! Bog dao, di budcJ bolji od oca. — Idem, biskupe Paste — od-vrati mladic", driculi od jara. — Sve cu ocu rei, sve. Jto mi ti rcce. Rcci cu mu i to. kakvu sramotu doiivjeh u ovom domu. tcO mu. da se u ovaj par zakleh oprati svoju Ijagu, osvetiti oca. 2 u taj hip ostavi Nikola bisku-pov dvor. (Nastavk e'e se) stavnici 200.000 radnika na podrucju nirminffhama su od!u2iIi dati financijalnu i moralnu podriku itrajka-£im- a. Automatizacija je bila Klana tema Rovornika na prvomajskim proslavama. koje su odriane u nedjelju vao. Jto je moj prijatelj Obri Pen-- 1 tec!i Љ po notama, koje imam i ski- - J pozitora. koju imam i kofu leKra I Strajk je nai5eo na sveop-- 6. maja (prve nedjelje u mnogo vapio glavu.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, May 11, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-05-11 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000137 |
Description
Title | 000149 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | STRANA 4 Zanimljivosti Sport Neobican lov Rijeka. — Prije nckoliko dana u njetku lulu uplovio je jugosla-em- ki prekooceanski brod "Вош" s tovarom od 11,5 tona riie, da-to- rn burrnanskog premijera naro-di-m Jugoslavije. Jugoslav cnski pomorci s tog bro-d-a dovczli su i pet ptica takozva-w- h "Jkanjaca-miJara- " najblizih srodnika orlova. koje su pohvatali na jarbolu broda za vrijeme plo-vidb- e Cnenim morcm. Ove pticc aajedno s jednom afri&om prepe-lico- m poklonili su rijefkom zoolo-Jko- m vrticu. Cjclovita karta Marsa Opscrvatorij a Agazzizu (Ko-lumbija-), koji pnpaJa harvard-sko- m univerzitetu. odljcio jc da pokufi izraditi cjclovitu kartu Mar-sa Sluicd se radarom i radiotele-skopo- m, iKcnjad tog opservatorija nadjfu se da ce moci potpuno upo-zru-ti reljef te planctc. 'ajvisc vina troSi sc u Itimu I'rema jednoj anketi Rim je jo? uvijek grad gdje se popije najviJe ina. U toku 195 5. godine tu je potroicno milijun i ЛЛ9 hektoli-tar- a vina, Jto znac"i cctvit litre dne-n- o na svaku osobu. NajviJe se popije u novembru i januaru, dok Ijcti Rimljani radije piju vodu! Lokomotiva na Rumenim (ockovima Americko Pensivanija-zcljezni- 6 ko druJtvo upttrcbljava na svojoj raniirnoj stan; i j Jersey City lo-komot-ive, kn. jze na gumenim toCkovima. One mogu prclaziti prugu, okretati se oko $лоје oso-vin- e, oziti naprijed i natrag. Sna- - u New York. — Prcma podacima bjaljenim u Dcmografskom go-diinja- ku UN za 1955., u 1954. godini zabiljcieno je 2,652 miliona stanovhika u svijetu. Od toga broja 1,451 milion, odnosno 559 z"ivi u Aziji (izuzexii SSSR), 404 mi-liona u Evropi, 357 miliona u Sje-тсгп- ој i Juinoj Amcrici, 214 mi-liona u Sovjctskom Savczu, 210 miliona u Africi, a 14,400.000 u Occaniji. Sa svojih 583 miliona stAnovni-ka- , Kina je najnaseljenija 2emlja м sijeru, a zatim slijede Indija s 377 miliona, Sovjetski Sxvcz — 214 miliona, SAD — 162 miliona, Japan — 88 miliona, Indoneziji Prag. — last "RnJe Pwo" in tenjuiuo je preko telefona slav-Mo- g arnericlog picva!a Paul Robc ooa, kome je telefonirao u njegov tan u New Yorku. Na prvo pita-nj- e da li e'e moct biti pozdravljen na medjunarodnom muzickom fe-stival- u "Praiko proljece 1956 ill u Narodnom pozonJtu u Pragu, koje ga jc pozvalo na gostovanie, on je odgovorio: "Sadi sc joi uvijek nalazim u tikoj situaciji, da ne mogu da do-bije- m pasoJ. Nedavno mi je kanad ska vlada odbila da izda odobrenje ii odem u Kanadu. Moj slucaj u %r2i ta ritaniem pasoSa ie sada u rjesenie Meida cu mot'i da do-dje- m ntplfc a ili krajem Iieta." Na pkanje, kakve umjetniAe plaaove ima i femu radi. Paul Rebeen je edgovorie: "Stateo sc ifitefesejem za nared-n- e cifeteca svqeta i pfe-a-m A %e ra tu гаоја Iju-ba- v sfecate tei kada sam rxo a Pragu. u vezi ieten da sporaenera fcbotora£ke grarnofon-- I J. ",.'i,P'.'H"_ ga vuce iznosi devet natovaienih Borba protiv prOStitUClje tcrctnih vagona. Ocean s mnogo imena Kad je portugalski moreplovac Magclan uplovio u nepoznato mo-re- , ono mu se. poslije mnogobroj-ni- h i tcikih bura koje su ga pratile, ucmilo veoma lijepo i mirno, pa ga je nazvao Tihi ocean. AH gotovo u isto vrijeme otkrio gx je i Jpanjolsk: istraiivaf Balboa, i kako je on doSao preko Pan am-sko- g tjesnaca, sa sjevera, nazvao ga jc Juini ocean. Francuski gcografi oznafili su gx svojim kartama kao Veliki, bu-du- ci da jc on najveci ocean na ze-mljin- oj kugli. jc Veliki ocean uspio jot jedno irne. Sad su mu ru-s- ki tstraiivaci bili "kumovi". Po-Jt-o se ocean nalazi istofno od azij-sko- g kontincnta, Rusi su ga naz-a-li Istocrti ocean. Ma danaJnjim kartama zadriala su se dva imena: Veliki i!i Tihi. irtva atomskc lombc Ovih dana umro je 25 godiinji SozoMorita koji jc prije 11 godina preiivio --atomsko bombardovanjc japanskog grada Hiro?ime. Prije dvije godine obolio jc od leuke-mij- e. Lijrfnici ovu bolest dovele su vezu sa atomskim zracima koji su svojevrcmeno dohvatili boles-nik- a. Parfcm Rimljana Spanski arhcolozi pronaSli su u Alhambri u jednoj rimskoj spilji malu, licrmeticlci zatvorcnu posudu koja sadrii mirisa4i tcCnost. Po posudi sc predpostavlja da je ovaj parfem star oko 2000 godina. Na-Cenja- ci sada ispituju kemijski sastav ovog parfema. 2.652 miliona Zemlje 81 miliona stanovnika. Izmedju 1950. i 1954. godine azijsko stanovniitvo sc povccalo zi 21 milion godiinje, u Latinskoj Amcrici cctiri miliona, u Sje-vern- oj Amcrici, Africi, Evropi Sovjctskom Savczu za po tri milio-na, a u Occaniji za 325 liiljada. Po najbrzem porastu stanovnil-tva- , Venccijela dolazi na prvo mje-st- o sa 3% godiinje. U goditnjaku se zatim spominju Panama, Cejlon i Meksiko, a onda navodi Irska kao zemlja u kojoj stanovniitvo najsporije raste — godiJnje za 0,4%. Kako navodi --a godiinjaku. Apclacionom sudu a ja tudxm PAVL ROBESOS da ce brzo rijeiiti. Ako ske ploCe Suprorhon sa piesma bude onda koje prvo-- dobn brtno doba. S dotada Ovako se sc narodnih pjesama moga roda. Moj rad u tome, ito se trudkn da rudjem narodnc pies roe su veoma btiske pjesmama mega naroda. Nji-ho- v esnovni karakter se sastoji prije svega u tome. su uglav-no- m u skaU pet tenova (pet crmh dirki klariru) a to je mu-zik- a, keju Jam pjevao do iivot u Italiji Ch-i- h dana izadi ce pred talijan-sk- i parlament prijedlog zakona o zabrani prostitucije. Ovaj zakonski prijedlog podnio je joJ prije osam godina socijalisticlci poslanik Mor-Iin- , ali je tek sada jednoglasno pri-mlje- n u skupJtinskom odboru za unutraJnje poslove. Kad ovaj pri-jedlog postane zakon, morat ce svih 598 javnih bordela, koliko ih da-na- s ima u Italiji, biti zatvoreni. Dobrotvorka po svaku cijenu U Norfolku. u amcriclcoj drzavi Virginiji, uhapsena je jedna starija dobrotvorka. Istragom u jednom poduzecu, koje je palo pod stecaj, utvrdjeno je, da je ta iena, kao prokuristkinja poduzeca, pronevje-ril- a od 193. do 1955. godine blizu 3 miliona dolara. Najve5i dio nov-c- a davala je u dobrotvorne svrhe. INIajmuni — buducc domacc zivotinjc U svojoj knjizi "Bududnost koja sc mole predvidjeti" britanski u?e-nja- k i dobitnik Nobelovc nagrade George Thompson piSe o mogud-nos- ti da sc majmuni prtpitome i prctvore u domade iivotinje. Pred drugim domadim iivotinjama — majmuni bi imali tu prcdnost ilo su inteligcntntji, tako da bi sc £ak mogli wpotrebiti za obavljanje me- - hanickih poslova, kao Sto je, primjer, branjevoda. Rckordni profit Standard Oil Ameridka petrolejska kompanija Standard Oil proJle godine ostva-ril- a je rekordan profit. Cista za-ra- da bila jc 709 miliona dolara pre- - i ma 584 miliona dolara u 195ч. stanovnika 1954. — milion, a Pakistan — 80najcci gradovi na svijetu su New za i sc sc se naroda, York 12.300.O00 stanovnika, Lon-don 8,300.000 ltd. U svijetu ima 31 grad sa viic od milion sta-novnika, od toga 19 u Evropi, 18 u Amcrici, 12 u Aziji i dva u Occ-aniji. Sto se tice nepismenosti, ona va-rir- a od 5% (Belgija, Francuski) do 99£r. koliko iznosi u Portugal-sko- j Gvineji. U Indiji ima 82% ncpismenih, a na Haitima 89%. Prosjecn ljudski vijek iznosi 32 godine u Indiji, a 71 u Holan diji. Mortalitet je najmanji u sje vemoj centralnoj Evropi. UopVe uzcvji, iene live scdam godina da-le od mutkaraca. kao, kada sam pjevao Smetanine i 1 Dvoriakove pjesme a naroJito crkvenu pjesmu "Ko stc boiji bor сГ Vei tada, kada sam ove pjes-me ucio, osjetfao sam da su mi ve-oma je odgovorio pitanje proiirenja cza izmedju amenckih l (fehoslovackih umjetnika: Mislim da su usloi zx dobru vezu sazreli. Umjetsici. koji su ovdjc bili iz Sovjetskog Saveza — to su bill Oistrah, Gilds i violin-celist- a Rostropovii, kao i poljska ptamstkinja Halina Cema-Stefan-s- ka — svi su imali ogroman us-pje- h. sam slulao snimke iz opere Jinaeka, Suhonje, Janaeko-v- u "Glagolsku misu t druga sjaj- - pmolino. mogu da do--' ma. sam pjevao Ncdarno sam na c'ehoslovacka muzicka djela. Od djera joi prijc, nego Ho sam te ploJe dobio. To su veoma tog vremena mislim, da bi sjajno mislie. fjeto na реве Meida iz tkn na do-bi- ti snimci na sastofi raznih keje Jto od na na bliske. Potom na Potom bilo poslati iz CenosIovacl:e u Sje-- dinjenc Driave nekakav umjetniiki ansanbl. Smatram, da se to moie sprovesti Radujem se, Jto e'e gospodin Itak Stern izgleda otifi u Prag — mislim, da se moida ved nalazi ne- - gdje na putu — a nadam se. da Poslednje dve nedelje nije bilo prvenstvenih igara u Jugoslaviji, obzirom na dve medjunarodne utak-mic- e rcprezentacijc Jugoslavije. Na vcliko iznenadjenje reprc-zentaci- ja Rumunije je pobedila Ju goslaviju u Bcograda и 1:0. 29. aprila na Ncp stadionu u Budimpeiti pred 120.000 gledalaca Jugoslavia je odigrala nereJeno sa Madjarskom 2:2. Golose za Jugo-slavtj-u su dali Vukas i Vesclmo if . Istog dana u Sarajevu "B" rcpre-zentacij- a Jugoslavije pobedila jc odgovarajudu ekipu Madjarske sa 3:0. U Torontu jc odigrana prva u- - ! takmica otPodiJnjec pnenstva: "Tri zuba" — East End Cana-dians 3:1. Turnir kantfidata za prvaka sveta u Sahu je zavrScn. Rczultat: 1. Smislov (SSSR) 2. i 3. Kcres i Gelcr (oba SSSR) 4. 5. i 6. Bron-Jtaj- n, Pctrosjan, Spaski (SSSR). 7. Sabo (Madjarska), 8. Pano (Argentina), 9. Filip (Engleska), lO. Pilnik (Argentina). Jugoslavcnski prctstavnici nisu dospeli u finalno takmidenje! Dcvis kup (tcnis) : Jugoslavija — Egipat 5 :0. Kanada —Zapd. Indija 5:0, — P. P. Jndonczija protiv pokusa nuklcarnosr oruzja Diakarta. — Indoneztjski parla-men- at je jednoglasno prihvatio re-zoluc- iju koja trail da sc obustavc pokusi nuklearnog oruija. Rezolucija narodito zahtjeva da se takvi pokusi ne prave u blizini indonczijskog teritorija. 5.590 milja plinovoda SSSR-- u Moskva. — U toku Sestotf petoKodiSnjep pinna u Sov-jctako- m Savezu ce se izgra-di- ti nckoliko novih plinovo-da u ukupnoj dufini od П.590 miljn. Prije nckoliko mjesocl za-vrs- en je naftovod Tujmazi-Oms- k dujrniak 1.332 kilo-metr- a. Prcdvidja sc da cc Martin biti novi ministar vanjskih poslova Ottawa. — Vjeruje se da ce Paul Martin postati mi-nistar vanjskih poslova kad (i ako) Lester Pearson pre-uz- me duinost sckretara NATO. Martin je sada ministar zdravlja i javne skrbi. (Vijest iz Pariza kaiu da je Pearson uSao u komitet od tri c-ln-na koji treba da donese preporuku za izmje-n- u NATO). INTERVJU SA PAULOM R0BES0H0M ftadffALyflOl Kinu, Raduje rne, Jto je Everiman Opera bila u Cehoslovaclcoj. U njoj pje%au neki od najboljih pje-va- a, koje ima moj narod u Sjedi njenim Driavama. Iz Cehoslovackc takodjer treba poslati mnoge filmove. Vi znate da su ovdjc bili knji-zevni- ci iz raznih zemalja i poljo privrednici. Takva razmjena je ve-oma vaina. Sada preko radija slu-Ja- m dosta kompozidja, koje nazi-va- m modcrna muzika, kao Jto je Janacek, a od amerifkih kompozi-tor- a bar Herbcrta Hofrika, koji komponujc slicnu muzilcu. Mislim da bi bilo beskrajno interesantno, kada bi ovdjc doili neki od c"eho- - slovackih umjetnika, koji bi mogli da iznesu roje miJljenje o ovoj modcrnoj muzici Dalje je Paul Robeson pororio gramofonskim snimcima husitskih crkvenih pjesama i nekih djela fe-Jk- ih kompozitora, koje je dobio iz CeheskrracTce: "Dobio sam ih i mislim da su sjajne. Imam vrlo dobat gramofen i svirao sam ih posljednja dva dx e'e gospodin Jehudi Menuhin tako-- 1 na. Zaista sa odlicne. Trudim sc da U djer doci Takodjer sam se obrado- - J razumijem gradju kompozicija, pra- - J bo posjetio Sat (W i S t o r 1 1 s k j r o rrr a n) — (37) Bilo je prema veeru. Sve viJe i vise je svijetlo ispod svo-dov- a stolne crkve. Blijcdi sumrak sterao sc hramom, u kojem tih, tajinsten mir. Davno bjeJe ved poslije vecernice, os-tavi- li zbor, samo pred kle-ca- o je pognute glave na klecalu biskup Pavao, sam samcat u torn grdnom prostoru. Molio je dugo, molio vrue. Ni ne trenu, hipom ne dignu oka. Sklopljenih vjedja, da ne vidi niSta od svijeta, tonuo jc u svete misli, iz duJe do Bbga, ncka ublazi bol Andjelijina srea. Gotovo mrak. Bis-kup dignu sc, da sc vrati u dvor. Vcc prispje do blizu praga, kad al trenom izniknu iza stupa spo-dob- a redovnika, koji se lagacko biskupova ramena, Japnuv: — Biskupe Pavle! Tko si? kre-nu- v — — rcce biskup, glavom, uzmaknu, kako se lecnu. Ta vidiJ, fratar, putnik fratar. — A ne zna li taj fratar potraiiti biskupa u njcgovu dvoru, ako trail milostinje? — Taj fratar ne traii .nilostinje, jerbo mu je ne treba, a ne smije pohoditi biskupa u dvoru, da ne vide ljudi. Biskup oci oftrije u redo-vnika, koji lice zaklanjao Jiro-ki- m kapucom i govorio iarxfudi: — Zar sc tvojc sveto mho ima fjudi? — Rcci: uhoda! — ZaJto? — Jcr sc zocm Giacomo Qui-rin- i, biskupe Palc, i nisam ono. Jto ti sc cmim. — Quirini? Ti! — zaudi sc Pavao, uhvativ fratra za rukc. — Sta si do5o? Odaklc? — valjda iz soga iz MIctaka. Duid posla, da no-si- m vazna pisma naScmu poslaniku Barbadigu u Budim. — Al zaJto ne idcJ pod pravim ruhom ? — Jcr sam tcbe pohoditi hiio. ZnaJ, da sam ti prijatelj. A moro sam dtx'i, posla duid, al toga da ne sazna 2iva duJa. — Nc boj se! ZaJto te poslaic? — Letio sam, Jto sam mogo. Ti udajcJ svoju nofakinju za mladog Gorjanskoga? — Da. — Nc znam, nisam li prekasno doJo? — ZaJto? — Jerbo te ialim, i duid iali. — Ne razumijem. — U sklopistc mir sa Jelisavom, sa Gorjanskim. — Da. — A zalog miru je savcz toje nofakinjc sa mladim Nikolom. Horvati i Gorjanski pomiritc se, nek sc sad pomijcJa njihova Je li? Pavle, jesi li ti zbilja t)iMn tlArt'tt 9 Ctil r 1 mrr MIerfanin. — ZaJto? — Jer jc Pavao Horvat ukrotio moj a premudru vladu u turinskom miru. Jer je svladao zmije. — Quirini! — dignu Pavao Iju-t- it ruku. — Zalim te, ti dajeJ janje mil-dom- u vuku, nadajuca sc, da e'e ti stari vuk poJtedjeti stado. — Gov-or- i jasno, Quirini! — Cuj, biskupe Pavle — Japnu Mlec'anin, uhvativ ga za ruku — sve. Gorjanski mirio se s vama, pre-ariJ-e vas, tcbe, tvoga brata, da mirujetc, da bude imao kada brusiti sjekiru za vaJe glave. Pro-tmu- o si, je li? Al istina je. Vi nas Mlecjce bijedite s nevjere, kad tra med, pisma, dana tom. Umirio sam na cas, Go-rjanski, hrvatske slavonske bunto-%-nik- e, sklopio sam s njima mir Poiegt, da ne dignu Porje-rovaJ- e mi, vratiJe se rnimo k ss'o-ji- m kucama. Sad imam kada spre-ma- ti se na njih. Bojim da im BoJnjak Tvrtko zx ledjima. To nije ni meni ni vama, jer je gladan i na vas i na nas. Jednog cu im prikovati k sebi. bis-kupa Pavla Horvata. Moj sin Ni-kola e'e biskuposu neiTakinju nas sc mnogo sviraju. Smatram za veoma znacajne." O sadalnjom radu. Paul Robeson je rekao: "Nadam se da cu u fu4u snkntti na gramofonske ptece mnogo pfe-sam- a. A potom bi odmah pe4ao uzerke u Cehostovaclcu. Sniraat At svoje sopstvene pi esmc neke pfes-m-e iz repertoara "eJkih kompozi-tor- a. Na primjef. miskm na pjes-- rnu o miru od mladog c'eJkog keen- - Najinteresantnija iskustva sam ste- - f Itj Celioslovackoj i cu Љ i u budutfe Kod j dx sniniira. K L E T V A AUGUST SENOA — ginulo vladaJe kanonici oltarom ni omrknu crna do-dirn- u — njcgovu zapilji je plajiti lainog Ta grada, me mc Pozegi ;rv. vi oruija. se. ih i polazi za tim poslom u Zagreb, i Ijutu posjeklicu i udari kalpak na Pavao bit ce mi po torn rob. Kad minu svatovi, udarit cu svom silom na buntovno plemsrvo, i kraj je njihovoj slavi. Molim vam sc, gos-pod- o mJctacTca, da mi budete na ponxxfi. Sklopimo savez, kako vam ga vef ponudih, i pomozite mi satrti tu stoglavu zmiju. Odmakni-m- o BoJnjaka od mora, komu ved moradoh irtvovati Vaia korist, naJa korist. Ne ucinite dru-kdfi- je , odgovorite. — To da je Gorjanski pisao, Nikola Gorjanski? — rcce biskup, zapanjiv se. — Vidim, ti ne vjcrujcJ. Dodji, dodji! Pred onim oltarom gori fsrvajetatirljkbai!sku—pa kTomarleeknaovm, pooltvaureue, gdje je za spas duJe pokojna ka-noni- ka gorila svjetiljka. — Na! Citaj! — rcce Quirini, istrgnuv iz njedara list artijc i pru-ii- v gx Pavlu. Biskup pristupi k svjetlu, raz-mot- a list i uze citati. Sve iSc mu drhtahu rukc, se vise mu bljedaJc lice, dok je Mlrfid ispod kapuca motrio niecovo lice. — Sramote! Nevjere! — Skrinu Pavao, pustiv pismo. — Je li, biskupe! A naJ duid, naJe vijece ne primi toga himbenog prijatcljstva — nadovcza Quirmt — vas, svoje ljude ргсл-ariJ-e na vjeri, kako ncbi nas, strance? — Sta rcce duid? — Da jc kraljici Mariji prijatelj, al da ncma zaJto svaditi sc s vama. To da je domaci u koji se ne cc mijcJati mlctacka opdina. Citaj — nastavi Quirini, podav mu urugi list, o kojem visijaSe pecat od olova. — Da, od vrati Pavao, profitav duidc%o pismo i vrativ gx Mlecicu — istinu govorio. — Nu, jesmo li vam prijatelji, vjcrujcJ li nam, ko Jto tvoj prija-telj vramki, koji dojavi uvjet va-Jcg- a mira? — Prior vranski? Da, da! Vjc-ruje- m — potvrdi biskup, komu se prsa nadimihu od silnc ljutine. al poglcda pritom postrancc MIcfiVa. — A Jto si odlucK)? — Sto ti? — Smjesta krenuh stramputicom u Budim, da prcdam poslaniku od-govo- r. Rcci, Jto si odlucio. Hoc'eJ li rodjakinju udati zx palatinova sina :— Sto sim odlucio? — nasmijc se biskup. — To e'e se, ako Bog da, c"uti u devet kraljcvina. Razumijem. Dobro. Pismo Gorjanskoga ostavljam ti. Idem. Zbogom! Sretno ti uspjelo! — iK)gom, Quirini, hvala ti. nisi zaman u ! ubojit — odzdravi biskup. nruiiv ruku lainom koji za hip uminu u nocni mrak. Cijelu noc sjcdjaJc biskup kraj svjetiljke za svojim stolom mariji-- o piioii, a kad ie bilo oko zore, pohitile sluge bisicupove na brzim j ima u sve krajeve zemlje. za c"asom, trcn za trenom a svaki uzjari iivlje strast u sreu mladog kneza Gorjanskog. Badava je cckao. da ga pozove biskup k scbi, badava je okom trcbao za Andjelijom. Djcojka se krila od njegova oka. Trcn za trenom a svaki trcn donese Andjcli jinu sreu novu bol, uvijek jednu te istu ocajnu mi so. da mora poli za neljubljena muia. Badava je tekala i ona, da jc preda se pozove ujak, da je preda Gorjanskomu, nesreci. Pavao je iutio, nije izlazio iz svoje komore van u crkvu, da sluii iimo ssxju korist, no sobom mBocgda:u, pace ene -dodje nTi,tki oblapgfoovdatjie sto puta ste gori. Na svojim prsima Јлп lko pnjioc tfi fllava nosim pnjepis Jto ga pala- - . dlna j krox ,fi ,rtjee ,,u .ii t4v. ti4.v ui.im, """ i na brzim konjima noscci pisma po pise i u stoji pravo otcti, oienit tvome i Kotor. posao. st — minu. minu, kraljcs'ini. — Kamo idu toliki glasnici? — upita nestrpljivi Nikola Lacka Hor-vata. — Valida idu kupiti $%-а1о- ле — odvrati mirno biskupov brat. Ujutro e'etvrtog dana stupl La-ck- o u Nikolinu sobu. — Gospodine kncie Gorjanski — rete — zose te biskup, moj brat, da ti odgovori, zaJto si gx zaprosio. Mladac skoci veselo na nege. radost zasja u njegevu lieu. I opasa Britanski radnici strajkuju protiv automatizacije London. — Jednaest hl-Ija- da rad nika stupilo je u Strajk kod poduzeca Stan-dard Motors protiv uvodje-nj- a masina koje 6c upravlja-- U malinama u proizvodnji, I izbacuju radike sa posla. je prvi takav itrajk u Enpleskoj. I podrSku radnika. Pred- - maju). — Ajdmo, gospodinc Ladislave — kliknu vesclo — kraj jc moOj muci, pocctak srefi. Ljutim se na svaki pedalj zemlje, koji me dijeli od nccakinje tvojc Cudljiva je. istinabog, i tudji se od svijeta, tl po torn je sto puta IjepJa, po torn je sto puta iivlje zelim. — Ajdmo, gospodine Gorjanski — od vrati Ladislav mrko, oJinur okom mladoga kneza. Brzim korakom. podnimljenili ruku, poniknute glave Jetao je bis-kup po svojoj sobi. Po lieu mu sc razlila udna rumen, katkad zadrli-tnuJ- c usne, katkad munu oko pre-ma vclikoj listini sa silom pci'ata, koja je stajala na stolu. Kanda je u sobi ncma, ne reOc Andjeliji ni rijccVc. Nijema, blue-da- , u crno zavita sjcdjaJc djeojka postrancc na sjcdalu. Muka od tri dana bila se ljuto dodirnula toga krasnoga lica. Zivahnc crte bdiu malahnulc, smrtna bljedoca zamiie-nil- a iivahnu rumen, slabe vjcdjc sklapahu se od umora nad mjtnim oima. Glavica joj sc nagnula kao uvco evijetak. Tako jc sjedila, spu-Jtaju- fi sxoje rukc u krilo. gleda-]uc!- i preda se kao bcz misli. samo katkad bi joj u oku sinula uza, znak ocajne misli. Sad sc cuJc s vana koraci. Djc-vojk- a trznu se, biskup stadc. podi-gn- u gla-u- . Sa Lackom Horvatom unidjc Nikola %cscla lica, poglcda biskupa, poglcda djcojku, zapc od cuda. — Hvaljen Isus, biskupe gospo-Jin- e — rcce - - tvoja milost me pozva, da ujem odgovor tvoj. — Da — odsjece biskup uzdig-nut- c glave, mladia. — Zaprosih te za ruku cvo nc-cakinje tvojc. Cckam tvoj odvjet. DajeJ li mi jc za zenu? — Moj odvjet? Evo ga. Gledaj, na onom stolu stoji list, stotina na njem Prvi ljudi u Hrvat-sko- j, Slavoniji, Dalmaciji, Ugar-sko- j staviJc pod oo pismo biljeg svog poJtcnja. I pecat tvoga ota stoji tuj. Zmija, koju andjcli nose. ZnaJ li, gospodinc mladi, Jta piic to pismo? To jc poicJki mir. Mir! Ha! Ha! llx Zmija otjera andjcli. otjera i toga andjcla ondje, koga htjedoh irtvovati zmiji. Gle, kako sc vosak na pecatu tvoga oca rumeni . . . od stida, mlac'e od stidi. Tvoj otac jc slagao. — Biskupe, tako mi Boga! -- kriknu, probljcdiv na smrt Nikola, i pocgnu za macm. — SI ago, vclim — zagrmi biskup, i oko mu planu kao u gnjevna an djcla. — Nas cjeliva, a pod rukom se potrudio Zagreb! 1Г2Д na nas noi. Pravdu oIk fratru, Icon Cas trcn pomno njenoj Jva To cu motrcfi pecata. Cx. a radi krvlju okrijepiti ncprav- - du, mir obeca, a roti sc kriJom a Mlecima, sa vragovima krunc, iz-dajn- ik driave, izdajnik zakona, di nas satre, nas, branitelje zakona. Izdajnik je krunc, to mu rcci od mene, riiec' po rijec'. — Biskupe! — ruknu mladiC, stiJcui Jake na prsa, jedva poji-maj- ui dah — da nisi biskup . . . — Mlace! — zaprijeti Ladislav, trgnuv iz korica sablju. — Mir, ha! ha! — udari biskup u smijen, i kanda ga je uimuia munja, skoc"!, zgrabi listinu, razdre jc trenom i, baciv je pred noge mladica, viknu: — Na! Gorjan-ski, tu vam je mir! Nosi ga ocu Nosi, mlace. i red mu to: Pavao Hon at htjede izbrisati krvavi trag medj s%-oji- m i njegovim plemenom, Pa%-a- o Horvat htjede irtsovati mla-d- u krv s-o-ga plemena, Andjeliju, njego-- u sinu, Pavao Horvat otvo-ri- o je kao pclikan s-o- ja prsa, da vlastitom km ispuni svojoj zemlji ludjeni mir, a Gorjanski fogazi vjeru, pogazi sree. Idi. Idi! ti mo- ida ne znaJ za oc'cvu varku, ti nisi kriv, al ova djcvojka ne ie biti sni-ho- m krivorotnika, idi! Bog dao, di budcJ bolji od oca. — Idem, biskupe Paste — od-vrati mladic", driculi od jara. — Sve cu ocu rei, sve. Jto mi ti rcce. Rcci cu mu i to. kakvu sramotu doiivjeh u ovom domu. tcO mu. da se u ovaj par zakleh oprati svoju Ijagu, osvetiti oca. 2 u taj hip ostavi Nikola bisku-pov dvor. (Nastavk e'e se) stavnici 200.000 radnika na podrucju nirminffhama su od!u2iIi dati financijalnu i moralnu podriku itrajka-£im- a. Automatizacija je bila Klana tema Rovornika na prvomajskim proslavama. koje su odriane u nedjelju vao. Jto je moj prijatelj Obri Pen-- 1 tec!i Љ po notama, koje imam i ski- - J pozitora. koju imam i kofu leKra I Strajk je nai5eo na sveop-- 6. maja (prve nedjelje u mnogo vapio glavu. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000149