Jedinstvo, June 26, 1956

              Ore rctdin alavime 25-codiinj- icn JD&aslaTtnako-kaiuukL- e ргосте1тпе Itarape.
Prri broj MB ORBE" — lint radnika i teljaka iz Jucoslavije Kanadi — taaSao je
2. noreiabra 1931. scmdme o Toronto.
"B O R B U" je 1936. nlijediU "SLOBODNA M 1 S A 0' — Ht prozrrinih
капаЉкШ Пгтаи — J "PR A VDA", list progTcsiTnih kanadsJJh Srba. "SLOBOD-NA- " MISAO" 1 "PR A VDA" au bile zabranjene a julu 1940. sbor antirataoe
tanoriita.
U deumbni 1940. poteo Je la la tit progreeiml liet kanadakih Hrrata "XOVOST I"
n maju 1941. lut progrtsirnlh kaaatkkih Srba "SRP.SKI GLASNIK", a u Julu
JU60SLAVENSKO-KANADS-KI DEMOKRATSKI LIST 1942. list progresrrnih kanadekih SloTenaca "E D 1 N O S Г. U June 1948. "NOVOSTI", "S R P S K I CLAS.VIK" i -E- DI-N'OSr
su a ujedinili otada izlazi JEDI.N'STV O".
VOL. VIII. — NO. 50 (672) TORONTO. TUESDAY, JUNE 26, 1956 PRICE 5 PER COPY
PROsLOST ZABORAV--
UENA, NADJEN NOVI
PUT, ШЕ TITO NA
POVRATKU IZ SSSR
Kako javlja Radio Mos-kva,
na povratku iz Moskve
predsjednik Tito je poajetio
Kijev, gdje je bio isto tako
lijepo dodekan kao u ostalim
gradovima SSSR.
U evom govoru u Kijevu
Tito je rekao:
"Najvaznija stvar je ovaj
posao koji smo uradili sa
vodjama va§e vlade. Mi smo
odbacili sve ono Sto je bilo
raedju nama, Sto nije bilo
prouzrokovano ni po sovjet-skom
ni jugoslavenskom na-rod- u. Sve to treba biti zabo-ravljen- o.
"Mi smo poSli novim pu-te- m.
ViSe ncma razlika iz-me- dju
vas, sovjetskog iiaro-d- a,
i jugoslavenskog naro-da.- "
Veliki docck u
Rumunjskoj
Predsjednik FNRJ Josip
Broz Tito na povratku iz
Sovjetskog Saveza stigan jo
u BukureSt, glavni grad Na-rod- ne Republike Rumunjake
u nedjelju 21. juna.
Na stanici je bio dodekan
po sekrctaru rumunjake Ko-munistid- kc
--partije Gheor-giu-D- ej (Dez), premijeru
Stoica i drugim vodjama ru-munjs- kc partije i vlade.
Na ulice BukureSta izaSlo
je 250.000 gradjana, koji]
su burno pozdravljnli ju-goslavcn- sku delegaciju na
delu sa Titom.
Tito ce u Rumunjskoj os-ta- ti tri dana da pregova'ra
sa rumunjakim vodjama o
poboljSanju odnosa izmedju
Rumunjake i Jugoslavije.
U svom govoru premijer
Stoica je spomenuo "nesret-n- i
prckid odnosa medju na- ma" I naglasio da rumunjski
narod zeli da iive u prija-teljstv- u
sa narodima Jugo-slavij-e.
U svom odgovoru Tito je
rekao da u velidanstvenom
dodeku koji mu je priredjen
vidi ielju rumunjskog naro-d- a
za dobrim i prijateljskim
odnosima.
"Ja vas uvjeravam da ju-goslave- nski narod ieli isto i
zato smo odludili da dodje-m- o
ovdje", kazao je pred-sjednik
Tito.
Spominjuci spor od 1918.
godinc Tito je rekao da "u
interesu mira I u intcresu
naSih naroda nedavna pro-Slo- st treba biti zaboravlje-na-".
Aroro5ilov c:c posjctit
Juposlaviju
Moskva. — Predsjednik
Prezidijuma Vrhovnog so-vje- ta
SSSR Klement Vo-rosil- ov prthvatio je poziv
predsjednika Tita c?a po-sje- ti Jugoslaviju.
Nasser izahran za pred
sjednika Epipla
Kairo — General Gamal Abdel
Vaser je izabran zi prvog civiloeg
predsjednilui Eppta.
OJ .720 000 regtrtiran gla-sac- a
giualo je 94 posts. Nasser
e dobio 99.7 posto g4aea. On
ic bio jedini kandidat.
Traze da se zabrani
strajkoomstvo
Toronto. Svjedoceei
pred odborom Ontarijske
federacije rada za izmje-n- u
provincijalnog radnid-ko- g
zakona predstavnik
Francuska poziva USA
da zauzme prijateljskiji
stav prema Soviet.
Savezu
Washington. — Francu-sk- i
ministar vanjskih poslo-v- a
Christian Pineau pozvao
je Sjedinjene Drfave da za-uz- mu prijateljskiji stav pre-ma
Sovjetskom Savezu.
U svojim razgovorima sa
Dullesom Pineau je zagova-ra- o
povedanje kulturne i e-kono- mske razmjene sa Sov-jetski- m
Savezom i zemlja-m- a
narodne demokracije.
Prijedlog je ponovio u
govoru na sastanku National
Press Club u Washingtonu.
Pineau je kazao da Fran- -
cuska ncma namjere da os-la- bi
svoje prijateljske veze
i savezniStvo sa Sjed. Dr2a-vam- a,
Engleskom i drugim
zapadnim zemljama, ali je
isto toliko odludna da ob-no- vi
veze sa zemljama isto- -
inc Evrope.
On je rekao da to zemljc
бЈпе ozbiljne naporc da po-dig- nu "gvozdenu zavjesu"
i nko zapadne dr2ave budu
odbijale njihove ponudc one
ce se izloiiti optuibi da po-driav- aju "gvozdenu zavje-su"
zbog koje su dosad kri-tizira- lc
Istok.
Slu2bcni komunike o Dul-les-Pineauo- vim razgovorima
pokazuje da Pineau nije us-p- io
da predobijc Dullesa za
svoje poglcde. Dulles je iz-jav- io da je Pineaovo izlaga-nj- e
saslusao sa "interesova-njem- ", ali da je preuranje-n- o
podi na ono §to on zngo-var- a.
Povlaccnjc sovjctskih
vojnih sila iz istocnc
jcmackc
Berlin. — OtpoCelo je po-vlaCe- nje sovjctskih vojnih
sila iz istocne Njemadke.
Pr'ih 87 aviona napustilo
je Berlin 20 juna, zatim dru-g- !
redovi vojske.
Sovjctske vojne sile u is-to- noJ NJcmaCkoj bit ic
smanjene za 50.000. Smanji-vanj- e
se sprovodi u skladu
sa nedavnom odlukom sov-jctske
vlade da smanji svo-je
oruiane sile za 1,200.000.
Sovjetski predstavnici su
pozvali predstavnike zapad-ni- h
okupacionih sila da pri-sustvu- ju
odlasku sovjetskih
vojnih sila iz Njemake, ali
o1 su odbili. je
Grupa kanadskih Rusa
otputovala u domovinu
i
Montreal. — Parobrodom
"Sixonia" otputovala je i
grupa od 18 kanadskih Ra-sa,
koji se vradaju u svoju
domovinu.
iwovremeno e odobren no%i ecina njih su stanje o-epp-atski
ustav. isobe, koje ±ee da provedu
V Alidu sa estavom izvrfit ic posljednje dane iivota u ze-s- e
rcorginizacija drzamog aparata. mlji svog rodjenja.
United Steelworkers unije
J iz javio, da u z a k o n
treba unljeti tocku koja
zabranjuje poslodavcima
da unajmljuju strajko-lomc- e
za vrijeme itrajka.
zukov paziva na razoru- -
zanje. Twining kaze da
nema razoruzanja
bez kontrole
Moska. — U nedjelju 24. juna
— Dan sovjctike avijacije — po-kaza- no
je sedam novih vrsta sov-jctsk- ih
aviona, vedinom borakih.
"Mi smo pokazali manje bom-badc- ra
zato ito hcxfcmo da nagli-sim- o
obranu", kazao je Nikita
Hruilov zamjcniku btitanskog mi-nist- ra
aijacije iiirchu.
Pored Oircha prisustvovao je
naelnik itaba amerike vojnc avi-jacije
general Twining te prcdstav-ntc- i
niza drugih zemalja.
U subota 23. juna ministar ob-ran- e
ma rial Zukov prircdio je e- -
liki prijem u ast dana avijacije,
2Uikov ie uinio vatrcni apcl za
razoruzanje.
General # Twining je odgovorio
da mir i razoruzanje nije njcgov
posao, ali da u to nitko nije viie
zainteresiran od njega. Zatim je
kazao da je amcric'ki narod miro-ljubi- v
i da je to dokazao. Sjed.
Dr£ae su bile smanjile svoje sile
na koncu Drugog svjetskog rata,
rekao je Twining, ali sa bile prist-Ijen- e
da ih povetfaju za vrijeme
rata u Koreji i vise ih ne c"e sma-njiva- ti
dok se nc postigne opa
svjetska kontrola razoruianja.
Priprema se St. Lauren- -
tov odgovor Bulganjinu
Ottawa. — Predstavnici
vlade su novinarima dali
znati da premijer St. Lau--re- nt priprema formalni od-govor
sovjetskom premijeru
Bulganjinu, koji je pozvao
Kanadu i niz drugih zema-lja
da pokazu primjer u ra-zoruian- ju, kao Sto radi Sov
jetski Savez.
Kaie se da c"e odgovor
biti negativan.
Izjava koju je ovih dana
u parlamcntu dao ministar
obrane Campney pokazuje
da je vlada odlu6na da na-sta- vi naoruiavanje dosadaS-nji- m
visokim tern pom.
G50.000 eclicnih radnika u
Sjed. Drzavama sprcmno
htrajkovati
New York. — Izgledi su
da ce dodi do itrajka 650.-00- 0
radnika uposlenih u ic-lidn- oj industriji.
Odbijcn novi sud Sobcllu
New York. — Federalni
sudac I. R. Kaufman odbio
novi sud Morton Sobellu
koji je osudjen na 30 godina
zatvora za navodnu spiju-nai- u.
Mnogi vjeruju da je So--!
bell nevin kao sto su bili
Ethel i Julius Rosenberg.
koji su smaknuti prije tri
godine (19. juna 1953.).
Medju istaknutim lidnosti-m- a
koje su apelirale za So-bel- la nalazi se britanski tf-lo- zof Bertrand Russell i
francuski knjiievnik Jean- -
Paul Sartre.
Da li je samo Staljin kriv?
PITAJU KOMUNISTI HRUSCOVA
Komunisti raznih ze-malja
sve oStrije kritikuju
rukovodstvo Komunisti£ke
partije Sovjetskog Saveza
zbog stava prema Stalji-n- u.
Talijanski, francuski,
britanski, ameri£ki, ka-nads- ki
i drugi komunisti
osudjuju Staljinov kult,
ali u isto vrijeme pitaju
da li je za to kriv samo
Staljin ili skupa s njim od-govorn- ost
snose i sadaSnji
sovjetski rukovodioci.
Neki otvoreno odbacu-j- u
Hrusiovljevu tTdnju
da se nije moglo pristupiti
uklanjanju antisocijalisti-ki- h
pojava u sovjetskom
sistemu dok je Staljin bio
2iv.
Komunisti naroSito ne-godu- ju
protiv naSina na
koji je u javnost pu§ten
HruSCovljev govor na za-tvoren- om zasjedanju Dva- -
desctog kongresa Komuni-sti6k- e
partije Sovjetskog
Saveza. Govor je u Stam-p- u
pustio nmcricki State
Department. Postoji miS-ljen- je
da je State Depart-ment
dobio tekst govora
zato §to su sovjetski ruko-vodioci
htjcli da ga do-bij- e.
U isto vrijeme Ko-munisti-dkc
partije u poje-dini- m
zemljama o tome
nisu bile obavijestcne i
nisu znnle vi§e od onoga
to je objavljeno u burio-ask- oj
Stampi.
Svuda se trail da ruko-vodstvo
sovjctske komu-nisti£k- c
partije dade op-Sirn- ija objaSnjenjn o Sta-Ijin- u
i njegovoj ulozi, da I pored kritike istakne i
njegovu pozitivnu stranu.
U HruScovljevu govoru o
pozitivnoj ulozi Staljina
гебепо je samo par rijeii.
Prvi je protiv Hru5iov-ljev- a
govora istupio tali-janski
komunisticki vodja
Palmiro Togliatti. On je
kazao da su sovjetski ru-kovodioci
propustili da iz-ne- su
prave razloge za od- -
pri- -
smuisjtevroavati konferenciH Tiro- - lje
kanadski premijer St.
je izjavio da de se
na
Vlada
Ottawa. — Konzenativci i мис
feri sa opet роглаН лЦЈи da ras--
pttc izbore. a №i je opet odtnJa.
Rezukat izbora u
QaebecH, i Sas--
kaKnewami porazni liberakui
pamju.
Medjatim, vlada se ipak pripre-ma
za izbore Kao najsigurniji znak
ozima se viiak u drzarnom bu- -
dietu. Ko]i samo za prva dra xnje i
seca tznosi 2?4 miliona dolaxa. de
stupanje od
za vrijeme
vladanja.
"Mi moramo otvoreno i
bez sustczanja priznati
da iako je Dvadeseti kon-gr- es uSinio krupan dopri-no- s
i гјеба-vanj- u
mnogi krupnih i
novih problema
i
pokreta, iako on biljezi
najvazniju etapu u razvi-tk- u
dru§-tva- ,
mi ne mo2emo sma-- t
r a t i zadovoljavajucim
stanoviSte koje je zauzeo
kongres i koje sada razra-djuj- e
sovjetska ti-i- uii se Staljinovih pogre-sak- a
i uzroka i uslova koji
su ih omogucili", rekao je
Togliatti.
Togliatti je izjavio da
se on ne slaZe da su sada-
Snji sovjetski rukovodioci
bili nemocni da sprijee
povredu sovjetske demo-kracije
zbog policijskog
terora.
"Mcni izglcda — kaie
Togliatti — da hi bilo pra-vilni- je priznati da je us-prk- os
pogreSaka koje je
ucinio Staljin uiivao Siro-k- u potporu zemljc, a na-ro£i- to njezinih vodecih
i narodnih ma-sa- ."
Zato treba ispitati da li
se ne radi o
opdc naravi kako bi se od
toga buducc mogao tu-va- tl
Citnvi svjetski socija-listi- ki pokret.
pokuSaj da sve po-grcS- ke
pripiSe Staljinu,
Togliatti je rekao da naj-man- je
2to su sovjetski ru-kovodioci
mogli uciniti
jeste to da nisu toliko uz-diz- ali Staljina.
"Tocno je da se oni da-n- as kritikuju, i to je nji-ho- va velika odlika, ali
ncma sumnje da je ova
kritika potkopala njihov
prestii".
On je zatraiio da sov-jetski
rukovodioci objasne
kako je moglo do£i do
skretanja sovjetske demo
veiuine uave muKu najuo- -
pomoci u promicanju ve-- i
deg za sigur- -
nost i progrcs u svijetu da-nas".
se otvara u
Konfcrencija Britansko- -
cc diskusirati poboljsanjc medjunarodne
sttuacijc — St Laurent
London. — Prilikom do- - situacija i zajednidki raz-las- ka
u London gdje ce rnotriti put kojim komon- -
Britanskog Komon-velta
Laurent
konferenciji "pretresati
uznemirena medjunarodna
odbija izbore;
preJnojakwh
Ne- - Bnmswicku
sa za
j
socijahsti£ke
demokracije
Staljinova
razotkrivanju
demo-kratsk- og socijalisti6kog
socijalistiikog
§tampa
kadrova
pogreskama
u
Kritizirajuci Ilrusov-Ije- v
razumijevanja
Konferencija
premijera Komonvelta
;&rijedu 27 juna.
alise priprema
Vlada stvara vUk ra4i tega da bi
mogla tujavki vdiie porazne ken- -
cewje. Lao izborni mamac.
Ogranicenje politicke
slobode u Turskoj
Ankara. — Turski parla-men- at razmatra zakon za
ogTanidenje javnih zborova i politidke djelatnosti uop--1
i
ч
—
kracije.
PodvlacJ solidarnost
medjunarodnog radni6-ko- g
pokreta Togliatti je
dodao:
"Ali ncma sumnje da to
vodi ne samo k potrebi
vec i ielji za vecom neza-visnoS- du
u rasudjivanju i
da c"e biti korisno za паб
pokret."
On je zatim ukazao na
promjene koje su se odi-gra- le
u svjetskom komu-nisti5ko- m pokretu i pod-vuka- o da su postignuda
sovjetskih komunista slu-2il- a kao "veliki model za
izgradnju socijalisti6kog
druStva". To je bio poce-ta- k. Danas je vec jedna
tredina iovjeianstva stu-pil- a
na put socijalizma i front socijalistiSke izgrad-nj- e
u drugim socijalistid-ki- m zemljama (izvan Sov-jetskog
Saveza) je toliko
I Sirok da za njih sovjetski
model vi§e ne mozc i ne
smije biti obavezan.
Sto se tide preostalog
svijeta u nckim zemljama
socijalizam cc biti mogu-d- e
postidi bez da komuni--st- i
budu vladajuca par-tij-a. U drugim iemljama
ce opet doci putem zbliza- -
vanja i suradnjc raznih
pokreta.
Kad je Nikiti Hrusdovu
na prijemu u dast pred-sjednika
Tita bilo postav-Ijen- o
pitanjc sta on misli
o Toglinttievoj izjavi, on
je odgovorio:
"Ja sam o njoj duo ali
je nisam ditao. Ali i bez
toga ja znam da je to do-b- ar
govor, jcr on uvijek
dobro govori. Ja to ka2cm
jer poznam Togliattia.
Ima samo jedan Tog-liatti".
Francuski komunisti
nisu iSli tako daleko kao
Togliatti. ali i oni su ka-za- li:
"ObjaSnjenja koja su
dosad data o Staljinovim
slabostima, njihovom pos--
iZastoj u gradjevinarstvu
u Torontu
Toronto. — U gradjevi-narsk- oj industriji je doSlo
do ozbiljnog zastoja, izja-vio
je 'V.E. Small, predsjed
nik udruienja gradjevinara
u Torontu.
U mjesecu maju ove go
dine zapodeta je gradnja
1.100 kuca ili upravo polo-vic- u toliko koliko u maju
1953.
Small predvidja da ce ve-liki
broj gradjevinarskih
radnika biti otpuiteno sa
posla.
Kazna za Sutnju
Nikosia. — Stanovnici
znjesta Limassol globljeni
su 98.0OO dolara zbog to
ga sto su obili da otkriju 'ali
svoje oorce za noooau,
koje britanski okupatori sva
nazivaju "teroristima".
tanku i uslovima pod ko-ji-ma
su se razvile, nisu
zadovoljavajuca. Potreb-n- a
je brizna marksistidka
analiza da se utvrdi kom-binaci- ja okolnosti koje su
omogucile Staljinu da us-posta- vu
lidnu vlast".
U izjavi se istide da su
i sadaSnji sovjetski ruko-vodioci
sudjelovali u stva- -
ranju Staljinove vrste vla-danja.
Posljednje vijesti Iz
Londona pokazuju da je
Politidki biro britanske
Komunlstidke partije udi-n- io slidnu kritiku.
Britanski komunisti su
takodjer izjavili da se ne
moie kriviti samo Staljina
za ono Sto se dogodilo,
U izjavi se podvladi da
je usprkos toga u Sovjet-skom
Savezu izgradjen
socijalizam i izvojevana
pobjeda nad nacistidkim
napadadima.
Britanski komunisti ta-kodjer
kritikuju to Sto sa-mo
sovjetsko rukovodstvo
nije objavilo tekst HruS-devljev- og
govora.
Oni kritikuje i neke sa-dasn- je
pojava sovjetskog
sistema, kao Sto je na pri-mjer
smrtna kazna.
Britanski komunisti tra-z- e
'duboku marksistidku
analizu" koja cc pokazati
zaSto je doSlo do stvara-nj- n Staljinova samovlaSda
i dati pravu sliku njegove
licnosti, kako slabe tako i
dob re strane.
Oni priznaju da su sov-jetski
rukovodioci pravil-n- o
postupili Sto su osudili
kult lidnosti i obnovili le-njinist-idki
princip kolck-tivno- g
vodstva.
Vijesti iz Berlina kaZu
da je Wilhelm Ulbricht
izjavio da odgovomost za
razvitak Staljinova kulta
snosi ditavo sovjetsko ru-kovodstvo,
a isto tako i
rukovodstva pojcdinih ko-mu
nistidkih partija u dru-gim
zemljama.
(Nastavak na str. 3)
Za suradnju svih socija- -
Iizmu naklonjcnih
Kanadjana
Regina. — "Nista ne
smije stajati na putu naj-puni- je suradnje izmedju
socijalizmu naklonjenih
Kanadjana", izjavio je
Tim Buck na javnoj skup-sti- ni ovdje.
Zadaci progresivnih Ka-nadjana
danas jesu borba
protiv americke kontrole
prirodnih bogatstava, za
razoruzanje i razvitak
vanjske trgovine, rekao je
Buck.
Pred laze da se zakonom
rcffuIiSu amcrickc
investicije
Toronto — Gooreci na sas-tanku
francusko-kanadsko- g Lluba
RkbeJ na£elnik Montreala Jean
Drapeaa je kazao. da su americke
xnvestKije u Kanadi dobra stvar.
da hi ih trebalo regulisati гл
iconom tako aa se ne coroai da
prirodna bogatstra predja pod
arnerktu lontrohr