000365 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
LIST VOL. VIII. — NO. 8G (Tog) Poginulo 37 rudara U SprinRhillu, Noa Sco-tia, doRodila se te§ka rudar-ska nesreca, u kojoj je po-Kinu- lo 38 rudara. Nesreca se doRodila u rudniku broj 1 Cumberland Coal Co. Na ulazu u rudnik doodila se eksplozija, Koja jo usmrtila 11 radnika. U rudniku je ostalo 113 ruda--l ra, 21jlje zivot bio ugrozen otrovnim plinovima. Smjesta se pristupilo spa-savanj- u. U prvim poku-- j sajimn spasavanja poinuln , su dva rudara, u 61 ji a pa rat ТЛ-££Ч-Е JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI TORONTO, TUESDAY, NOVEMBER 6. 1956 Teska rudarska nesreca za disanje je prodro otrovni plin. U subotu, 40 sati posllje eksplozije, spaSeno je 3G rudara. U nedjelju uvecer spasivace grape su doprle do druse grape zatrpanih rudara. Posljednje vijesti kaiu da je do 5:30 ponedjeljak u- - jutro spaieno 88 rudara i da izgleda da su ostali mrtvi. Prcma tome, ukupan broj mrtvih iznosi 37. Povuci sve strane trupe iz svih zemalja (U v o d n i k) Generalna skupStina UN na izvanrednom zasjeda-nj- u u nedjelju 4. novembra usvojila je ameridku rezo-lucij- u koja osudjuje sovjetsku intervenciju u Madjar-skoj i trazi da SSSU povuee svoje trupe sa madjarskog teritorija. Tom prilikom ameriCki delegat Cabot Lodge je zestoko napao Sovjetski Savez. Sekundirao mu je kanadski ministar vanjskih poslova Pearson. Zahtjev za povlaCenje sovjetskih trupa iz Madjar-sk- e je opravdan, n isto tako iz Poljske i Rumunjske. To treba biti ufinjeno Sto prije rnoguce. Medjutim, cudno je to da je taj zahtjev u UN po-dig- ao predstavnik jedne zemlje koja drzi trupe na teri-tori- ju 50 zemalja, u vecJni slucajeva nasuprot volje naroda tih zemalja. Americki zahtjev za povlacenje sovjetskih trupa iz Madjarske naiJao bi na daleko vede razumijevanje i odobravanje da je gospodin Lodge istovremeno izjavio, da je атпепбка vlada spremna povuci svoje trupe iz Icelanda, Zapadne Njcmacke, Italije, Kanride i drugih zemalja istovremeno sa povlacenjem sovjetskih trupa iz zemalja Istocne Evrope. Govor gospodina Pearsona protiv sovjetskih trupa u Madjarskoj bio bi daleko efek-tivni- ji kad bi rekao, da ce biti likvidirane i атепбке vojne baze na kanadskom feritoriju. Sovjetske trupe se nalaze u Madjarskoj, Poljskoj i Rumuniji na temelju VarSavskog pakta o vojnoj suradnji Sovjetskog Saveza i zemalja narodne demokracije. Taj pakt je zakljucen nakon su zapadne driave, najviSe na poticaj Washingtona, odobrile naoruianje Zapadne Njemacke. stvarajuci novu opasnost rata u Evropi. Zato je smjeitavanje sovjetskih trupa u Madjarskoj, Poljskoj i Ilumuniji bio nuzan obrambeni korak, izazvan oruia-ni- m pothvatima zapadnih driava. Iz toga proizlazi ovo: Tko hoce da se sovjetske trupe povuku iz Madjarske. Poljske i Rumunije on treba da trail i povlacenje ameriikih, kanadskih, britanskih i francuskih trupa iz Zapadne NjemaCke i obustavljanje vojnih priprema protiv Sovjetskog Saveza i zemalja narodne demokracije. Jedno s drugim je povezano. Oni koji traic smanjfvanje sovjetskih oruianih mjera bez odgovarajuceg smanjivanja na drugoj strani ili su na-iv- ni ili nastoje obmanuti svjetsku javnost. Ono £to svijet treba. i za dim zudi je — mir. AH mira ne ce biti ako se nastavi putem kojim se lllo po-sljed-njih godina — i kojim se jos uvijek nastavlja. Taj put vodi u rat. SadaSnja medjunarodna situacija je veoma ozbilj-n- a. PrUedkzi i akcije arnerWkih vlastodriaca nisu usrajereni na pobeljJanje vec pogorsanje. Pelaliti je ste se teme prikljuJio kanadski ministar vanjskih pesleva. Mir je u opasnosti. Njegev spas leii u rukaraa na-red- mh masa svih zemalja. koje trebaju nepesredno traiiti da se ©bustavi invazija Egipta, kraj ratu u Aliiru, likvidaciju vojnih baza na teritoriju drugih zemalja i povlacenje svih stranih trupa iz svih zemalja. Treba traiiti i kraj trki u naoruianju, obustavu H-bo- mb pokusa i svih vojnih priprema To je put osiguranju mira. RANIJE NESREXE Krupne ncsrece u kanadskim rudnicima ugljena su bile: 1873. — rudara ubijeno u rudniku Dru-mon- d, Nova 1880. — ubijena u rudniku Albion, Stel-larto- n, Nova 1887. — 147 ubijeno u rudniku broj 1, Na-naim- o, B.C. 1889. — ubijeno u Wellington B.C. 1903. — 125 ubijeno u Coal Creek, B.C. 1914. — 193 ubijena u Hilcreast, Alberta. 1917. — ubijeno u New Waterford, N.S. 1818. — ubijeno u Stellartonu, N.S. 1930. — 45 ubijeno u rudniku Blakeburn, B.C. 1952. — 19 ubijeno u Stellartonu. Invazija Egipta covjecanstvo osudjuje Veliku Britaniju, Francusku i Izrael ЛгеНка Britanija i Frnncu-sk- n su ignorisale zahtjev Ujedinjenih Nacija da odu-stan- u od svojih napadadkih namjera protiv Egipta. Iskr-cavan- je britanske i francu-sk- e vojske poCelo je u pone- djeljak ujutro u Port Saida. Iskrcavanju trupa predhodili su zracni napa-da- ji na strategijske todke u Egiptu. Britansko-francusk- oj in vaziji predhodio je napadaj Izraela na Egipat. Izraelska vojska je prodrla duboko u egipatski teritorij i priblizila se Sueskom kanalu. Britanija i Francuska su izjavile da je njihova na-mjera da zaStite ka-n- al od izraelske vojske. Medjutim, opdenito se sma-tr- a da su Britanija i Francu-ska potakle Izrael da napa-dn- e Egipat i "иетогГ' Sue-s- ki kana] kako bi ga one mogle "braniti". Drugim rijecHma, izraelski napadaj je bio podgotovka za bn-tans- ki i francuski napadaj. Izraelski vlastodrSci su odi-grn- li jednu sramnu ulogu, bez primjera u historiji. Posljedice napadaja na Egipat ce biti tcSke Egi-pat je odlucan da se brani. — Govorecj na zboru viic stetina hiljada Var(a%Iana novi skretir Poljske ujedmjene ra-dni- ke partije Vladislav Gomulka je naglasto odanost socijakzmu i icifu za dobre odnese sa So% jet-ski- m Sarezem. U srorae govora GomJka je nagtasto. da je н proteklom periodM Pelf ska tmala uspfeha, ali da je il ctnfen® ranejo grifeUka Zbeg topa i ma peMtgflwti otekivani rezvfejti. GeflM&x je ukazo, th pestofc vW.e pf©dktTne toof&t-bo4- l. ak d eae devad nini debro koriiteae. Zbeg te# k pezrao radaAe. da pni i vla-di. kako cm se sUnfe polkot pn-re- di popravilo time postigfo po-vecan- je realnih placa i standard. GocnalLa je da je ossu PRICE 5c PER COPY 60 Scotia. 44 Scotia. 60 65 88 blizini Sueski Varsava. pemecn ijrotnoc izjavio, Sigurno je da се mu pornod pruziti ostali arapski narodi. Prema pisanju dnevne Stam-p- e, vec je doSlo do napadaja na britanska uljevna postro-jenj- a u raznim arapskim ze-mljn- mn. Gdje ce se to zau-stavi- t? Na strani Egipta je sva Azija, sve miroljubivo cov-jedanst- vo. Britanska i francuska in-vazija je naiSla i na osudu naroda samih tih zemalja, U Londonu su bile velike demonstracije protiv Edeno-v-e vlade. Jedan rezultat invnzije je pocjep zapadnog vojnog bloka. Sjed. Driave su se otvorcno ogradile od britan-sko- g i francuskog postupka i u UN glasale da se Velika Britanija i Francuska osude. Kanada je u podetku ta-kod- jer istupila protiv. ali je poslije ublaiila stav. Prili-kom izglasavanja rezolucijc u UN koja osudjuje Veliku Britaniju i Francusku Ka-nada se sustegla od glasa-nj- a. Poslije je predloiila da se stvori jedna medjunarod-na oruiana sila od 7.000 vojnika, koja bi duvala mir izmedju Izraela i arapskih zemalja. plenum, koji je izabrao novo ruko-Td$tv- o, obiavio rat svemu tto je smetalo demokratiiaciji. "Ljudi. koji su se kompromrtirak, ne mogn da ostanu na odrovaraiucim гчк ајкти" — rekao je on. Takodjer je nagtasie. da se sada mora eba-vczn- o rarvijati radaitka demekra-cija- . Gorauika je zatun nag}afe. da je ptenuffl j©i jedampwt pekazae pewzaaest Peijske sa svim хвпЦа-m- , kfe izgradifti sedfafeam. a narecite sa SevjeUiuea Savezera. OJoesi izmedjM ovdi аедааЦа ne xwj da dju poved гл nesfera- - 2VHvC Л1СОмпгВ13па SOWwbXc999C poTjerenfe. pornoc i kri-tik- a. kada fe ooa potreboa, to su nait prindpi — rekao je on Svala zrm}a — nastano je Go-mulka — - treba dx ima praro dx Dogadjaji u Madjarskoj Pobuna ugusena i uspostavljena nova vlada koja se obavezala braniti narodno-demokrats- ko uredjenje i zadovoljiti opravdane zatitjeve madjarskog naroda za slobodu i bolji zivot Pobuna u Madjarskoj je skrsena. Vlada Imre Nadja je rastjerana i uspo- stavljena nova, koja ce braniti narodno-demokrats- ko uredjenje. Na celu nove vlade nalazi se Janos Kadar, prvi sekre-ta- r Partije madjarskih trudbenika. Ka-dar je ranije bio zatvoren kao "titovac". U vladi je i bivJi madjarski ambasador u Beogradu Fercnc Muennich. Nava vlada je objavila slijedefi program: (1) bezuslovna nezavisnost i puni suverenitet Madjarske, (2) obrana na-rodno-demokra- tskog uredjenja, (3) mi-roljubi- va suradnja sa svim zcmljama bez razlike na politicko i ekonomsko urs-djenj- e, (4) podizanje zivotnog standar-d- a i bolji stanovi za radnike, (5) odstra-njivanj- e birokracije i proiirenje demo-kratski- h metoda, (6) davanje vece vlasti lokalnim organima u upravljanju indu-strijo- m, (7) pregovarenjc sa SSSR i drugim clanicama Varsavskog pakta o boravku sovjetskih trupa u Madjarskoj nakon uspostave mira i rcda. Kraj meteiu i anarhiji u Madjarskoj ucinila je sovjetska armija nakon je vlada Imre Nadja potpuno kapitulirala pred reakcionarnim elemcntima tako da je i sama dosla u opasnost od likvidacije. Ocevidna namjera reakcionera je bila obnova kapitalizma i prikljucenje Ma-djarske imperijalistickom taboru. je Ovjj Jopis objJttla e "Botha" 26. oktobra. Mi ga preitosimo da bi tltaoci JobiU tto jasniju slilu onoga Sto st Jogotlo u AlaJjartkoj. — UreJtuUfO. Borbe jenjiju. Pobuna je ugu-Jen- a, Manifestacije nisu. Jutros su pofcle s noim iarom. Parola jc jutros bila: Gere treba da ide! Gere je u podne otisao. Zamijcnio ga je Kadar — dojuferaSnji zat%ore nik. Por-a- o je, da se istaknu ma-djarske zastae. U Гсгепсл-aroi-u i Cepelu narodno eselje. I ne samo tamo, nego Sirom Madjarske. Za-sta- ve su izvjeJcne — crveno-bijclo-zelen- e. Dakle madjarske. Do jutros to jc bilo nacionalistifki, kontrare-oIudonarn- o. Danas ne. Danas je situacija korjenito izmijenjena. VJada je tck danas gotrodar sirua-cij- e. Molda jo! ncmam prava da to tvrdim. Jutros sam nadomak PcJte, zapravo u predgradju clike Bu-dimpei- te slusao plotune t pnao s izbjeglicama. Po Budimpciti se joS puikara. Pobunjenici drie tak i radio-studi- o. Dok sam cekao doz-%o!- u za ulazak u Budimpeitu. slu- - fao sam pozhe Radio-Koiut- a, koji je iz pomocnog otprcmnog centra javljao: "Kome god ntje prijeko potrebno. neka ne izlazi iz kufe. Opasno je. Puca se. Prolaznid nisu sigumi, iz koje kuc"e, iza kojeg ugla, izx koje barikade rebaju zlonori. JaIjam se, kao Sto vidite, iz Kefkcmcta. U Budimpeitu nisam uspio u!i. Taj izvjeitaj trebalo je prenijeti cak na na{ teritorij. Iz Situacija u Poljskoj 'OBJAVIU SMO RAT SVEMU STO JE OMETALO DEMOKRACIJU" — GOMULKA nzajasma odredjuje svxju sudbmu i to mora da respektira;u druge zemlje. Chi prindpi su vfk zna£ajni. jer smo primortni da djclujemo zajedno na medhmarodnoj areni, kako bts- - mo oJiivali mir u svijeta. Zbeg to-ga je nase sarezmitv© sa Sorjet-ski- m Savezofn, prvera zenrffffl kefa je izgrad4a sedfaKxam u svijeta. te¥k vaino. Zattm je GonmBca ©bavijestio prtMtae. da KPSS priiifaea evakve priedpe. partite deieadfe i sevjetsk — nasUTio ie Goraulita — de ie drwpovima iz Sovjetskog Saveza i vecu mogacnost da raziatnira nalu . poljska smtaaja Prri sekrrtar KPSS HraJccr rekao ш ic di ne (Xaitavak na strani 3) Protest madjarskog naroda protiv politike koja je sprovodjena posljednjih godina —— dok je glavnu rijed imao Ma-c- ai Rakosi — bio je opravdan. Radni narod Madjarske je zelio da se stanje popravi. On je trazio vise slobode i bolje zivotne uvjete. Nazalost, njegovo neza-dovoljst- vo i proteste iskoristili su reak-cionar- ni element! i zapoceli oruzanu borbu. Koliko je to potpireno iz inozemstva teiko je reci. Cinjenica je da je zapadna propaganda stalno huskala Madjare protiv Sovjetskog Saveza i sovjetskih trupa. To su radili i poslije odstupanja sovjetskih trupa iz Budimpestc i izjave sovjetske vlade da je spremna rcvidirati svoje odnose sa zemljama narodne de-mokracije i razmotriti pitanje boravka sovjetskih trupa u Madjarskoj, Rumunj-sk- oj i Poljskoj, koje se tamo nalaze po Varsavskom paktu, koji je stvoren kao odgovor na naoruzavanje Zapadne Njemacke. Ocevidno je da imperijalistickom Washingtonu, Londonu i Parizu nije do slobode madjarskog i drugih naroda Istocne Evrope. Njihov glavni cilj u sadasnje vrijeme je stvoriti sto vcci ne-re- d u tim zemljama da bi svratili po-zorn- ost sa "oslobodilackih" akcija u Egiptu, Cipru, Aliiru i drugim zem- ljama. Zasto prolivena krv? PcJte su prekinute sc telefonske linije s mo2cmstom Javljam se zabvaljujud zaprau usluzi novina-r- a kolege u Kedkemetu i lastima u Keclcmetu. Ali, da pocnem od poctka. Tre-balo je, da iz Beograda putujemo avionom. Avion medjutim nije do bio dozvolu za slijetanjc u Dudim peJti. Cckali smo dva sata, a zatim smo odlufili da podjemo automobilom. Preili smo granicu jue'er u 4 sata poslije podne. Prvi susret bio je s madjarskim carinicima. Pitamo, {to se deSava u Dudim-pcit- i. Coxjck se samo cudi. Kazc: — Nije mirisalo si dobro. Vc£ nckoliko dana ovdje se ne zna, tko gsopodari. Ne sluti na dobro. Imamo utisak kao da je vlada izgubila kontrolu. I zamislite joS bune se radnici, koji ustvari imaju vrlo lijep iiot". Рол-czl- i smo jednu icnu sobom Pitali smo je. sto ona misli o do-gadjajim- a. Kale: 'Dobro je, ito je Nadj dosao. Samo, moglo je biti bez krvi. Ovako nije trebalo da bude. Zaito nam je trcbala krv". Poslije nckoliko kilomctara ulli smo u Segedin. U Segcdinu su ljudi uzbudjeni. Stoje na kuchim vratima i komentiraju. Opazili smo i prve vojnike s puikama. Afedjutim vla-da potpuni red i mir. U toku јисс ralnjeg dana bilo je nekih demon- - stradja, uglavnom djaka, ali sve je pro?!o mirno. Susret s prvim tenkovima Kad smo izaili iz Segedina, naiili na prve tenkovc Uzbudjeni smo i sami videci tolike tenkovc. Cinilo nam se, da je to i kraj. Medjutim uskoro nam se finilo, kao da putu-jemo. preko krovova tih velikih tenkova. Tenkove prdazimo ftta-vi- m putem, gotovo o predgradja Budimpeitc. Bio je to neobicno opasan put. Jedva smo se prob)Ii. Ra&mali smo, da (cmo u Budtoi-peSt- u stili za svega tri rata. Pet je trajao mnego vtie Srraldi mo u Kefkemet. da se edtnerimo. Do-s- 4i smo u jednu restiuradfu. Na naie naj vece iznenadfenfe, u H je svirak muzika Dva4eseta4: pa-- rova se r+eo To ic nto venko izneaadfenfe ZnaA. neawfi su je-dt-ne u BedtfBpefei Pred Uudimpestom Krenali vno u Budimyelm. iako fe put bio rlo tefak- - Ka4 me de--Ш do predgradja ustanwili smew da je nunogute defi de gfd-Lfud- t. koji su nas sretali govonb su nam, dx ne cesno ospjeti, i dx te najbolje. da irratlmo u nelo se-k- . PokuCali sxao razgorarati sa so-Tjetski- za vcjniclTna. Ooi su Dcofci- - Ino umorni i praini. jedan mladic nam se iali: "Eto, ne daju nam da budemo mirni, ne moicmo se ni odmoriti". Kad smo ustanovili, da ne mo femo ud u BudimpcStu, svratili smo u jedno sclo. Ali nismo mogli dobiti prenofi{tc. Ljudi su bill za-straic- ni hukom tenkova. Sreli smo jednu djevojku, koja nas je na jed vitc jade odvela k sojoj baki na ргспосЈШе. Nije htjela vjcrovati, da dolazimo iz jugoslavije i da smo novinari. Rckla je: "Znam ja vas. Bjefe gospoda iz Budimpeitc I treba vam tako. Ako vas intcrcsira situacija u Madjarskoj, ja cu vam je red: teiko iivimo. Osobito kod nas seljaka nije lako. Eto, moja baka ima jutro i pol vinograda, a mora dati obavczu od 200 litara vina. Pa ccmu to vodi? Tako se ne mole iivjeti." "Bit cctc ргла mc(aM Ujutro smo nastavili put probi-jaju- d se ponono kroz ncprcglcd-n- e kolone tenkova. Kad smo vec" doiti nadomak Budimpeitc, zapra-vo u predgradje Budimpcite, bilr smo zaustavljeni. Traiili smo da nas puste u Budimpeitu na nalu odgov4rnost. Sovjetski oficiri m$u mogli na to pristati. Rekli su 'Mi ne moiemo snositi odgovomost Za vas je u Budimpciti opasno po ii-v- ot. Kad vide vala luksusna kola, vi lete biti prva meta." Pric'ali su nam sovjetski vojnicv da je toga jutra izginulo u predgra-djim- a Isudimpcite oko sto soviet-ski- h vojnika. Pric'ali su nam osim toga, da ustanki napadaj u na ten-kove. Nismo mogli vjcrovati. Je-dan Madjar nam je to potvrdio i rekao, da jt on rvojim vlastitim ocima vidio, kako su ustania s jed-ni- h oklopnih kola pucali na sovjet-ske vojnike NaiJao je jedan izbje-glk- a iz Budimpcite. Bio e ofKir, рогипПс Pricao nam je o doga djajima. On se vraiao u svoju je-dtnic- u. Naime, treba zrvati. da je danas madjarski mtrmtar obrane porvao sve ofidre. da se vrate od-ma- h u svoje jedintce. Pri£o je o zapa]en£a kucama. o oruiju. na koje cevjek naikai na svakom uglu, e петтнгн. netzvjesAoi i gladi u Budimpciti. Budud da se mtmo mofsL pro- - . bM и centar Bttdimpefcc. odiuciU smo da se .ratuao u Keckemrt. L-ake su nam savjevli sovfetvki efid-ri- . i dx ttxSmo tam& posebnu donalu. Madfnld dnspen su nas vrle prtjatc4jki рфтЛ u Kecke raetu i pe4je rzguera s Budim-peltor- n odtufili м da nans daju spedalnu. propusnicu. ali su nas upoTorili da mnogo risluramo t dx iden na nalu vlastltu odgcrsr nost (Nastavak na strani 2)
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, November 06, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-11-06 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000186 |
Description
Title | 000365 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | LIST VOL. VIII. — NO. 8G (Tog) Poginulo 37 rudara U SprinRhillu, Noa Sco-tia, doRodila se te§ka rudar-ska nesreca, u kojoj je po-Kinu- lo 38 rudara. Nesreca se doRodila u rudniku broj 1 Cumberland Coal Co. Na ulazu u rudnik doodila se eksplozija, Koja jo usmrtila 11 radnika. U rudniku je ostalo 113 ruda--l ra, 21jlje zivot bio ugrozen otrovnim plinovima. Smjesta se pristupilo spa-savanj- u. U prvim poku-- j sajimn spasavanja poinuln , su dva rudara, u 61 ji a pa rat ТЛ-££Ч-Е JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI TORONTO, TUESDAY, NOVEMBER 6. 1956 Teska rudarska nesreca za disanje je prodro otrovni plin. U subotu, 40 sati posllje eksplozije, spaSeno je 3G rudara. U nedjelju uvecer spasivace grape su doprle do druse grape zatrpanih rudara. Posljednje vijesti kaiu da je do 5:30 ponedjeljak u- - jutro spaieno 88 rudara i da izgleda da su ostali mrtvi. Prcma tome, ukupan broj mrtvih iznosi 37. Povuci sve strane trupe iz svih zemalja (U v o d n i k) Generalna skupStina UN na izvanrednom zasjeda-nj- u u nedjelju 4. novembra usvojila je ameridku rezo-lucij- u koja osudjuje sovjetsku intervenciju u Madjar-skoj i trazi da SSSU povuee svoje trupe sa madjarskog teritorija. Tom prilikom ameriCki delegat Cabot Lodge je zestoko napao Sovjetski Savez. Sekundirao mu je kanadski ministar vanjskih poslova Pearson. Zahtjev za povlaCenje sovjetskih trupa iz Madjar-sk- e je opravdan, n isto tako iz Poljske i Rumunjske. To treba biti ufinjeno Sto prije rnoguce. Medjutim, cudno je to da je taj zahtjev u UN po-dig- ao predstavnik jedne zemlje koja drzi trupe na teri-tori- ju 50 zemalja, u vecJni slucajeva nasuprot volje naroda tih zemalja. Americki zahtjev za povlacenje sovjetskih trupa iz Madjarske naiJao bi na daleko vede razumijevanje i odobravanje da je gospodin Lodge istovremeno izjavio, da je атпепбка vlada spremna povuci svoje trupe iz Icelanda, Zapadne Njcmacke, Italije, Kanride i drugih zemalja istovremeno sa povlacenjem sovjetskih trupa iz zemalja Istocne Evrope. Govor gospodina Pearsona protiv sovjetskih trupa u Madjarskoj bio bi daleko efek-tivni- ji kad bi rekao, da ce biti likvidirane i атепбке vojne baze na kanadskom feritoriju. Sovjetske trupe se nalaze u Madjarskoj, Poljskoj i Rumuniji na temelju VarSavskog pakta o vojnoj suradnji Sovjetskog Saveza i zemalja narodne demokracije. Taj pakt je zakljucen nakon su zapadne driave, najviSe na poticaj Washingtona, odobrile naoruianje Zapadne Njemacke. stvarajuci novu opasnost rata u Evropi. Zato je smjeitavanje sovjetskih trupa u Madjarskoj, Poljskoj i Ilumuniji bio nuzan obrambeni korak, izazvan oruia-ni- m pothvatima zapadnih driava. Iz toga proizlazi ovo: Tko hoce da se sovjetske trupe povuku iz Madjarske. Poljske i Rumunije on treba da trail i povlacenje ameriikih, kanadskih, britanskih i francuskih trupa iz Zapadne NjemaCke i obustavljanje vojnih priprema protiv Sovjetskog Saveza i zemalja narodne demokracije. Jedno s drugim je povezano. Oni koji traic smanjfvanje sovjetskih oruianih mjera bez odgovarajuceg smanjivanja na drugoj strani ili su na-iv- ni ili nastoje obmanuti svjetsku javnost. Ono £to svijet treba. i za dim zudi je — mir. AH mira ne ce biti ako se nastavi putem kojim se lllo po-sljed-njih godina — i kojim se jos uvijek nastavlja. Taj put vodi u rat. SadaSnja medjunarodna situacija je veoma ozbilj-n- a. PrUedkzi i akcije arnerWkih vlastodriaca nisu usrajereni na pobeljJanje vec pogorsanje. Pelaliti je ste se teme prikljuJio kanadski ministar vanjskih pesleva. Mir je u opasnosti. Njegev spas leii u rukaraa na-red- mh masa svih zemalja. koje trebaju nepesredno traiiti da se ©bustavi invazija Egipta, kraj ratu u Aliiru, likvidaciju vojnih baza na teritoriju drugih zemalja i povlacenje svih stranih trupa iz svih zemalja. Treba traiiti i kraj trki u naoruianju, obustavu H-bo- mb pokusa i svih vojnih priprema To je put osiguranju mira. RANIJE NESREXE Krupne ncsrece u kanadskim rudnicima ugljena su bile: 1873. — rudara ubijeno u rudniku Dru-mon- d, Nova 1880. — ubijena u rudniku Albion, Stel-larto- n, Nova 1887. — 147 ubijeno u rudniku broj 1, Na-naim- o, B.C. 1889. — ubijeno u Wellington B.C. 1903. — 125 ubijeno u Coal Creek, B.C. 1914. — 193 ubijena u Hilcreast, Alberta. 1917. — ubijeno u New Waterford, N.S. 1818. — ubijeno u Stellartonu, N.S. 1930. — 45 ubijeno u rudniku Blakeburn, B.C. 1952. — 19 ubijeno u Stellartonu. Invazija Egipta covjecanstvo osudjuje Veliku Britaniju, Francusku i Izrael ЛгеНка Britanija i Frnncu-sk- n su ignorisale zahtjev Ujedinjenih Nacija da odu-stan- u od svojih napadadkih namjera protiv Egipta. Iskr-cavan- je britanske i francu-sk- e vojske poCelo je u pone- djeljak ujutro u Port Saida. Iskrcavanju trupa predhodili su zracni napa-da- ji na strategijske todke u Egiptu. Britansko-francusk- oj in vaziji predhodio je napadaj Izraela na Egipat. Izraelska vojska je prodrla duboko u egipatski teritorij i priblizila se Sueskom kanalu. Britanija i Francuska su izjavile da je njihova na-mjera da zaStite ka-n- al od izraelske vojske. Medjutim, opdenito se sma-tr- a da su Britanija i Francu-ska potakle Izrael da napa-dn- e Egipat i "иетогГ' Sue-s- ki kana] kako bi ga one mogle "braniti". Drugim rijecHma, izraelski napadaj je bio podgotovka za bn-tans- ki i francuski napadaj. Izraelski vlastodrSci su odi-grn- li jednu sramnu ulogu, bez primjera u historiji. Posljedice napadaja na Egipat ce biti tcSke Egi-pat je odlucan da se brani. — Govorecj na zboru viic stetina hiljada Var(a%Iana novi skretir Poljske ujedmjene ra-dni- ke partije Vladislav Gomulka je naglasto odanost socijakzmu i icifu za dobre odnese sa So% jet-ski- m Sarezem. U srorae govora GomJka je nagtasto. da je н proteklom periodM Pelf ska tmala uspfeha, ali da je il ctnfen® ranejo grifeUka Zbeg topa i ma peMtgflwti otekivani rezvfejti. GeflM&x je ukazo, th pestofc vW.e pf©dktTne toof&t-bo4- l. ak d eae devad nini debro koriiteae. Zbeg te# k pezrao radaAe. da pni i vla-di. kako cm se sUnfe polkot pn-re- di popravilo time postigfo po-vecan- je realnih placa i standard. GocnalLa je da je ossu PRICE 5c PER COPY 60 Scotia. 44 Scotia. 60 65 88 blizini Sueski Varsava. pemecn ijrotnoc izjavio, Sigurno je da се mu pornod pruziti ostali arapski narodi. Prema pisanju dnevne Stam-p- e, vec je doSlo do napadaja na britanska uljevna postro-jenj- a u raznim arapskim ze-mljn- mn. Gdje ce se to zau-stavi- t? Na strani Egipta je sva Azija, sve miroljubivo cov-jedanst- vo. Britanska i francuska in-vazija je naiSla i na osudu naroda samih tih zemalja, U Londonu su bile velike demonstracije protiv Edeno-v-e vlade. Jedan rezultat invnzije je pocjep zapadnog vojnog bloka. Sjed. Driave su se otvorcno ogradile od britan-sko- g i francuskog postupka i u UN glasale da se Velika Britanija i Francuska osude. Kanada je u podetku ta-kod- jer istupila protiv. ali je poslije ublaiila stav. Prili-kom izglasavanja rezolucijc u UN koja osudjuje Veliku Britaniju i Francusku Ka-nada se sustegla od glasa-nj- a. Poslije je predloiila da se stvori jedna medjunarod-na oruiana sila od 7.000 vojnika, koja bi duvala mir izmedju Izraela i arapskih zemalja. plenum, koji je izabrao novo ruko-Td$tv- o, obiavio rat svemu tto je smetalo demokratiiaciji. "Ljudi. koji su se kompromrtirak, ne mogn da ostanu na odrovaraiucim гчк ајкти" — rekao je on. Takodjer je nagtasie. da se sada mora eba-vczn- o rarvijati radaitka demekra-cija- . Gorauika je zatun nag}afe. da je ptenuffl j©i jedampwt pekazae pewzaaest Peijske sa svim хвпЦа-m- , kfe izgradifti sedfafeam. a narecite sa SevjeUiuea Savezera. OJoesi izmedjM ovdi аедааЦа ne xwj da dju poved гл nesfera- - 2VHvC Л1СОмпгВ13па SOWwbXc999C poTjerenfe. pornoc i kri-tik- a. kada fe ooa potreboa, to su nait prindpi — rekao je on Svala zrm}a — nastano je Go-mulka — - treba dx ima praro dx Dogadjaji u Madjarskoj Pobuna ugusena i uspostavljena nova vlada koja se obavezala braniti narodno-demokrats- ko uredjenje i zadovoljiti opravdane zatitjeve madjarskog naroda za slobodu i bolji zivot Pobuna u Madjarskoj je skrsena. Vlada Imre Nadja je rastjerana i uspo- stavljena nova, koja ce braniti narodno-demokrats- ko uredjenje. Na celu nove vlade nalazi se Janos Kadar, prvi sekre-ta- r Partije madjarskih trudbenika. Ka-dar je ranije bio zatvoren kao "titovac". U vladi je i bivJi madjarski ambasador u Beogradu Fercnc Muennich. Nava vlada je objavila slijedefi program: (1) bezuslovna nezavisnost i puni suverenitet Madjarske, (2) obrana na-rodno-demokra- tskog uredjenja, (3) mi-roljubi- va suradnja sa svim zcmljama bez razlike na politicko i ekonomsko urs-djenj- e, (4) podizanje zivotnog standar-d- a i bolji stanovi za radnike, (5) odstra-njivanj- e birokracije i proiirenje demo-kratski- h metoda, (6) davanje vece vlasti lokalnim organima u upravljanju indu-strijo- m, (7) pregovarenjc sa SSSR i drugim clanicama Varsavskog pakta o boravku sovjetskih trupa u Madjarskoj nakon uspostave mira i rcda. Kraj meteiu i anarhiji u Madjarskoj ucinila je sovjetska armija nakon je vlada Imre Nadja potpuno kapitulirala pred reakcionarnim elemcntima tako da je i sama dosla u opasnost od likvidacije. Ocevidna namjera reakcionera je bila obnova kapitalizma i prikljucenje Ma-djarske imperijalistickom taboru. je Ovjj Jopis objJttla e "Botha" 26. oktobra. Mi ga preitosimo da bi tltaoci JobiU tto jasniju slilu onoga Sto st Jogotlo u AlaJjartkoj. — UreJtuUfO. Borbe jenjiju. Pobuna je ugu-Jen- a, Manifestacije nisu. Jutros su pofcle s noim iarom. Parola jc jutros bila: Gere treba da ide! Gere je u podne otisao. Zamijcnio ga je Kadar — dojuferaSnji zat%ore nik. Por-a- o je, da se istaknu ma-djarske zastae. U Гсгепсл-aroi-u i Cepelu narodno eselje. I ne samo tamo, nego Sirom Madjarske. Za-sta- ve su izvjeJcne — crveno-bijclo-zelen- e. Dakle madjarske. Do jutros to jc bilo nacionalistifki, kontrare-oIudonarn- o. Danas ne. Danas je situacija korjenito izmijenjena. VJada je tck danas gotrodar sirua-cij- e. Molda jo! ncmam prava da to tvrdim. Jutros sam nadomak PcJte, zapravo u predgradju clike Bu-dimpei- te slusao plotune t pnao s izbjeglicama. Po Budimpciti se joS puikara. Pobunjenici drie tak i radio-studi- o. Dok sam cekao doz-%o!- u za ulazak u Budimpeitu. slu- - fao sam pozhe Radio-Koiut- a, koji je iz pomocnog otprcmnog centra javljao: "Kome god ntje prijeko potrebno. neka ne izlazi iz kufe. Opasno je. Puca se. Prolaznid nisu sigumi, iz koje kuc"e, iza kojeg ugla, izx koje barikade rebaju zlonori. JaIjam se, kao Sto vidite, iz Kefkcmcta. U Budimpeitu nisam uspio u!i. Taj izvjeitaj trebalo je prenijeti cak na na{ teritorij. Iz Situacija u Poljskoj 'OBJAVIU SMO RAT SVEMU STO JE OMETALO DEMOKRACIJU" — GOMULKA nzajasma odredjuje svxju sudbmu i to mora da respektira;u druge zemlje. Chi prindpi su vfk zna£ajni. jer smo primortni da djclujemo zajedno na medhmarodnoj areni, kako bts- - mo oJiivali mir u svijeta. Zbeg to-ga je nase sarezmitv© sa Sorjet-ski- m Savezofn, prvera zenrffffl kefa je izgrad4a sedfaKxam u svijeta. te¥k vaino. Zattm je GonmBca ©bavijestio prtMtae. da KPSS priiifaea evakve priedpe. partite deieadfe i sevjetsk — nasUTio ie Goraulita — de ie drwpovima iz Sovjetskog Saveza i vecu mogacnost da raziatnira nalu . poljska smtaaja Prri sekrrtar KPSS HraJccr rekao ш ic di ne (Xaitavak na strani 3) Protest madjarskog naroda protiv politike koja je sprovodjena posljednjih godina —— dok je glavnu rijed imao Ma-c- ai Rakosi — bio je opravdan. Radni narod Madjarske je zelio da se stanje popravi. On je trazio vise slobode i bolje zivotne uvjete. Nazalost, njegovo neza-dovoljst- vo i proteste iskoristili su reak-cionar- ni element! i zapoceli oruzanu borbu. Koliko je to potpireno iz inozemstva teiko je reci. Cinjenica je da je zapadna propaganda stalno huskala Madjare protiv Sovjetskog Saveza i sovjetskih trupa. To su radili i poslije odstupanja sovjetskih trupa iz Budimpestc i izjave sovjetske vlade da je spremna rcvidirati svoje odnose sa zemljama narodne de-mokracije i razmotriti pitanje boravka sovjetskih trupa u Madjarskoj, Rumunj-sk- oj i Poljskoj, koje se tamo nalaze po Varsavskom paktu, koji je stvoren kao odgovor na naoruzavanje Zapadne Njemacke. Ocevidno je da imperijalistickom Washingtonu, Londonu i Parizu nije do slobode madjarskog i drugih naroda Istocne Evrope. Njihov glavni cilj u sadasnje vrijeme je stvoriti sto vcci ne-re- d u tim zemljama da bi svratili po-zorn- ost sa "oslobodilackih" akcija u Egiptu, Cipru, Aliiru i drugim zem- ljama. Zasto prolivena krv? PcJte su prekinute sc telefonske linije s mo2cmstom Javljam se zabvaljujud zaprau usluzi novina-r- a kolege u Kedkemetu i lastima u Keclcmetu. Ali, da pocnem od poctka. Tre-balo je, da iz Beograda putujemo avionom. Avion medjutim nije do bio dozvolu za slijetanjc u Dudim peJti. Cckali smo dva sata, a zatim smo odlufili da podjemo automobilom. Preili smo granicu jue'er u 4 sata poslije podne. Prvi susret bio je s madjarskim carinicima. Pitamo, {to se deSava u Dudim-pcit- i. Coxjck se samo cudi. Kazc: — Nije mirisalo si dobro. Vc£ nckoliko dana ovdje se ne zna, tko gsopodari. Ne sluti na dobro. Imamo utisak kao da je vlada izgubila kontrolu. I zamislite joS bune se radnici, koji ustvari imaju vrlo lijep iiot". Рол-czl- i smo jednu icnu sobom Pitali smo je. sto ona misli o do-gadjajim- a. Kale: 'Dobro je, ito je Nadj dosao. Samo, moglo je biti bez krvi. Ovako nije trebalo da bude. Zaito nam je trcbala krv". Poslije nckoliko kilomctara ulli smo u Segedin. U Segcdinu su ljudi uzbudjeni. Stoje na kuchim vratima i komentiraju. Opazili smo i prve vojnike s puikama. Afedjutim vla-da potpuni red i mir. U toku јисс ralnjeg dana bilo je nekih demon- - stradja, uglavnom djaka, ali sve je pro?!o mirno. Susret s prvim tenkovima Kad smo izaili iz Segedina, naiili na prve tenkovc Uzbudjeni smo i sami videci tolike tenkovc. Cinilo nam se, da je to i kraj. Medjutim uskoro nam se finilo, kao da putu-jemo. preko krovova tih velikih tenkova. Tenkove prdazimo ftta-vi- m putem, gotovo o predgradja Budimpeitc. Bio je to neobicno opasan put. Jedva smo se prob)Ii. Ra&mali smo, da (cmo u Budtoi-peSt- u stili za svega tri rata. Pet je trajao mnego vtie Srraldi mo u Kefkemet. da se edtnerimo. Do-s- 4i smo u jednu restiuradfu. Na naie naj vece iznenadfenfe, u H je svirak muzika Dva4eseta4: pa-- rova se r+eo To ic nto venko izneaadfenfe ZnaA. neawfi su je-dt-ne u BedtfBpefei Pred Uudimpestom Krenali vno u Budimyelm. iako fe put bio rlo tefak- - Ka4 me de--Ш do predgradja ustanwili smew da je nunogute defi de gfd-Lfud- t. koji su nas sretali govonb su nam, dx ne cesno ospjeti, i dx te najbolje. da irratlmo u nelo se-k- . PokuCali sxao razgorarati sa so-Tjetski- za vcjniclTna. Ooi su Dcofci- - Ino umorni i praini. jedan mladic nam se iali: "Eto, ne daju nam da budemo mirni, ne moicmo se ni odmoriti". Kad smo ustanovili, da ne mo femo ud u BudimpcStu, svratili smo u jedno sclo. Ali nismo mogli dobiti prenofi{tc. Ljudi su bill za-straic- ni hukom tenkova. Sreli smo jednu djevojku, koja nas je na jed vitc jade odvela k sojoj baki na ргспосЈШе. Nije htjela vjcrovati, da dolazimo iz jugoslavije i da smo novinari. Rckla je: "Znam ja vas. Bjefe gospoda iz Budimpeitc I treba vam tako. Ako vas intcrcsira situacija u Madjarskoj, ja cu vam je red: teiko iivimo. Osobito kod nas seljaka nije lako. Eto, moja baka ima jutro i pol vinograda, a mora dati obavczu od 200 litara vina. Pa ccmu to vodi? Tako se ne mole iivjeti." "Bit cctc ргла mc(aM Ujutro smo nastavili put probi-jaju- d se ponono kroz ncprcglcd-n- e kolone tenkova. Kad smo vec" doiti nadomak Budimpeitc, zapra-vo u predgradje Budimpcite, bilr smo zaustavljeni. Traiili smo da nas puste u Budimpeitu na nalu odgov4rnost. Sovjetski oficiri m$u mogli na to pristati. Rekli su 'Mi ne moiemo snositi odgovomost Za vas je u Budimpciti opasno po ii-v- ot. Kad vide vala luksusna kola, vi lete biti prva meta." Pric'ali su nam sovjetski vojnicv da je toga jutra izginulo u predgra-djim- a Isudimpcite oko sto soviet-ski- h vojnika. Pric'ali su nam osim toga, da ustanki napadaj u na ten-kove. Nismo mogli vjcrovati. Je-dan Madjar nam je to potvrdio i rekao, da jt on rvojim vlastitim ocima vidio, kako su ustania s jed-ni- h oklopnih kola pucali na sovjet-ske vojnike NaiJao je jedan izbje-glk- a iz Budimpcite. Bio e ofKir, рогипПс Pricao nam je o doga djajima. On se vraiao u svoju je-dtnic- u. Naime, treba zrvati. da je danas madjarski mtrmtar obrane porvao sve ofidre. da se vrate od-ma- h u svoje jedintce. Pri£o je o zapa]en£a kucama. o oruiju. na koje cevjek naikai na svakom uglu, e петтнгн. netzvjesAoi i gladi u Budimpciti. Budud da se mtmo mofsL pro- - . bM и centar Bttdimpefcc. odiuciU smo da se .ratuao u Keckemrt. L-ake su nam savjevli sovfetvki efid-ri- . i dx ttxSmo tam& posebnu donalu. Madfnld dnspen su nas vrle prtjatc4jki рфтЛ u Kecke raetu i pe4je rzguera s Budim-peltor- n odtufili м da nans daju spedalnu. propusnicu. ali su nas upoTorili da mnogo risluramo t dx iden na nalu vlastltu odgcrsr nost (Nastavak na strani 2) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000365