Jedinstvo, October 09, 1956

              ш в г Н Н Н Н w г
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIS.T
VOL. VIII. — NO. 79 (701) 9. 1956
Istup protiv francuskog jezika ukazuje na
neravnopravnost kanadskih Francuza
i polrebu izmjene ustava .
(U v o d n I k)
Kanada je driavasa dvije nacije — jedno je engle-sko-govore- ca (ne anglo-saksonsk-a, nego englesko-govo-reca- ),
drugo francusko-kanadsk- a. Francusko-kanadsk- a nacija je manja, ali ravnopravna. Bar tako se
fematra, premda mnogi Francuzi-Kanadjan- i rnisle dru-kcij- e.
Ocevidna jc njihova nejcdnako3t u
pogledu Sto se odriava u standard u zivotak Ima opet
pobornika anglo-saksons- ke supcriornosti koji Francu-zima-Kanadjani- ma
ne dozvoljavaju da zaborave svoj
drugorazredni polozaj.
Takav jedan slucaj dogodio se ovih dana u glavnom
gradu — Ottawi. Naime, organizacija prote-etantsk- ih
zena ustala je protiv odlukc gradskog vijcca
da razni napisi na gradskim ulicama budu u engleskom
i francuskom jcziku, jer da jc upotreba francuskog je-zika
nezakonita.
Ovaj istup protiv upotrebe francuskog jezika u
glavnom gradu Kanadq prouzrokovao je veliku kome-Sancij- u. "Autoritcti" su poiurili da dadu svoja "objaS-njenja- ",
a ona dokazuju, da no postoji zakon koji odre-dju- je sluibeni jezik. Medjutim, u knnadskom ustavu,
bolje reSeno u dokumcntu koji sluzi kao ustav, гебепо
je samo to, da dokumcnti federalnog parlamenta moraju
biti na oba jezika, a Sto se tice provincijasluzbeni jezik
moze biti engleski ili francuski, ili oba, knko vec zaklju6i
zakonodnvna skupStina koje provincije. Samo za pro-vinci- ju
Quebec je гебепо da sluibeni dokumcnti njezina
parlamenta (zakonodavne skupStine) moraju biti na
oba jezika.
Istup organizacije protcstantskih 2cna u- - Ottawi
treba osuditi kao Sovinisticki ispad, jer ih je oCevidno ru-kovod- ila mrznja protiv francusko.kanndske nacije. Ta-k- vi
Lstupi nose sa sobom tcSke posljedice. Noma jednog
Francuza-Kanadjan'- a, pocev od premijera St. Laurenta
pa nize, koji to no ce smatrati za uvredu.
U isto vrijeme mora se priznati da je zaista £udno-vat- o
da pitanje sluibenog jezika јоб nije rije§eno, do-ticn- o,
znkonski utvrdjeno. Nedostatak u glavnom Iczi u
ustavu, odnosno dokumentu kao British North
American Act, koji јоб uvijek sluzi kao kanadski ustav,
a koji nije mnogo izmjcnjcn od kad ga je usvojio britan- -
ski parlamenat 18G7. godinues.tav u rijccimn, jkojc i t k
njim poiozajem.
Novi kanadski ustav mora osigurati punu ravno-pravno-st
francusko-kanadsk- oj naciji i onemoguditi sva-k- e
sovinisticke ispade.
Vijece sigurnosii olpocelo razmatrati
Sueski problem
U zgradi Ujedinjcnih na-ro- d
a u New Yorku sastalo
Vijece sigumosti da raz-mot- ri Sueski problem,
predstavlja ozbiljnu opas-no-st za mir.
Vijece razmotriti bri-tansko-franc-usku
optuibu
protiv Egipta zbog naciona-lizacij- e Sucskog kanala i
egipatsku optuibu protiv
Britanijc i Francuske da
pothvatima ugrola-vaj- u nezavisnost Egipta i
mir na Srednjem Istoku. , Na strani Britanijc i Fran
Peking — Na очпот konprtsu
KP Kane, politicla jciaj Central-no- p
lomitrta podnio je Lio Sao
Ci, koji je da je od poslje-Jnjc- g
odrlanog ptije 11
fodina. Kina doiivjela dvije xctike
historijske fromjene. Poslije "trt-gavan- ja
feudaltzma i biroLrusLop
LapitaJiima", 1SM9' godine jeosno-an- a
NR Kina. drapoj
proUe i ore jodioe KP Kine je
" irrojerala potpuna i presudna po-bje- da
a prrobralaja
TORONTO. TUESDAY, OCTOBER
ekonomskom
tamoSnja
poznatom
socijalnticloo
cuske stoje Sjed. Driave
(premda je Dulles nekoliko
dana ranije osudio britanski
i francuski kolonijalizam),
a i neke male driave
koje obicno rade ono sto ho-c- e
Washington (Iran, Kuba,
Peru).
Egipat moie da racuna r.a
soliunu podrSku Sovjetskog
Saveza i Jugoslivije.
Zasjcdanju prisustvuju
ministri vanjskih
USA, Britanijc, Francuske,
Sovjetskog Saveza i Jugo-slav!
je.
J poljoprivrede. nnaJsMa t Дс inJjstnc i trpovine". Sao
& je naplaslo da su te dvije pobje-d- e
povukle za sobom osnovmh
promjena u untralnjim i ranjskim
odnosima Kine.
Prelazedi na otstrarenje xadataka
ргго petogodiinjep plana Sao C
je rekao da je "postipist ogroman
Ukratko
Predstavnici 82 drzave
na konferenciji u New Yor-ku
odobrili su uspostavu me--
I djonarodne agencije za mir- -
no koristenje atomske ener-gij-e.
Britanski labursti na
konferenciji u Blackpoolu su
osudili rasnu segregaciju u
Juznoj Africi, ali su odbacili
prijedlog da ju se iz
Britanskog Komonvelta. —
Osudjena je i politika Ede-nov- e vlade na Cipru.
United Mine Worker
je izvojcvala poviSicu plata
u iznosu od 30 ccnti na sat
za blizu 200.000 ugljenbko-раб- а
u Sjed. Driavama. Sa
ovom poviSicom bazitna pla
ta rudara iznosi §22.25 na
dan.
Adla! E. Stevenson, de-mokrat- ski
za pred-sjednik- a
USA rekao je u
Harlcmu (crna£ki distrikt
New da je njegov
cilj uniStenje siroma§tva i
diskriminacije u zemlji.
Icelandski minister
vanjskih poslova je izjavio
da Iceland ostaje kod svoga
zahtjeva da Sjed. Driave
povuku svoju vojsku sa nje- -
gova teritorija. (Bilo jc jav-Ijen- o
da jc kanadski mini-st- ar vanjskih poslova Pear
son na povratku iz Evrope
posjetio Iceland i pokuSao
nagovoriti icelandsku vlacu
da odustane od svoga za-htjeva).
Vodja talijanskih ko-muni- sta Palmiro Togliatti i
vodja lijevih socijalista Pie-tr- o
Nenni odriali su sasta-ia- k
i poslije izjavili da su
do31i do zaklju£ka da se od-no- si izmedju dviju partija
na novo odnosc. Do-sa- d
su ove dvije ljcvicarskc
partije usko suradjivale. U
posljednje Tijeme.lijevi so-cijal- isti nastoje da £c ujcdi-n- c
Drugim vrijeme sa desnim socijnlistima,
je da Kanada dotjera svoj sklad sa svojimsadaS- - [ spredvodi
se
koji
ce
vojrtim
ir
tstakao
Lonjcsa,
U poJovim
sigurno
poslova
kapttali--
nit
iskljuci
kandidat
Yorka)
postave
Saragat.
Savez je M
djarskoj odobrio novi kredit
u iznosu od 25 milijuna 'do-lar- a,
da moie nabavit koks,
pamuk i druge potrobStine
kojima oskudijeva. Slican
kredit odobren je nedavno
Poljskoj.
Na 15 oktobra otpocet
ce americko-rumunjak- i pre-govo- ri.
Cilj jp rijesiti neke
probleme izmedju dviju ze--
malja i postidi bolje odnosc.
USA traii nadoplatu za na-cionalizir- anc атепбкс kom-panl- jc
u Rumunjskoj.
Vrhovni sud americke
driave Tennessee je progla-si- o
protuustavnim scgrega-cion- e
zakone.
Komunuticka partija
Japana ima 125.000 clano-v- a,
javlja ee iz Tokia.
Nepal ce dobiti zajam
od NR Kinc u iznosu od 12 i
po milijuna dolara. javlja
Radio Peking. Premijer Ne-pa- la nalazi se u NR Kini.
Veliki uspjesi N. R. Kine
metalurpje, kemijske tvornke.
tvomke za irradu mafena. i laka
industry a.
U iagradaji se natizi preko SOO
objekata. od kojih tc SOO biti za-vri- eni
do kraja plana. Izvan prcd-vidjen- og
plana poJcli je izgradnja
694 objekata, od kojih £e do kraja
plana bid zavrieno 455 Povc&nje '
uspjeh" u provodjenja plana. Pro-- industrijtke proizrodnje predndje- -
PRICE 5e PER COPY
Novi doseljenici straho-vit- o
izrabljivani, kaze
'
katolicki biskup
Toronta
Novi doseljenici su stra-hovit- o izrabljivani i varani,
izjavio je katolidki pomodni
biskup u Torontu F. A. Mar-rocc- o.
Biskup Marrocco je govo-ri- o
na jednom sastanku gdje
je diskusiran problem ruSe-nj- a
troSnih zgrada i izgrad-nj- e novih. Prisustvovali su
predstavnici raznih vjerskih
i drugih ustanova.
Biskup Marrocco je rekao
da veliki broj novih doselje- -
nika zivi u starim i trosnim
stanovima, a pladaju visoku
stanarinu.
On se "uvukao" u jedno
mjesto gdje zive porodica
sa Cetvero djece i do§ao do
zakljudka da im jc bilo bolje
u izbjegli6kim logorima u
Evropi.
I ostali govornici su istakli
te§ki stambeni problem i po-ziv- ali
na izgradnju novih
stanova, koje bi mogli unaj-mi- ti
i gradjani sa niskom za-rado- m.
Najnoviji izvjeStnj o
vanjskoj trovini
pokazujc poiast
deficita
Ottawa. — Najnoviji iz-vjeS- taj
o stanju vanjske tr-govi-nc
pokazuje da osam
mjescdni deficit iznosi G13
milijuna dolara (za toliko
jc veci uvoz od izvoza) ili
201 milijuna vise nego u is-to- m razdoblju proSlc godi-ne.
Uvoz u prvih 8 mjeseci
195G. iznosio je $3,805.-100.00- 0,
a izvoz $3,1G1.-200.00- 0.
Samo u augustu izvoz u
Sjed. Driave je iznosio 2G7
milijuna 500 hiljada, a uvoz
332 milijuna GOO hiljada.
U istom mjesecu izvoz u
Britaniju iznosio je G9 mil-ijuna
100 hiljada, a uvoz 12
milijuna 900 hiljada.
Konvcncija kanadskih
konzcrvativaca
Ottawa. — IzvrSni odbor
konzervativne partije je za-klju- dio da nacionalna kon-vcncija
partije podne u Ot-tawi
10. decembra.
Konvcncija treba da iza-be- re
vodju partije.
Zex PW tijetu litvtmb
р&пШтл тијл tUltrifanltb
raJmla (UE) Je zjatahU Јл se
м и-вгтсл- тл Genetat Electric
m Terontm primjent HamzmU 1
ltlthneg gofora o porehmM
naJniea m tlfjj ретми сгјепл,
pa je 6.500 гаЈпИл Jebite {
rMr 1 tenai p ym.
United Mine Wettert жпЦл
je otter At prtgotte A Dmi
mien Steel лпЈ Ctl Compjnj m .Vi; Sl#nlj-- Uj &
tefjyjje ппкл z 52.8в cenli
па 8 uOi. $ie&mja kniltu ptU
rirwi 59.74 'i ptiem
USA). StJniee tm prtjeJnjji
fat pttine 1952.
U pettjeJnje triteme tltnaro
Jnjm ulozranib rKternscienjI--
ntb Vr4 {mAitKitti i pettn)
iirena je baza ietjcza i dika. iz- - I no je za 903 potto. Kina je pocela i ZAtriiU je reim t~iittsln9ttt
rradjene su i pro&rcne eiektrifne protrrodnju kamiona, aviona na naime, рглго пл оМжНпспје e
crntrale. rudnid a tvornke obojene ( (atavak na str 4) )i sroprt tttarhma. Ptlart izieJj
Sovjetsko -jugoslavenski
pregovori zavrseni
TITO SE POVRATIO U BEOGRAD — NEMA SAOPCENJA — BROJ-N- E
DELEGACIJE — U MADJARSKOJ ODAJU POCAST RAJKU ,
Predsjednik FNRJ Tito i pri sekretar sovjetske ko-munisti-
£ke partije Nikita S.
Hrusiov zavrSili su razgovor
o ideoloSkim razmimoilaie-njim- a
izmedju sovjetskih i
jugoslavenskih komunista.
Tito se povratio u Beograd
u pe'tak (5. oktobra).
Razgovori su trajali Ses-nae-st dana. PoCeli su HruS-dovljevi- m dolaskom u Jugo- - slaviju na "kratki odmor", a
zatim preneSeni u Jaltu, na
Krimu.
Tita su u Jaltu pratili pod-predsjed- nik vlade Aleksan- - dar Rankovid i predsjednik
IzvrSnog vijeda Bosne i Iler-cegovi- ne Djuro Pucar.
Razgqvorima je prisustvo-va- o
i sovjetski premijer Bul-ganji- n
i drugi sovjetski ru-kovodi- oci.
Prisustvovao je i sekretar
partije madjarskih trudbe-nik- a Erno Gero.
O 6emu je sve govoreno
todno se ne zna, jer joS nije
izdano nikakvo saopcenje,
Prcvladava miSljerija da je
u centru painjc bio poloiaj
zemaljn narodnc demokra-cij- e
odnosno pitanje njiho- -
vih odnosa sa Sovjctskim
Savezom i Jugoslavijom.
Burma apelira za obu- -
stavu pokusa nuklearnim
oruzjem
Rangun, Burma. — Bur-mans- ki parlament donio
je rezoluciju, u kojoj po-ziv-a Veliku Britaniju, Sje-dinje- ne Driave i Sovjetski
Savez da obustave probe s
nuklearnim oruzjem. U
rezoluciji se apelira na tri
velike sile da atomsku e-nert- jiju koriste samo u mi-roljubi- vc svrhe.
Eisenhower za nastavak
ckspcrimenala nuklear-nim
oruzjem
Washington. — Predsjed-nik
Ebenhower je izjavio da
ce Sjed. Driave nastavit
eksperimentima nuklearnog
oruija, jer se ditavi obram-ben- i
program Sjed. Driava
zasniva na nuklearnom od-nosno
atomskom oruiju. . Eisenhower je napao dc-mokra- te,
koji u sadaSnjoj
kampanji zagovaraju me-djunarod- nni
sporazum.o za-bra- ni atomskog i nuklearnog
oruija.
ostalor trale oJrlinje lanaJ- - J lie ionteneije prije opfe Vje- - J
mje se Јл te se plret za onto-- j
rwmiju preterit na tie drttge
"internaeienalne" umje.
United Stfefuvrlers mnija je
tpeltta preget-er- e sa KfanJa
Mines 2a obnt Mtitirnog
mgetra. КпрапЦл je eltro
ШмрНа pretir zabtjera xa "ebtl'
Glarnem prtdifednitm United
Stetlweriers nije MtDonaUmr
na lenrencifi m San Francisco,
edebrena je petiiica plate m n-nt- n
od 10 000 dolara. U --
dmte le prhnatt 50.000 godilnfe.
Ostali lasnici te primati 35.000.
Kanadiki dirtItor ete mruje I
primati 16.000. Uto toltko dta
lanadila dtitnktna dnthera. IL
uto mjerne poteiana je liana-nn- a
sa 5 na 3 dolara rteselna.
ll
Jedan novinski izvjo&taj
iz Beograda kaie da je dis-kusij- u potaklo jedno pismo
Centralnog komiteta sovjet-ske
partije, u kome se jugo-slavens- kc komuniste karak-- tense socijaldemokratima
iiji primjer pravi marksisti--
lenjinisti ne mogu slijediti.
Rukovodstvo jugoslaven- - skih komunista je oStro rea-gira- lo protiv toga pisma.
Jugoslaveni su takodjer
oStro reagirali na kritiku
inozemnih komunista povo-do- m progona jugoslavenskih
politickih emigranata, koji
se povracaju iz Sovjetskog
Saveza i zemnlja narodne
demokracije.
To je prisililo HruScova
da posjeti Jugoslaviju u cilju
procicavanja spornih pita-nj- a.
U zapadnim krugovima
pregovori su u podetku pro- -
uzrokovali uzbunu. Dulles
jc iurno intervenisao, poru-5iv§- i Jugoslaviji da je u pi-tan- ju атепбкп pomoc, nai-me,
ako podjo dalje u zbli-iavan- ju
sa Sovjctskim Save-zom,
Sjed. Driave ce joj
uskratit daljnu ekonomsku
pomoc. AneriCki ambassa-dor,
koji je bio na odmoru
Uspjeh „Kola"
Kanadi
Folklorni ansnmbl "Kolo"
iz Beograda dao je bogat
plesni program nazvan "Sla-vensk- a rapsodija" u toron-tovsko- m Masscy Hall, 8. ok-tobra.
I ako je pozornica Massey
Hall jako ncpogodnn za nji-ho- vu umjetnost, mladi srpski
umjetnici uspjesno su izveli
sve todke. Publika jc bila
izvanrcdno dobro raspoloio- -
na, burno ih je pozdravljala
i traiila ponavljnnje mnogih
todaka.
Kritidar jutarnjeg lista
"Globe and IailM Kraglund
dajo pohvalnu ocjenu, a po-sebn- o istide makedonsko
komitsko kolo.
Kraglund kaic da jc ode-vid- no da narodna umjetnost
u Jugoslaviji cvjeta.
Nekoliko stotina Srba,
vorcna konvcncija omladin-sk- e
federacije par-tije.
Konvenciji je podnijeta
rczolucija u kojoj se osudju- -
u Sjed. Driavama, naglo se
povratio u Beograd.
Pod konac pregovora John
Foster Dulles je izmjenio
stav i potco da aplaudira
Titu na njegovom nezavis-no- m stavu, rekavSi da je ti-me
stekao nastavak americ-ke
ekonomske pomodi.
Iz Beograda takodjer jav--
Ijaju, da je stigla delegacija
talijanskih komunista na de-l- u sa Luigi Longom, koja ce
proudnvati jugoslavcnske
prilikc.
Istovremeno je saopceno
da ce 15. oktobra doputovati
delegacija madjarskih ko-munista,
koje de predvoditi
partijski sekretar Erno, koji
je bio na razgovorima u
Jalti.
U Jugoslaviji sada boravi
delegacija bugai-ski- h parla-mentarac- a. Za tjedan dolazi
rumunjska delegacija i dele-gacija
francuskih komuni
sta.
U Madjarskoj je u subotu
(П. oktobra) izvrSena sve
dana sahrana Iaszla Rajka
i triju drugih bivsih madjar-skih
komunistidkih vodja,
koji su svojevremeno
kao izdajnici. Prisustvo-val- o je 200.000 osoba.
u
Hrvata i Slovcnaca imalo jc
priliku da lidno upozna i raz-gova- ra
sa dlanovima "Kola"
na prijemu priredjenom u
njihovu podast u nedjelju
uveder. Prijem jo odrian u
Arictoria Auditoriumu, po3to
je ranije iznajmljeni Hnnt-s-ki Narodni Dom bio otka-znn- .
"Kolo" jc dosad nastupilo
u Ottawi i Montrealu. Narp-di- ti
veliki uspjeh postigli su
u Montrealu.
Iz Toronta otputovali su
u New York, gdje ce nastu-pi- ti
u Carnegie Hall 11. ok-tobra.
"Kolo" de se povratit u
Kanadu pod konac svoje
turneje na sjevero-amcrid-ko- m kontinentu, naime, na-stu- pit
co u Vancouveru 22.
novembra. Strand Theatre.
Mladi liberali protiv vladinc politikc
Winnipeg. — Ovdjc je ot-- je fedcralnu vladu
liberalne
obje-Se- ni
zbog
drianja u pttanju izgradjc
plinovoda, osobito ulogu u
parlamontarnoj dobati. Re-zoluciju
su podnijeli dele-ga- ti
iz Manitobc. Iz radiiickih redova
КШШЛНКВ!
Dvij hiljada radnika kod podacera Jotin Inxli Toronta I St.
Cathrin obatai!i mm rd snaka protect protiv poroti kond- - liont odbor rjeiavanj ppora iamedja tiaijr i konpanije.
frosefna godtinja zarada po-- I iata Dominion Вшгеаж 4j Stati-Ijoprivred- ntb radmka tznou , tttct. U tola posljednje godine
11,155 tit i!15 mjtsetnot iaof- - zataa se poteiala za 75 dolara.