Jedinstvo, June 01, 1956

              -- t—5!---F
Ore godine slavimo 25-rodilnj- k-u jngoelaTenako-kanadsk- e progresime itanu?.
Prri broj "BORBE" — lita radnika i aeljaka iz JugoelaTije u Kanadi — luuo
2. noTembra 1931. zodine u Toronto.
-- B O R B U" j 1936. naalijedila "SLOBODXA M IS A O" — lUt progreei vnih
kftnadekih Hrrata — i "PRAVDA", lUt progreeirnih kanadkih Srha. "SLOBOD-SA- " MISAO" i -- PRAVDA" u bile zabranjtne u iulu 1940. zboe antiratno?
tanorista.
illli аНвамаИаН ввав аав Иаивм аиИ аватав аавш aa a maUjndc1c9e4m1.bralist19p4r0o. gproenjeiorniJhe izklaazniat dpkroihKreSeribrnai "lSitRkPanSaKLkIihGHLrAraSta.N"'IXKO",VaOuSTjulIu"
1942. list progresiTnih kanadtkih Slorenaca "EDIN'OST.
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST L junu 1948. ".VOVOSTI", "S R P S K I GLAS.N'IK" i "EDI-XOS- r
u e ujcdinili — oUda izlaii JEDI"XST V O".
VOL. VIII. — "NO. 13 (665) TORONTO, FRIDAY, JUNE 1. 1936 PRICE ot PER COPY Nastavlja se borba
oko plinovoda
St. Laurent opcl odbio
izborc
Ottawa. — Opozioja je
uspjela da prisili vladu da
povude ministra trgovine
Howea kao glavnog zago-vorni- ka njezina plana; vo-de- cu
ulogu preuzeo je sam
primjer St. Laurent, koji je
izjavio da ce opozicijt dati
malo viSe vremena za dis-kusij- u,
ali ne previse, i ako
opozicija ne budc spremna
da suradjuje, vlada ce opct
primjeniti "closure" (odred-b- a
o automatskom prekida-nj- u
diskusije). Opozicija so
nije slozila i St. Laurent je
odmah najavio vladinu na-mje- ru da primjeni "closu-re".
Opozicija je opct dalen-d2ova- la vladu da raspiSe iz-bo- re,
a St. Laurent je opet
odbio.
Vlada se ocevidno boji da
bi bila poraZena. lma za to
dobrih razloga. Plan za pre- -
daju izgradnje plinovoda a- -j merickom kapitalu i pozaj-mljivan- je
200 miliona dola-r- a
driavnog novca Je kraj-nj- e
hepopularan ; ne odobra-vaj- u
ga ni vladine pristali-c- e. Znacajno je da taj plan
osudjuju i veliki liberalni
listovi "Toronto Daily Star"
i "Winnipeg Free Press".
Clanovi parlamenta, osobito
premijer St, Laurent poplav-Ije- ni
su pismima iz cijcle ze-mlj- e.
NeSto slidnog se no
pamti.
Izmedju mnogobrojnih
protestnih nkcija naroditu
painju je svratila dclegacija
Radnidke progresivne par-tij- e
u ponedjeljak 28. majn.
Dclegacija je sa plakatima
marSirala oko parlamenta i
dijelila letake u kojima se trail kanadska kcntrola pli-novoda.
Pojava delegacije
pred zgradom parlamenta
prouzrokovala je komeSanjc
u parlamentu. Socijalkredi-tersk- i
posfanik Hanscll je
konzervativcima i sisieferi-m- a
dobacio da vide tko ih
podupire. Tendencija je bila
da prikaie da konzervntivci
i sisieferi slijede "komunisti-dk- u
liniju". Sisieferski po-elan- ici Ellis i Casticdcn su
ga optuiili za makartizam.
Kad je Hansel kazao:
"Sta smo vidjeli kad smo u
podne izlazili I ulazili u ovu zgradu?" konzervativac
Fulton mu je dobacio: "ViSe
pamcti nego smo dosad duli
od tebe".
Ministar trgovine Howe
je pristao da se slika cita-ju- di letak RPP. Kad su ga
novinari pitali sto o tome
misli, on je porugljivo rekao
da "opozicija ima potporu
kakvu zasluiuje". Kad ga je novinar upitao ne misli It
on da je ta potpora mnogo
ira od RPP. Howe je rekao:
"Moida je tebi bolje pozna-t- o kako zemlja osjeda nego
menL"
Istog dana u parlamentu
u 'Howea optuzili da je
"ambasador iz Teksasa". On
je nastojao da dokaze da
nije naroditi prijatelj miljar-der-a
Murchinsona.
IzvjeStaji iz raznih kraje-v-a
zemlje pokazuju 2ivo in-teresov- anje naroda za bor--
(Nastavak na str. 3)
ЧГу
je
1шШШШл
..,..- - iMrwrW
rUt С?Јк1&ГЛ,
Гљл . — ШЏ '
"
-Л-
-кМЖУУШГ.—ј c&J PAS Dt ј С.Г1Д
DELEGACUA HADNICKE PROGRESIVNE PARTIJE
1'RED ZGRADO.M PARLAMENTA U OTTAWI,
Porast cijena stanovima
pogodja radnistvo
Toronto. — Porast cijena
novih stambenih kuda tesko
pogadja radni narod, izja-vi- li
su predstavnici udruie-nj- a
graditelja kuda.
Na podqtku proSle godinc
popredna cijena novih rad-nidk- ih stambenih kuda je
bila $13,900, n na koncu go-di- ne
$11.600. Danas je
$15.000 i $15.500.
Za otplatu i izdrzavanjc
takve kuce potrebno j e
110—120 dolara mjesedno.
Glavni uzrok porastu c-ijena
je Spekulacija, rekao je
predstavnik udruienja.
Dulrobari traze da im
Nelson. — Oko 30 duho-borsk- ih icna. i desetak mu§-kara- ca
iskupili su se pred
kucom Emmett Gullcy, se-kret- ara komiteta za duho-bors- ke
poslove da traie po-vrat- ak svoje djece, koju su
im vlasti oduzele prijc dvije
godine. Gulley je pozvao
policiju i vatrogasce. Kad su
duhobori odbili da se razi-dj- u
vatrogasci su ih rastje-ra- li
sa mlazcvima vode.
Vlasti su odvele 75 du-hobor-ske
djece i drie ih u
Skoli u mjestu Xew Denver.
To je ucinjeno zato Sto su
duhobori odbijali da djecu
salju u skolu, a oni su to £i-n- ili zato ito smatraju da se
u Skolama gaji militaristicki
duh, Mo je suprotno njiho-vi- m
'vjcrskim ubjednjenima.
--Mine-Mill izvojevala
povisicu od IS ccnti
Trail, B.C. — Postignut je
sporazum izmedju .Mine-Mi- ll unije i uprave Consol-idated
Mining and Smelting
Co. o novom ugovoru. Ugo-v- or predvjdja povBenje na-dni- ca
I druge poboljsice u
iznosu od IS cent!. Radnici
su odobrili ugovor put em
glasanja.
Zavrscn strajk 2.000
radnika
?
Kenogami. Que. — Za-vrs- en je Strajk 2.000 radni-ka
u tvornici papira Price
Brothers. Dobivena je povi-Si- ca nadnica u iznosu od 12
centi.
—ЧЛУm lVfiM-VL-ru-- iIi, ViiiMјгт
,T Гти i.'i" ' Ш""£ li
Americki ambasador
opravdava investicije
Ottawa. — Novi americki
ambasador u Ottawi Living-ston
T. Merchant na svojoj
konferenciji za Stampu je
branio ameridke investicije
u Kanadi. On je kazao da su
one "korisne" za jednu i
drugu zemlju.
Slidna izjava njegovog
prcdSasnika Stuarta proSlog
mjescca prouzrokovala je
veliku buru. Za razliku od
Stuarta Merchant nije na-pa- o Kanadjane koji se odu-pir- u
nmeridkim investicija-m- a.
Merchant se slozjo sa mi-nistr- om л'апјзк!ћ poslova
Pearsonom da su se proble-m- i
izmedju Kanade i Sjcd.
Drzava povecali i zaoStrili,
ali on se nada da ne de doci
do "neprilika".
Cinjenica da je posljednji
govor bivSeg 1 prvi govor no-vo- g
ameridkog ambasadora
posveden problemu amerid-ki- h
investicija svjedode da
amcridki kapital u svom pro-diran-ju
u Kanadu ima punu
podrSku amcridke vlade.
'(Casopis "Macleans Ma-gazine"
u najnovijem broju
donosi opSiran prikaz ame-ridkog
kapitala u Kanadi. U
industriji motornih vozila
ameridki kapital je zastup-lje- n
sa 98 posto, proizvodnji
gume 78 posto, topljcnju 1
rafiniranju neobojenih me-ta- la
70 posto, petroleumskoj
industriji 68 posto, proiz-vodnji
strojeva, kucnog i o-red- skog namjestaja ittl. 60
posto, metalsko rudarskoj
industriji 50 posto, elektri-darsk- oj industnji 50 posto
itd.)
Novi americki pritisak
na Kanadu u vczi
St. Laurence Seavay
Ottawa. — Ovdje je do-putov-ala jedna ameridka
dclegacija koja ima za cilj
da traii da se Kanada od-rek- ne od nekih svojih pla-no- va na St. Lawrence Sea-way.
DAN HIROSIME
Toronto. — Kanadski
kongres mira je pozvao
federalnu vladu da 6. au-gust
a proglasi Hiroshima
Day (dan Hiroiime) po-ivec- en borbi protiv novog
atomskog i hidrogerukog
rata.
Posjet Tta SSSR-- u dogadjaj od prvorazrednog znabenja
GODIsNJICA PRIJATEUSTVA
2. juna navrsava se godma dana od potpisa Beo-grads- ke
deklaracije vlada Sovjetskog Saveza i Fede-rativ- ne
Narodne Republike Jugoslavije.
Deklaracija je udinila kraj sedam godiSnjem su-ko- bu
i otvorila novo poglavlje u odnosima izmedju dviju
zemalja; zapodeo je period novih prijateljskih odnosa
i suradnje.
Prva godina novih prijateljskih odnosa bila je vrlo
plodna. Razvila se veoma Siroka suradnja i razmjena na
ekonomskom, naudnom i kulturnom polju. Izvjesna su-radnja
ostvarena je i na medjunarodnom polju t. j. u
radu za osiguranjc svjetskog mira na bazi koegzisten-cije- .
Upravo na godi§njicu potpisa Beogradske dekla-racije
— 2. juna — predsjednik FNRJ Tito odlazi u
Moskvu, da uzvrati posjet Bulganjinu, Hru§dovu i Mi-kojan- u.
Ovaj posjet ce jos vi§e udvrstiti prijateljstvo i
suradnju izmedju dviju zemalja. Dobri su izgledi za
proSirenje suradnje na medjunarodnom polju. Odekiva
se takodjer i uspostava veza izmedju Komunistidke
partije SSSR-a- . i Saveza komunista Jugoslavije.
Ovakav razvitak sovjetsko-jugoslavensk- ih odnosa
pozdravljaju ne samo narodi dviju zemlja, vec i svi
miroljubivi ljudi svijeta, jer ima blagotvoran udinak na
ditavu medjunarodnu situaciju.
Postoji ipak jedno mjesto gdje ovaj razvitak so--vjetsko-jugoslav- enskih
odnosa izaziva uznemirenost:
Washington. Ameridkim upravljadima se to ne dopada,
a neki od njih otvoreno prijete ukidanjem pomodi Ju-goslav- iji.
ZaSto bi Sjcdinjenim Driavama smetalo so-vjetsko-jugoslav- ensko
prijateljstvo? Ono nije upereno
protiv Sjedinjenih Dr2ava nit! bilo koje druge driavc.
Negodovati protiv dobrih odnosa izmedju Jugoslavije i
Sovjetskog Saveza znadi priieljkivati neprijateljske
odnosc kakvi su postojali od juna 1948. do juna 1955.
A tko to zeli on nije prijatelj ni naroda Jugoslavije ni
svjetskog mira.
Ovaj list toplo pozdravlja prijateljstvo i suradnju
izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Mi smo to
uvijek zagovarali. Zbog toga smo poslijc 1948. i kriti-zira- li
jugoslavcnsku vladu. Pokazalo se da ta kritika
nije bila opravdana, jer je sada jasno, povoljni razvitak
sovjetsko-jugoslavensk- ih odnosa u proSloj, godini to
potvrdjuje, da do sukoba 1948. nije doSlo zbog toga
Sto Jugoslavia nije htjcla da ima dobre i prijateljske
odnosc sa Sovjetskim Savezom, kako je nama izgledalo,
c6 zbog toga Sto odnosi nisu bili postavljeni na pra-iln- e
temelje.
Pozdravljajudi razvitak prijateljstva I suradnje
izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije mT kaJemo da
Jugoslavija treba dobre odnose podriavati i sa svim
ostalim zemljama, ukljudiv Sjedinjcnc Driave, a naro-dit-o
sa Kanadom, naSom novom domovinom.
Borba oko Padlock zakona u kvebeSkim izborima
Montreal. — "Padlock
law" je postao jedno od pi-ta- nja provincljalne izborne
kampanje.
Kao Sto je poznato, pro- tiv tog zakona istupilo je
organizovano radnistvo tc
mnogi ugledni gradjani. Us-pje-lo
se stvar dotjerati do
federalnog Vrhovnog suda i
sada se sakuplja novae za
financiranje apela. U odbo-r- u
koji vodi kampanju nala-z- e
se I neki liberalni dlanovi
provincijalnog parlamenta.
Premijer Duplessis je poku-Sa- o da to iskoristi u SadaS-nj-oj izbornoj kampanji. pa
optuiuje liberate kao "bra-nio- ce komunista".
Duplessis se hvalisao da
4 je pomodu tog zakona spri-je€- io socijalistidki pokret u
Quebecu.
i Radnidka progresivna par-- t
tija mu je odgovorila da se
to ne poklapa sa istinom. Ta
J partija je najviSe bila na u- -
fdaru, ali u ovim izborima o--
na istupa sa 35 kandidata.
Nije loSe za jednu ~uniStenu
partiju", izjavio je njpzin
vodja Gui Caron.
Caron je istakao da "Pad-lock"
zakon sluii --Duplcssi-su
kao sredstvo za provodje-- lnijtieken.j.eOgonvelibaemr.am.learooup.nteuiupjoe- ,rj za "branioce'
ne zbog toga Sto oni to jesu.
vec zato. sto se, poput ko- -
mumsta, protive predaji pri
rodnih bogatstava amerid-ko- m kapitalu.
"Quebec de biti mnogo
sretnije mjesto za iivjeti
kod narod na opozicija sa-pe- re
gosp. Duplessisa i nje- -
gov"PadIock' zakon", rekao
je Caron.
(RadnKtka prorrcinia par-l- ij
je poTiVti tri kandidata
inter dnirih epoxirimih
jrrapa. da korit national!- -
. мМг гл-.п- л . tri.t
podjaldenekrata.) i
Izjava ambasadora Micunovica o jugoslavensko- -
MOSKVA. — Govoreci preko moskovske televizij-sk- e mree i radija o sovjetsko-jugoslavenski- m odnosima,
jugoslavcnski ambasador u Moski Veljko Midunovic
izjavio je, da rezultati dosada§njc suradnje izmedju
SSSR i FNR Jugoslavije sluie kao neosporan dokaz
stvaraladke snage i duboke ispravnosti principn, koji
su inspirirali razgovorc jugoslavcnskih i sovjetskih
driavnika proSle godine u Beogradu. On je dodno, da je
s obje strane udinjeno sve, Sto je bilo prijeko potrebno,
da bi se odgovorilo zahtjevima na§eg vremena, intere-sim- a naroda Sovjetskog Saveza i Jugoslavije kao i inte-resi- ma mira i progresa u svijetu.
Potpisana sovjetsko-jugoslavens- ka
o
Moskva. — Dvadeset dru-go- g
maja ovdje je potpisana
sovjetsko - Jugoslav c n s k a
konvencija o regulisanju pi-tan- ja dr2aijanstva lica sa
dvojnim driavljanstvom."
Ugovor predvidja da lica
sa sovjetskim i jugoslaven-ski- m driavljanstvom imaju
pravo da slobodno odludc o
tome koje driavljanstvo 2c-l- e zadriati. To imaju udiniti
u roku od godinu dana na-ko- n
potpisa ugovora.
Potpisana konvencija o
kulturnoj suradnji
izmedju Jugoslavije
i SSSR
Moskva% — Ovdje jo 17.
maja potpisana konvencija
o kulturnoj suradnji izme-dju
Jugoslavije i Sovjetskog
Saveza.
U saopdenju koje jc tim
povodom objavljeno istlde
se, da se konvencijom pred-vidja
daljnji svestrani razvi-tak
I udvrSdenje veza izme-dju
Sovjetskog Saveza i
FNRJ u oblasti kulture, na-uk- e,
viSeg obrazovanja, pro-svjet- e, knjiievnosti, umjet-nost- i, fiskulture i sporta.
Uspjeh ansambla jugosla-vensko- g dramskop;
pozorista u Moskvi
Moskva. — 0djc jc 18. пмја
iUgxo ansambl jugo!avcn&0£
dramskog pozoriita.
A numbI je u Moslrti dao svega
sedam pmhtara. Da van! su "Dun-d- o
Maroje od Marina DrliVa i
--Jcgor Bulieov". SoTJctska kritika
se %r!o poh-aln- o izrazila o sprem-nos- ti
jugoelavenskih umjetnika.
РгсЈиалЈ "Dunda Maroja" 24.
maja prisustroval: su sorjetski ru-korod- iod Bulranjin. Kacano%i&
Maljenkor, Mikojan, Molotor,
Prn-uhi- n J Hrutfov.
Sprijecen strajk gradskih
posluinjfca u Torontu
Torontd. — Grddska upra-v- a je sprijedila Strajk б.000
CT-adsk-ih
uposlenika, pri-mjeni- vSi jednu klauzulu za-kona
o radnidkim odnosima
koja zabranjiva Strajk.
Izbori u provinciji
New Brunswick
Fredericton. — Provinci-jal- ni .c..k oiaz.r_bz.o_ari.i cue_s.Ne..eu.wpoBneraujn,e,s---- i ljak 18. juna.
лп KratKo vnjeme — re-kao
je ambasador Miduno-vic
— predsjednik FNRJ
Josip Broz Tito udinit ce slu-ibe- ni posjet Sovjetskom Sa-vez- u. Narodi Jugoslavije
primili su vijest o ovom po-sje- tu
s osobitim zadovolj-stvo- m
i iele joj najvcdi us-pje- h,
i ja vjerujem, da je
takav osjecaj i naroda SSSR.
U torn posjetu mi vidimo do-gadjaj
od prvorazrednog
znadenja za daljnji razvoj
prijateljskih odnosa medju
naSim zemljama, a takodjer
vjerujemo, da de on korisno
posluzjti opdoj stvari razu-mijevan- ja, povjerenja i mi-roljub- lve suradnje svih na- roda".
Ambasador Midunovid je
rekao, da je uspostavljanjo
prijateljskih odnosa izme-dju
SSSR i FNRJ bilo prije-ko
potrebno i od najvede
koristi iz vise razloga. Prije
svega — rekao je on, —
radi se o zemljama, koje —
svaka u uvjetima svojih his-torijsk- ih, nacionalnih, druS-tven-ih
I ekonomskih razlika
i osobitosti — izgradjuju
svoje unutraSnje sisteme u
duhu ideologije socijalizma.
Suradnja takvih zemalja
namede se kao historijska
miophodnost i radi dosljcd-no- g
i uspjeSnog provodjenja
politike miroljubivc medju- -
(Nastavak na str. 3)
Dclegacija Kanadske
Ujedinjcnc crkve cc
posjetit SSSR
Toronto. — Dclegacija
kanadske Ujedinjcnc crkvc
odlazi u Sovjetski Savez 6.
augusta, da uzvrati posjet
delegaciji ruske pravoslavnc
ne crkve.
Delcgaciju cc sadinjavati
svedenik George Dorey, mo-derator,
svedenik E. O. Long,
sckretar i svedenik W. Nor-man
McLood.
Dclegacija ce u Sovjet-skom
Savezu ostati deset
dana.
U SSSR smanjeno radno
vrijeme za mladc
radnike
Moskva. — Radno Trijemc za
mladc radnike izmedju 16 i 18
godina smanjeno je sa 8 na 6 sat!
dnevno.
7.167 potpisa za zabranu
nuklcarnih potpisa
Vancouver. — P o z ! v
"ovim zemljama da pre-tan- u
pokuaima atonukor
i hidrogenskot; oruija"
potpisalo je 7.467 lica,
saopcava B.C. Peace
Council.