Jedinstvo, January 24, 1956

              Ipw . i m тџшттт i wi D4 jimp. ,JL 1%_ЛРЦ ,JUIi.WW4PP!!54r P~ ,.;
STRANA 4
Bez slobode kolonijalnih naroda
nema trajnog mira, kaze Tito
Beograd. — L odgovoru na
pitanje dopismka Tanjua
kako on gleda na azijske i
afridke zemlje, manual Tito
je odgovorio:
"Neke zemlje azijskog i
afn£kox kontinenta, raoie
se reel, vecina zemalja tih
kontmenata, donijele su pro-sl- e
godine na BandunSkoj
konterenciji vrlo vazne i
dalekosezne odlukc. Jasno
je da su te odlukc imalc ve-li- ki odjek u svijetu uopce,
narocito u pogledu borbe za
jedinstvo azijskog i afri6kog
kontinenta protiv kolonijali-zm-a,
a za mirnu medjunaro-dn- u
suradnju i protiv uklju-civan- ja
u blokoe. Razumije
so da to ne tangira samo a-zijsko-a- fri6ke narode i kon-tincn- tc
nego i ostalc narode
u svijetu, jer bez slobode
danas jo5 neslobodnih kolo-nijalnih
naroda ne mo2emo
biti sigurni u trajnost mira.
1 naaa zemlja u svojoj vanj-sk- oj
politici stoji konsekven-tn- o
na stanoviStu da svaki
narod mora imati pravo da
sam sobom upravlja. I u to-me
i u drugim pitanjima, a
narofiito Sto se tic"e mira u
svijetu, medjunarodnc su-radn- je
i koogzistencijc me-dj- u drzavama s razli6itim
druStvenim slstemima, mi
potpuno dijclimo glediStc
sa zcmljama kao Sto su In-dij- a,
Egipat, Burma i dru-se."
Na pitanje kako on gleda
na Egipat Tito je odgovorio:
"Ja smntrarn da Egipat,
kao vclika i jaka drzava na
afri£kom kontinentu, a dje-lomid- no
i na azijskom, pred-stavl- ja snnian faktor i mo-z- e
da ima odlu£ujucu ulogu
u daljnjem razvoju u ovom
dijclu svijeta. Zolim ovdjc
da podvufiem, da me je in-presioni- rala odluCnost dana-Snjo- g
rukovodstva Egipta u
pogledu oduvanja nezavis-nos- ti
svoje zemlje i smjelih
Nas rclihcr
Milorad Vukoxtd, noxi dosclje-m- k
iz Jugoslaxtjc, dobio je pololaj
dircktora pozonJnog Lomidi
'Dncxnik jednog nitkoxa" od ru-sko- g
pisca Alcksandra Ostrox skog,
koji de sc daati u Windsoru 31
januara i 1 februara
(Iz "Windsor Daily Star").
U Holandiji — camac iz
prcthistorijskoff doba
U jednoj modx-ar-i u Holandiji
pronadjen je £amac koji potjee iz
prcthistorijskoj; doba Na osnovu
izotopskih lipitnanja njegova $ta-ro- st
je procijenjena na 8200 podi-na- !
Салис je dug 3 metra, a urtu-tralnjo- st
mu je izJubljena "go-ijoanie- m.
Proizvodnja clcktricnc
encrgije it CSR
1937. godtne proiz-odnj- a elek-trin- e
energije u Cehoslovaoj je
bila za 71 ptto mania nego a
rrancuskoj, i 28 poto manja nego
u Italiji. Proile godine proiz%-odnj- a
cleltricre cnefpje u Cehoslovaflcoj
e bila 6 poto xtt nego u Fran-сдок- ој
i 30 poto vtix nego u Ita.
liji.
KOzA ZA GIPELE
UVljufite u Ml paket svojim
za opele i sav ostali nuterijal koji '
je potrrban 2Л napravit dpete '
Gjene $u Ttlo umjerenc (bole- - j
sale pners) Roba garaa4raAa na i zadnt!r-- o kwpca.
Tdefonirajtc Ш Wbo ptJe-CAPITA-L
LEATHER,
132 King St. E. EM 3-8- 3
Teronte. Ontario.
koraka u podtzanju Egipta
kako u pnvrednom tako i u
politickom 1 kulturnom po-gledu.
Na proputovanju
kroz Egipat imao sam prili-k- u
zajedno sa svojim drugo-vim- a
da vidim da obi£ni lju- -
di, bilo radnici ili seljaci,
shvacaju namjere i teznje
danainjeg rukovodstva i da
ga u tim teznjama podupi-ru- .
Primijetio sam takodjer
da su rukovodeci ljudi ove
lijepe zemlje svijesni svih
teSkoca, koje stoje prod
njima i da realno gledaju na
svoje vlastitc mogudnosti."
Na pitanje kako gleda na
Bagdadski pakt, Tito je re-ka- o:
"Ja bih tu rekao ono §to
sam ve5 nckoliko puta ka- -
zao. Smatram da Bagdadski
pakt ne sluzi interesima na-roda
i zemalja u ovom dijelu
svijeta, jer ih razjedinjuje
— i ne mislim da on pred-stavl- ja nekakav zid bilo
protiv koga."
Posljednje pitanje je bilo:
"Da li je vase miSljenje,
da ce novo "atomsko doba",
kako ga danas zovemo, is-klju- 6iti ratove medju, dria-vam- a,
odnosno sukobe svjet-ski- h
razmjera? Mogu li so
ved sadaSnje gencracije na-da- ti, da ce imati tu sredu, da
ih s dolaskom nove epohe
mimoidju daljnja medjuso-bn-a
Istrcbljenja ?"
Marsal Tito je odgovorio:
"Ja ne vjerujem, u sada-бпје- т
vremenu, u moguc-no- st
nekih novih vedih rat-ni- h
sukoba, jer narodi dita-vo- g
svijeta s najvecim nestr-pljenje- m
oSokuju sve nove
i nove rczultatc u uCvrSce-nj- u mira. Razumije se, da to
obavezuje sve nas, sve od-govor- nc ljude raznih drza-va,
da se borimo za ostva-renj- o
tih teznji naroda, to
jest, da nastojimo da so mir-n- o
rijeSe svi medjunnrodni
sporni problem! i da se оби-v- a
i uevrsti mir u svijetu."
£t2,Vtlt
Iiokcjski turnir u Bcoiadu
Ilroitrad. — Zavrfen je turnir
hokejista, rexultati u:
1. UDA СГгак) Cl:l — 8 boda.
2. Klaflnhinlngen (Uazel) 31:24
— 6 boda.
3. I'artizan (Deograd) 17:17 —
4 boda.
4. Nlrnbertr
— 2 boda.
5. Grae
boda.
(N'ema2ka) 20:32
(Austrija) 6:61 — 0
Smudarstvo
Inbruk, (Austrija) 8. januara.
S—muCladreskijme oderkiaonkoovitmaak.miPnojset Iffu nutl su rexultati.
1. Cakadze (SSSR) 222 boda
79.5 met.)
2. Glaa (Istocna Nemadka) 220
bodoa.
3. Holkart (Zapad. Nfmaika)
217 boda.
4. samov (SSSU), S. Tolda
(FNIU) 21X5.
6. Kamenski (SSSU) 213 boda.
LYtvovaH џ utakmlfari Aus-trij- e, Istocne i Zapadne Nemake,
SSS It. CehoatbTaJke, Jupotlavij i
Poljske.
Biciklizam
12. januara je ctpotela trka
"Kroz Ejdpat. Surtuju vozaei
iz: Eppta. FNRJ, Dutrarke, Ru-mun- ij, eSR, Liblj. Danske. En-Kk- e. Nema2ke, Poljke, Ubano-n-a
I 'Sirije.
XoRomct
Runjrun. 7. Jan. — Jugesiarija:
Durma 7:1.
Malta, T. Jan. — BSKtMalta
rep. Ostrra) IzO.
Berlin, 7. Jan. — D.namo Ber-Hn- ): Spartak (SoOJa) 1.-0-.
Ismaittia (Efripat). — Honved
(MadJarka) repr. IsmaMJ 4:2
(1Л). Sah
Turnir a Hasting (Епк1е?ка)
Je zarrJen.
1. Viktor Krfj (SSSR).
2. РгМлћ Otafsetu II4AL)
5. Beria Ivkv FN'RJ)
4 Tajmanev (SSSR). Id.
— P. P.
"SLOBODA" DOLAZI U WINDSOR
Omladinski tamburaski zbog "SLOBODA"
iz Toronta dolazi u Windsoru 4 februara, gd.
ce na poziv organizacijeSaveza Jugoslovenskih
Kanadjana dati koncert za na§ narod. Koncert
ce se odrzati u Ukrajinskom Radni£kom domu
na 1457 Drouillard Rd., a робесе tano u 8 sati
uveie.
Pored torontovske omladine, koja nas je vec
nekoliko godina zabavljala sa svojom muzikom,
pesmama i igrama, na programu ce uce,5tvovati
j omladina bratskie ruske i ukrajinske organiza-cij- e
iz Windsora.
Ovo 6e biti jedan od najboljih koncerata
kojeg je паба organizacija ikada priredila u
Windsoru. Posle koncerta nastavice se pa op-Sto- m
zabavom i veseljem.
Stoga pozivamo sav na§ narod iz Windsora
i okolice da dodje na koncert. Svi nam dobro
dosli!
Priredjivacki odbor.
SUDBURY - PLESNA ZABAVA
Odsjek 793 HBZ u Sudbury priredjuje plesnu za-ba- vu
11. februara u Hratskom domu na 251 Kathleen
Street. Zabava ce poceti u 6 sati na veier, a cijena na
vratima je 50 centi po osobi. Na zabavi ce biti svega po
пабет starom obteaju — dobre zakuske i svega drugog.
Bit ce dobre --azonode i za stare i mlade, a svirat ce do-br- a
muzika.
Stoga pozivamo cjelokupno 51anstvo na§ega odsje-k- a,
kao i susjednih odsjeka, i sve prijatelje u Sudbur'
i okolici, da nas u Sto vecem broju posjete, da se zajed-ni£- ki
razveselimo. Dovidjenja na zabavi.
Perovodja odsjeka,
Dako Sembrek.
VANCOUVER - GODIsNJA SJEDNIGA J. P. DOMA
Na redovitoj sjednici u januaru mjesecu, donesen
je zakljuJak, da se godiSnja sjedm'ca Jugoslavenskog
Prosvjetnog Doma sazove za prvu nedjelju u februaru,
odnosno nedjelju 5 februara.
Sjednica do se odriavati u naSem Domu 767 Keefer
Street, a poieti 6c u 2 sata poslije podne.
Pozivljo se ilanstvo da na istu po mogucnosti svi
dodju.
Tajnik.
VANCOUVE- R- GODIsNJA SJEDNICA SJK
Savez Jugoslavenskih Kanadjana odr2avat 6c svoju
godlsnju sjednicu drugo nedjelje u mjesecu februaru,
— nedjelja 12. februara. Sjednica ce se odrzavati u Ju-goslavens-kom
Prosvjetnom Domu 767 Keefer Street, po-£c- ti
ce u 8 sati na veccr.
PoSto u ovu nedjelju dolazi i redovita sjednica,
stoga 6c so odrznti u Lto Tijeme redovita i godisnja sje-dnica.
Iz tih razloga opominjomo i pozivljemo sve 21an-stv- o, da nastojc prisustvovati dolazecoj redovitoj i godi-Snj- oj sjednici.
Tajnik.
VANCOUVER - GODIsNJA SJEDNIGA H. P. DOMA
Daje so na znanje cjclokupnom ilanstvu organiza-cij- e Hrvatskog Prosvjetnog Doma u Vancouveru, Britan-sk- a Kolumbija, da je zakazana godisnja sjednica ove ustanove za nedjelju dne 12. veljace (februara).
Sjednica 6c se odrzavati u prostorijama Jugosla-venskog
Prosvjetnog Doma, 767 Keefer Street, Van-couver,
B. C, a poc"eti 6c U 2 sata poslije podne.
Umoljava sc sve £lanstvo da si receni dan i rijemc
pribiljcii i nastoji sjednici prisustvovati.
Za IzvrSni Odbor HPD,
T.jn!k, Stjepan TomljenovJc.
GET YOUR TICK E T S N O WI
for the NINTH ANNUAL Slew Go+tcesit
featuring tne top talent of several
organizations In & new extravaganza of
Slar music, songs and dances.
Saturday, January 28th
at 8:30 p.m.
M ASSE Y HALL
ALL SEATS Admission Prices:
RESERVED цо, $i.oo & 75
Tickets Available at All the Slavic Hall.
The Jerorae Concert Management presents
An Evening --with
PAUL ROBESON
SOJrGS AND DRAMATIC READBfGS
MASSEY HALL — SAT. FEB. II — 8:30 pn.
SEATS S3JI0. trOO. I1.S0. 11ЛС. In tdB44
MOTt Tat Oct 27 9m 4a тчичаПу + 4
oч-o--в-ч----o-o-oч-вч-e---в- -e--oч
i:
K Ж-- E T V A
— A U .G U S T
(7)
— I jest. Upitih je гл irae i rod, x oni mi refc,
da je bez oca i majLc, a stric mlinar da ima na nju i
na njezino iirunje posLu i brigu. Bilo ;z мЈс rijci,
pik je rapitam, dx h me se boji. "A bogme $c ne bo-ji- m!
Ne znam, zaJto'" 'AI Gricani se boje" rckoh ja.
"Gncani su Gridani, a ja sam ja" raft ie ona. "Pa
idij, imam oruija" rckoh ja. "Bnga mene vaJepa
oruzja! Naila bi si ja kakov mlat i kolac" nasmija
se Dobra "I ti bi sc digla na muJkarca?" "A, vje-r- e,
bi, da me se dime Zapamtto bi si do sudnjega da.
na, tok je Zlatobradiccva Dobra" "Bez Jale'" "Bogme
bez Jale! Ma gledajte, da je Bog i meni jake mJice
dio, ako sam i zenska glaa." VidiJ, majko Drago,
takva mi je ienska po volji. Sta bi %raga cbjck lira-ni- o
u kucfi icnu, kao zebu ili sjenicu u gajbi, koja
ne zna nego rip, dp, dp! Ah Dobra da, ta bi i bijesu
oli iskopala. .
— Tu hoccJ?
— Da.
— Hm' — izmuca baka, poglcdav opct Grgu is-po- d
oka — all Gricanka je.
— Briga mene! To joj nije na cclu zapisano. Pak
st ienskima ne sadjamo se radi dale.
— A toj Pcro?
— Daj mira! To su muSki poIoi.
— Hoce li ona htjeti? '
— ZaJto ne bi?Zar sam loS, bogac, zar sam kmet?
— A stric i strina?
— Toga ne znam. Zato te pozah. Ti znal stakoga
raga Sagradi mi taj most do mlina, pak znai.da
nijc samo za praznu halu.
— Zato nije sad rijc — mahnu stara — znam,
da si Jkrt, al i dai pune ruke za dobru sluzbu i pri-lik- u.
Hm! Hm! Da, da, da sam sad je5tica, kako na
mene icii.
— Pak?
— Cinila bi care. A Jta ti misIiJ, meJtre PriJline
— dignu staru gla4i — da je to kao obijeliti jabu-ku- .
ZnaJ li, da si ti diorski iupan Grga, a mlin "pod
rbikom" da spada pod Gri2 i ljudi u njem da s--j
Gricani' Tcika je'to namjera, joS tcic u toj prcdji
nafi nit. Znala bi za druge.
— Ne pitam te za to.
— Pak Zlatobradic! Mirna je duJa, kao si mlinari
i "hlebopcki", a! bojim se, da je trd ko mlinski
kamen, griclca krv Pak je strina, iilava baba i mlina-ro- a
kdi, a i sin mladi mlinar, koji prska oko scbe
kao mlinsko kolo. Nije to Jala.
— A Jta se prcnaIjaJ, bako. ti cijcniJ valjda soj
trad.
— Zbogom! Laku noII — iknu stara, dignuv sc
ljutito.
— Eh, stanil Stani! Nisi valjda poludjcla? To je
bila samo rije£.
— Hala za tu rijet Opcri si prije jczik, mcJtrc
Grga Najprije vaii, onda kali. Kad sam sc ja s to-bo- m
pogodila? Tko dugo trguje, malo kupuje.
— Ncmoj tako, budi dobra.
— Jcsam ti ikad zla bila?
— HofcJ It to s mlinarom oba%iti?
— Eh! Krupno je zrno, Jto ga JaljeS u mlin, al
moj jczik zna vraJki mljeti. Hocii. Laku nod. E-o- ,
mjesec visoko stoji. Boze, Bole! Prije bi se bila smrti
nadala.
— IdeJ na Gri2?
— Nisam luda! LotrJcak jc oJnwiio, rata su
zatxorcna. Da me огиДтс! spaze, saznao bi sudac
— Kamo 6d na nod?
— Kumi Jurinki, z-onar-id
pod iutim brijegom.
Ta me deka.
— Laku nod!
— Laku nodi
Kroz tihu nod JumJo je potok Cirk-cmk- , katkad
kucnulo je koje zvono, katkad zatrubio podnik u s-- oj
rog. Mjesec stajao je visoko na nebu, a o mjesccini
zibala se sjena stare Drage kraj krilarske сгкле pod
Iutt brijeg.
Ill
Sunce bilo se je dobrano spustilo na zapad, malo
samo i eto krasne jesenske veceri, bilo je to prcma
littopadu. JoJ se je na polju ii%-- o prometao sijct.
joJ su pje%ale ptice na zclentm granama. AI u maloj
iiin biskupskoga drora u Zlgrebu bijaJe tiho. Malent
prozori gledahu k istoku, odanle dodi de domala nod.
Pred prozorom JaJtilo je lifde %isokih jabiana. te e
{aJtrdi virilo u sobu, kanda je rado znati. tx tu biva.
Vant bijeli se joJte dan. at a bikupov© sobid stere
e gotevo mrak t ujnm-i- u tJnx Tek katkad AfeJ.
kako Jalnc list pcrgamene. kako se vine uzixh iz
diibtne srea — i opct je mir O zide vf raspdo. pod
nfwn staff klecalo. fino izradjcno od ©гаНела drva;
tM kledi fevick i meii sc Bent-- Niz niecew Лое
tijdo ph'va duga&a halfa ed ptavetne n-ile-. niz Јнека
гашспа pada mu Sfjna waftsoa. a na tjemen stefi
rrvena камса. Lica ran nc rtdH. teHko te saaauo
giav nad vttik mtJitvenilc. rtftsan ziatora i grkm-2m- .
Јлке ran mke, wdt iz frek8i n&ava, podtvaf
S E X O A —
na knjizi, a na desnid sja mu se u prstcnu dragulj.
Dugadka brada poknla mu zlatni krst na prsima,
pokrila i dolnji okrajak molitvenika. VidiJ, doijck
moli od srea Samo katkad mu nka prornc list, samo
katkad digne Ia-u- , upre odi u raspetoga sina boljc-ga- .
Onda je vidjeti lice. Visoko se uspinjc sjajno,
glatko dclo, malo je tu crta zarczala narax. al oJtnh,
dubokih crta, biljezi su to dubokih mislt Oitn nos
sjcdi cSrsto pod junadkim delom, al inija se smjelo,
izlazi u Jiljak nad krepke, stisnute usne, nad kojtma
se spuJtaju sjajnt crni brkovi u punu bradu
Odi sijevaju, zeraxica su, misliS, al tu prcd Bogom
su krotke, a pod finima obn-am- a, pod dugim trepa-icam- a
gotovo sanjarske; vidi se, da ito, al t dobro
srec knju Bhjcda lica nisu su!u, jer sc miJice zivo
promidu, no idt sc u njima kost oitra, txrda Tako-- c
su glave stctaca, Jto ih redox nici izrczuju od bjclo-kost- L
A kad digne gla-u- , kad mu oko zapne o pnlici
raspetoga, od koga se ne da, kad sklopi ruke nad
grimiznim dtslom posvedemh njcdi, dovjek ti se dini
kipom od kamena, pod kojim je uklcsana u malo
rijcdi clika mud rost AI sree ma gort, plamti posve-deni- m
iarorn, kakox im goraJe trn na brdu Sin jj &
tao je mukc izabranoga puka u Babilonu, sada o torn
razmt'Jlja Prozorom disc sxjeii xcdcmji zrak, ItJde
JuJti, na grant pjexa samotna ptica, milo mu )c, da
duje, kako brendaju harfc pod vrbama, milo mu je,
da sc kroz cdcrnju pjesmu prtrode spuJta xelcpjesan
Ifubaxi u njegoxo sree Malda mu na odi ne iskodi
suza. lkuio je na zemlji — tijclom, al njegove
misli vijale sc sad zxijezdama, boljclo ga jc mozda
sree, al oko mu se obrati izvoru sxijctla, k spasitelju
s i jeta I lice mu se smiri, glava klonu, da iz rcdaka
sete milosti sabire sjedodansto za bolje bududc
danc, taj skruJcnt doxjek, taj zanositt duhoxnik bijaJe
Pavao Hon at Ivanidki, biskup zagrebadki Staro
bijaJe mu plcme, poJteno, plcmenito, Jto je pamcti
Ifudskc, Jto je zapisano u pismima, nije kmctoxalo.
Nc sijcx'aSe mu, istina, zlatnim sloxom u zapisama
sxijeta, al jc raslo skromno kao iilav hrast u drexnoj
Jumi. Pavao ga jc izio na xidik svijeta Ta) xatrcni
sin ivanidkog Jljixara protisnu sxoj grb prcd ostalc.
Duh mu c imao Siroka krila. srrc zdrax kortjen,
prczao je ljudski i soje plcmenito plcme iznova
oplemcnio Sjcdio je sad na pastirsknj stolid slavno
biskjpije zagrcbadke, al nije mu imc samo sloxilo
po kraju, i dalje se je Sirila njegova slava Na kra-Ijcx-sko-m
doru klanjalm mu sc duboko, i kad jc onaj
silni Ljudesit, koji je sxojim zczlom, kraljujudi, mi-ha- o
od Baltidkog mora do Etnc, u desno knfo ranio
himbenog mlctadkog lava, nc nadje u sxom grdnom
ladaniu гх1сца cos cka od Jliarsknga мпа, da pro-piJ- c
lukaxoj sinjorijl mlctadkoj pogodbc, da tc ro-ars- ke
ruke sputa vcrigom strain i pokoja Upraxo
bjcJc godina i neSto dana proJlo, da se je oholi duid
mlctadki u vclikoj paladi dxora stga poklomo bio
sttogim pogodbama PaIa Honata Dalcko jc Pavao
odima obilazio svijetom, al mu sc poglcd svrati it
torn silnom metclu uvijek na jedno mjesto, na kraj.
ir kojega je niknuo Bistri mu urn uvidi, kako dalcko
smjera Ljudcvitova sablja, a da ne zaklanja uz to
Jtitom zlatne one jabukc kraj sinjega mora, za kou
se otimaJc sto lakotnih ruku, naptJc pako podmukla
opdina mlctadka — da ne zaklanja Hnatske. postoj
bine Paxloxe. Vcliko bijaJe irce Paxlovo. al jczgra
toga srea — Hrvatska; sjajan bijaJe krug njcgovih
misli poput sunca, al zrno toga sunca bijaJe mu do-movin- a.
To jc popraxiti htio, jer je bio od vjedna
ratownja zaxladao bijes, divljad sila, bc,zakonje U
lirxatskom kraju Tri godine ved je Pavao biskupo-ao- ,
al sve je iJto nagorc Bududi јоћс kanonikom,
mnogo jc zemlji dobra ihodio. kad e mladi Karlo
Dradki vojvodovao u Hr%atskoj, Dalmacti i Slaxo-nij- i,
no kad taj njegov prijatelj prebrodi stnje more,
da se otima za napuljsku krunu, uminu blagoslov
Staroj jedinoj kraljcxini nc postavi iJc Ljudevit
jednogi x-ojx-o-du
od kraljcxc Iozc. cd je raskusa u
dsije banoxine, da bade on jadi negoli praxo bano-tin- e.
Sktx-onij- a bijaJe odtinuta grana od Dalmadje J
Hn-atsk- e, a banxko iczlo pade izmjentce u Jake tu-dji- h
ratnika, fcljnih dasti i blaga, ili domadih sinova,
kojima sc je prije jedxa za imc znalo, no koje je da-rciljix-
-a
ruka xladara udinila jotc pokomijtma, nego
Jto su bili od vlastite-niJtavost-i.
rCadno Paxao prije dcttrt goJine budne biskupom,
xcd je u SUxonii banoxao I'ctar Sudar, prije kra
Ijevski pchamik. Taj starac lastelin iz lupanije za-grcbadke
bto jc tdoxjck stare iice. mtran, trijezan,
pravidan, pade f neJto rax-noduJa-n,
al usto vrlo odan
kralju Ljudcxitu, koji ga je iz zabiti plemidkoga
dxotra dovukobio u kraljcvski dx-o-r Ljudex-t- t Ijubto
je ljude. kojim nije prrgnude sizalo prcko obidne-mjere- ,
koji ne bijahu zatodhid ove ili one stranke,
jer nije kraj svojih velfleih namislt uopde trpio stra-mk- a,
koje bi ma mogle kvariti posaot Sudar nije
pripadao nijednoj strand, a pcharnikHjudi sre je
viJc priadavao mislima kralja. zato ga i Ljudevit po-stavi
poxlfje za bana Slavonije. Nadao se je. da de
tikav devjek u toj kralrcvtm na ttzdi driati rogo
bomo plemxtvo. koje je bez prestanka vAalo, da se
vtffedjajw sleboJttne kraljevine, pa jc i praro vikalo,
jer Ljwdcvira. osvaja&i, te praxke smctaJc u Hr-vatsle- ej.
ko god a Ugankoj Nfegova х-о-
4ј imala je
brti zakeoem. njegova rqed skrvwn zakna. Ban Su-- 6r
gledao je razmirice rrumim okom, navtaJ one
meJfu Gridanima i biskupom, te nife naginfao ni na
Kdnu ni na drugu stramt.
(Nsttark de se)