000195 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
h liyumi н-1- Ш ЧЈЦИЧЏЧ i umi џ&тмтчттл Ore godine sUrimo 25-godi2n- Prri broj "BORBE"-l- iUjicu radnikјаaра&i1атeепeвlкjоa-кkапaа1бкi- zе JugoelaTijeprongKreasniarndie —£taimia&pea.o je 2. norembra 1931. jrodme a Toronto. -- BORBU" je 1956. luudijedila "SLOBODNA MISAO--I- it ргоггЈп1ћ kanadakih HrraU — i "PR A VD A", liet procrcelrnih kanackJuh Srba. "SLQBOD-NA- " MISAO- - I --PRAVDA- su bil zabranjene a julu 1940. xbo aatiratnog tanovUta. U decembru 1940. po?eo j iiUrit progreeivni list kanadekih Hrrata "NOVOST I a mahu 1941. list prograuntih kanadskih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u julu JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST 1942. lis progresirnih kanadkih Slorenaca "EDI.N'OS T. U junu i1o94k8. uj"edXinOili V—OoStaTdaI"i,rlari"S"RJEPDSIKNISTGVLAOS"..N'IK" I "EDI-N'OS- r VOL. VIII. — NO. 49 (671) TORONTO, FRIDAY, JUNE 22, 1956 PRICE 5 PER COPY Zabranjen ulaz slavenskim kulturnim radnicima dok izdajnici dolaze po volji U Kanadu ne mogu doci slavcnski kulturni radnicl, ali izdajnici slavenskih na-rod- a, koji su u ratu slufili njemadkim faJistidkim oku-patori- ma mogu da dolaze po miloj volji. Takav zakljudak name-d- e zabrana ulaska dvjema slavenskim kulturnim dele-gacijam- a, jednoj iz Cehoslo-vadk- e, drugoj iz Ukrajinc, na jednoj strani, a pu§tanje u zemlju faSistidkog "vojvo-de- " Jevdjevica i petljurov-sko- g "premijera" Ukrajinc, na drugoj. Vrata Kanade su zatvore-n- a onima koji dolaze sa nn-mjero- m da Sire slavensku narodnu kulturu i jadaju ve-z- e prijateljstva izmedju Ka-nade i slavenskih zcmalja, a otvorena su Sirom onima koji dolaze sa svrhom da propagiraju mrznju izme-dju Kanadjana i Slavena i pozivaju na novi rat. Prema vijestima iz Otta-w- e, federalno ministarstvo imigracije je odbilo ulazne vize dehoslovadkoj kultur-no- j dclegaciji od devet dla-nov- n, koja je imala namjeru da prisustvuje na "Cehoslo-vadko- m Danu" u Torontu u nedjelju 21. juna. Delega-cij- a je takodjer namjerava-l- a da posjeti Montreal, Ha-milton, Niagara Falls, Fort William, Calgary i druga mjestn. Ulazno vize su odbijene i ukrajinskoj kulturnoj dele gaciji, koja je dolazila na proslavu 100-godisnji- ce ro- - djenja vclikog ukrajinskog piscn Ivana Franko, koja ce se odriati u Winnipegu 1. i 2. jula. U medjuvrcmenu zlogla-sn- i "vojvoda" Jevdjevic slo-bod- no vrSljari po Kanadi, odrzava politidke govore, u kojimn dak napada zapad-n- e drin ve, ukljudiv Kana-du, zbog "popustljivosti". Amcricka Stampa za razmjenu posjeta New York. — List "N. Y. Herald Tribune' zagovara razmjenu posjeta izmedju sovjeiskih i nmeridkih dria-vnik- a. List kaie da bi siste-mats- ko americko odbijanje takvih posjeta "omogudilo nekima da tvrde. da Zapad takodjer stavlja icljezni za-sto- r". SSSR nudi Epiptu vcliki zajam Kairo. — Sovjetski mini-st- ar vanjskih poslova Scpi-lo- v ponudio je Egiptu za-jam od 1,200.000.000 dolara za izgradnju velikog hidro- - elektrinog projekta na ri-je- ci Nilu. ' Sovjetski Savez jv tako-djer izrazio gotovost da Egiptu pruii ekonomsku i tchni£ku pomod za izgrad--1 projekata. Ostavka turskop ministra vaniskih nnslnva fokm Faud КегпУ roJnio iei с1а%1в. I aLaaiaKaiBattiiJiH I laaaalaKaaaaaaaaaWaaaaMaaalSaB аНУаааВаШН11Ш2 { .LaaaBBfeaiLaaaVLiLaaal . --i£HKKtH7ввв BaaaKBflaaBalaaiaV vLVCaalHlaaaaBaaaHilaft W LB jttirkeodmnicl £laaneazdu'klphroiulleaven-gkio- dh in npoo!ion2ailipmriilikvoimjenaecvojnea pogsrjoehte tueliSkootg ukrajin-ko- g piitca Ivana Franko. Na tHci ee vide uredniri dtaju ukrajinekih IUto%a iz Kanade i Jedan Ukrajinac iz Urugaja. Г delegaciji Je bio i urednik "JedinsHa. Tko je ubio Ljubomira Miskovica? Hi se sam ubio? Kako piSe dnevna Stampa u Hamiltonu je umoren no-vi doseljenik Ljubomir MuS-kovi- c, Hrvat, star 41 godinc, u Kanndi od 1953. Njegovo mrtvo tijelo na-dje- no je na hamiltonskom groblju u spaljenom stanju pa ga je teJko bilo prepoz-nat- i. Razlog ubojstva je nepo- - znat. Policija iskljudujc po-kuS- aj pljadke, jer mu je na ruci nadjen sat vrijedan 200 dolara, a u dzcpu 1G0 dolara u novcu. Udinjeni su neuspjeli po-kuS- aji da se ubojstvu dade politidki znadaj, jer je MiS-- Saskatchewan., pobijedila CGF, Quebecu DuplessiSi Brunswick konzervativci U ponedjeijak 18. juna odriani su provincijalni iz-b- ori u provinciji New Brun- - jswick. Natjecali su se samo ] konzervativci i liberali. Po-nov- no su konzer-vativci, koji su dobili 51 posto glasova t 37 mjesta u Zakonodavnoj L-iberali su dobili 47 posto glasova i 15 mjesta u Skup-Stin- i. U srijedu 20. juna odria-n- i su provincijalni izbori u Quebecu i Saskatchewanu. U Quebecu je ponovno koji je dobio i vBe glasova i vile mjesta u Zakonodavnoj skupstini nego u prollira iz-bori- ma. Duplessisova partija U-ni- on Nationale ce imati 72 cJana u Zakonodavnoj skup-Jti- ni (od 93), liberali je-- dan nezavisni i 1 je jo5 ne-odred- jen. U staroj skupstini Du-ple&sis- ova partija je imala 65 poslanika, liberali nezavisni 1. kovid "strasno mrzio komu-niste- ". Policija je izjavila da Miskovic nije udestvovno u nikakvim politidkim aktiv-nostim- a i da se malo zna o njegovu iivotu u Jugoslaviji. zivio je Izvrsena je Na tijelu nije nadjeno nikakvih rana ili tragova udaraca, a u ieludcu je nadjena dasa gasolina. Lijednik koji je iz- - vrSio misli da je on sam popio gasolin. Otuda se porodila sumnja da je podinio samoubojstvo. Me-djuti- m ostaje nerazjaSnjeno kako je mogao da sam sebe spali poslije smrtir U opet u u New pobijedili skupstini. pobijedio Duplessis, 19, 22, povu6eno. autopsija. autopsiju Prema tome, liberali su jizgubili 3 mjesta. Od radniekih (Radni£ka progresivna partija) i so-cijaldemokra- tskih (CCF) kandidata nij. zabran ni-tk- o. Propala su takodjer i dvojica nacionalisti£kih kandidata. Istog dana odriani su iz- bori u provinciji Saskatche-wan. Prema nepotpunim poda-cim- a CCF ima 37 poslanika a predvodi u jednom izbor-no- m okrugu, liberali imaju 10, predvode.u jednom ok rugu, socijalkrediteri imaju 3. Izbori u jednom okrugu su odgodjeni. CCF je dobila oko 50 po- sto glasova (prema 54 u proslim izborima). Liberali su izgubili jos i vise. I jed-ni- m i drugama glasove je oduzela Socijalkredit par- tija, koja je ovaj put imala kandidate u sva 53 okruga. Medjutim, socijalkrediteri su raiunali na mnogo vedu pobjedu. Posljednji dani Tifova boravka u SSSR-- u UTVRDJENA SVESTRANA SURADNJA Jugoslavenska driavna dclegacija na 6elu s a predsjednikom Titom za-vr§i- la je svoj posjet u So-vjetsk- om Savezu. Rezultat posjete Je zbli-ien- je dviju zemalja, po-veca- nje suradnje na svim poljima, kao i u rjeSava-nj- u medjunarodnih spo-ro- va u cilju osiguranja svjetskog mira. Obnovljene su veze i suradnja izmedju Komu-nistik- e partije SSSR i Saveza komunista Jugo-slavij- e. O obnovi pailijskih ve-z- a izdan je posebni komu-nike- j. Kako javlja dnevna Stampa, dvije partije su se slozile da ce suradjivati u razradjivanju "socijali-sti£k- c паибпе misli" i stvaranju §irokog ujedi-njeno- g fronta, koji ce po-red komunista i socijalista uklju6iti i sve druge pro- - gresivne elemento Na mitingu 80.000 mos-kovlja- na u Dinamo stadi-on- u predsjednik Tito i Nikita HruScov su istakli identinost sovjetskih i jugoslavenskih ciljeva i ideja. "Nnse prijateljstvo je zasnovano na zajednikim ciljevima i uzajamnoj su-radnj- i", rekao je Nikita Hrusov. "Mi smo lako nasli za-jedni- dki jezik i medjuso-bn- o razumijevanje", ka-za- o je predsjednik Tito. "Zalosna stvar koja se dogodila 1918.", rekao je Tito, "je bila posljcdica misljenja jednog covjeka i zloCestog klevetnnja i iskrivljivanja onoga §to se stvarno dogadja u Ju-goslaviji". "Mi nismo izdali stvar za koju smo se borili pod vodstvom паЗе Komunisti-fk- e partije", kazao je Tito. U svom govoru HruS-cov je takodjer naglasio sohdarnost svih socijali-sticki- h zemalja. On je re-kao da "noma sile na avi-jet- u" koja ih mo2e raz-dvoji- ti. Neprijatelji nisu uspjeli da iskoriste privremeni pocjep izmedju Jugosla-vij- e i SSSR kako su ielili, rekao je Hrusiov. U kanadskom gradi-c- u Stratford (Ontario) otvoren je 18. juna pet! fodiinji Sekspirski dramski festival sa ko-mad- om Henry V. Otvaranju su prisus-tvovali dramski kriti-ca- ri vise od 100 kanad-ski- h i americkih novina i casopisa, koji veoma U Kremlju je odrian veliki prijem u cast Tita, kome su prisustvovali i zapadni diplomati i novi-nar- i. Na prijemu je doslo do izmjene prijateljskih ri-je- ii. Kad je ameridki ambasador Bohlen Hru§-6ov- u rekao da Sjed. Dria-,v- e i SSSR dijeli samo uski Beringov tjesnac, Нгиб-£o- v je odgovorio: "Mi de-mo biti prijatelji. J a 6vrsto vjerujem da de to biti". Jednom prilikom Нгиб-do-v je pogledao marsala Zukova i nazdravio "ne-zaopsleno- sti" svih тагба-la- . "Neka bi ministri obra- - ne postali ministri mira". dodao je Zukov. Tome se prikljudio predsjednik Tito sa rije-dim- a: "Neka bi se mini-stri obrane posvetili uz-gajan- ju pilica". Poslije potpisa dvaju dokumenata jednog o su-rad- nji izmedju sovjetske i jugoslavenske d ri a v e, drugog o suradnji partija, predsjednik Tito je po-dijcl- io najviSe jugoslaven-sk- o odlikovanje, Orden Slobode, maralu zukovu za njegovu ulogu u orga-niziran- ju sovjetskih oru-znn- ih sila u Drugom svjet-sko-m ratu koje su pomo-gl- e "oslobodjenje Jugo-slavi- je od fasistidkih oku-patora- ". U uiazuhvalnom go-voru marsal Zukov je iz-jav- io : "Ja sam uvjeren da ce narodi Sovjetskog Saveza i Jugoslavije ici ruku pod ruku za mir i socijalizam. Mi demo uciniti sve mo-gu- de da se osigura mir u svijctu, ali ako bi nam rat bio namctnut, mi demo biti zajedno ramc uz ra-m- e kao 5to smo bili u pro-slo- m ratu u borbi za do-br- o dovjedanstva". U vezi toga strani no-vin- ari su salijetali jugo-slavensk- og ministra vanj-skih poslova Kodu Popo-vic-a sa tendencioznim pi-tanji- ma, a on im je odgo-vorio: "Sto se toga tide, ja se nadam da ne ce biti rata u buducnosti". Otvoren sekspirski festival u Stratfordu pohvalno ocjenjuju predstavu. Znacajna strana ovo-Sodisnj- es: festivala (za r&zliku od ranijih) je to sto sve glavne uloge igraju kanadski glumci. Kritidari su narocito pohvalno izrazil; o fran-cusko-kanads-kim glum-cima- u aaaV .ВвНВНвввВ flBaw 'iia aB вЛЈИврХг # Нр В1Квк),нак)а4ш ,faH СН к Hte'' Т 'лаввввЕг ава1 aaaaaaaaaaaVaW4 Ш aVauaaaaaaaaaH 19. таја и Peking je doputuvala juRonlavenka omladinka deleKa- - cija. a lid: Do?ek delrRacije na aerodromu. 17 redini Je Milijan ХеогЈЛ, odja deleRacije. TALIJANSKi I FRANCUSKI KOMUNISTI KRITIKUJU I STAUINA I SADAsNJE SOVJETSKE RUKOVODIOCE Javlja se iz Pariza da je Politidki biro Komunistidke partije Francuske objavio izjavu u kojoj se osudjuje Staljina i kritikuje sada§nje rukovodstvo sovjetske ko-munistidke partije u vezi Hrusdovljeva govora o Sta- - Ijinu. Slidnu izjavu udinio je nekoliko dana ranije tali-- janski komunistidki vodja Palmira Togliatti. U svojoj izjavi francuski komunisti izmedju ostalog ka2u da je "Staljin mnogo puta povredio sovjetsku za-- konitost. On je primjenjivao nasilje prema borbenim ko- - munistima. On je prekrSio partijske principe i sluedi se nedopustivim metodama nanio veliku gtctu Sovjet-sko- m Savezu i medjunarod-no- m komunistidkom pokre-tu- ". U isto vrijeme oni kriti-kuje vodstvo Komunistidke partije Sovjetskog Saveza ATOMSKE EKSPLOZIJE ONEMOGUclLE NA PACIFIcKOM 0T06JU New York. — Sezdeset i tri hiljadc stanovnika Bi kini i Eniwetok otodja u ju-ino- m Pacifiku gdje su Sje-dinje- ne Driave vrsile atom-sk- e i hidrogenske pokuse ne mogu se povratiti svojim ku- - cama, jer je 2ivot na njima postao nemogud. To je zakljudak komisije Starateljskog vijeca Ujedi-njepi- h nacija, koja je ispiti-val- a stanje na otocima u mjesecu martu. Wnjesfo smanjivanja vojnih-izdatak- a namjerava Ottawa. — OtDodela Je debata po izvjeStaju mmi-starst- va obrane o stanju ka-nadsk- ih oruzanih sila.- - U izvjestaju se zagovara pojadanje ratne mornarice i avijacije na radun armije. Na 30. anrila u mornari. ca je broj i la 19.01-- 1 ljudi, armija 47.706, avijacija 49.875. Svota koja ce ove godine biti utroSena na obranu iz-n- osi 51,775.000.000. Obzi-ro- m da se traii pojadanje zbog nadina na koji je pri-stupi- lo odstranjivanju Stct-ni-h posljcdica Staljinova kulta. "Politidki biro 2ali da je zbog nadina na koji je HruS-dovlj- ev referat pripremljen i podnescn burioaska stam-p- a bila moguda da objavi stvari o kojima francuskim komunistima niSta nije bilo poznato", ka2e se u izjavi. Talijanski komunistidki vodja Palmiro Togliatti o-bja- vio je veliki dianak u da-sopi- su "Nuovi Argomenti", u kome opSirno objaSnjava uslove pod kojima je nastao i razvio se Staljinov kult lidnosti. U isto vrijeme Togliatti odbacuje UruSdovljevo o-bjasn- jenje da Staljinovoj samovlasti nije bilo mogudo udiniti kraj uslijcd policij-sk- e i vojne kontrole. Togliatti ka2e da je Sta-ljin "podinio mnogo pogrc-gaka- ", ali je takodjer "u-rad- io mnogo dobrih stvari". ZlVOT U izvjcStaju se priznaje da je jedan dio stanovnika otodja bio zahvaccn radija-cijo- m, ali se joS nisu poka-zal- e te2e posljedice. Bikinsko i Eniwetok oto-d- je sastoji se od 07 otoka koji zapremaju povrSinu od G87 detvornih milja. Njihovo stanovniStvo se 2aliIo Starateljskom ijecu UN i protiv ameridkih atom-ski- h I hidrogenskih pokusa i svog preseljavanja na druge otoke. vlada da ih poveca ratne mornarice i avijacije misli se da ce biti povecana. Za Mid-Cana- da radarski lanac ove godine ce biti u-troi- eno $46,327.000, a idu-d- e godine jo5 100 miliona. U debati konzervativni po-slan- ik Pearkes je izjavio da je to bezpotrebno obzirom da se izgradjuje radarski lanac na dalekom Sjeveru (DEW). Za pomoc evropskim ze-mlja- ma NATO predvidjena je svota od 143 miliona do-lara.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, June 22, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-06-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000149 |
Description
Title | 000195 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | h liyumi н-1- Ш ЧЈЦИЧЏЧ i umi џ&тмтчттл Ore godine sUrimo 25-godi2n- Prri broj "BORBE"-l- iUjicu radnikјаaра&i1атeепeвlкjоa-кkапaа1бкi- zе JugoelaTijeprongKreasniarndie —£taimia&pea.o je 2. norembra 1931. jrodme a Toronto. -- BORBU" je 1956. luudijedila "SLOBODNA MISAO--I- it ргоггЈп1ћ kanadakih HrraU — i "PR A VD A", liet procrcelrnih kanackJuh Srba. "SLQBOD-NA- " MISAO- - I --PRAVDA- su bil zabranjene a julu 1940. xbo aatiratnog tanovUta. U decembru 1940. po?eo j iiUrit progreeivni list kanadekih Hrrata "NOVOST I a mahu 1941. list prograuntih kanadskih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u julu JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST 1942. lis progresirnih kanadkih Slorenaca "EDI.N'OS T. U junu i1o94k8. uj"edXinOili V—OoStaTdaI"i,rlari"S"RJEPDSIKNISTGVLAOS"..N'IK" I "EDI-N'OS- r VOL. VIII. — NO. 49 (671) TORONTO, FRIDAY, JUNE 22, 1956 PRICE 5 PER COPY Zabranjen ulaz slavenskim kulturnim radnicima dok izdajnici dolaze po volji U Kanadu ne mogu doci slavcnski kulturni radnicl, ali izdajnici slavenskih na-rod- a, koji su u ratu slufili njemadkim faJistidkim oku-patori- ma mogu da dolaze po miloj volji. Takav zakljudak name-d- e zabrana ulaska dvjema slavenskim kulturnim dele-gacijam- a, jednoj iz Cehoslo-vadk- e, drugoj iz Ukrajinc, na jednoj strani, a pu§tanje u zemlju faSistidkog "vojvo-de- " Jevdjevica i petljurov-sko- g "premijera" Ukrajinc, na drugoj. Vrata Kanade su zatvore-n- a onima koji dolaze sa nn-mjero- m da Sire slavensku narodnu kulturu i jadaju ve-z- e prijateljstva izmedju Ka-nade i slavenskih zcmalja, a otvorena su Sirom onima koji dolaze sa svrhom da propagiraju mrznju izme-dju Kanadjana i Slavena i pozivaju na novi rat. Prema vijestima iz Otta-w- e, federalno ministarstvo imigracije je odbilo ulazne vize dehoslovadkoj kultur-no- j dclegaciji od devet dla-nov- n, koja je imala namjeru da prisustvuje na "Cehoslo-vadko- m Danu" u Torontu u nedjelju 21. juna. Delega-cij- a je takodjer namjerava-l- a da posjeti Montreal, Ha-milton, Niagara Falls, Fort William, Calgary i druga mjestn. Ulazno vize su odbijene i ukrajinskoj kulturnoj dele gaciji, koja je dolazila na proslavu 100-godisnji- ce ro- - djenja vclikog ukrajinskog piscn Ivana Franko, koja ce se odriati u Winnipegu 1. i 2. jula. U medjuvrcmenu zlogla-sn- i "vojvoda" Jevdjevic slo-bod- no vrSljari po Kanadi, odrzava politidke govore, u kojimn dak napada zapad-n- e drin ve, ukljudiv Kana-du, zbog "popustljivosti". Amcricka Stampa za razmjenu posjeta New York. — List "N. Y. Herald Tribune' zagovara razmjenu posjeta izmedju sovjeiskih i nmeridkih dria-vnik- a. List kaie da bi siste-mats- ko americko odbijanje takvih posjeta "omogudilo nekima da tvrde. da Zapad takodjer stavlja icljezni za-sto- r". SSSR nudi Epiptu vcliki zajam Kairo. — Sovjetski mini-st- ar vanjskih poslova Scpi-lo- v ponudio je Egiptu za-jam od 1,200.000.000 dolara za izgradnju velikog hidro- - elektrinog projekta na ri-je- ci Nilu. ' Sovjetski Savez jv tako-djer izrazio gotovost da Egiptu pruii ekonomsku i tchni£ku pomod za izgrad--1 projekata. Ostavka turskop ministra vaniskih nnslnva fokm Faud КегпУ roJnio iei с1а%1в. I aLaaiaKaiBattiiJiH I laaaalaKaaaaaaaaaWaaaaMaaalSaB аНУаааВаШН11Ш2 { .LaaaBBfeaiLaaaVLiLaaal . --i£HKKtH7ввв BaaaKBflaaBalaaiaV vLVCaalHlaaaaBaaaHilaft W LB jttirkeodmnicl £laaneazdu'klphroiulleaven-gkio- dh in npoo!ion2ailipmriilikvoimjenaecvojnea pogsrjoehte tueliSkootg ukrajin-ko- g piitca Ivana Franko. Na tHci ee vide uredniri dtaju ukrajinekih IUto%a iz Kanade i Jedan Ukrajinac iz Urugaja. Г delegaciji Je bio i urednik "JedinsHa. Tko je ubio Ljubomira Miskovica? Hi se sam ubio? Kako piSe dnevna Stampa u Hamiltonu je umoren no-vi doseljenik Ljubomir MuS-kovi- c, Hrvat, star 41 godinc, u Kanndi od 1953. Njegovo mrtvo tijelo na-dje- no je na hamiltonskom groblju u spaljenom stanju pa ga je teJko bilo prepoz-nat- i. Razlog ubojstva je nepo- - znat. Policija iskljudujc po-kuS- aj pljadke, jer mu je na ruci nadjen sat vrijedan 200 dolara, a u dzcpu 1G0 dolara u novcu. Udinjeni su neuspjeli po-kuS- aji da se ubojstvu dade politidki znadaj, jer je MiS-- Saskatchewan., pobijedila CGF, Quebecu DuplessiSi Brunswick konzervativci U ponedjeijak 18. juna odriani su provincijalni iz-b- ori u provinciji New Brun- - jswick. Natjecali su se samo ] konzervativci i liberali. Po-nov- no su konzer-vativci, koji su dobili 51 posto glasova t 37 mjesta u Zakonodavnoj L-iberali su dobili 47 posto glasova i 15 mjesta u Skup-Stin- i. U srijedu 20. juna odria-n- i su provincijalni izbori u Quebecu i Saskatchewanu. U Quebecu je ponovno koji je dobio i vBe glasova i vile mjesta u Zakonodavnoj skupstini nego u prollira iz-bori- ma. Duplessisova partija U-ni- on Nationale ce imati 72 cJana u Zakonodavnoj skup-Jti- ni (od 93), liberali je-- dan nezavisni i 1 je jo5 ne-odred- jen. U staroj skupstini Du-ple&sis- ova partija je imala 65 poslanika, liberali nezavisni 1. kovid "strasno mrzio komu-niste- ". Policija je izjavila da Miskovic nije udestvovno u nikakvim politidkim aktiv-nostim- a i da se malo zna o njegovu iivotu u Jugoslaviji. zivio je Izvrsena je Na tijelu nije nadjeno nikakvih rana ili tragova udaraca, a u ieludcu je nadjena dasa gasolina. Lijednik koji je iz- - vrSio misli da je on sam popio gasolin. Otuda se porodila sumnja da je podinio samoubojstvo. Me-djuti- m ostaje nerazjaSnjeno kako je mogao da sam sebe spali poslije smrtir U opet u u New pobijedili skupstini. pobijedio Duplessis, 19, 22, povu6eno. autopsija. autopsiju Prema tome, liberali su jizgubili 3 mjesta. Od radniekih (Radni£ka progresivna partija) i so-cijaldemokra- tskih (CCF) kandidata nij. zabran ni-tk- o. Propala su takodjer i dvojica nacionalisti£kih kandidata. Istog dana odriani su iz- bori u provinciji Saskatche-wan. Prema nepotpunim poda-cim- a CCF ima 37 poslanika a predvodi u jednom izbor-no- m okrugu, liberali imaju 10, predvode.u jednom ok rugu, socijalkrediteri imaju 3. Izbori u jednom okrugu su odgodjeni. CCF je dobila oko 50 po- sto glasova (prema 54 u proslim izborima). Liberali su izgubili jos i vise. I jed-ni- m i drugama glasove je oduzela Socijalkredit par- tija, koja je ovaj put imala kandidate u sva 53 okruga. Medjutim, socijalkrediteri su raiunali na mnogo vedu pobjedu. Posljednji dani Tifova boravka u SSSR-- u UTVRDJENA SVESTRANA SURADNJA Jugoslavenska driavna dclegacija na 6elu s a predsjednikom Titom za-vr§i- la je svoj posjet u So-vjetsk- om Savezu. Rezultat posjete Je zbli-ien- je dviju zemalja, po-veca- nje suradnje na svim poljima, kao i u rjeSava-nj- u medjunarodnih spo-ro- va u cilju osiguranja svjetskog mira. Obnovljene su veze i suradnja izmedju Komu-nistik- e partije SSSR i Saveza komunista Jugo-slavij- e. O obnovi pailijskih ve-z- a izdan je posebni komu-nike- j. Kako javlja dnevna Stampa, dvije partije su se slozile da ce suradjivati u razradjivanju "socijali-sti£k- c паибпе misli" i stvaranju §irokog ujedi-njeno- g fronta, koji ce po-red komunista i socijalista uklju6iti i sve druge pro- - gresivne elemento Na mitingu 80.000 mos-kovlja- na u Dinamo stadi-on- u predsjednik Tito i Nikita HruScov su istakli identinost sovjetskih i jugoslavenskih ciljeva i ideja. "Nnse prijateljstvo je zasnovano na zajednikim ciljevima i uzajamnoj su-radnj- i", rekao je Nikita Hrusov. "Mi smo lako nasli za-jedni- dki jezik i medjuso-bn- o razumijevanje", ka-za- o je predsjednik Tito. "Zalosna stvar koja se dogodila 1918.", rekao je Tito, "je bila posljcdica misljenja jednog covjeka i zloCestog klevetnnja i iskrivljivanja onoga §to se stvarno dogadja u Ju-goslaviji". "Mi nismo izdali stvar za koju smo se borili pod vodstvom паЗе Komunisti-fk- e partije", kazao je Tito. U svom govoru HruS-cov je takodjer naglasio sohdarnost svih socijali-sticki- h zemalja. On je re-kao da "noma sile na avi-jet- u" koja ih mo2e raz-dvoji- ti. Neprijatelji nisu uspjeli da iskoriste privremeni pocjep izmedju Jugosla-vij- e i SSSR kako su ielili, rekao je Hrusiov. U kanadskom gradi-c- u Stratford (Ontario) otvoren je 18. juna pet! fodiinji Sekspirski dramski festival sa ko-mad- om Henry V. Otvaranju su prisus-tvovali dramski kriti-ca- ri vise od 100 kanad-ski- h i americkih novina i casopisa, koji veoma U Kremlju je odrian veliki prijem u cast Tita, kome su prisustvovali i zapadni diplomati i novi-nar- i. Na prijemu je doslo do izmjene prijateljskih ri-je- ii. Kad je ameridki ambasador Bohlen Hru§-6ov- u rekao da Sjed. Dria-,v- e i SSSR dijeli samo uski Beringov tjesnac, Нгиб-£o- v je odgovorio: "Mi de-mo biti prijatelji. J a 6vrsto vjerujem da de to biti". Jednom prilikom Нгиб-do-v je pogledao marsala Zukova i nazdravio "ne-zaopsleno- sti" svih тагба-la- . "Neka bi ministri obra- - ne postali ministri mira". dodao je Zukov. Tome se prikljudio predsjednik Tito sa rije-dim- a: "Neka bi se mini-stri obrane posvetili uz-gajan- ju pilica". Poslije potpisa dvaju dokumenata jednog o su-rad- nji izmedju sovjetske i jugoslavenske d ri a v e, drugog o suradnji partija, predsjednik Tito je po-dijcl- io najviSe jugoslaven-sk- o odlikovanje, Orden Slobode, maralu zukovu za njegovu ulogu u orga-niziran- ju sovjetskih oru-znn- ih sila u Drugom svjet-sko-m ratu koje su pomo-gl- e "oslobodjenje Jugo-slavi- je od fasistidkih oku-patora- ". U uiazuhvalnom go-voru marsal Zukov je iz-jav- io : "Ja sam uvjeren da ce narodi Sovjetskog Saveza i Jugoslavije ici ruku pod ruku za mir i socijalizam. Mi demo uciniti sve mo-gu- de da se osigura mir u svijctu, ali ako bi nam rat bio namctnut, mi demo biti zajedno ramc uz ra-m- e kao 5to smo bili u pro-slo- m ratu u borbi za do-br- o dovjedanstva". U vezi toga strani no-vin- ari su salijetali jugo-slavensk- og ministra vanj-skih poslova Kodu Popo-vic-a sa tendencioznim pi-tanji- ma, a on im je odgo-vorio: "Sto se toga tide, ja se nadam da ne ce biti rata u buducnosti". Otvoren sekspirski festival u Stratfordu pohvalno ocjenjuju predstavu. Znacajna strana ovo-Sodisnj- es: festivala (za r&zliku od ranijih) je to sto sve glavne uloge igraju kanadski glumci. Kritidari su narocito pohvalno izrazil; o fran-cusko-kanads-kim glum-cima- u aaaV .ВвНВНвввВ flBaw 'iia aB вЛЈИврХг # Нр В1Квк),нак)а4ш ,faH СН к Hte'' Т 'лаввввЕг ава1 aaaaaaaaaaaVaW4 Ш aVauaaaaaaaaaH 19. таја и Peking je doputuvala juRonlavenka omladinka deleKa- - cija. a lid: Do?ek delrRacije na aerodromu. 17 redini Je Milijan ХеогЈЛ, odja deleRacije. TALIJANSKi I FRANCUSKI KOMUNISTI KRITIKUJU I STAUINA I SADAsNJE SOVJETSKE RUKOVODIOCE Javlja se iz Pariza da je Politidki biro Komunistidke partije Francuske objavio izjavu u kojoj se osudjuje Staljina i kritikuje sada§nje rukovodstvo sovjetske ko-munistidke partije u vezi Hrusdovljeva govora o Sta- - Ijinu. Slidnu izjavu udinio je nekoliko dana ranije tali-- janski komunistidki vodja Palmira Togliatti. U svojoj izjavi francuski komunisti izmedju ostalog ka2u da je "Staljin mnogo puta povredio sovjetsku za-- konitost. On je primjenjivao nasilje prema borbenim ko- - munistima. On je prekrSio partijske principe i sluedi se nedopustivim metodama nanio veliku gtctu Sovjet-sko- m Savezu i medjunarod-no- m komunistidkom pokre-tu- ". U isto vrijeme oni kriti-kuje vodstvo Komunistidke partije Sovjetskog Saveza ATOMSKE EKSPLOZIJE ONEMOGUclLE NA PACIFIcKOM 0T06JU New York. — Sezdeset i tri hiljadc stanovnika Bi kini i Eniwetok otodja u ju-ino- m Pacifiku gdje su Sje-dinje- ne Driave vrsile atom-sk- e i hidrogenske pokuse ne mogu se povratiti svojim ku- - cama, jer je 2ivot na njima postao nemogud. To je zakljudak komisije Starateljskog vijeca Ujedi-njepi- h nacija, koja je ispiti-val- a stanje na otocima u mjesecu martu. Wnjesfo smanjivanja vojnih-izdatak- a namjerava Ottawa. — OtDodela Je debata po izvjeStaju mmi-starst- va obrane o stanju ka-nadsk- ih oruzanih sila.- - U izvjestaju se zagovara pojadanje ratne mornarice i avijacije na radun armije. Na 30. anrila u mornari. ca je broj i la 19.01-- 1 ljudi, armija 47.706, avijacija 49.875. Svota koja ce ove godine biti utroSena na obranu iz-n- osi 51,775.000.000. Obzi-ro- m da se traii pojadanje zbog nadina na koji je pri-stupi- lo odstranjivanju Stct-ni-h posljcdica Staljinova kulta. "Politidki biro 2ali da je zbog nadina na koji je HruS-dovlj- ev referat pripremljen i podnescn burioaska stam-p- a bila moguda da objavi stvari o kojima francuskim komunistima niSta nije bilo poznato", ka2e se u izjavi. Talijanski komunistidki vodja Palmiro Togliatti o-bja- vio je veliki dianak u da-sopi- su "Nuovi Argomenti", u kome opSirno objaSnjava uslove pod kojima je nastao i razvio se Staljinov kult lidnosti. U isto vrijeme Togliatti odbacuje UruSdovljevo o-bjasn- jenje da Staljinovoj samovlasti nije bilo mogudo udiniti kraj uslijcd policij-sk- e i vojne kontrole. Togliatti ka2e da je Sta-ljin "podinio mnogo pogrc-gaka- ", ali je takodjer "u-rad- io mnogo dobrih stvari". ZlVOT U izvjcStaju se priznaje da je jedan dio stanovnika otodja bio zahvaccn radija-cijo- m, ali se joS nisu poka-zal- e te2e posljedice. Bikinsko i Eniwetok oto-d- je sastoji se od 07 otoka koji zapremaju povrSinu od G87 detvornih milja. Njihovo stanovniStvo se 2aliIo Starateljskom ijecu UN i protiv ameridkih atom-ski- h I hidrogenskih pokusa i svog preseljavanja na druge otoke. vlada da ih poveca ratne mornarice i avijacije misli se da ce biti povecana. Za Mid-Cana- da radarski lanac ove godine ce biti u-troi- eno $46,327.000, a idu-d- e godine jo5 100 miliona. U debati konzervativni po-slan- ik Pearkes je izjavio da je to bezpotrebno obzirom da se izgradjuje radarski lanac na dalekom Sjeveru (DEW). Za pomoc evropskim ze-mlja- ma NATO predvidjena je svota od 143 miliona do-lara. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000195