000089 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 4 ~.т Still ZaMJedanje Gordonote komUije о ekonomskora razvitku Kanade. Leslie Morris podnosi Uadnicke prosrresivne partije, u kome je ukazan put razvitka. Advertisement Aj4SSsliPiHR&S&flflttByraH& CANADIANS ARE UNITED FOR PUBLICLY OWNED, ALL-CANAD- IAN GAS PIPE LINE STOP THE SELL-OU-T TO THE U.S.A.! Speaking n behaif f n- - quarter f the population of our country, the two great Canadian trade union Congress. have rein- forced that demand. So has M. J. Coldwrll, national leader of the ('f'F. when he declared in a nation-wid- e radio broadcast, that thla is not a party Usue but a NATIONAL ISSUK. Ho is absolutely right. the fYedeterMalr.caCb.inDe.t,lloiswed,etethrme ivnoeidce toof fUoineittetdhisStUat.Se.' glialag pBlaunsinoenssthien Canadian people. This would deprive us of the advantage of cheap power, would retard Canada'a industrial development, would sell obuurildJ,obf3ortothtehe U.S.A. Mr. Howe is ready to upend public funds to U.S.-controll- ed Northern Ontario. pipeline corporation, a pipeline across tthiael seHnll-oeuu-wtt. stphaepevorsic;e yoefs, Ctahneadma —ajolarbitoyr, offarLmiebresra, l buvsoitneersss—meanr,e iangflauienn-st They want the federal and provincial governments concerned ttioot bathuaeiladgapruebClaicaltnya-doiwainnn-eod-wdunes- trd,ial marCkanaediatns-contorolfle- Kd astern Canpaidpae.linAe nfdromtheAylbweartnat utility from the start, like many hydro and сteоlлephfoonre thseysCteAmNs ADarIeA, Nso PtUhaBtLInCatuINraTlKtKeaKs STshotuoldprboevidseuppiowli-ceo-det at fuel and, therefore. Jobs for Canadians. The Labor-Progressi- ve Party has campaigned for this for two dyeefaeras.t tWhee CarDe. InHsopwireed pltaons—eeJuCstanaasdiaonur pfuobrleicfatohpeinrsionprreivseinntgedupthteo U.S. from controlling the trans-continent- al railway seventy odd уllеoаuгнTehаioцsfи.Cgreat national issue will have to be dealt with by the J-nu- on.4 cdhe!fendcmouwr ruigphfto, r obcueorfnosnriedaetirAoanptiarolinl . p3r0itIdheetwaahnledlnCotauhneradTeriacanso-nCnasnaod-majoicin fuhtaunrdterenbt-yo cIHroromewxpeet llnionafgtuorauthlrecgoaSust.nptrLiypa.eulirntent pogloicvyernwmheincth ito croentrteraarty ftroomthethebenCt. iIn). CANADA NATURAL GAS KOI. CANADIANS! COMPEL OTTAWA TO START HUILDING A PUBLICLY-OWNK- I) CANADIAN PIPKL1NK RIGHT AWAY! LAIIOR, FARM PKOPLK, CCF-er- s. LII1ERALS. CONSERVA- TGIAVSESF.RSOOMCIAU.LS. CCROENDTITREORLS!: UNITE TO SAVE OUR NATURAL (Write, wire your M.P. today. I'aw a resolution in your union r aciation). LAROR-PROGRESSIV- E PARTY NATIONAL COMMITTEE, SPORT Pcxco jc prolci'ni deo futbalskog prvcnvtva Jugoslavije. liorbe u'bile ncobicno oitrc. i rezultati sutrrta ч nuru su sledccl: НсодгаЈ: Crveru vdj-- Ilu-viui'no- st 2:0. Dinamo — BSK 2:1. Zagreb: Partizan— Zagreb 2:1. NTovi Sad: Vojodina — Zclczni; iar 3:0. Mostar: Vclei— Radnici VI. Advertisement K, Dinamo И, Vojvodina IV Hajduk Spartak Zcljczniar Zagreb Pro-Ict- er Reogradu marta ubcdljivo vivladao madjarski Kinjiii iinjhin titilrmim Saraievo: Sarajex— Hajdjk 1 ItMcamkog kluba GRIN KROS IоWраcггdаaкk— t'roiteatbercli:ЗО. 2 1 u Splitu. i zvczJa 2 Partizan . Rad- - tiKki 4 Vdci Sarajevo IedPuarOtizratinscf (pIotableidjaio) u h5o:k2e.ju COSULICH POKLON PAKETI POTPUNO SLOKODXI OP CARIXE Jcdina Firnu koja ima $-oj-u Agcnciju u Kanadi i vlastito skladHte u Trsru. Garantiramo u cjclosti jvc naJe koje stiiu u roku oJ do dana primaocu. KtJtteU tuie robe uvijth prtvrjsreJrtj. 100 lb. N'AJKINIJRG KANADSKOG IUELOG HRASNA IDbO. ZNAADJFNIJNK1JE5TGTANKICAENAPDRSIMKAOOGCAIUELOG $1IJ0R.5A0 3NA DO R1JEKE $R.75 I'AKKT n. __ 314 kg. kave kg--, rile PAKET I1R. 3 kg. leave 3 kg. rite 3 kg. eera ГАКСТ HR. 10 kfr. cra Б kg. rile 3 kir. kare Y +- - ... tn.eo 600 Z.-- J S.a 6 7. 1-- 1, K. 9. 12, lO. J2. 11. 10, 12. BSK lO, IV 8, 11. 7. U jc 7. DSK klub ti -- 1:0! llaiduk te rxl :0 sa na I. Crvcna 22. 22. jc na 19. 16 sa za 20 2t je 100 ai M 71 il Standard pakcti: љо I'AKKT UK. 91 _ $1Г0 22 lbs. JWera 11 lbs. rile 6 lbs. kare 1 llbb., pcaajpara u xrnu I'AKKT ПК. 28 5 lb, кате 5 lb, mastl 5 lb-- . rile 5 lbs. fe&ra 40 Tralite nxic cjenile za sastav paketa no Vatoj ielji, kao i na kompletni djenik sa standard paketima i ortalim kunim artiklima, tatim radia, biriltle. ridiidere tirade Mallne. pisace Maline. tpofcte, harmonike. ttofore i platna, Ijckove itd. I par PRVOKLASNIM MUsKIH 1LT lCXSKtM Pitn-- т i лпл 1 par rnVOKLASNIH IUECJIH C1PEL.A. ПГХЛ11Л - - HuJucnost poJiLjke, I ' .. itpUimjeno wz р&рмпм лш gron- - riimr m0 —~ 1. ..,- - - rvm v—m wX 1 шIл—пл., ГТ. -Ш.1КО.%iS. OT1 tt Brt 4ttf Z--- IVJt.M рМјкв. bez obztr I elite se JjJfe. TroUk ctttne J 1.00. Cl)na хл TSA ill WiuaUr dolare lta. Za narsdlSe I potrrbe obratite e nat COSULICH TROWEL SERVICE BR.N'CO COSUUCTI) 2T9 Queen St XT.. Toronto, Ont, Canada, EM fS.OO 6-58- 77 memorandum Zakonodavci trazc povi- - senje svojih plata, a ni rijcci o starackim penzijama Toronto. — Na jednom sastanku konzervativnih cla-no- va Zakonodavne skupiti-n- c Ontaria postavljeno jo pi-tan- jo poviSenja plata б1апо-vim- a Zakonodavne skupSti-n- e za 2.000 dolara KodiSnje. Sada primaju $3.900. Kad se uzmc da skupstina zasjeda 40 dana Rodisnjc proizlazi da oni primaju blizu 100 dolara dnevno. Sta vi§e, гебепо je da bi im trebalo dati penziju, kao Sto dobivaju Clanovi federal-noj- c parlamenta. Medjutim, ni rijedi nije гебспо o potrcbi poviSenja staradkih penzija, koje sada iznose samo -- 10 dolara mje-вебп- о, i za desetine hiljada starih gradjana to jc jedini prihod. Francuska stampa o situaciji u Alziru Pariz. — Najvefi francuski dnevnik "Frans soar" objarljuje prcko cijele nailovne strane "Dra-matiln- a otkrida o Aliiru", gdje primajc, da je aliirski oslobodilakt pokrrt preuzeo "potpunu vlast u znatnim dijclovima zemlje". "Nikada ranijc situaciji u Alzi-ru nije bila tako ozbiljna" ~ piJe list, objatojavajuli itaocima da zbog cenzure "zcmlja dosad nije mogla da upozna istinu". Iznosctli "iskrenu bilancu aliirske tragedije" "Frans soar" kaic, da aliirski oslo-bodilaf- ki pokret, "front nacional-no- g oslobodjenja", "namjerava sa-da da otnuje pnoi nacionalnu aliir-sk- u vladu". List zatim istic da pobunjenici "ubiraju porcz, rJc sudsku %Iast i potpuno zemlje". kontroliraju znatan dio . WINDSOR SJEDNICA TORONTO SJEDNICA Zajednice foloRrafija o Jugoslaviji u — Prema obavjeitenji-m- a Jagospresa, uskoro ie u Moskvi i Sofiji ot-oren- e izloibe foto-grafij- a "Deset godina пспт Jugo-slavije- ". koju odjelje-nj- e zx itunpo i informacije sekretarijata za ranjske po-slov-e. Na prcko trideset s od tri stotine prikazat tfe se Narodnooslorxxlilacl:t zemlje. i kul-ru- mi irvot, kao i Poslije Л(окте i Sofije ore iz-loibe prenijet e se t a drugr vefe gradoTe Sa-ve- zi j —LJadi nikad teiiko a Lala ponlije leva, ra rrijeee raU I prije itbora. , Mnogo turista a malo dolara K L. Б T V A Beograd — skupstim SeUije za medoxarodni turtzam Saveznc vanjskotrgownske komore, odrza-no- j u NTovom Sadu, iznescni su po-da- u o stalnom povedanju broja stranih turista koji posjecuju naJu zemlru -- Proile godinc ih je, prema tm podacima. oko 484.000. Vise nego ikada ranije. Cak, sedam puta vise nego u 1951. godim. Mcdjutim, prema iz-mict-tm na proile godine su strant turisti unijeli u naS de-viz- m fond svega neito prcko 10 'miliona dolara Usporedbom te so-t- e s brojem posjeta dolazi se do da je svaki strani turist pnlikom boravka u natoj zemlji potroiio prosjeno neSto prcko 22 dolara ili oko 6600 dinara! Л ako se u vidu da jc to prosjek i da su mnogi turisti potroiili znatno I ece vote, izlazi da su, na drugoj strani, mnogi gotovo bcz deviza proveli svoj odmor u Jugoslaviji. U Jtampi jc vci bilo rijrfi o ra- - i znim malvcrzacijama jednog dijcla turista pri dolasku u naJa Krijumarenjc robe, slanjc po- - pojedmcima u zamje-n- u za bcz utroika deviza, line garderobc po ulicama ►ubro'vnika, Splita i drugih mjc-st- a i slifno — sve su to po-zna- ti primjeri iz sczona, koji su omogutfavali jeftin boravak u jugoslaviji. Osim toga, boraviJna i drucc takse uglavnom su bile mi-nimal- ne (niie nego u drugim zc-m- l jama), stari devizni sistem Jinio je da iigostiteljska jefti-nij- e prodaju usluge strancima itd. Ove godine se, prema predvidja-njima- , ofc-kuj- e daljnji znatan porast broja stranih turista. Po zakljuc'c-ni- m ugovorima prve vece grupe treba da stignu na marta. Hotclt i pansioni se pripremaju da im omoguifc odmor. Ali smatramo, da naJ turizam mora viSe voditi rauna o ckonomskoj rau-nic- i, kao Jto je praksa i u drugim turistic'kim Strani turisti ne treba da dobiju utisak da naSi hotcli "dizu novae", kao Jto se iale na hotele u drugim zcmlja-ma, ali bi bilo normalno. da odnos utroJcnih deviza prema broju stra-nih turista u naioj zemlji bude bar na ekonomski opravdanom nivou. Maljenkov u Englcsku London. — Sovjetski ministar clektroindustrije Maljenkov stigao je na trotjedni posjet Velikoj Drita-niji- . On predvo'li koja e obicfi britanske elektricne cen-tral- e. U Singapuru opcrira (ri hiljadc pohunjenika Sinjrapur. — Prema izja-vam- a pollcijskih funkciona-ra- , u Sinsapuru opc- rira Л000 pobunjenika. CARlANTTERS X'ANTED for steady year round work, also untrained men for learning. 1{U 1-22- 67. - SJK pdKooadmnnuae.d. ja1n2a20oDdтrriјoеauвtiеlclбaeпrsdаe Rsujdendo,ndpijceoalSjucStaa1kv8e.zuamaJ1ur0tgao, ssaulativReunpsskrkiojimeh vrlo vPaozzniviah pseitaaniajanstzvao rjdeaSaivsatotii tpifruisduisstveubjeu,dujccregimraamdao. Tajnik, - ODSJ. 961 HBZ speodcnlaeRn,esdtnvoaovoiptddaoazrinsaapjtetrodidmsneuisscetmavuujoejensdt.esudjej—kelaju195617189. mHarrvtaa,tsk10eSst.aBtPiroapztrsiivkjaee Izlozba Moskvi i Sofiji Beograd. biti je priredilo Dria-vno- g panoa vile fotografija rat, izgradnja druJtTni medjunarodna aktlvnost Jugoslavije. rjerojatno Sorjetskog Bugarske kae Na bilo podacima skapJtini. podataka. ima Ijctovali-ita- . klon-paket- a Ijetovanjc dobro proteklih poduzea poctku ugodan zcmljama. ce-st- o stigao delegadju potajno Redovita Dupont Odboir. (SvrtetiJc) fannersdorf je u polovtni XVI. st. njemadko-hrvatsk- o naselje. Hr-vat- a je bilo toliko, la $c ргорот!-jedal- o za njih posebno (Und warm er den Teutschen das Evangelium repredigt, sagt er dajsclb den Kra. baten). Sto godina kasnije imaju naJi u Malittrofu irccinu ("plures sunt Croatae"). God. 1931 govo-ri- o sam sa starcem, koji je prilidno vladao naiim jezikom. Stanovao je u detrrti zvanoj Kroatischer Mirkt Zadudio sc. odakle znam po hrrat. sku. i pridao mi o proflosti toga mjesta. slidno kao onaf selj'ak u Marchfeldu. U njegoToj mladofti govorilo sc innoco naiim jezikom. 5e sc promijenilo iznenada. kada sa se Ijudi "zadeli sramoratr' ma. terinskog jezika. (22) Reii bi. AUGUST sve je tu mirno, dok pod mostom bjesni borba. Gle! Sad planu plamen i ondje i ovdje, гл nip plamcaie cijelo trnje oko vrbi-h- a ko vatrena Juma, sipljudi daleko svoj rumen i zar na drevni mlin, na valove potoka, na krvavo bojiste sred oce, gdje se uz kriku t buku. uz jauk i zveket komesahu erne sjene borctfih se Ijudi. Jauk udari iz mlina. "U pomoi! U pomoci! Gori!" vapi ml margin zdvojni glas kroz noc Trnje izgori, plamen do-hva- ti se vrbinja, granc praskaju, stabla pucaju. Na drugom kraju kod svojc kue'e stoji Grga, gleda zlorado smi-jeJ- ci se u plamen, oko njega pre-vij- a se odrnan ovjek, far sijevne na (felavu mu glavu bcz uJiju. To je tat. Prstom pokazuje na goruci mlin i vikne: — Eto, trnje je izgorjelo, vrata su slobodna, napusti svojc krdo. Plamen obasjava Grgino lice, sve sladjc i sladje se smije, sve mu zivlje igraju !i, zvijer je, reko bi fovjek. — Da! — kriknu — na noge, NovoeJcani! Spalitc mlin! Poua- - vite sve! A ti, Martinc, po svoj plijen. — Gospodaru — branjaSc se tat — objesit се me. — Po plijen — kriknu Grga, po-kaz-av rukom na Gri! — ili sutra te stjerah prcko mosta u njihove pandie. — Skrutiv se, izmaknu tat. Plamen uhvati mlinsko kolo ud-no- m bjesnofom, oko gorue osi vrtc se Jirokc lopate {ibaiudi pla-men- u odu, diiu6 iz vode sjajno biserje u zrak. — Naprijed, Noxovcicani! — zapovjedi Grga, pljesnuv dlano-vima- .. Kao jato pasa, kad im razveici korlat, prosiplje se urlajuc'i ctta novovcJkih kunovnjaka nagnute glave niz brijeg u odu i juri k plamtefemu mlinu, gdje je poiar spaiio ograuu i popinje se pod vrbik". Sred plamena ifeka ih mli-narsk- a ("eljad, a pred njom mlinar Zlatobradic. Visoko sijeva o krv-no- m iaru njecova sjekira, nada ne- - milo na kmetske glave, da se ranc i drobe. Kunovnjaci urlaju, ikri-plj- u, kako ih mlinari odbijaju ju-nak- i. Sad se koji nauznak sruii u vodu, sad koga mlinarska saka svali u zcravicu, sad koji pada krvave, smnljene glave pred noge starog mlinara, sad koji sune sunovrace pod plamtccc kolo, koje na drugoj strani iznese blijedu Ijeiinu, a zvona kucaju, kucaju kroz not?, kao da dozivlju sudnji dan. Zvona kucaju ko na sudnji dan. I plamen je buktio u crnu not, kao da pakao gori, a u sobici Grge Pri-ilin- a stoji na oknu ienska na smrt blijeda. Kosa joj sc rastresla niz gola ramena. crvena svadbena ha-Ijin- a visi u dronjeima niz dricucfe tijelo. bijclc joj rukc sti&fu gvoz-den- e Јфке okna. kanda ic icliezo pudi. Tako zuri u plamen, koji obavija mlin. Plamtede sc kolo vrti, a u glavi vrti jo] se sto plamtcc'ih misli. stare vrbe rxicaiu. a redi bi sree joj puca, iskre nrskaju uvis, lete u to crno nebo kao zlokobne ZA-ijezd-e, ah, da jc ona plamtccom zvijezdom, zapalila bi sijet. Gle, kako se stari mlinar rva sred vatre, sred vragova, ba! je zamahnuo sje-kiro- m, ai u zao ias! Kmct klckne Ered njega i rine mu koplje u mlinar se svali u plamen. Jao!" zalkrinu Dobra u svojoj tamnict, drmajudi rukama gvozdene Jipke. "laoh!" zakrijeiti glas mlinarice $a okna mlina. I ciknu Dobra kao u Erocijepu guja, i pade sred sobe na i lupi klcccfi elom u tvrdu zemlju, i viknu iz dna duJe: — Gospode Boie! Ito $am se ro-dil- a? Л zvona kucaju, kucaju, ko na sudnji dan. Ztona kucaju kroz nod, sa Kap-- Tragom nestalih hrvatskih naseobina Anstiji Dalje prrma jugu leie Gmof I Cundrava. Iznosim im hrvatske na zire, jer se u njima saduvalo ncito povijesti njemadkog jezika. Kad su scljad iz Hrvatske dobjegli do Lajte. govorili su Nijcmd zum Hof. "Za der Au. Jto je znadilo u Hofu. u Au-- u. NevjeJti tudjem jeriku nail dofljad su te skupore rijed! shvatili kao jedno. I o tim selima vizrtatori izvjeJcuju da su im iitelji katolid t Croatae God. 1938. iiVjelo jc ondje joJ nekotiko Ijudi koji su znali nai Je-zil- c. ali fonetika tm jc ref bila nje-madk-a. Na pr. nisu rnocli izcova-rat- i skup gl, neco su T umekfa. vali fgljara, Gljoporac). kao ta-moja- ji Austrijanci. fnoco brie se ponijcmdio Lan-deg- g koji je u sredini XVI st — tola lagano, muklo, sa Grica brzo i tanko. U travi blizu "Pisanog mo-sta" lezi mladif bljcdolik, oko nje-ga brinu se Ijudi, dok niie dolje kraj potoka bjesni krvava borba. Ranjen, je leii bcz svijesti, vezu mu ranc. Sad otvori o!i, plamen mlina sine u njegovc zjenice. krene glavom. I trgne se kao mah-ni- t. skoOi na noge, krvava kosa Icti mu oko ccla kao mladjanu lavu. — Mlin gori, mlin ! — kriknu. pokazav prstom na sjevcr, gdje sc je zarilo nebo. — Moj otac, moja majka. Dobra! Dobra! Za mnom! mnom, Ijudi! — Ko da ga vjc-ta- r otpuhnu. Icti uz brijeg prema mlinu, dizuci slomljcno kopi)e, a za njim jure oruinici. Sad dodje mahnicuc'i k mlinu. Stare vrbe sta- - jale gorcdi kao paklcne furije, ko-ji- m plamita rutava kosa. Iz strmo-g- a krova, iz gornjih okana mlina skacu plame£ti, a visoko na trijemu nance majka, lamajui rukc. Ivan cc k vratima. AI iz njih provali plamen. Uzmaknu. pojuri opct. U taj par prasnu krov, prasnu trijem, tisucc ogaraka sunusc pod nebo. — Isusc! — kriknu mlinarica. ai u tren pokri je krov. Mladid rukne, i4jpajufi kosu, clava mu vrijc, srec ife razbiti rebra. — I vane! — priskoc"i mlinarski uiecko k nicmu. — Gdje je otac? Otac? — Jkri-pai- c Ivan. — UbiJe gi — odvrati djofko. — Spasi Isu. — UbiJe ga, ja cu ih ubiti! Gdje $u? — kriknu promuklim glasom mladid. — Spasi Isu! — ponovi djecco — skrajnji je in. — Gdje? Gdje je? — Kod Svetoga Martina! Pom jeh je tamo. Hodi! Evo. Kaptolci idu na nas. — Pusti me! — Sve jc propalo! Spasi Ij! Kroz plamen prodire urlanje srudih kmctova, koje je poiar na (it obustavio biq, Ivan stoji asak. poniknute glave. Sad se trznu, polcti uzbrdo k crkvi-c- i. Rumen drhtala je na maloj ka-pcl- i, na jablanima kraj nje. Pred vratima crkvice sjedi crn, dlakav pas, dlluli glavu, zavjjajuli tuino, a do njega malo, golo djevoje placuifi — mala uz mlinarova psa. Spaziv Ivana. skodi, vjcrne oi mu planu, i bijedno pseto pritiska se uz koljena mladida. I mala Isa ga spazi, dignc ru6'ce i vift: — Ivo! Ivo! ' Mladid dignu dijete, poljubi ga od srea. --T- Iso Iso 1 — kriknu kroz pla£, pokazav na mlin. — Iso, evo, Jto nam utinisc. — Bjeiimo! — opomenu ga dje-Л-о — vidii, da idu amo. Vcf hoce Ivan uzmadi uz brijeg na Grid, al odozgor duje sc buka i topot ljudskih koraka. — Udrite Grga PriSlina! — ori se snaian glas. To jc 2ivan i njc-go- vi Ijudi. Strminom, hvatajudi sc grmlja i granja, silaze brio prema mlinu. — Brzo! ako Boga znate! — vide Zivan, bodredi svoje. — Ujade! Ujade — zovnu ga h-a- n zdvojno, dried i na rukama djCTojdicu. — Ti si, I vane? Gdje je otac? — Ah! Otac, majka. sve pro-pad- e, sve. Samo ovo drobno curde spasismo jadni. — Sve! — krinu Zivan. uhvativ se za prsa — zakasnio sam. Oh! A kod mmta? — Suzbise nai. Sad idu i amo. -- r- Cekajte! — riknu Zivan. zgrdiv pest. — "П pones i dijete na Grid, ranjen si. Na zidu kod Po- - Kvskc ulice nase su iene, i moja. joj dijete, miruj. — A U? — Ne pitaj. Daj diiete ieni Po-- nesite ga kudi Zbogom Naprijed. Ijudi' Tucite kmete1 zagrmi "?a- - goto.-- o sasvim hrratski. Vizitadja jc 1627. ustanovila, da u selu ima Hrvata, koji znaju njemacki go-vor- itt i pisati. Ta d-ojezidn- ost sc nije mogla odriati dugo. Likridi-rat- a sc u kortst njemadkoga. J su-sjedno- m Pottendorfu bilo je sta-nj- e slidno. Peter TTellenitz. tako-dj- er bar po imenu naJ covjek. ina-d- e zvpniic izrjeJduje dz potten-dorfs- ki fupnik ne moie udorolja-rat- i svojoj duinosti. jer sa iupljani vedinom Hrrati. Na-r- o sam imena nekoliko mje-sta. za koia izrori svjedocc da su bila sasvim ili dijelom hrratska. Razarrm- - sc. da ih je bilo riic Za-nimlifT- O ?c da su Hrrati u c!ima errko rranice u Ugarskpt mnogo bolic stcuvtli rroju narodnost. ne-go on? xi Don Joj AustrijL jedan od uzroka bit de druga opsada Be- - E N O A od Za Isa van i pohrli od crkvice, k mlinu, odakle se cuju glasovi bijesne dete Novoveidana. — Iso! Iso! — vpnu I-a- n liolnu--i privinu dijete k scbi. poljubi ga i pode se penjat: uz brijeg. Iz dubme od potoka budi buki. Dobro razabirc mladid. da se Ijudi kod mlina odajno biju. 'Tucite Kaptolcc!" "Ubijtc Gridane!" ori se kroz nod! Jauk i lelek razhjea se daleko pod brijegom, dok se mladid, nosed i dijete medju grm-Ije- m. uspinje uz brijeg. Medju pli menom prolijctaju erne, male лјспе bijudih sc Ijudi. "Tucite Kaptol-cc!" ozivlje se jade. "Ubijte Gri-dane!" slabije i slabije kao glav umirudeg. Da. 2h-a- n porazi kmc-tov- e. Kaptolske Ijciine pokrivaiu gariSte mlina, plivaju potokom kroz mrak. Sad dodje djciko s djetetom ла vrh. a slijedom ga slijedi vjemo pseto, popostav katkad i krcnu gla-o- m prema mh'nu, naJto bolno zaurla. Po ulicama, trgovima grada sc je pusto, samo katkad Icti koji stri-za- r kao crna sjena, iz svih kui bjcic muSkarci i zene poili na graJ ski zid nad potokom. St rah i uias uhvati svako sree gradjansko, kad gleda sa zida taj plameni mctci, tu krvavu borbu, kad sluia uz lelck zvona, klctc, jauk, stenjanje kror nod. Muikarci stojc razredieni po cehovima pod oruijem kod Kame-ni- h vrata, dekajudi, da provale, bu-de li sile, samo njcmacki postolari duvaju svoj brijeg kod potoka sami. Kad Ivan udje Kamcnima rati ma, zaokupc ga oruzani gradjani. — Ti, I vane? — Otkud ? — Sta nosiJ to dijete? — Ranjen si! — Dric li sc naJi? — Tvoj mlin gori. — Gdje ti jc otac? Gdje majkt — Otac? Majka? — odvrati mladid dcirterno — pod pcpclom mlina mrtvi, da, dragi judi, mrtvi. Sve sam izgubio, samo to псмпо ccdo, to vjerno pseto osta mi na svijctu, za njih traiim sad utodiita. — Prokleti krvnici! — kriknu mesar VaJaJ, lupiv sjekirom u ze-mlju — zaito stojimo, zaJto dc-kam-o? — Da, zaito dekamo? Udrimo i mi! — uzbjesniic sc Ijudi, i oitro oruije zazvcknu na taracu. — Stanitc! ,— zaustavi ih pisar Tomo — takva je zapovijed, tako jc uglavio sudac sa Zivanom. Mi astkoojimvoraztui , ndaavablrca.nimo zidine svoje — Pisaru! — okrenu se Ivan k Tomi. — Uzmi to dijete! Dri gi' Ne mogu dalje! Rana me pede - i pruiiv Isu pisaru. klonu na ki men kraj vrata, spusti lice u db nove i uzdahnu kroz plad: — Sve propalo, se! Oh! Ou moj ! Majko moja ! Da mi jc mrije ti, da mi je mrijeti 1 — Al red ipak — upita ga Va — Ne pitaj ga, kumc — zakrdi mu pisar rijed — vidif, da mu ide krv. da ne moic. Potraiitc r dje vrada. — Pusti. Tomo — mahnu mlinar rukom — bit dc bolje. AI dobn Ijudi, recite mi. vidjeste li Jclu Benkovidku? Da je potraiimo Evo. tomu jednomu djetcru, mojoj Isi, treba zaklona. gola je. — Na zidu je Jela, vidjeh je malo prije — viknu jedan iz dete — K njoj me povedi, Tomo, k njoj ppnesi dijete — dahnu mladt mlinar i klonu bcz svijesti natra Ike. U hip badsc gradjani koplje i poncsosc mlaca u stan tomiari "Kamenih vrata". Tomo pako kre nu traiiti Jclu, da joj prcda Isu Ljuto i milo plakate mala, liuto i muklo kucahu zvona nad nesretnim gradom. (Nastarit dc se) o da 1683-- . kada sa turske snagt rnnoga nasclja istocno od toga mje-sta gotovo unibili. Cudna jc sud-bin- a. Tursko opsjedanjc glavno grada Austrijc stvorilo je uvjete, da sc na ganJtima nasele bjegunci vedinom iz Hrvatske Zahvaljujudi njemu, tu je n ikJa. rasla i crala na- Ja kolonija na Dunaru. Od mrazi druge opsade ona se tiJc nije mo-gla oporaviti. Poslije pobjede kr-Jdans-ke vojske 1683 u opusroJc-ni- m mjestima oko Beda r.aveljivi ni su seijad iz Juine Njemacke Hrrati, oslabljeni brujdano I po-mijeta- ni s Nijemdma. gubili tu sve rile jczik. obidaje i narodn srijest i postajali Nijcmd . . . Prof. IVO BRABEC (PreJtampano Ir fatice")
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, March 16, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-03-16 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000122 |
Description
Title | 000089 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | STRANA 4 ~.т Still ZaMJedanje Gordonote komUije о ekonomskora razvitku Kanade. Leslie Morris podnosi Uadnicke prosrresivne partije, u kome je ukazan put razvitka. Advertisement Aj4SSsliPiHR&S&flflttByraH& CANADIANS ARE UNITED FOR PUBLICLY OWNED, ALL-CANAD- IAN GAS PIPE LINE STOP THE SELL-OU-T TO THE U.S.A.! Speaking n behaif f n- - quarter f the population of our country, the two great Canadian trade union Congress. have rein- forced that demand. So has M. J. Coldwrll, national leader of the ('f'F. when he declared in a nation-wid- e radio broadcast, that thla is not a party Usue but a NATIONAL ISSUK. Ho is absolutely right. the fYedeterMalr.caCb.inDe.t,lloiswed,etethrme ivnoeidce toof fUoineittetdhisStUat.Se.' glialag pBlaunsinoenssthien Canadian people. This would deprive us of the advantage of cheap power, would retard Canada'a industrial development, would sell obuurildJ,obf3ortothtehe U.S.A. Mr. Howe is ready to upend public funds to U.S.-controll- ed Northern Ontario. pipeline corporation, a pipeline across tthiael seHnll-oeuu-wtt. stphaepevorsic;e yoefs, Ctahneadma —ajolarbitoyr, offarLmiebresra, l buvsoitneersss—meanr,e iangflauienn-st They want the federal and provincial governments concerned ttioot bathuaeiladgapruebClaicaltnya-doiwainnn-eod-wdunes- trd,ial marCkanaediatns-contorolfle- Kd astern Canpaidpae.linAe nfdromtheAylbweartnat utility from the start, like many hydro and сteоlлephfoonre thseysCteAmNs ADarIeA, Nso PtUhaBtLInCatuINraTlKtKeaKs STshotuoldprboevidseuppiowli-ceo-det at fuel and, therefore. Jobs for Canadians. The Labor-Progressi- ve Party has campaigned for this for two dyeefaeras.t tWhee CarDe. InHsopwireed pltaons—eeJuCstanaasdiaonur pfuobrleicfatohpeinrsionprreivseinntgedupthteo U.S. from controlling the trans-continent- al railway seventy odd уllеoаuгнTehаioцsfи.Cgreat national issue will have to be dealt with by the J-nu- on.4 cdhe!fendcmouwr ruigphfto, r obcueorfnosnriedaetirAoanptiarolinl . p3r0itIdheetwaahnledlnCotauhneradTeriacanso-nCnasnaod-majoicin fuhtaunrdterenbt-yo cIHroromewxpeet llnionafgtuorauthlrecgoaSust.nptrLiypa.eulirntent pogloicvyernwmheincth ito croentrteraarty ftroomthethebenCt. iIn). CANADA NATURAL GAS KOI. CANADIANS! COMPEL OTTAWA TO START HUILDING A PUBLICLY-OWNK- I) CANADIAN PIPKL1NK RIGHT AWAY! LAIIOR, FARM PKOPLK, CCF-er- s. LII1ERALS. CONSERVA- TGIAVSESF.RSOOMCIAU.LS. CCROENDTITREORLS!: UNITE TO SAVE OUR NATURAL (Write, wire your M.P. today. I'aw a resolution in your union r aciation). LAROR-PROGRESSIV- E PARTY NATIONAL COMMITTEE, SPORT Pcxco jc prolci'ni deo futbalskog prvcnvtva Jugoslavije. liorbe u'bile ncobicno oitrc. i rezultati sutrrta ч nuru su sledccl: НсодгаЈ: Crveru vdj-- Ilu-viui'no- st 2:0. Dinamo — BSK 2:1. Zagreb: Partizan— Zagreb 2:1. NTovi Sad: Vojodina — Zclczni; iar 3:0. Mostar: Vclei— Radnici VI. Advertisement K, Dinamo И, Vojvodina IV Hajduk Spartak Zcljczniar Zagreb Pro-Ict- er Reogradu marta ubcdljivo vivladao madjarski Kinjiii iinjhin titilrmim Saraievo: Sarajex— Hajdjk 1 ItMcamkog kluba GRIN KROS IоWраcггdаaкk— t'roiteatbercli:ЗО. 2 1 u Splitu. i zvczJa 2 Partizan . Rad- - tiKki 4 Vdci Sarajevo IedPuarOtizratinscf (pIotableidjaio) u h5o:k2e.ju COSULICH POKLON PAKETI POTPUNO SLOKODXI OP CARIXE Jcdina Firnu koja ima $-oj-u Agcnciju u Kanadi i vlastito skladHte u Trsru. Garantiramo u cjclosti jvc naJe koje stiiu u roku oJ do dana primaocu. KtJtteU tuie robe uvijth prtvrjsreJrtj. 100 lb. N'AJKINIJRG KANADSKOG IUELOG HRASNA IDbO. ZNAADJFNIJNK1JE5TGTANKICAENAPDRSIMKAOOGCAIUELOG $1IJ0R.5A0 3NA DO R1JEKE $R.75 I'AKKT n. __ 314 kg. kave kg--, rile PAKET I1R. 3 kg. leave 3 kg. rite 3 kg. eera ГАКСТ HR. 10 kfr. cra Б kg. rile 3 kir. kare Y +- - ... tn.eo 600 Z.-- J S.a 6 7. 1-- 1, K. 9. 12, lO. J2. 11. 10, 12. BSK lO, IV 8, 11. 7. U jc 7. DSK klub ti -- 1:0! llaiduk te rxl :0 sa na I. Crvcna 22. 22. jc na 19. 16 sa za 20 2t je 100 ai M 71 il Standard pakcti: љо I'AKKT UK. 91 _ $1Г0 22 lbs. JWera 11 lbs. rile 6 lbs. kare 1 llbb., pcaajpara u xrnu I'AKKT ПК. 28 5 lb, кате 5 lb, mastl 5 lb-- . rile 5 lbs. fe&ra 40 Tralite nxic cjenile za sastav paketa no Vatoj ielji, kao i na kompletni djenik sa standard paketima i ortalim kunim artiklima, tatim radia, biriltle. ridiidere tirade Mallne. pisace Maline. tpofcte, harmonike. ttofore i platna, Ijckove itd. I par PRVOKLASNIM MUsKIH 1LT lCXSKtM Pitn-- т i лпл 1 par rnVOKLASNIH IUECJIH C1PEL.A. ПГХЛ11Л - - HuJucnost poJiLjke, I ' .. itpUimjeno wz р&рмпм лш gron- - riimr m0 —~ 1. ..,- - - rvm v—m wX 1 шIл—пл., ГТ. -Ш.1КО.%iS. OT1 tt Brt 4ttf Z--- IVJt.M рМјкв. bez obztr I elite se JjJfe. TroUk ctttne J 1.00. Cl)na хл TSA ill WiuaUr dolare lta. Za narsdlSe I potrrbe obratite e nat COSULICH TROWEL SERVICE BR.N'CO COSUUCTI) 2T9 Queen St XT.. Toronto, Ont, Canada, EM fS.OO 6-58- 77 memorandum Zakonodavci trazc povi- - senje svojih plata, a ni rijcci o starackim penzijama Toronto. — Na jednom sastanku konzervativnih cla-no- va Zakonodavne skupiti-n- c Ontaria postavljeno jo pi-tan- jo poviSenja plata б1апо-vim- a Zakonodavne skupSti-n- e za 2.000 dolara KodiSnje. Sada primaju $3.900. Kad se uzmc da skupstina zasjeda 40 dana Rodisnjc proizlazi da oni primaju blizu 100 dolara dnevno. Sta vi§e, гебепо je da bi im trebalo dati penziju, kao Sto dobivaju Clanovi federal-noj- c parlamenta. Medjutim, ni rijedi nije гебспо o potrcbi poviSenja staradkih penzija, koje sada iznose samo -- 10 dolara mje-вебп- о, i za desetine hiljada starih gradjana to jc jedini prihod. Francuska stampa o situaciji u Alziru Pariz. — Najvefi francuski dnevnik "Frans soar" objarljuje prcko cijele nailovne strane "Dra-matiln- a otkrida o Aliiru", gdje primajc, da je aliirski oslobodilakt pokrrt preuzeo "potpunu vlast u znatnim dijclovima zemlje". "Nikada ranijc situaciji u Alzi-ru nije bila tako ozbiljna" ~ piJe list, objatojavajuli itaocima da zbog cenzure "zcmlja dosad nije mogla da upozna istinu". Iznosctli "iskrenu bilancu aliirske tragedije" "Frans soar" kaic, da aliirski oslo-bodilaf- ki pokret, "front nacional-no- g oslobodjenja", "namjerava sa-da da otnuje pnoi nacionalnu aliir-sk- u vladu". List zatim istic da pobunjenici "ubiraju porcz, rJc sudsku %Iast i potpuno zemlje". kontroliraju znatan dio . WINDSOR SJEDNICA TORONTO SJEDNICA Zajednice foloRrafija o Jugoslaviji u — Prema obavjeitenji-m- a Jagospresa, uskoro ie u Moskvi i Sofiji ot-oren- e izloibe foto-grafij- a "Deset godina пспт Jugo-slavije- ". koju odjelje-nj- e zx itunpo i informacije sekretarijata za ranjske po-slov-e. Na prcko trideset s od tri stotine prikazat tfe se Narodnooslorxxlilacl:t zemlje. i kul-ru- mi irvot, kao i Poslije Л(окте i Sofije ore iz-loibe prenijet e se t a drugr vefe gradoTe Sa-ve- zi j —LJadi nikad teiiko a Lala ponlije leva, ra rrijeee raU I prije itbora. , Mnogo turista a malo dolara K L. Б T V A Beograd — skupstim SeUije za medoxarodni turtzam Saveznc vanjskotrgownske komore, odrza-no- j u NTovom Sadu, iznescni su po-da- u o stalnom povedanju broja stranih turista koji posjecuju naJu zemlru -- Proile godinc ih je, prema tm podacima. oko 484.000. Vise nego ikada ranije. Cak, sedam puta vise nego u 1951. godim. Mcdjutim, prema iz-mict-tm na proile godine su strant turisti unijeli u naS de-viz- m fond svega neito prcko 10 'miliona dolara Usporedbom te so-t- e s brojem posjeta dolazi se do da je svaki strani turist pnlikom boravka u natoj zemlji potroiio prosjeno neSto prcko 22 dolara ili oko 6600 dinara! Л ako se u vidu da jc to prosjek i da su mnogi turisti potroiili znatno I ece vote, izlazi da su, na drugoj strani, mnogi gotovo bcz deviza proveli svoj odmor u Jugoslaviji. U Jtampi jc vci bilo rijrfi o ra- - i znim malvcrzacijama jednog dijcla turista pri dolasku u naJa Krijumarenjc robe, slanjc po- - pojedmcima u zamje-n- u za bcz utroika deviza, line garderobc po ulicama ►ubro'vnika, Splita i drugih mjc-st- a i slifno — sve su to po-zna- ti primjeri iz sczona, koji su omogutfavali jeftin boravak u jugoslaviji. Osim toga, boraviJna i drucc takse uglavnom su bile mi-nimal- ne (niie nego u drugim zc-m- l jama), stari devizni sistem Jinio je da iigostiteljska jefti-nij- e prodaju usluge strancima itd. Ove godine se, prema predvidja-njima- , ofc-kuj- e daljnji znatan porast broja stranih turista. Po zakljuc'c-ni- m ugovorima prve vece grupe treba da stignu na marta. Hotclt i pansioni se pripremaju da im omoguifc odmor. Ali smatramo, da naJ turizam mora viSe voditi rauna o ckonomskoj rau-nic- i, kao Jto je praksa i u drugim turistic'kim Strani turisti ne treba da dobiju utisak da naSi hotcli "dizu novae", kao Jto se iale na hotele u drugim zcmlja-ma, ali bi bilo normalno. da odnos utroJcnih deviza prema broju stra-nih turista u naioj zemlji bude bar na ekonomski opravdanom nivou. Maljenkov u Englcsku London. — Sovjetski ministar clektroindustrije Maljenkov stigao je na trotjedni posjet Velikoj Drita-niji- . On predvo'li koja e obicfi britanske elektricne cen-tral- e. U Singapuru opcrira (ri hiljadc pohunjenika Sinjrapur. — Prema izja-vam- a pollcijskih funkciona-ra- , u Sinsapuru opc- rira Л000 pobunjenika. CARlANTTERS X'ANTED for steady year round work, also untrained men for learning. 1{U 1-22- 67. - SJK pdKooadmnnuae.d. ja1n2a20oDdтrriјoеauвtiеlclбaeпrsdаe Rsujdendo,ndpijceoalSjucStaa1kv8e.zuamaJ1ur0tgao, ssaulativReunpsskrkiojimeh vrlo vPaozzniviah pseitaaniajanstzvao rjdeaSaivsatotii tpifruisduisstveubjeu,dujccregimraamdao. Tajnik, - ODSJ. 961 HBZ speodcnlaeRn,esdtnvoaovoiptddaoazrinsaapjtetrodidmsneuisscetmavuujoejensdt.esudjej—kelaju195617189. mHarrvtaa,tsk10eSst.aBtPiroapztrsiivkjaee Izlozba Moskvi i Sofiji Beograd. biti je priredilo Dria-vno- g panoa vile fotografija rat, izgradnja druJtTni medjunarodna aktlvnost Jugoslavije. rjerojatno Sorjetskog Bugarske kae Na bilo podacima skapJtini. podataka. ima Ijctovali-ita- . klon-paket- a Ijetovanjc dobro proteklih poduzea poctku ugodan zcmljama. ce-st- o stigao delegadju potajno Redovita Dupont Odboir. (SvrtetiJc) fannersdorf je u polovtni XVI. st. njemadko-hrvatsk- o naselje. Hr-vat- a je bilo toliko, la $c ргорот!-jedal- o za njih posebno (Und warm er den Teutschen das Evangelium repredigt, sagt er dajsclb den Kra. baten). Sto godina kasnije imaju naJi u Malittrofu irccinu ("plures sunt Croatae"). God. 1931 govo-ri- o sam sa starcem, koji je prilidno vladao naiim jezikom. Stanovao je u detrrti zvanoj Kroatischer Mirkt Zadudio sc. odakle znam po hrrat. sku. i pridao mi o proflosti toga mjesta. slidno kao onaf selj'ak u Marchfeldu. U njegoToj mladofti govorilo sc innoco naiim jezikom. 5e sc promijenilo iznenada. kada sa se Ijudi "zadeli sramoratr' ma. terinskog jezika. (22) Reii bi. AUGUST sve je tu mirno, dok pod mostom bjesni borba. Gle! Sad planu plamen i ondje i ovdje, гл nip plamcaie cijelo trnje oko vrbi-h- a ko vatrena Juma, sipljudi daleko svoj rumen i zar na drevni mlin, na valove potoka, na krvavo bojiste sred oce, gdje se uz kriku t buku. uz jauk i zveket komesahu erne sjene borctfih se Ijudi. Jauk udari iz mlina. "U pomoi! U pomoci! Gori!" vapi ml margin zdvojni glas kroz noc Trnje izgori, plamen do-hva- ti se vrbinja, granc praskaju, stabla pucaju. Na drugom kraju kod svojc kue'e stoji Grga, gleda zlorado smi-jeJ- ci se u plamen, oko njega pre-vij- a se odrnan ovjek, far sijevne na (felavu mu glavu bcz uJiju. To je tat. Prstom pokazuje na goruci mlin i vikne: — Eto, trnje je izgorjelo, vrata su slobodna, napusti svojc krdo. Plamen obasjava Grgino lice, sve sladjc i sladje se smije, sve mu zivlje igraju !i, zvijer je, reko bi fovjek. — Da! — kriknu — na noge, NovoeJcani! Spalitc mlin! Poua- - vite sve! A ti, Martinc, po svoj plijen. — Gospodaru — branjaSc se tat — objesit се me. — Po plijen — kriknu Grga, po-kaz-av rukom na Gri! — ili sutra te stjerah prcko mosta u njihove pandie. — Skrutiv se, izmaknu tat. Plamen uhvati mlinsko kolo ud-no- m bjesnofom, oko gorue osi vrtc se Jirokc lopate {ibaiudi pla-men- u odu, diiu6 iz vode sjajno biserje u zrak. — Naprijed, Noxovcicani! — zapovjedi Grga, pljesnuv dlano-vima- .. Kao jato pasa, kad im razveici korlat, prosiplje se urlajuc'i ctta novovcJkih kunovnjaka nagnute glave niz brijeg u odu i juri k plamtefemu mlinu, gdje je poiar spaiio ograuu i popinje se pod vrbik". Sred plamena ifeka ih mli-narsk- a ("eljad, a pred njom mlinar Zlatobradic. Visoko sijeva o krv-no- m iaru njecova sjekira, nada ne- - milo na kmetske glave, da se ranc i drobe. Kunovnjaci urlaju, ikri-plj- u, kako ih mlinari odbijaju ju-nak- i. Sad se koji nauznak sruii u vodu, sad koga mlinarska saka svali u zcravicu, sad koji pada krvave, smnljene glave pred noge starog mlinara, sad koji sune sunovrace pod plamtccc kolo, koje na drugoj strani iznese blijedu Ijeiinu, a zvona kucaju, kucaju kroz not?, kao da dozivlju sudnji dan. Zvona kucaju ko na sudnji dan. I plamen je buktio u crnu not, kao da pakao gori, a u sobici Grge Pri-ilin- a stoji na oknu ienska na smrt blijeda. Kosa joj sc rastresla niz gola ramena. crvena svadbena ha-Ijin- a visi u dronjeima niz dricucfe tijelo. bijclc joj rukc sti&fu gvoz-den- e Јфке okna. kanda ic icliezo pudi. Tako zuri u plamen, koji obavija mlin. Plamtede sc kolo vrti, a u glavi vrti jo] se sto plamtcc'ih misli. stare vrbe rxicaiu. a redi bi sree joj puca, iskre nrskaju uvis, lete u to crno nebo kao zlokobne ZA-ijezd-e, ah, da jc ona plamtccom zvijezdom, zapalila bi sijet. Gle, kako se stari mlinar rva sred vatre, sred vragova, ba! je zamahnuo sje-kiro- m, ai u zao ias! Kmct klckne Ered njega i rine mu koplje u mlinar se svali u plamen. Jao!" zalkrinu Dobra u svojoj tamnict, drmajudi rukama gvozdene Jipke. "laoh!" zakrijeiti glas mlinarice $a okna mlina. I ciknu Dobra kao u Erocijepu guja, i pade sred sobe na i lupi klcccfi elom u tvrdu zemlju, i viknu iz dna duJe: — Gospode Boie! Ito $am se ro-dil- a? Л zvona kucaju, kucaju, ko na sudnji dan. Ztona kucaju kroz nod, sa Kap-- Tragom nestalih hrvatskih naseobina Anstiji Dalje prrma jugu leie Gmof I Cundrava. Iznosim im hrvatske na zire, jer se u njima saduvalo ncito povijesti njemadkog jezika. Kad su scljad iz Hrvatske dobjegli do Lajte. govorili su Nijcmd zum Hof. "Za der Au. Jto je znadilo u Hofu. u Au-- u. NevjeJti tudjem jeriku nail dofljad su te skupore rijed! shvatili kao jedno. I o tim selima vizrtatori izvjeJcuju da su im iitelji katolid t Croatae God. 1938. iiVjelo jc ondje joJ nekotiko Ijudi koji su znali nai Je-zil- c. ali fonetika tm jc ref bila nje-madk-a. Na pr. nisu rnocli izcova-rat- i skup gl, neco su T umekfa. vali fgljara, Gljoporac). kao ta-moja- ji Austrijanci. fnoco brie se ponijcmdio Lan-deg- g koji je u sredini XVI st — tola lagano, muklo, sa Grica brzo i tanko. U travi blizu "Pisanog mo-sta" lezi mladif bljcdolik, oko nje-ga brinu se Ijudi, dok niie dolje kraj potoka bjesni krvava borba. Ranjen, je leii bcz svijesti, vezu mu ranc. Sad otvori o!i, plamen mlina sine u njegovc zjenice. krene glavom. I trgne se kao mah-ni- t. skoOi na noge, krvava kosa Icti mu oko ccla kao mladjanu lavu. — Mlin gori, mlin ! — kriknu. pokazav prstom na sjevcr, gdje sc je zarilo nebo. — Moj otac, moja majka. Dobra! Dobra! Za mnom! mnom, Ijudi! — Ko da ga vjc-ta- r otpuhnu. Icti uz brijeg prema mlinu, dizuci slomljcno kopi)e, a za njim jure oruinici. Sad dodje mahnicuc'i k mlinu. Stare vrbe sta- - jale gorcdi kao paklcne furije, ko-ji- m plamita rutava kosa. Iz strmo-g- a krova, iz gornjih okana mlina skacu plame£ti, a visoko na trijemu nance majka, lamajui rukc. Ivan cc k vratima. AI iz njih provali plamen. Uzmaknu. pojuri opct. U taj par prasnu krov, prasnu trijem, tisucc ogaraka sunusc pod nebo. — Isusc! — kriknu mlinarica. ai u tren pokri je krov. Mladid rukne, i4jpajufi kosu, clava mu vrijc, srec ife razbiti rebra. — I vane! — priskoc"i mlinarski uiecko k nicmu. — Gdje je otac? Otac? — Jkri-pai- c Ivan. — UbiJe gi — odvrati djofko. — Spasi Isu. — UbiJe ga, ja cu ih ubiti! Gdje $u? — kriknu promuklim glasom mladid. — Spasi Isu! — ponovi djecco — skrajnji je in. — Gdje? Gdje je? — Kod Svetoga Martina! Pom jeh je tamo. Hodi! Evo. Kaptolci idu na nas. — Pusti me! — Sve jc propalo! Spasi Ij! Kroz plamen prodire urlanje srudih kmctova, koje je poiar na (it obustavio biq, Ivan stoji asak. poniknute glave. Sad se trznu, polcti uzbrdo k crkvi-c- i. Rumen drhtala je na maloj ka-pcl- i, na jablanima kraj nje. Pred vratima crkvice sjedi crn, dlakav pas, dlluli glavu, zavjjajuli tuino, a do njega malo, golo djevoje placuifi — mala uz mlinarova psa. Spaziv Ivana. skodi, vjcrne oi mu planu, i bijedno pseto pritiska se uz koljena mladida. I mala Isa ga spazi, dignc ru6'ce i vift: — Ivo! Ivo! ' Mladid dignu dijete, poljubi ga od srea. --T- Iso Iso 1 — kriknu kroz pla£, pokazav na mlin. — Iso, evo, Jto nam utinisc. — Bjeiimo! — opomenu ga dje-Л-о — vidii, da idu amo. Vcf hoce Ivan uzmadi uz brijeg na Grid, al odozgor duje sc buka i topot ljudskih koraka. — Udrite Grga PriSlina! — ori se snaian glas. To jc 2ivan i njc-go- vi Ijudi. Strminom, hvatajudi sc grmlja i granja, silaze brio prema mlinu. — Brzo! ako Boga znate! — vide Zivan, bodredi svoje. — Ujade! Ujade — zovnu ga h-a- n zdvojno, dried i na rukama djCTojdicu. — Ti si, I vane? Gdje je otac? — Ah! Otac, majka. sve pro-pad- e, sve. Samo ovo drobno curde spasismo jadni. — Sve! — krinu Zivan. uhvativ se za prsa — zakasnio sam. Oh! A kod mmta? — Suzbise nai. Sad idu i amo. -- r- Cekajte! — riknu Zivan. zgrdiv pest. — "П pones i dijete na Grid, ranjen si. Na zidu kod Po- - Kvskc ulice nase su iene, i moja. joj dijete, miruj. — A U? — Ne pitaj. Daj diiete ieni Po-- nesite ga kudi Zbogom Naprijed. Ijudi' Tucite kmete1 zagrmi "?a- - goto.-- o sasvim hrratski. Vizitadja jc 1627. ustanovila, da u selu ima Hrvata, koji znaju njemacki go-vor- itt i pisati. Ta d-ojezidn- ost sc nije mogla odriati dugo. Likridi-rat- a sc u kortst njemadkoga. J su-sjedno- m Pottendorfu bilo je sta-nj- e slidno. Peter TTellenitz. tako-dj- er bar po imenu naJ covjek. ina-d- e zvpniic izrjeJduje dz potten-dorfs- ki fupnik ne moie udorolja-rat- i svojoj duinosti. jer sa iupljani vedinom Hrrati. Na-r- o sam imena nekoliko mje-sta. za koia izrori svjedocc da su bila sasvim ili dijelom hrratska. Razarrm- - sc. da ih je bilo riic Za-nimlifT- O ?c da su Hrrati u c!ima errko rranice u Ugarskpt mnogo bolic stcuvtli rroju narodnost. ne-go on? xi Don Joj AustrijL jedan od uzroka bit de druga opsada Be- - E N O A od Za Isa van i pohrli od crkvice, k mlinu, odakle se cuju glasovi bijesne dete Novoveidana. — Iso! Iso! — vpnu I-a- n liolnu--i privinu dijete k scbi. poljubi ga i pode se penjat: uz brijeg. Iz dubme od potoka budi buki. Dobro razabirc mladid. da se Ijudi kod mlina odajno biju. 'Tucite Kaptolcc!" "Ubijtc Gridane!" ori se kroz nod! Jauk i lelek razhjea se daleko pod brijegom, dok se mladid, nosed i dijete medju grm-Ije- m. uspinje uz brijeg. Medju pli menom prolijctaju erne, male лјспе bijudih sc Ijudi. "Tucite Kaptol-cc!" ozivlje se jade. "Ubijte Gri-dane!" slabije i slabije kao glav umirudeg. Da. 2h-a- n porazi kmc-tov- e. Kaptolske Ijciine pokrivaiu gariSte mlina, plivaju potokom kroz mrak. Sad dodje djciko s djetetom ла vrh. a slijedom ga slijedi vjemo pseto, popostav katkad i krcnu gla-o- m prema mh'nu, naJto bolno zaurla. Po ulicama, trgovima grada sc je pusto, samo katkad Icti koji stri-za- r kao crna sjena, iz svih kui bjcic muSkarci i zene poili na graJ ski zid nad potokom. St rah i uias uhvati svako sree gradjansko, kad gleda sa zida taj plameni mctci, tu krvavu borbu, kad sluia uz lelck zvona, klctc, jauk, stenjanje kror nod. Muikarci stojc razredieni po cehovima pod oruijem kod Kame-ni- h vrata, dekajudi, da provale, bu-de li sile, samo njcmacki postolari duvaju svoj brijeg kod potoka sami. Kad Ivan udje Kamcnima rati ma, zaokupc ga oruzani gradjani. — Ti, I vane? — Otkud ? — Sta nosiJ to dijete? — Ranjen si! — Dric li sc naJi? — Tvoj mlin gori. — Gdje ti jc otac? Gdje majkt — Otac? Majka? — odvrati mladid dcirterno — pod pcpclom mlina mrtvi, da, dragi judi, mrtvi. Sve sam izgubio, samo to псмпо ccdo, to vjerno pseto osta mi na svijctu, za njih traiim sad utodiita. — Prokleti krvnici! — kriknu mesar VaJaJ, lupiv sjekirom u ze-mlju — zaito stojimo, zaJto dc-kam-o? — Da, zaito dekamo? Udrimo i mi! — uzbjesniic sc Ijudi, i oitro oruije zazvcknu na taracu. — Stanitc! ,— zaustavi ih pisar Tomo — takva je zapovijed, tako jc uglavio sudac sa Zivanom. Mi astkoojimvoraztui , ndaavablrca.nimo zidine svoje — Pisaru! — okrenu se Ivan k Tomi. — Uzmi to dijete! Dri gi' Ne mogu dalje! Rana me pede - i pruiiv Isu pisaru. klonu na ki men kraj vrata, spusti lice u db nove i uzdahnu kroz plad: — Sve propalo, se! Oh! Ou moj ! Majko moja ! Da mi jc mrije ti, da mi je mrijeti 1 — Al red ipak — upita ga Va — Ne pitaj ga, kumc — zakrdi mu pisar rijed — vidif, da mu ide krv. da ne moic. Potraiitc r dje vrada. — Pusti. Tomo — mahnu mlinar rukom — bit dc bolje. AI dobn Ijudi, recite mi. vidjeste li Jclu Benkovidku? Da je potraiimo Evo. tomu jednomu djetcru, mojoj Isi, treba zaklona. gola je. — Na zidu je Jela, vidjeh je malo prije — viknu jedan iz dete — K njoj me povedi, Tomo, k njoj ppnesi dijete — dahnu mladt mlinar i klonu bcz svijesti natra Ike. U hip badsc gradjani koplje i poncsosc mlaca u stan tomiari "Kamenih vrata". Tomo pako kre nu traiiti Jclu, da joj prcda Isu Ljuto i milo plakate mala, liuto i muklo kucahu zvona nad nesretnim gradom. (Nastarit dc se) o da 1683-- . kada sa turske snagt rnnoga nasclja istocno od toga mje-sta gotovo unibili. Cudna jc sud-bin- a. Tursko opsjedanjc glavno grada Austrijc stvorilo je uvjete, da sc na ganJtima nasele bjegunci vedinom iz Hrvatske Zahvaljujudi njemu, tu je n ikJa. rasla i crala na- Ja kolonija na Dunaru. Od mrazi druge opsade ona se tiJc nije mo-gla oporaviti. Poslije pobjede kr-Jdans-ke vojske 1683 u opusroJc-ni- m mjestima oko Beda r.aveljivi ni su seijad iz Juine Njemacke Hrrati, oslabljeni brujdano I po-mijeta- ni s Nijemdma. gubili tu sve rile jczik. obidaje i narodn srijest i postajali Nijcmd . . . Prof. IVO BRABEC (PreJtampano Ir fatice") |
Tags
Comments
Post a Comment for 000089