Jedinstvo, May 11, 1956

              STRANA 4 Zanimljivosti Sport
Neobican lov
Rijeka. — Prije nckoliko dana
u njetku lulu uplovio je jugosla-em- ki
prekooceanski brod "Вош"
s tovarom od 11,5 tona riie, da-to- rn
burrnanskog premijera naro-di-m
Jugoslavije.
Jugoslav cnski pomorci s tog bro-d-a
dovczli su i pet ptica takozva-w- h
"Jkanjaca-miJara- " najblizih
srodnika orlova. koje su pohvatali
na jarbolu broda za vrijeme plo-vidb- e
Cnenim morcm. Ove pticc
aajedno s jednom afri&om prepe-lico- m
poklonili su rijefkom zoolo-Jko- m
vrticu.
Cjclovita karta Marsa
Opscrvatorij a Agazzizu (Ko-lumbija-),
koji pnpaJa harvard-sko- m
univerzitetu. odljcio jc da
pokufi izraditi cjclovitu kartu Mar-sa
Sluicd se radarom i radiotele-skopo- m,
iKcnjad tog opservatorija
nadjfu se da ce moci potpuno upo-zru-ti
reljef te planctc.
'ajvisc vina troSi sc u
Itimu
I'rema jednoj anketi Rim je jo?
uvijek grad gdje se popije najviJe
ina. U toku 195 5. godine tu je
potroicno milijun i ЛЛ9 hektoli-tar- a
vina, Jto znac"i cctvit litre dne-n- o
na svaku osobu. NajviJe se
popije u novembru i januaru, dok
Ijcti Rimljani radije piju vodu!
Lokomotiva na Rumenim
(ockovima
Americko Pensivanija-zcljezni- 6
ko druJtvo upttrcbljava na svojoj
raniirnoj stan; i j Jersey City lo-komot-ive,
kn. jze na gumenim
toCkovima. One mogu prclaziti
prugu, okretati se oko $лоје oso-vin- e,
oziti naprijed i natrag. Sna- -
u
New York. — Prcma podacima
bjaljenim u Dcmografskom go-diinja- ku
UN za 1955., u 1954.
godini zabiljcieno je 2,652 miliona
stanovhika u svijetu. Od toga broja
1,451 milion, odnosno 559 z"ivi
u Aziji (izuzexii SSSR), 404 mi-liona
u Evropi, 357 miliona u Sje-тсгп- ој
i Juinoj Amcrici, 214 mi-liona
u Sovjctskom Savczu, 210
miliona u Africi, a 14,400.000 u
Occaniji.
Sa svojih 583 miliona stAnovni-ka- ,
Kina je najnaseljenija 2emlja
м sijeru, a zatim slijede Indija s
377 miliona, Sovjetski Sxvcz —
214 miliona, SAD — 162 miliona,
Japan — 88 miliona, Indoneziji
Prag. — last "RnJe Pwo" in
tenjuiuo je preko telefona slav-Mo- g
arnericlog picva!a Paul Robc
ooa, kome je telefonirao u njegov
tan u New Yorku. Na prvo pita-nj- e
da li e'e moct biti pozdravljen
na medjunarodnom muzickom fe-stival- u
"Praiko proljece 1956 ill
u Narodnom pozonJtu u Pragu,
koje ga jc pozvalo na gostovanie,
on je odgovorio:
"Sadi sc joi uvijek nalazim u
tikoj situaciji, da ne mogu da do-bije- m
pasoJ. Nedavno mi je kanad
ska vlada odbila da izda odobrenje
ii odem u Kanadu. Moj slucaj u
%r2i ta ritaniem pasoSa ie sada u
rjesenie
Meida cu mot'i da do-dje- m
ntplfc a ili krajem
Iieta."
Na pkanje, kakve umjetniAe
plaaove ima i femu radi. Paul
Rebeen je edgovorie:
"Stateo sc ifitefesejem za nared-n- e
cifeteca svqeta i pfe-a-m
A %e ra tu гаоја Iju-ba- v
sfecate tei kada sam
rxo a Pragu. u vezi ieten da
sporaenera fcbotora£ke grarnofon--
I
J. ",.'i,P'.'H"_
ga vuce iznosi devet natovaienih Borba protiv prOStitUClje
tcrctnih vagona.
Ocean s mnogo imena
Kad je portugalski moreplovac
Magclan uplovio u nepoznato mo-re- ,
ono mu se. poslije mnogobroj-ni- h
i tcikih bura koje su ga
pratile, ucmilo veoma lijepo i
mirno, pa ga je nazvao Tihi ocean.
AH gotovo u isto vrijeme otkrio
gx je i Jpanjolsk: istraiivaf Balboa,
i kako je on doSao preko Pan am-sko- g
tjesnaca, sa sjevera, nazvao ga
jc Juini ocean.
Francuski gcografi oznafili su gx
svojim kartama kao Veliki, bu-du- ci
da jc on najveci ocean na ze-mljin- oj
kugli.
jc Veliki ocean uspio
jot jedno irne. Sad su mu ru-s- ki
tstraiivaci bili "kumovi". Po-Jt-o
se ocean nalazi istofno od azij-sko- g
kontincnta, Rusi su ga naz-a-li
Istocrti ocean.
Ma danaJnjim kartama zadriala
su se dva imena: Veliki i!i Tihi.
irtva atomskc lombc
Ovih dana umro je 25 godiinji
SozoMorita koji jc prije 11 godina
preiivio --atomsko bombardovanjc
japanskog grada Hiro?ime. Prije
dvije godine obolio jc od leuke-mij- e.
Lijrfnici ovu bolest dovele
su vezu sa atomskim zracima koji
su svojevrcmeno dohvatili boles-nik- a.
Parfcm Rimljana
Spanski arhcolozi pronaSli su u
Alhambri u jednoj rimskoj spilji
malu, licrmeticlci zatvorcnu posudu
koja sadrii mirisa4i tcCnost. Po
posudi sc predpostavlja da je ovaj
parfem star oko 2000 godina. Na-Cenja- ci
sada ispituju kemijski sastav
ovog parfema.
2.652 miliona
Zemlje
81
miliona stanovnika.
Izmedju 1950. i 1954. godine
azijsko stanovniitvo sc povccalo zi
21 milion godiinje, u Latinskoj
Amcrici cctiri miliona, u Sje-vern- oj
Amcrici, Africi, Evropi
Sovjctskom Savczu za po tri milio-na,
a u Occaniji za 325 liiljada.
Po najbrzem porastu stanovnil-tva- ,
Venccijela dolazi na prvo mje-st- o
sa 3% godiinje. U goditnjaku
se zatim spominju Panama, Cejlon
i Meksiko, a onda navodi Irska
kao zemlja u kojoj stanovniitvo
najsporije raste — godiJnje za
0,4%.
Kako navodi --a godiinjaku.
Apclacionom sudu a ja tudxm PAVL ROBESOS
da ce brzo rijeiiti. Ako ske ploCe Suprorhon sa piesma
bude onda koje
prvo-- dobn
brtno
doba.
S
dotada
Ovako
se
sc
narodnih pjesama moga
roda.
Moj rad u tome, ito
se trudkn da rudjem narodnc pies
roe su veoma
btiske pjesmama mega naroda. Nji-ho- v
esnovni karakter se sastoji
prije svega u tome. su uglav-no- m u skaU pet tenova (pet
crmh dirki klariru) a to je mu-zik- a,
keju Jam pjevao do iivot
u Italiji
Ch-i- h dana izadi ce pred talijan-sk- i
parlament prijedlog zakona o
zabrani prostitucije. Ovaj zakonski
prijedlog podnio je joJ prije osam
godina socijalisticlci poslanik Mor-Iin- ,
ali je tek sada jednoglasno pri-mlje- n
u skupJtinskom odboru za
unutraJnje poslove. Kad ovaj pri-jedlog
postane zakon, morat ce svih
598 javnih bordela, koliko ih da-na- s
ima u Italiji, biti zatvoreni.
Dobrotvorka po svaku
cijenu
U Norfolku. u amcriclcoj drzavi
Virginiji, uhapsena je jedna starija
dobrotvorka. Istragom u jednom
poduzecu, koje je palo pod stecaj,
utvrdjeno je, da je ta iena, kao
prokuristkinja poduzeca, pronevje-ril- a
od 193. do 1955. godine blizu
3 miliona dolara. Najve5i dio nov-c- a
davala je u dobrotvorne svrhe.
INIajmuni — buducc
domacc zivotinjc
U svojoj knjizi "Bududnost koja
sc mole predvidjeti" britanski u?e-nja- k
i dobitnik Nobelovc nagrade
George Thompson piSe o mogud-nos- ti
da sc majmuni prtpitome i
prctvore u domade iivotinje. Pred
drugim domadim iivotinjama —
majmuni bi imali tu prcdnost ilo
su inteligcntntji, tako da bi sc £ak
mogli wpotrebiti za obavljanje me- -
hanickih poslova, kao Sto je,
primjer, branjevoda.
Rckordni profit
Standard Oil
Ameridka petrolejska kompanija
Standard Oil proJle godine ostva-ril- a
je rekordan profit. Cista za-ra- da
bila jc 709 miliona dolara pre- -
i ma 584 miliona dolara u 195ч.
stanovnika
1954.
— milion, a Pakistan — 80najcci gradovi na svijetu su New
za
i
sc
sc
se
naroda,
York 12.300.O00 stanovnika, Lon-don
8,300.000 ltd. U svijetu ima
31 grad sa viic od milion sta-novnika,
od toga 19 u Evropi, 18
u Amcrici, 12 u Aziji i dva u Occ-aniji.
Sto se tice nepismenosti, ona va-rir- a
od 5% (Belgija, Francuski)
do 99£r. koliko iznosi u Portugal-sko- j
Gvineji. U Indiji ima 82%
ncpismenih, a na Haitima 89%.
Prosjecn ljudski vijek iznosi
32 godine u Indiji, a 71 u Holan
diji. Mortalitet je najmanji u sje
vemoj centralnoj Evropi. UopVe
uzcvji, iene live scdam godina da-le
od mutkaraca.
kao, kada sam pjevao Smetanine i
1 Dvoriakove pjesme a naroJito
crkvenu pjesmu "Ko stc boiji bor
сГ Vei tada, kada sam ove pjes-me
ucio, osjetfao sam da su mi ve-oma
je odgovorio pitanje
proiirenja cza izmedju amenckih
l (fehoslovackih umjetnika:
Mislim da su usloi zx dobru
vezu sazreli. Umjetsici. koji su
ovdjc bili iz Sovjetskog Saveza —
to su bill Oistrah, Gilds i violin-celist- a
Rostropovii, kao i poljska
ptamstkinja Halina Cema-Stefan-s- ka
— svi su imali ogroman us-pje- h.
sam slulao snimke iz
opere Jinaeka, Suhonje, Janaeko-v- u
"Glagolsku misu t druga sjaj- -
pmolino. mogu da do--' ma. sam pjevao Ncdarno sam na c'ehoslovacka muzicka djela. Od
djera joi prijc, nego Ho sam te ploJe dobio. To su veoma tog vremena mislim, da bi sjajno
mislie.
fjeto
na
реве
Meida
iz
tkn
na
do-bi- ti
snimci na
sastofi
raznih keje
Jto
od
na
na
bliske.
Potom na
Potom
bilo poslati iz CenosIovacl:e u Sje--
dinjenc Driave nekakav umjetniiki
ansanbl. Smatram, da se to moie
sprovesti
Radujem se, Jto e'e gospodin
Itak Stern izgleda otifi u Prag —
mislim, da se moida ved nalazi ne- -
gdje na putu — a nadam se. da
Poslednje dve nedelje nije bilo
prvenstvenih igara u Jugoslaviji,
obzirom na dve medjunarodne utak-mic- e
rcprezentacijc Jugoslavije.
Na vcliko iznenadjenje reprc-zentaci- ja
Rumunije je pobedila Ju
goslaviju u Bcograda и 1:0.
29. aprila na Ncp stadionu u
Budimpeiti pred 120.000 gledalaca
Jugoslavia je odigrala nereJeno sa
Madjarskom 2:2. Golose za Jugo-slavtj-u
su dali Vukas i Vesclmo if .
Istog dana u Sarajevu "B" rcpre-zentacij- a
Jugoslavije pobedila jc
odgovarajudu ekipu Madjarske sa
3:0.
U Torontu jc odigrana prva u- -
! takmica otPodiJnjec pnenstva:
"Tri zuba" — East End Cana-dians
3:1.
Turnir kantfidata za prvaka sveta
u Sahu je zavrScn. Rczultat:
1. Smislov (SSSR) 2. i 3. Kcres
i Gelcr (oba SSSR) 4. 5. i 6. Bron-Jtaj- n,
Pctrosjan, Spaski (SSSR).
7. Sabo (Madjarska),
8. Pano (Argentina),
9. Filip (Engleska),
lO. Pilnik (Argentina).
Jugoslavcnski prctstavnici nisu
dospeli u finalno takmidenje!
Dcvis kup (tcnis) :
Jugoslavija — Egipat 5 :0.
Kanada —Zapd. Indija 5:0,
— P. P.
Jndonczija protiv pokusa
nuklcarnosr oruzja
Diakarta. — Indoneztjski parla-men- at
je jednoglasno prihvatio re-zoluc- iju
koja trail da sc obustavc
pokusi nuklearnog oruija.
Rezolucija narodito zahtjeva da
se takvi pokusi ne prave u blizini
indonczijskog teritorija.
5.590 milja plinovoda
SSSR-- u
Moskva. — U toku Sestotf
petoKodiSnjep pinna u Sov-jctako- m Savezu ce se izgra-di- ti nckoliko novih plinovo-da
u ukupnoj dufini od
П.590 miljn.
Prije nckoliko mjesocl za-vrs- en je naftovod Tujmazi-Oms- k
dujrniak 1.332 kilo-metr- a.
Prcdvidja sc da cc Martin
biti novi ministar
vanjskih poslova
Ottawa. — Vjeruje se da
ce Paul Martin postati mi-nistar
vanjskih poslova kad
(i ako) Lester Pearson pre-uz- me duinost sckretara
NATO.
Martin je sada ministar
zdravlja i javne skrbi.
(Vijest iz Pariza kaiu da
je Pearson uSao u komitet
od tri c-ln-na koji treba da
donese preporuku za izmje-n- u
NATO).
INTERVJU SA PAULOM R0BES0H0M
ftadffALyflOl Kinu, Raduje rne, Jto je Everiman
Opera bila u Cehoslovaclcoj. U
njoj pje%au neki od najboljih pje-va- a,
koje ima moj narod u Sjedi
njenim Driavama.
Iz Cehoslovackc takodjer treba
poslati mnoge filmove.
Vi znate da su ovdjc bili knji-zevni- ci
iz raznih zemalja i poljo
privrednici. Takva razmjena je ve-oma
vaina. Sada preko radija slu-Ja- m
dosta kompozidja, koje nazi-va- m
modcrna muzika, kao Jto je
Janacek, a od amerifkih kompozi-tor- a
bar Herbcrta Hofrika, koji
komponujc slicnu muzilcu. Mislim
da bi bilo beskrajno interesantno,
kada bi ovdjc doili neki od c"eho- -
slovackih umjetnika, koji bi mogli
da iznesu roje miJljenje o ovoj
modcrnoj muzici
Dalje je Paul Robeson pororio
gramofonskim snimcima husitskih
crkvenih pjesama i nekih djela fe-Jk- ih
kompozitora, koje je dobio iz
CeheskrracTce:
"Dobio sam ih i mislim da su
sjajne. Imam vrlo dobat gramofen
i svirao sam ih posljednja dva dx
e'e gospodin Jehudi Menuhin tako-- 1 na. Zaista sa odlicne. Trudim sc da
U
djer doci Takodjer sam se obrado- - J razumijem gradju kompozicija, pra- - J
bo posjetio Sat
(W i S t o r 1 1 s k j r o rrr a n)
—
(37)
Bilo je prema veeru. Sve viJe
i vise je svijetlo ispod svo-dov- a
stolne crkve. Blijcdi sumrak
sterao sc hramom, u kojem
tih, tajinsten mir. Davno bjeJe
ved poslije vecernice, os-tavi- li
zbor, samo pred kle-ca- o je pognute glave na klecalu
biskup Pavao, sam samcat u torn
grdnom prostoru. Molio je dugo,
molio vrue. Ni ne trenu, hipom
ne dignu oka. Sklopljenih vjedja,
da ne vidi niSta od svijeta, tonuo
jc u svete misli, iz duJe do
Bbga, ncka ublazi bol Andjelijina
srea. Gotovo mrak. Bis-kup
dignu sc, da sc vrati u dvor.
Vcc prispje do blizu praga, kad al
trenom izniknu iza stupa spo-dob- a
redovnika, koji se lagacko
biskupova ramena, Japnuv:
— Biskupe Pavle!
Tko si? kre-nu- v — — rcce biskup,
glavom, uzmaknu, kako se
lecnu.
Ta vidiJ, fratar, putnik fratar.
— A ne zna li taj fratar potraiiti
biskupa u njcgovu dvoru, ako trail
milostinje?
— Taj fratar ne traii .nilostinje,
jerbo mu je ne treba, a ne smije
pohoditi biskupa u dvoru,
da ne vide ljudi.
Biskup oci oftrije u redo-vnika,
koji lice zaklanjao Jiro-ki- m
kapucom i govorio iarxfudi:
— Zar sc tvojc sveto mho ima
fjudi?
— Rcci: uhoda!
— ZaJto?
— Jcr sc zocm Giacomo Qui-rin- i,
biskupe Palc, i nisam ono.
Jto ti sc cmim.
— Quirini? Ti! — zaudi sc
Pavao, uhvativ fratra za
rukc. — Sta si do5o? Odaklc?
— valjda iz soga iz
MIctaka. Duid posla, da no-si- m
vazna pisma naScmu poslaniku
Barbadigu u Budim.
— Al zaJto ne idcJ pod pravim
ruhom ?
— Jcr sam tcbe pohoditi hiio.
ZnaJ, da sam ti prijatelj. A moro
sam dtx'i, posla duid, al toga
da ne sazna 2iva duJa.
— Nc boj se! ZaJto te poslaic?
— Letio sam, Jto sam mogo. Ti
udajcJ svoju nofakinju za mladog
Gorjanskoga?
— Da.
— Nc znam, nisam li prekasno
doJo?
— ZaJto?
— Jerbo te ialim, i duid iali.
— Ne razumijem.
— U sklopistc mir sa
Jelisavom, sa Gorjanskim.
— Da.
— A zalog miru je savcz toje
nofakinjc sa mladim Nikolom.
Horvati i Gorjanski pomiritc se,
nek sc sad pomijcJa njihova
Je li? Pavle, jesi li ti zbilja
t)iMn tlArt'tt 9 Ctil r 1 mrr
MIerfanin.
— ZaJto?
— Jer jc Pavao Horvat ukrotio
moj a premudru vladu u turinskom
miru. Jer je svladao zmije.
— Quirini! — dignu Pavao Iju-t- it
ruku.
— Zalim te, ti dajeJ janje mil-dom- u
vuku, nadajuca sc, da e'e ti
stari vuk poJtedjeti stado.
— Gov-or- i jasno, Quirini!
— Cuj, biskupe Pavle — Japnu
Mlec'anin, uhvativ ga za ruku —
sve. Gorjanski mirio se s vama,
pre-ariJ-e
vas, tcbe, tvoga brata,
da mirujetc, da bude imao kada
brusiti sjekiru za vaJe glave. Pro-tmu- o
si, je li? Al istina je. Vi nas
Mlecjce bijedite s nevjere, kad tra
med,
pisma, dana
tom. Umirio sam na cas, Go-rjanski,
hrvatske slavonske bunto-%-nik- e,
sklopio sam s njima mir
Poiegt, da ne dignu Porje-rovaJ- e
mi, vratiJe se rnimo k ss'o-ji- m kucama. Sad imam kada spre-ma- ti
se na njih. Bojim da im
BoJnjak Tvrtko zx ledjima.
To nije ni meni ni vama, jer
je gladan i na vas i na nas. Jednog
cu im prikovati k sebi. bis-kupa
Pavla Horvata. Moj sin Ni-kola
e'e biskuposu neiTakinju
nas sc mnogo sviraju. Smatram
za veoma znacajne."
O sadalnjom radu. Paul
Robeson je rekao:
"Nadam se da cu u fu4u snkntti
na gramofonske ptece mnogo pfe-sam- a.
A potom bi odmah pe4ao
uzerke u Cehostovaclcu. Sniraat At
svoje sopstvene pi esmc neke pfes-m-e
iz repertoara "eJkih kompozi-tor- a.
Na primjef. miskm na pjes--
rnu o miru od mladog c'eJkog keen- -
Najinteresantnija iskustva sam ste- - f Itj Celioslovackoj i cu Љ i u budutfe Kod j dx sniniira.
K L E T V A
AUGUST SENOA —
ginulo
vladaJe
kanonici
oltarom
ni
omrknu
crna
do-dirn- u
—
njcgovu
zapilji
je
plajiti
lainog
Ta grada,
me
mc
Pozegi
;rv.
vi
oruija.
se.
ih
i polazi za tim poslom u Zagreb, i Ijutu posjeklicu i udari kalpak na
Pavao bit ce mi po torn rob. Kad
minu svatovi, udarit cu svom silom
na buntovno plemsrvo, i kraj je
njihovoj slavi. Molim vam sc, gos-pod- o
mJctacTca, da mi budete na
ponxxfi. Sklopimo savez, kako vam
ga vef ponudih, i pomozite mi
satrti tu stoglavu zmiju. Odmakni-m- o
BoJnjaka od mora, komu ved
moradoh irtvovati Vaia
korist, naJa korist. Ne ucinite dru-kdfi- je
, odgovorite.
— To da je Gorjanski pisao, Nikola Gorjanski? — rcce biskup,
zapanjiv se.
— Vidim, ti ne vjcrujcJ. Dodji,
dodji! Pred onim oltarom gori
fsrvajetatirljkbai!sku—pa kTomarleeknaovm, pooltvaureue,
gdje je za spas duJe pokojna ka-noni- ka gorila svjetiljka.
— Na! Citaj! — rcce Quirini,
istrgnuv iz njedara list artijc i pru-ii- v
gx Pavlu.
Biskup pristupi k svjetlu, raz-mot- a list i uze citati. Sve iSc mu
drhtahu rukc, se vise mu bljedaJc
lice, dok je Mlrfid ispod kapuca
motrio niecovo lice.
— Sramote! Nevjere! — Skrinu
Pavao, pustiv pismo.
— Je li, biskupe! A naJ duid,
naJe vijece ne primi toga himbenog
prijatcljstva — nadovcza Quirmt
— vas, svoje ljude ргсл-ariJ-e
na
vjeri, kako ncbi nas, strance?
— Sta rcce duid?
— Da jc kraljici Mariji prijatelj,
al da ncma zaJto svaditi sc s vama.
To da je domaci u koji se
ne cc mijcJati mlctacka opdina.
Citaj — nastavi Quirini, podav mu
urugi list, o kojem visijaSe pecat
od olova.
— Da, od vrati Pavao, profitav
duidc%o pismo i vrativ gx Mlecicu
— istinu govorio.
— Nu, jesmo li vam prijatelji,
vjcrujcJ li nam, ko Jto tvoj prija-telj
vramki, koji dojavi uvjet va-Jcg- a mira?
— Prior vranski? Da, da! Vjc-ruje- m
— potvrdi biskup, komu se
prsa nadimihu od silnc ljutine. al
poglcda pritom postrancc MIcfiVa.
— A Jto si odlucK)?
— Sto ti?
— Smjesta krenuh stramputicom
u Budim, da prcdam poslaniku od-govo- r.
Rcci, Jto si odlucio. Hoc'eJ
li rodjakinju udati zx palatinova
sina :—
Sto sim odlucio? — nasmijc
se biskup. — To e'e se, ako Bog
da, c"uti u devet kraljcvina.
Razumijem. Dobro. Pismo
Gorjanskoga ostavljam ti. Idem.
Zbogom! Sretno ti uspjelo!
— iK)gom, Quirini, hvala ti.
nisi zaman u ! ubojit
— odzdravi biskup. nruiiv ruku
lainom koji za hip uminu
u nocni mrak.
Cijelu noc sjcdjaJc biskup kraj
svjetiljke za svojim stolom mariji-- o piioii, a kad ie bilo oko zore, pohitile sluge bisicupove na brzim
j ima u sve krajeve zemlje.
za c"asom, trcn za trenom
a svaki uzjari iivlje strast u
sreu mladog kneza Gorjanskog.
Badava je cckao. da ga pozove
biskup k scbi, badava je okom
trcbao za Andjelijom. Djcojka se
krila od njegova oka.
Trcn za trenom a svaki
trcn donese Andjcli jinu sreu novu
bol, uvijek jednu te istu ocajnu
mi so. da mora poli za neljubljena
muia. Badava je tekala i ona, da
jc preda se pozove ujak, da je preda
Gorjanskomu, nesreci.
Pavao je iutio, nije izlazio iz
svoje komore van u crkvu, da sluii
iimo ssxju korist, no sobom mBocgda:u, pace ene -dodje nTi,tki oblapgfoovdatjie sto puta ste gori. Na svojim prsima Јлп lko pnjioc tfi fllava
nosim pnjepis Jto ga pala- - . dlna j krox ,fi ,rtjee ,,u
.ii t4v. ti4.v ui.im, """ i na brzim konjima noscci pisma po
pise
i
u
stoji
pravo
otcti,
oienit
tvome
i
Kotor.
posao.
st
—
minu.
minu,
kraljcs'ini.
— Kamo idu toliki glasnici? —
upita nestrpljivi Nikola Lacka Hor-vata.
— Valida idu kupiti $%-а1о-
ле —
odvrati mirno biskupov brat.
Ujutro e'etvrtog dana stupl La-ck- o
u Nikolinu sobu.
— Gospodine kncie Gorjanski
— rete — zose te biskup, moj
brat, da ti odgovori, zaJto si gx
zaprosio.
Mladac skoci veselo na nege.
radost zasja u njegevu lieu. I opasa
Britanski radnici strajkuju protiv automatizacije
London. — Jednaest hl-Ija- da rad nika stupilo je u
Strajk kod poduzeca Stan-dard
Motors protiv uvodje-nj- a
masina koje 6c upravlja-- U malinama u proizvodnji,
I izbacuju radike sa posla.
je prvi takav itrajk u
Enpleskoj.
I podrSku radnika. Pred- - maju).
— Ajdmo, gospodinc Ladislave
— kliknu vesclo — kraj jc moOj
muci, pocctak srefi. Ljutim se na
svaki pedalj zemlje, koji me dijeli
od nccakinje tvojc Cudljiva je.
istinabog, i tudji se od svijeta, tl
po torn je sto puta IjepJa, po torn
je sto puta iivlje zelim.
— Ajdmo, gospodine Gorjanski
— od vrati Ladislav mrko, oJinur
okom mladoga kneza.
Brzim korakom. podnimljenili
ruku, poniknute glave Jetao je bis-kup
po svojoj sobi. Po lieu mu sc
razlila udna rumen, katkad zadrli-tnuJ- c
usne, katkad munu oko pre-ma
vclikoj listini sa silom pci'ata,
koja je stajala na stolu.
Kanda je u sobi ncma, ne reOc
Andjeliji ni rijccVc. Nijema, blue-da- ,
u crno zavita sjcdjaJc djeojka
postrancc na sjcdalu. Muka od tri
dana bila se ljuto dodirnula toga
krasnoga lica. Zivahnc crte bdiu
malahnulc, smrtna bljedoca zamiie-nil- a
iivahnu rumen, slabe vjcdjc
sklapahu se od umora nad mjtnim
oima. Glavica joj sc nagnula kao
uvco evijetak. Tako jc sjedila, spu-Jtaju- fi
sxoje rukc u krilo. gleda-]uc!- i
preda se kao bcz misli. samo
katkad bi joj u oku sinula uza,
znak ocajne misli.
Sad sc cuJc s vana koraci. Djc-vojk- a
trznu se, biskup stadc. podi-gn- u
gla-u- . Sa Lackom Horvatom
unidjc Nikola %cscla lica, poglcda
biskupa, poglcda djcojku, zapc od
cuda.
— Hvaljen Isus, biskupe gospo-Jin- e
— rcce - - tvoja milost me
pozva, da ujem odgovor tvoj.
— Da — odsjece biskup uzdig-nut- c
glave, mladia.
— Zaprosih te za ruku cvo nc-cakinje
tvojc. Cckam tvoj odvjet.
DajeJ li mi jc za zenu?
— Moj odvjet? Evo ga. Gledaj,
na onom stolu stoji list, stotina na
njem Prvi ljudi u Hrvat-sko- j,
Slavoniji, Dalmaciji, Ugar-sko- j
staviJc pod oo pismo biljeg
svog poJtcnja. I pecat tvoga ota
stoji tuj. Zmija, koju andjcli nose.
ZnaJ li, gospodinc mladi, Jta piic
to pismo? To jc poicJki mir. Mir!
Ha! Ha! llx Zmija otjera andjcli.
otjera i toga andjcla ondje, koga
htjedoh irtvovati zmiji. Gle, kako
sc vosak na pecatu tvoga oca
rumeni . . . od stida, mlac'e od stidi.
Tvoj otac jc slagao.
— Biskupe, tako mi Boga! --
kriknu, probljcdiv na smrt Nikola,
i pocgnu za macm.
— SI ago, vclim — zagrmi biskup,
i oko mu planu kao u gnjevna an
djcla. — Nas cjeliva, a pod rukom
se potrudio Zagreb! 1Г2Д na nas noi. Pravdu oIk
fratru,
Icon Cas
trcn
pomno
njenoj
Jva
To
cu
motrcfi
pecata.
Cx. a radi krvlju okrijepiti ncprav- -
du, mir obeca, a roti sc kriJom a
Mlecima, sa vragovima krunc, iz-dajn- ik driave, izdajnik zakona, di
nas satre, nas, branitelje zakona.
Izdajnik je krunc, to mu rcci od
mene, riiec' po rijec'.
— Biskupe! — ruknu mladiC,
stiJcui Jake na prsa, jedva poji-maj- ui
dah — da nisi biskup . . . — Mlace! — zaprijeti Ladislav,
trgnuv iz korica sablju.
— Mir, ha! ha! — udari biskup
u smijen, i kanda ga je uimuia
munja, skoc"!, zgrabi listinu, razdre
jc trenom i, baciv je pred noge
mladica, viknu: — Na! Gorjan-ski,
tu vam je mir! Nosi ga ocu
Nosi, mlace. i red mu to: Pavao
Hon at htjede izbrisati krvavi trag
medj s%-oji- m i njegovim plemenom,
Pa%-a- o Horvat htjede irtsovati mla-d- u
krv s-o-ga
plemena, Andjeliju,
njego-- u sinu, Pavao Horvat otvo-ri- o
je kao pclikan s-o- ja prsa, da
vlastitom km ispuni svojoj zemlji
ludjeni mir, a Gorjanski fogazi
vjeru, pogazi sree. Idi. Idi! ti mo- ida ne znaJ za oc'cvu varku, ti nisi
kriv, al ova djcvojka ne ie biti sni-ho- m krivorotnika, idi! Bog dao, di
budcJ bolji od oca.
— Idem, biskupe Paste — od-vrati
mladic", driculi od jara. —
Sve cu ocu rei, sve. Jto mi ti rcce.
Rcci cu mu i to. kakvu sramotu
doiivjeh u ovom domu. tcO mu.
da se u ovaj par zakleh oprati svoju
Ijagu, osvetiti oca.
2 u taj hip ostavi Nikola bisku-pov
dvor.
(Nastavk e'e se)
stavnici 200.000 radnika na
podrucju nirminffhama su
od!u2iIi dati financijalnu i
moralnu podriku itrajka-£im- a.
Automatizacija je bila
Klana tema Rovornika na
prvomajskim proslavama.
koje su odriane u nedjelju
vao. Jto je moj prijatelj Obri Pen-- 1 tec!i Љ po notama, koje imam i ski- - J pozitora. koju imam i kofu leKra I Strajk je nai5eo na sveop-- 6. maja (prve nedjelje
u mnogo
vapio
glavu.