Jedinstvo, March 16, 1956

              трурцрЈРЈРРШ
г Ш Ш ш Н Ш В Г
JU60SLAVENSK0-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. III. NO. 22 (644)
$a yaMsiG4u& atatnJzili њоЈгмЛа!
mirovnog
pokreta posjetii ce
Otfawu 19. marta
Toronto. — Vrse sc poslje-dnj- e
pripreme za posjet Ot-ta- wi
na 19. marta, da se dla-novi- ma parlamcnta podnese
prijedlog da Kanada pred-lo- zi zakljudenjo medjunaro-dno- g
ugovora za zabranu
pokusa nuklearnog oruzja.
U delegaciji de biti pojedinci
i predstavnici raznih orga-nizaci- ja
iz Toronta, Montre-al-a
i drugih gradova.
Govoreci o tome Bruce
MiWIeburgh, sckrctar Ka-nadsk- og kongresa mira je
rekao, da su se sve glavne
radnidke (sindikati) i far-mcrs- ke organizacije izjasni-l- e
za zabranu atomskog oru-zja.
To su udinila i razna
vjerska tijela, te Zakonoda-vn- c
skupstine provincija Sas-katchewan
i B.C.
Uskoro ce se sastati spe-cijal- ni komitet UN za razo-ruianj- e, koji se sastoji od
prcdstavnika detiri velike
driave i Kanade. Tom prili-ko- m Kanada trcba podnijet!
rczoluciju za zabranu ekspe-rimcna- ta nuklearnog oruzja.
U vezi sa odtaskom dele-jcaci- je
u Ottawu ovdje (u
Torontu) do se odrfati kon-fcrenc- ija
o razoruianju.
Konferencija ce zasjedati
17. i 18. marta u King
Edward hotelu.
(Svjetsko vijece mira se
sastaje na izvanredno za-ajeda- nje u Stockholmu
S—9 aprila. Na dnevnom
redu ce bit! mo jedno
izralena
zbox
kao
i
St. vlada doSla tesku
prema
U
traZI na taj korak.
sama
zbog
to
Evo najnovijih glasova u
diplomat-ski- ll trgovinskih odnosa sa
N.
Colin sisie-fcrs-ki dlan fedcralnog parla
na
ieneva. — U
je izda-n- o
kale, da "Kina ne
se kinesko-amerid- ki nastave
ritmom, kao Sto
ne pristati da te
iskonste Kao
spredavanje Ki-ne
vrsi svoja
U se zatim
da
For--
TORONTO, MARCH 16, 1956
Nauccnjaci zboff
povccanja radijacijc
Waxhington. - Na
ciji ufenjaSca iz 12
{ zabrinutoot
poelan]a radiiarije naMa
le ekplozija nuklearnog
Apel medjunarodnog
za mir
i zastitu djece
Toronto. — Mrs.
Theodore se poratila sa
mitinga stalnog medjunaro-dnog
komiteta majki u Lau-sanne,
Svicarska, odrzanog
koncem februara. Mrs. The-odore
zastupala Kanadski
komitet majki i izvjestava
da su mitingu prisustvovali
predstavnici shdnih
u 62 zemlje.
Konferencija je
deklaraciju o zaStiti djece
od opasnosti rata. U dekla-raci- ji
su izlozene
potrebne za oduvanje
Posebno je naglasena uloga
organizacije UN.
Upuden poziv pojedi-ni- m ienama i ienskim orga-nizacija- ma
u svim zemljama
da suradjuju u
ciljeva istaknutih
razoruzanje.)
Kanadski kongres sa-opd- ava da se u provincijama
Alberta Manitoba organi- -
posjeti dlanovima Za-konodav- nih
sto je to vec udinjeno — sa
dobrim rezultatima — u B.
C. i Saskatchewanu.
zahtjevi diplomat--
skih trgovinskih odnosa
sa N.R. Kinom
OTTAWA. — Laurentova je u
donekle smijeSnu situaciju sa svojom politikom
intercsu je Kanade i svjetsko? mira da se sto
uspostave diplomatski i trgovadki odnosi sa Kinom
i zato kanadska javnost da sc podje
I priznaje vainost normalizacije odnosa sa
Kinom, ali pritiska Washingtona ne osudjuje se da
uradi.
prilog uspostave
i
R. Kinom:
Cameron,
2enevi
suverena
oblasti
ingtonu. Na pnmjer,
Pearson kolege
uvjereni da NR
bio pravcu rje-sen- ja svjetskih
AH dini zato sto
jednom { poklapa
rekao: "Kanad- - tikom."
ska vanjska politika je samo Profesor Hig-refleks- ija (odraz) politike gins, Kanadjanin, sada
(Nastavak 3)
Kina nezadovoljna stanjem атепбко-kinesk- ih
pregovora 1ш
Pekingu i
istovremeno
kinesko saopcenjc, u ko-m- e
mo- le pristati da
pregovori
ada5njim
moie SAD
pregovore in- strument za
da
prava nad Formozom".
saopdenju ka-2- e. SAD povedav&ju svo-j- u djclatnost u
FRIDAY,
zabrinuti
konferen
atnmkih tr-mal- ja
uslijed
oruija.
Florence
je
komite-ta
usvojila
mjere
mira.
je
ostvarenju
u deklara-cij-i.
pitanje:
mira
i
zuju
skupstina,
i
Kini.
prije
vlada
gosp.
i njegovi su
bi priznanje
Kine korak u
problema.
to se sc ne
mcnta mitingu u sa ameridkom poli-Toron- tu je
Benjamin
upo-ko- je se odredjuje u Wash- - na st.
u
se
moze i ponovno istide odbi-jan- je Kine da prizna pravo
SAD da zakljuduje bilo ka-ka- v
sporazum sa Cang Kaj
Sekovom vladom.
U saopdenju se sporazum
izmedju vlade na Formozi i
SAD "o uzajamnoj pomodi"
naziva ilegalnim i podvladi.
da on predstavlja glavnu
prepreku u sadalnjim kine-sko-amerid-kim pregovorima
u 2enevi. koji traju ved se--i dam mjeseci.
WP чвдри ЧР
5c
CCF VLADA SASKATCHEWAN
PODUPIRE PRIJEDLOG
"UVJERENI SMO DA NAROD
MOzE POSTICI MIR"
REG1NA. — Na 9 marta delegacija od 60 ucesnika
pokreta za iz raznih mjesta provincije Sas-katchewan
posjetila je dlanove provincijalne vlade i Za-konoda- vne skupstine sa pozivom da se izjasne za zabra-nu
pokusa atomskog oruzja.
Govoreci u ime CCF vlade ministar prosvjete V. S.
Lloyd je rekao, da je njezina politika "stalna opozicija"
pokusima atomskog oruija. je avoje stanoviste
obznanila u provincijalnoj Zakonodavnoj skupstini i na
drugim mjestima, rekao je Lloyd.
Ostali dlanovi vlade i Za-konoda- vne skupstine su izja-vi- li da de podupirati usvaja-nj- e
rezol'ucije za zabranu a- -
tomskih pokusa, medju nji-m- a premijer Douglas te mi
nistry J. H. Sturdy 1 J. V.
Burton.
Kao sto je poznato, Zako-nodavn- a skupstina Saskat-chewan- a
se prosle iodine iz-jnsn- ila za razoruianje i mir-n- o rjeSavanje medjunarod-ni- h problema.
Harry Gibbs, predlagad
proslogodisnje rezolucije je
delegaciji rekao, da on sma-tr- a da bi naudenjaci trebali
proglasiti strajk protiv upo-treb- e atomske energije za oruije i njeno koriStenje u
miroljubive svrhe.
Predsjednik Zakonodnv-n- e skupstine Tom Johnson je
izjavio: "Ja ne mopu da i-d- im zaSto nije токисе udi-ni- ti kraj nesporazumima iz-me- dju naroda. Ja smatram I da svatko mo2e poduprijeti
Novi za uspostavu
BBBНBH'--,ffVВBВВВBВВHВВ (КК- - iј 1-LJb-bbbbI
јник 'ЈН
н ј(9ШШ
ГгМ federalnim parlementotn
e nalazi resolucija za priznanje
Kine I raxritak triroTine a njom
I ostajim acijtkim zemljama.
RezoliKijn je predloiio liberalni
poalanik Elmore Phillpot ix Van.
courera (na alki).
PRICE PER COPY
obranu mira
Vlada
ciljeve ove organizacije (po- kreta za obranu mira) bez
obzira na politidku pripad-no- st ili klasni polozaj u dru- - stvu."
Ministar prosvjete Lloyd
je takodjer napomenuo, da
se provincijalna vlada Sas-katchewa- na izrazila za pri-znan- ja NR Kine.
Dalje je rekao da "Sas-katchewan
spada medju
najvede proizvodjade hrane,
a hrana je mocno oruzje za
mir. Cak 1 sa sebiCnc todke
gledista mi smo mnogo zain-teresira- ni
u druge predjele
svijeta."
Od liberalnih dlanova Za-konodav- nc skupstine delc-gaci- ju je primio samo T. R.
McNutt. On je kazao, da je
on za to da sc obustave a-tom- ski pokusi ako de to udi-ni- ti
i Sovjetski Savez. Pod- - vukao je, da je udestvovao u
dva svjetska rata i ne 2eli
da vidi tredega.
Mrs. Mabel Hanway, pred-sjednik
mirovnog vijeca Sas-katchewa- na (Saskatchewan
Peace Council) je izjavila
zadovoljstvo n a d prije-mo-m dclcgacijc u Zakono-davnoj
skupStini. "Uvjereni
smo da narod mo2e postidi
mir", rekla je ona.
Toliatti p red laic da
Italija zakljuci ugovor
nenapadanja sa
SSSR
Rim. — Komunistici vodji Pal-mtr- o ToIiatti je predloiio da Ita
lija zakljuci pakt nciupadanja sa
So vjctikim Sirzom. On je kazao
da Rim i Moskva mogu vrlo bnto
dexfi do kontakta radi zakljuenja
takvog pakta.
Toliatti se upravo porratio iz
jMoskve, fjdje je prisuitvovao dva- -
deietom kongresu KPSS.
BEOGRAD. — U od 1. marta "Borba" je obja-vii- a
izvjestaj svog spccijalnog dopisnika na Cipro, koji
Sekspirovom rekli su na Cipro:
"You are welcome, sir, to Cyprus . : . — "Dobro
dosli na Cipar, ser!"
Medjutim, nas nekoliko putnikakoji smo jednog od
posljednjih dana februara aWonom u
poprskali su naj prije nekom antimalaridnom tekudinom,
pregledali nam zatim prtljagu. zapitali za valutu i udti-v- o
ukorili, sto smo doputovali necijepljeni protiv
boginja.
Pozdrav iz Otela poieljela je, ovaj puta nama, na-slov- na strana jednog- - turistidnog prospekta o otoku na
kome je Dezdemona bila ubijena, blizu kojeg je, joi
xnorska piena rodila, navodno, Iju-ba- vi Afroditu. Samo, tko telko da
Tito kaze da zapadne ideje
ugrozavaju razvitak soci--
jalizma u Jugoslaviji
Umro je Boleslav
Bjcrut
Iloleelav Hjerut, pri ekretar
I'oljtke ujedinjene par-tij- e
i bivJl prrdijdnik Poljkr
umro je u Moakvi proilojj pone,
djeljka (12 marta) od м-tan- e
boleitti.
mrt Je teiak gubitak
za polJHki narod. Lao i za fitavi
odjalUtKki nkret.
Bul?anjin i Hruscov po- -
sjctit ce Dansku, Svedsku
i NorveSkn
Stokholm. — Predsjednik
svedske vlade Tage Erlan-de- r
potvrdio jo namjeru, da
za vrijeme svog posjeta So-vjetsk- om
Savezu pozove so-vjets- ke
rukovodioce, premi-jer- a
Bulganjina i Hrusdova,
da posjete Svedsku. Pred-sjednik
svedske vlade posje- -
tit ce Sovjetski Savez pot-kr- aj
ovog mjeseca.
Sovjetski rukovouloci ce
posjetiti Svedsku vjerojatno
u isto vrijeme kada i Dansku
i Norve§ku, ali jc' odrcdjiva-nj- e
todnog datuma prepuste-n- o
sovjetskim rukovodioci-ma- .
Posjet danskop premijera
u Moskvi
Moskva. — Danski prem-ijer
Hansen zavrsio je svoj
posjet u Moskvi. Na veli-ko- m
prijemu 10 marta naz-dravlja- lo
so dobrim odnosi-m- a
izmedju driava,
Zcnevskom duhu i za zdrav-Ij- c
predsjednika USA Eisen-hower- a.
Hansenov posjet smatra
se vrlo znadajnim i doprinje-t- i
do daljnjem razvitku do
brih odnosa izmedju Sovjet-sko- g
Saveza i Danskc.
U nekim krugovima oso--
bito je uodena dinjenica da
je Hansen posjetio Moskvu
u svojstvu predsjednika vla-de
jedne driave, koja je dla-nic- a
Atlantskog pakta, ali i
vlade, kojom rukovodi So-- i
cijaldemokratska p a r t i j a I
Danskc. Prema nekim tuma- -
nica Fishera, urednika
"Narodnog za o-duzi- manje gradjanstva,
McCarran zakonom. Parnica
vodi u federalnoj zgradi
stare poste na Adams i
Dearborn na drugom
u fedcralnog
sudca Perry.
Prvi parnice jo u gla-vno- m
odabira-nje- m
porotc.
PET NA OTOKU POD OPSADNIM STANJEM
broju
glasi:
Otelu
stigli Nikoziju,
malih
mnogo prije, bolicu
danas dolazi ovamo,
radnitke
Njecova
aTJeULi
dviju
zauzet
OPASNOST OMLADINU
"New Логк Times" u broju od 14. marta objavio je
izvjestaj beogradskog dopisnika o zasjedanju Cen-traln- og komiteta Savcza komunista Jugoslavije u Beo-grad- u.
U dopisu se kaie da je predsjednik marsal u
referatu ukazao na opasnost zapadnih ideja i utje-caj- a, koji ugro2avaju "razvitak socijalizma i pravilni
odgoj jugoslavenskih gradjana."
je pozvao Savez. ko- - , - —
munista Jugoslavije da suz-bij- a
te ideje i utjecaj, oso-bit- o
medju omladinom. Om-ladi- na zasticcna
od "destruktivnih" zapadnih
ideja koje "prodiru u drus-tve- ni
zivot Jugoslavije", re-kao
je Tito.
je pi'i sastanak Cen-tnlno- g komiteta Saveza ko
munista poslije obnoye prija-teljsk- ih
odnosa isuradnje sa
u junu 1955.
Tito je rekao, da se zapa-dnjad- ki utjecaj u jugosla-vensko- m iivotu od-m- ah
poslije prekida sa SSSR
i zemljama narodne demo-kraci- je
1948,
Rekao jc i to, da je poslije
prekida uslijedila "demo-kratizacij- a" Jugoslavije i o-su- dio je "staljinistidke forme
vlndanja".
Tita je slijedio Aleksan- -
Rankovic, koji je nagla-si- o
pravilnost programa Sa-veza
komunista koji usVojen
1952. godine.
Rankovic je raportirao da
Savez komunista 621.-80- 6
dlanova. U prosloj godi-n- i
primljeno je 21.889 novih
dlanova, a iskljudeno 31,181.
denjima ovo znndi izmjenje-n- o prilaienjc i ocjenu pri-padnis- tva Danskc Atlant-sko- m paktu. Po staroj ocje-n- i
pripadanje paktu
je oznadavalo nepnjatelj-stvo- .
se da
pripadanje driava ovoj ili
onoj vojnoj grupaciji ne trc-ba
da bude smctnja za po-boljSa- njc medjudr2avnih
Chicago. — U ponedje- - stranu je bio Starleiper iz
Ijak, 5. marta, podcla je par-- Pittsburgha, "examiner", ili
Leo
Glasnika",
na
I
se
St.,
dan
bio
DANA
ZA
svog
Tito
svom
Tito
mora biti
Ovo
dar
ima
ovom
Sad izjavljujc,
istraiivnd onih kojisu udinili
molbc za gradjanstvo.
Svjedok je izjavio da se
bazi optuibe pod Walter osobno ne sjeca kakova Je
spratu, sudnici
SSSR-o- m
osjetio
odnosa.
procedura bila za vrijeme
ugradjivanja Leo Fisher, ne-g- o
po rekordima vidi da je
Leo Fisher dobio gradjan-stvo
nakon se povratto s pro
kooceanskc sluibe u vojsci
Sjcdinjenih Driava za vrije- -
Drugog
koji "anarhiju",
"sabotafu" u odabiranja ia- - vierovao.
I svjedok tuiiteljsku se.
de mnogo baviti mitoloskom i svakom drugom proilo-Jd- u,
pa i Sekspirovim junacima. kada ga ved na prvom
koraku sadekuje jedna uzbudljiva, na nadin drama-tidn- a
stvarnoet.
A ona podinje ved na Izlazu iz aerodrome,
opasanog bodljikavim iicama. I i smo kroz
poslije svih onih formalnosti, koje tog ntsu bile na-li- k ni na ita izvanredno. Za namase ram pa spu-stil- a, a pred njom je ostalo nekoliko automobila, okru-ieni- h policajcima, koji ih pregledavali I detaljno kon-trolir- ali putnike i njihove isprave.
Do Nlkozije ima nekoliko kilometara. Svud naokolo
vojni magazinJ, barake, radloantene, ograde od bodlji-kav- ih ilea prepreke, i poneko stado ovaca, kao doda-ta- k idili na jednom velikom ntvrdjenom otoku, na kome
vojnici — Uko nije ratno vrijeme — idu s oruijem na
goto ( Nastavak na str. 3 )
I OcEKUJE SE POSJET
! VELIKOG BROJA
ISEUENIKA
Split. marta, (Tanjug) - --
Hrcrru mlurmjcijama Matice ic-Ijcni- ka
Hnatske, oc godine
Jugoshviju posjetiti clik broj isc-Ijeni- ka
iz svih krajeva svijeta. Naj-vis- e
Ce ih stiti iz SAD. Cilea i Bel-gij- e,
a oCckuje se i veda grupi isc-Ijeni- ka
iz viJc zerrulja Juine Amc-rik- e
i iz Australije.
Iz SAD najavljcn jc dolazak oko
1000 iseljcntka, koji pojedinifno
ili u grupama stizati tokom cijclc
godine. To su ve6'nom dlanovi pa.
triotskc organizacije Hrvauka
Iiratska Zajcdnica."
Predsjednik Kluba prijatclja no-- e
Jigoslavije u zapaJnoj Austratiji
Stjepan I'crica, koji se sada nalazi
u posjeru starom kraju, takodjer
je пајамо dolazak vedeg ise-Ijeni- ka
iz Australije. To isto udin'ili
su i uglcdni iscljcnici iz Delgije
Ivan Zuielj, podpredsjednik udru
ienja "Slobodna Jugoslavija" i
Munib Milak, sekretar ovog uJru
ienja, koje okuplja njjedi broj Jse-Ijeni-ka
u Dclgiji.
Sada na cijelom (critoriju Dal.
madje u toku formiranje kotarskih
i opdinskih odbora Matice iscljeni
ka. Ovi odbori uspostavit de s sc-Ijenici- ma,
koji stiiu u Jugoslaviji,
neposredni kontakt.
Dobra zctva za INCO
Cltl profit International.
Nickel Co. u proSloj Kodini lino-i- o
je 91 milijun dolara ili 24
milijuna siSe nero u 1931. Sudjenje uredniku „N.G."
Tuziodka strana je tvrdila
da je Fisher "lagao" kad je
rekao da nije bio dlan Komu-nistidk- e partije SAD kod u-gradji- vanja, ali rckord i&-traiitc- lja nije pokazao da jc
takovo pitanje bilo postav-Ijcn- o,
ncgo je bilo postavlje-n- o pitanje da li molitelj vjc-ru- je
u organiziranu vladu,
na sto je molitelj odgovorio
da vjerujc, da H vjeruje u
Ustav Sjedinjenih Drfava,
Jme svjctskog rata, i ; ltd. Pitanja su takodjer bila
ljudi su dobili dasni od-d- a li vjeruje u
pust iz Armije imali su po-- I itd., sto moli- - Nakon porote i godniie uvjete za utrrad teli. dakako niie
prvi za I niti Parnica se nastavlja. Dobro dosli na Cipar, ser !
se
svoj
visestru-k- o Pros njih
puta
narodito
su
i ж
vs.
ie
dc
broja
je
rREGL13 ПОСЛПЈАЈЛ
Naaljednik epUkopa Maka-rio- a
na Cipro epUkop rhotioe
e zakleo iaata-- tt tamo irdje
J on (Макагнч) prevtao".
Grikl premiier Karamanlia Je
xatraito атеНгка podrtka. A-mer- Wkl od girtor je bi Uraz
"ainpatije", Sto je niinlo ame- -
rUki ambaaador Ateni Cater.
diJi CaJinon. To je proarrolifo
aSttbaotenaDep1 arptrmoetenst tejeunaLotondoUnjaav.
U da SjeL Driave ne podopira
Bi jedno ni droro Mrvnn. To j
oxloroljilo Crke.
BritarukJ paHamenat je do--
▼Udia politika na dpra
a 317 prrna 222.