Jedinstvo, October 26, 1956

              JUGOSUVENSKO-KANADS- KI DEMOKR ATSK I LIST
VOL. VIII. — NO. 84 (706)
Stisavanje u Poljskoj, neuspjeh
kontrarevolucije u Madjarskoj
U Poljskoj situaeija se po-pravl- ja. Zemlja je mirna
usprkos svakakvih alarman-tni- h
vijesti. Sovjetsko-polj-sk- a
napetost je popustila.
HrusSov se izvinio za svoj
nepromisljeni istup u Var-Aa- vi
i prihvatio novi program
poljske partije (vidi Rovor
Gomulke). U petak u Mo-skv- u
odlazi poljska deleRa-cijap- a gelusa Gomulkom da
U svom govoru na zasjcdanju
CK Poljske ujedinjene radniAc
partije 20. oktobra, novi partijski
sckretar Vladislav Gomulka se
najprije osvrnuo na ckonomsku
situaciju zemlje. On je rekao da
su dosadaSnji upravljali privrcdom
lose vrSili soj posao i njihove
pogreikc pla£a cijcla zemlja.
Nedopustivo je favorizirati raz-vita- k
jednih £rana privrede na
Stetu drugih, kazao je Gomulka.
To aioie da nancsc Jtetu cijeloj
privredi.
Zatim se osvrnuo na stambeni
problem. Potrcbc iziskuju izgradnju
110.000 stambenih soba godiJnje
ili 900.000 u loku Sestpodisnjeg
plana. Medjutim, dosad je izgra-djen- o
samo 570.000 soba.
Postoji nestaSica pradjevinskog
matcrijala. Da bi se stanje popra-vil- o
on predlaie da sc doztoli i
privatna proizvodnja gradjevinar-sko- g
matcrijala.
Gomulka je kazao Лл proizvodni
planovi nisu ispunjavani ni u pri-velegtsan- im
granama privrede i
nisu stvoreni uvjeti za podizanje
grana koje zaostaju.
"KljuJ za rjcienje nalazi sc u
rukama radnilkc klase", rckao je
Gomulka. "Citava bududnost zavisi
od drianja radnike klase, a to
opet zavisi od partijskc politike".
"Radnifka klasa je vladi dala
bolnu lekdju', rekao .je datje.
"Poznjanski radnici manifestirajutf
na ulicama gromkim glasom su
rekli: Dosta je ovoga, ovako se ne
mofe iivjeti, moramo se povratiti
sa krivog puta.
"Oni to nisu ufinili laka srea.
Casa je, oJcvidno, bila vise nego
puna.
"Poznjanjski radnici nisu de-mrmtrir-ali
protir socijalizma lead
su potli na ulice. Oni so protesti-ral- i
protiv zla koje se razvilo a
naJem iivotu, protiv idcrivljavanja
Zahtjcv za ukidanje
smitnc kaznc u
Ilritaniji
London. — Dvije hilfjde i pet
sto istaknutih Itfnostf poptsak je
mottu xhdi da вкше smrtmi ka-zn- u.
Nasupret vkdinej velji parla-mena- t
je pfije nckekk© гојечлл iz-glas- ao
prijedtej; za ukidanje mrtne
kazne, all je.ddffl lerdeva glmo
protiv.
Sam Lawrence sc povlaci j iz politickoir iivota {
l
Pozttati i istaknuti radmcl. bo-- '
tar Sam Lawrence ix Hamiltorw
n. avto к d e ulited staroMi po-tf- l
iz pefcttdkep iivota. V totu
nekh 31 Jmvc. ramci Hamil
tma birai na vaine ed[mtf
ne poleaaje. Bw je bkae za dana
provincinlno parlafliceta, 2a grad-skr- t:
kontrelera i naCdnika Harrul- -
TORONTO, FRIDAY,
utrdi nove odnose izmedju
dviju zemalja.
Situaeija jc dalcko ozbilj-nij- a
u Madjarskoj, Rdje je
nesposobno partijsko i dria-vn- o
rukovodstvo dozVolilo
da dodje do takve situacije
da su se neprijatelji narod-no-demokratsk- oR uredjenja
prihvatili oruzja.
U jeku krize predsjedniS- -
Govor Gomulke
osnovnih principa socijalizma.
"Bila je velika pogrcSka poz-njanjsk-u
tragediju prikazivati kao
djelo agenata i provokatora. Uzroci
poznjanjske tragedije Icie kod nas„
partije i vlade.
"SestgodiJnji plan, prikazivan
kao korak u podizanju zivotnog
standarda, razo&rao je radnicku
klasu.
"Do poznjanjskih ncmira ne bi
bilo doSlo da partija nije sakrivala
istinu. Ne bi bilo prolijevanja km
da je partijsko rukovodstvo otvo-ren- o
reklo istinu.
"Nije dosta izmjeniti pojedinc
osobe u vladi da bi se popra vi la
situaeija. Potrebno je uflniti pro-mjen- e
u sistcmu vladanja. Svi
slabi dijclovi u naSem socijalistil-ko- m
stroju moraju biti zamijenjeni
boljima. To zahtijes'a vrijeme i
hrabrost.
"Nezadovoljstvo radnifke klase
proizlazi iz siromasnih iiotnili
uvjeta.
"Mnoge tvornice ne posluju
normalno zbog pomanjkanja siro-vin- a.
Njihov proizvodni kapacitet
sc ne iskoriStava.
"Upravo da izmijenimo Jitavo
flanstvo nase partije, na nascm
triStu ce ostati sve isto.
"Mi moramo radnicima kazati
istinu: Situaeija nam ne dozvo-Ijav-a
znarnije podizanje plata. Ko--
nac je napct do kraja.
"Zivotni standard se moie po-di- fl
samo na jedan nacm: pove-canje- m
proizvodnje, sniienjem
troiVova i boljom kvalitetom robe."
Poljoprivrcda
Gomulka ie dalie kazao da drza- -
va trcba dati kredit onim- - zadru- -
P R E D 2 5 G O
OCTOBER 26, 1956
tvo vlade je preuzeo Imre
Nagy, koji je poduzeo ener-Ridn- e
mjere da uspostavi
mir i red. On je proglasio
opsadno stanje i pozvao
sovjetske trupe (koje se u
Madjarskoj nalaze na teme-lj- u
VarSavskog URovora) da
pomognu uspostavit red.
Im-- e NaRy je apelirao na
radnike da brane svoje tvor-nic- e
od kontrarevolucionara.
gama koje dobro posluju, a one
sa slabom upravom trcba raspustiti.
On je protiv uspostavi janja no-vi- h
zadruga u sadainje vrijeme.
Umjesto toga ne snagc trcba ba-ci- ti
na one koje postoje.
"Zadruzni pokret je dobar, ali
jc iznakaicn po ncsposobnim Iju-dima- ",
rckao je Gomulka.
Za izgrandju zadruinog pokreta
potrebna je "stvaralacka misao", a
tu ni jedna partija ncma monopola.
On je oitro osudio dosadainju
politiku prcma seljacima koji sa-mostal- no
obradjuju svoju zemlju.
Mnogi od njili su upropaStcni.
Obavezna prcdaja poljoprivred-ni- h
proizvoda drzavi je ostala iz
vremena rata, Kvote trcba smanji-ti- ,
osobito u zapadnim i sjevcrnim
krajcAima.
Seljaci e i dalje morati da vrJc
svoje obavcze prcma driavi. "Ot-ku- p
je jedna vrsta porcza, a porczi
se moraju plafati u svim zemljama
ne samo u naJoj", rckao jc Go
mulka.
Socijalizam
Prclazei na pitanjc socijalizma
Gomulka je rckao:
"Ima razliitih putcva u socija-lizam.
Tu je sovjetski put. F'oitoji
i jugoslavcnski put. Ima i drugih
putova". '
Svaku zemlju ima prao na su-vercni- tet
i nczavisnost.
Gomulk. se kriticki izrazio o
sovjetskom sistcmu upravljanja re-kai- i,
da je u sovjetskoj parti ji
kult Iic'nostl zamijento diskusifu
Neito slina razvilo se i u partija
ma drugih zemalja.
"Kult Itfnosti nije oranicn na ,
lifnost Staljina". rckao je Gomulka I
fNastavak na str Л)
D I $ X f I C U
Uslijed naclonalnop ugnjetavanja i ekonomske za-ostalo- sti naiih zemalja pod austro-ugarsko- m monar-hijo- m, naii ljudi su bill prisiljeni da emigriraju u ino-stran- e zemlje, trazeci posla i kruha, koga nisu mogli
naci u vojoj rod no j domovlni. Tako je pocela emigra-cij- a
naiih ljudi u Sjevernu Ameriku u posljednjoj cetvrti
devetnaestog vijeka i trajala je sve dotle dok Amerika
nije ogranicila emigraciju iz evropskih zemalja, a vec
1914. godine potpuno onemogucila. Ljudi koji nijesu
poznavali jezik ni obicaje tudje zemlje, morali su raditi
najteie poslove uz malu placu i dugo radno vrijeme.
Teski zivotni polozaj je ponukao nase ljude i do veo do
saznanja, da se moraju zastititi, ako od nista drugog,
onda na prvom mjestu od iznenadjenja i bolesti, jer u
Americi jos tada nije bilo socijalnog osiguranja.
Tako su nastale Hrvatska Bratska Zajednica i SIo-vens- ka Narodna Potporna Jednota. Te dvye potporne
organizacije su dobile dobar dio nase emigracije u svoje
clanstvo, a one su izdavale i svoje novine t vodile kul-turao-prosvj-etni
rad medju nasom emigracijom, dok jos
ona nije imala nikakvih organizacija osim potpomih. U
slucaju bolesti, clanovi tih potpornlh organizacija su
dobivali stalnu novcanu pomoc, dok u slucaju smrti,
porodica umrlog je dobila isplatu osiguranja u iznosu
od oko hiljadu dolara, sto je bila velika pomoc za poro-dic-u koja je izgubila svog staratelja.
PRICE 5e PER COPY
Kanadska radnicka
partija podupire novo
vodstvo Poljske
IzvrSni odbor kanadske j Radnicke Drocresivne narti- -
je uputio je pozdrav novom
vodstvu Poljske radni5ke
partije. U isto vrijeme po-sla- na je i poruka vodstvu
Komunistiake partije SSSR
u kojoj se osudjuje mijeSn-nj- e sovjetskih partijskih
predstavnika u poslove polj-ske
partije.
"Poljska radnicka partija
i poljski narod moraju imati
punu slobodu da nezavisno
осПибији o svim pitanjima
koju se njih ti6u, mi smo
protiv svakojr pokuSaja mije-sanj- a
u to pravo", — kaie
RPP.
Izjava ukiajinskop
. komiteta KPP
Ukrajinski komitct Radnicke
progrcsivne partije je izjavio da
ne odobrava iiljanjc brzojava ru-kovods- t-u
poljske partije i protest
rukovodstvu KPSS. Ukrajinski ko-mitct
kazc da Nacionalni izvrini
komitct partije nije imao pravo da
Saljc brzojave.
Xas niladi boksac
Cuvalo izgubio
I'roSloir ponedjeljka u Ttirontu
e boknao mladl kanadki-hrvata- Ui
bokoa2 Grorge Cuvalo.
NjfRov protivnik Je bio Howie
Kin iz Sjed. Drlava. Tukli au
e oam raundi. I)ra nudca au
Klanala u prilo Kina, jedan u
prilojj Cuvala.
Curalo ima samo 19 Rodina.
Kinjj je izjavio da Je iivan redan
boknaf, ншо mu treba vJeJtina.
„ Borba"
IJeoRrndska "Borba" u
uvodniku "Tito na Krimu"
pile:
l?redsjcdnik nase Republi-k- e
druR Tito vratio so prek-jui- er sa svojom suprURom i
druRovima Rankovicem i
Рис.чгот s krndeR odmora,
koji je proveo na Ivrimu
kao Rost prvoR sekretara CK
KP SovjetskoR Saveza i cla-n- a Prezidijuma VrhovnoR
sobjeta SSSR N. S. Hrusco-v- a. Prije toRa, kao Sto je i
poznato, druR HruSCov pro- -
veo je tjedan dana odmora
u naSoj zemlji kao Rost na- -
s,g predsjednika.
Л I E $ T A M
VAZNA OBAVIJEST
Kako je citaocima poznato, 2. novembra navrsava sc 25-godisnj- ica nasc stampc. Taj znacajni dogadjaj obiljczit ccmo
posebnim izdanjem "Jedinstva", koje ce imati 24 stranicc ili 20
stranica viseod rcdovitog" izdanja. Da bi to izdanjc niogli zgjotovit
prisiljcni smo suspendirati rcdovito izdanjc od utorka (30. okt.).
Prcma tome, JcdinstvoM ne ce izaci za tjedan dana odno-sn- o slijcdece izdanjc je jubilarno izdanjc
UREDNISTVO I UPRAVA. Studentske demonstracije
protiv Duplessisa
U Quebecu, jjlavnom t?ra-d- u istoimene provincije, de-monstri-rali
su studenti La-val
(katolitkog) qniverzite-t- a protiv stavn Duplessisove
vlade u pitanju federalne
pomoci univerzitetima.
U demonstracijama je su-djelov- alo 2.000 studenata.
Oni su opkolili zprade pro-vincijal- ne vlade i parlamen-t- a
i pokuJali podnijetl svoje
zahtjeve vladi. Duplessis je
odbio da pri mi studentsku
delegaciju.
NOVI DOKAZI 0
U kanadskoj reviji "Mac-lean
МавагЈпе" objnvljen je
clanak D. MacDonalda o
zdravstvenom stnnju u ze-m- lji koji predstavlja krupan
argumenat u priloj? nacio-nalno- p
plana za zdravstve-n- o
osiRuranje. Na osnovu
jedne ankete provedene jos
1950. iodine u kojoj je ispi-tan- o
3G.000 osoba raznih
zvanja i zanimanjn, Mac-Dona- ld stvnra slijedede za-к1јиб- ке:
Otlsvakih lOkanadskih
tfradjana, 8 njih bolesno je
najmnnje jednoc na Rodinu.
Pod utienjem vremen- -
skih promjenn poprccni jrra- -
djnnin boluje neSto viSe od
51 dnnn na Rodinu ili jedan
dnn na tjedan. Uslijed ton
Povratkom druRa Tita za-vrSe- na jc izmjenn privatnih
posjeta. Ona je svnkako bila
vrlo korisnn, jer se upravo
Hcnim kontnktom nnjodRo-vorniji- h drzavnika mo2e
najviSe uciniti za medjusob-n- o
upoznavnnje zemalja i
pokreta, za svestranije os-vjetljav- nnje
i razmatranje
raznih problema dann§njeR
rje§avanje otvo--
nosi
NaSoj je javnosti vrlo
draRO, sto je doSlo do takvih
privatnih jer one
P E
Pise: T O M O
naprcdnog rada ovih organizacija koje su
postepeno nasi ljudi u Americi, mi imamo
porijekla, igraju vidnu
ne samo medju svojim narodom, nego u prosvjet-no- m
i kulturnom zivotu americkog naroda uopce. To su
ljudi kao Zlatko Balokovic i Luji Adamic, ne
spominjuci stotine hiljada
koji rade u teskoj industriji i koji su sindikalno organ!
zovani, te o onim Amerikancima naseg porijekla, koji
su inzinjirt, knjiievnici i umjetnici.
Veliku ulogu su Amerikanci naseg porije-kla
u toku proslog rata poslije rata preko svoje velike
Slavenskog kongresa. On! su se ne samo
borili na front! u americkoj armiji protiv nego
su stalno vodili borbu protiv
o Jugoslavij! ! slavenskim zemljama. uopce,
americki narod o pravom stanju u Jugo-slavij!,
pobijajuci laz! i klevete svih vrsta. domace i stra-ne
reakesje.
Pod slicnim politickim i ekonomskim prilikama
vrsila se je emigracija naiih ljudi u Kanadu. lako skoro
50 godinax kasnije, jer u to doba nijesu vladali sa nai!m
zemljama Turci, niti Austrija, emigracija u
Kanadu pocela je 1923. i trajala sve do 1930. godine.
Osobito tezak je naia em!gracija imala u Kana-d- i, zemlji jos tada slabo razvijenoj industrijtk! tako, da
Uveder su se sastali pred-stavni- ci studenata Laval uni-berzite- ta, McGill univerzi-tet- a (Montreal),
univerziteta, Sir Geor-K- e William CoIIokc i Sher-brook- e univerziteta. Oni su
odluku da povedu
znjednidku borbu.
Pozadinu studentskih nc-mira
cini teSko financijsko
stanje univerziteta, koji su
prLsiljeni povecavati stu-dentske
naplate, pa su mno-v- S studenti prisiljcni na- -
POTREBI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
ostane kod kucc 12 dana,
ukljuciv 5 i pol dana u kre-vct- u ili bolnici.
Samo zboR bolcsti, rad-nici
izgubc u nadnici svotu
pd 325 milijuna colara.
Oko jedan milijun Ka-nndja- na nalazi se u jednoj
ili druRoj formi stalne fizi5-k- e
za posao.
Premda jedno & drupim
boluje oko 80 posto stanov-nistv- n,
samo 53 posto prima
bilo kakvu medikalnu po-moc.
Роргебпа kanadska o-bit- elj
potroSi 82 dolara ro-di§n- je na 6uvanje zdravlja.
Ukupno po cijeloj zemlji, to
stoji 373 milijuna dolara
KodiSnjc.
Usprkos plncnnjn veli- -
kih sumn raznim osiRurava- -
vec same po sebi
visok nivo u razvitku
odnosa SSSR i Juro-slavij- e
i potvrdjuju, da se
izmedju njih suradnja us-рјеб- по rnzvija nn dosljedno
demokratskim nacelima, ko-j- a
su formulirana u nizu ju-Roslavensko-sovj- etskih
do-kumena-ta.
Takva razmjenn privatnih
koji je najpotrebniji, i u
medjunarodnim u- -
opc"e, i u medjunnrodnom
svijeta, za I odla2enjc najodRo-reni-h pitanja i za razvijanje I vornijih licnosti na odmor u
produbljivanje medjusobne prijateljsku zemlju, prido-suradnj- e. јабапји onoR elementn.
'
posjeta,
СЛсМС
Uslijed
uspostavljali
Amerikance jugoslavenskog
ulogu
jugoslavenskih Amerikanaca,
lijekari,
t
organizacije
fastzma,
reakcionarnih dezinfor-mac!j- a
Jugoslavena
polozaj
Montreal-sko- p
donijeli
nesposobnosti
odriavaju
medju-sobni- h
odnosima
posjeta,
pokojni
odigrali
pustiti skolovanje.
Federalna vlada je nedav-n- o
izjavila spremnost da po-ve- ca svoju pomoc univerzi-tetima
sa 8 na 16 milijuna
dolara podinje pod uvjetom
da provincijalne vlade dadu
svoj pristanak.
Premijer Quebeca Du-plessis
je odbio da to u6ini,
jer da su uvxroiena prava
provincija odnosno francu-sko-kanads- ke
nacije. Xjeov
postupak izazvao je оогсе-nj- e studenata. ч
jucjm druStvimn za sludaj
bolcsti, polovica troSkova za
Пјебспје jos uvijek se pJacn
ravno iz dzepa samih Rra-djnn- a.
Rolcst najviSe poRa-dj- n obitelji sa niskim dohod-ko- m. Blizu 20 posto stanov-niAt-va ima dohodak ispod
1.500 dolara RodiSnje. Poje-din- ci
u ovoj Rrupi su uslijed
bolesti nesposobni po 18 da-na
RodiSnje za posao, dok su
po 10 dana nesposobni za
posao oni ciji Rodisnji doho-dak
jc 3.000 dolara.
Statistika pokazujc da
57 posto oboljelih nisu vi-dj- eli
lijecnika.
Nekih 75 posto obitelji
sa niskim dohodkom opco
nemaju nikakve potpore u sluaju bolesti.
radni5kom pokretu napose
— jnianju elementa direkt-no-R kontnkta, neposrednoR
produbljivnnja
upoznnvanja putem iskrene
i otvorcne razmjene mislje-nj- a.
Ncosporno jc dnklc, da
jedan ovakav privatni posjet
najodRovornijih li6nosti, uci-nj- en radi odmora, upravo
time, Sto je neformalan, ima
svoje Sire гпабспје, jer za
medjusobno upoznavanje
nista ne mo2c toliko uciniti,
koliko upravo takvi nefor--
malni dircktni susreti najod
(Nastavak na str. 3)
o razgovoru Hruscova Tita
RAZVITAK PROGRESIVNOG ISEUENICKOG POKRETA U KANADI
koji
informirajuci
mcdjusobnoR
je naia emigracija radila vecinom sezonske poslove uz
vrlo nlske place i deset-satn- o radno vrijeme.
Naia emigracija u Kanadi brzo je uspostavila vezu
sa nasom emigracijom u Americi i retativno u kratkom
roku je organizlrala odsjeke HBZ po svim vecim mje-stim- a, da bi se zastitlli od iznenadjenja i bolesti, jer ni
u Kanadi nije bilo socijalnog osiguranja.
Prvih godina nasi ljudi u Kanadi nisu imali nikakvih
organizacija osim potpornih, a izlazio je samo jedan
list, i to natrazan, koga je izdavao Petar Stankovic.
Upravo radi toga su nasi najnapredniji drugov! potta-vi- li pitanje pred doseljenicima jugoslavenskog porije-kla,
da se cim prije pokrene jedna radnicka novina na vlastitom jeziku i da se uspostave kulturno-prosvjetn- e organizacije.
Jedna radnicka novina bila je neophodno potrebna, jer je ona imala vodit! propagandu i aghaciju i kreit!
put iirokom i pravilnom poznavanju polozaja radnika.
Ona je imala zadacu da jos tijesnije zbije redove nase
emigracije i objasnjava zasto nam je potrebna organi-zacija
i kakvu organizaciju hocemo,
Za pokrenuce jedne takve novine nije bilo sred- - stava, kao ni kadra koji je potreban za uredjivanje iste.
Ne gledajuc! na sve te poteskoce, jedna grupica od de-- setak naiih naprednih ljudi u gradu Vancouveru, pocela
(Xastavak na tranJ 2)