Jedinstvo, July 13, 1956

              У ишш— , Ore rodine alavina 25-roctiinj- icii jafaalaTenako-kaaadkk- c prorreslrn Stamp.
Prri faroj "BOR ВГ — Iita radnika i tljaka iz JugoelaTi} n Kanadi — izalao Je
2. nTanbra 1931. sdine a TerontM.
"BORBUMj 193C naalijedila "SLOBOD.NA MISAO"- -lt procroiTnih
kanadakih Hrrata - I "PRAVDA", liH rartwivnih kanadakih Srba. "SLOBOD-NA- " MI SAO" i "PRAVDA" a Ш rabrajtjene n Juu 1940. zbog antiraUior
Manoviata.
U decembru 1940. pWt J izlazit prorreairni Hat kanadekih Hrrata "KOVOST I"
n majn 1941. liat prorrcaivnih kanadkih Srba "SRPSKI CLASN'IK", a u jolu
1942. liat progreaivnih kanadskih ЗДотепаса "EDINOST.
JU60SLAVENSK0-KANAIS- KI DEMOXRATSKI LIST U junu 1948. "NOVOSTI", "SRPSKI GLAS.V1K" i "EDI-.VOS- r
iu a ujedinili — otada izlazJ "JEDINSTVO".
VOL. VIII. — NO. 55 (677) TORONTO, FRIDAY, JULY 13, 1956 PRICE 5 PER COPY Sta se dogadja u Ottawi ?
Kavpa oko prcdsjednika parlamcnta — Drew istakao parolu
"Canada First" — Pogorsavanjc vanjske trgovine —
St. Laurent za nastavak naoruzanja
Ottawa. — Situacija u
parlamentu je pogorsana iz-jav- om premijera St. Lauren-t- a
— poslije povratka iz
Londona — da se Rene Bea-udo- in "predomislio" i povu-ka- o
ostavku na duznosti
parlamenta.
St. Laurentova izjava je
prouzrodila ogordene prote-st- e
sLsiefersko-konzervativ-- ne
opozicije i nove zahtjeve
za raspis izbora. St. Laurent
je odgovorio da on ima vedi-n- u
i da de raditi fito ga je
volja. '
Opozicija je na to upozo-ril- a
St. Laurenta da on ima
ogromnu vedinu u parla-mentu,
ali ne vedinu naroda.
Cak i u pro&lim izborima
protiv liberala je glasalo 51
posto glasada.
Mnogi pitaju kako dugo
de St. Laurent i Howe modi
da nastave ovakvim bezob-zirni- m
vladanjem. Sve vise
raste uvjerenje da bi izbori
mogli biti ma jesen.
Beaudoinova ostavka je
rezultat vladinog nasilja u
borbi oko plinovoda, naime,
u svom bezobzirnom postu-panj- u
vlnda je Beaudoina
dovela u taknv poloiaj da je
pokazao pristranost i izgu-bi- o
povjerenje opozicije.
Odmah jc bilo jasno da ce
on'morati da napusti pred-sjednid- ki
poloiaj. On je to
zaista uSinio za vrijeme St.
Laurentova boravka u Lon-don- u.
Medjutim ostavka
mje mogla biti usvojena bez
St. Laurentova prisustvn. St.
Laurent je pak uspio da
Beaudoina nngovori da po-vu- de
ostavku. Time je Benu-doino- v
ugled jos viSe pao.
Citava ova borba nalidi na
pripreme za idude izbore,
bez razlike kad ce biti. Sve
partije idu za tim da ojada-j- u
svoje pozicije za iducu
borbu. Momentalno opozi-cija
ima preiumdstvo. jer je
vlada dovedena u dosta nez-godn- u
situaciju
Konzervativci i CCF sve
tdludnije istupaiu kao po--
Kineski
Prijatelji iz inozemsta
me pitaju: "Je li istina da
ste i vi, kineski kapitalisti
za socijalizam?" "Jeste li
fcigurni u va5u vlastitu, lidnu
bududnost?"
Na oba pitanja odgova-ra- m: "Da". Mi, kineski ka-pitalisti.
stvarno smo za so-cijalizam.
Pozdravljamo i-d- eju socijalisttfkog prepo-d- a.
Oni Ijudi, koji krenu tim
putem. ne moraju se brinuti
za bududnost: oni de pros-perira- ti.
Ali ne kao kapita-listi.
Radit ce u socijalisttt-ki- m
poduzecima i dobivat
e platii. Zaradjivat de po-tre- be
za iivot radom. kao i
svi ostali koji se izdriavaju
potenim radom.
Nama. kapitalistima, tiv-ba- lo
je izvjesno vrijeme. dok
clsmo tvarno shvatili ta ie
bornici nacionalne politike
— izgradnju zemlje i obra-n- u
nezavisnosti. Konzerva-tivn- i
vodja Drew je ovih da-n- a
istakao parolu "Canada
First".
Vodja CCF Coldwell je
istupio protiv "upropaSdiva-nj- a
nacionalnih rezursa a za
njihov razvitak". Razvitak
treba biti planski, a u plani-ranj- u
da sudjeluju federalna
i provincijalne vlasti.
Vanjska trgovina
Krupan problem predsta-Ij- a
vanjska trgovina. Deficit
u prvih pet mjeseci ove go-di- ne
iznosi skoro pola mil!-jard- e,
a ako se ovako na-sta- vi
na kraju godine de si-gur- no
predi jednu milijardu.
Opozicija kritikuje vladu,
ali ni sama nema jasnog pro-gra- ma za razvitak vanjske
trgovine. Konzervativni vo-dja
Drew je pozvao na "is-prava- k", ali je propustio da
kaie u demu se treba sasto-ja- ti taj ispravak. Deficit
proizlazi iz trgovine sa Sjed.
Driavama. To se moie is-pra- vit
na taj nadin ako se
razvija trgovina sa drugim
zemljama, ukljudiv socijali-stidk- e.
Na primjer, postoje
velike mogudnosti za trgovi-n- u
sa Kinom. Ali to zavisi
od uspostave diplomatskih
odnosa sa Kinom. Medjutim,
Drew se tome protivi vise
nego i sama vlada.
Interesantno je da vlada
sve vise naglaSava vainost
;_ ooor : :_4nx.nm
I irgovme sa oooiw i isiuwiiuiu
I Evropom.
Ovih dana ukinuta jc za-ibra- na
na izvoz jos 118 pred- -
meta u SSSR i evropske na-- I
rodne demokracije. Ali i da-,lj- e
ostaje zabrana na izvoz
, tih predmeta u Kinu. Sve Sto
Kina u Kanadi moie kupiti
; jeste iito.
Vanjska politika
V vanjskoj politic: nema
nidegn nooga.
kapitalisti
Su-tu- n,
to socijabzam. dok nismo
] shvatili program Komunisti- -
dke partije Kine. Samo po-stepe- no
smo dolazili k sebi,
i na kraju smo poetali spre-m- ni
da krenemo tim putem.
u korak sa gradja-- I
nima. To je tako, do
i danainjeg stanja dospjeli
smo po etapama, poslije is- -i
kustava i studija.
! Uzmite za primjer gospo-din-a
Liu Kuo-Cun- a. To je
moj suradnik u Izvrsnom
odboru Svekineske federa-cij- e
industrije i trgovine.
koji aktivno suradjuje na
preobraiaju ka socijalizmu
Dugo godina on je imao niz
tekstilnih tvoraica u Kiansu.
Za vrijeme
njega je po-mis- ao da de ma komun:st
oduzeti imovinu i zato Je
"U svom izvjeStaju parla-mentu
sa konferencije pre-mijera
britanskog Komon-velt- a
koja je odriana u Lon-don- u, premijer St Laurent
je ponovno odbio priznati
N. R. Kinu. (Na samoj kon-ferenc- iji
St. Laurent je zau-ze- o
stav da sa tim treba po-dek- ati do poslije ameridkih
predsjednidkih izbora u no-vembr- u.)
Premijer je kazao da su
udesnici konferencije uzeli u
obzir promjene u politici
Sovjetskog Saveza, da su ti-me
otvorene mogudnosti "za
poboljsanje naSih odnosa sa
Rusijom" i rjesenje sporova
izmedju SSSR i Zapada, i
sve komonveltske vlade de
aktovati u torn pravcu.
Medjutim, St. Laurent ne
vjeruje da su promjene
kod Sovjetskog Saveza ta-k- ve
da se moie vjerovati da
je nestala opasnost rata. Za-t- o
je on dosao do zakljudka
da naoruiavanjem treba na-stav- it.
On misli da naoruiavanje
ne ce smetati razvitku boljih
odnosa sa SSSR i stvaranju
uzajamnog povjerenja koje
de predstavljati "sigurnije
temelje za trajni mir".
Opozicija je sa odobrava-nje-m
primila St. Laurentovo
objaSnjenje, a poslije je dak
istupila sa zahtjevom da so
Poljskoj uputi protest po-vod- om dogadjaja u Pozna-n- u.
Ministar vanjskih poslo-v- a
Pearson je odbio, tvrdedi
da bi to prcdstavljalo mije-San- je
u unutrasnje poslove
Poljske.
Tako se u vanjskoj politi-ci
opozicija slaze sa vladom,
a dnpade u pitanjima
zauzima i reakcionarniji
stav. Ipak, radi jasnode tre
ba spomenuti da CCF do-sljed- no traii priznanje N.R
Kine. Uostalom. za to su i
mnogi liberali, a jedan je
dak podnosio prijedlog. ла
priznanje je i sama vlada,
ali odbija da to udini prije
Sied. Driava.
Pi?e: Cen predsjednik Svckinekc
fcdcracijc industrije i trpovinc
ostaum
stvarno
oslobodjenja
zaprepalcivala
nekim
mnogo kapitala prenio u
Hong-Kon- g i na Formozu.
gdje je htjeo da osnuje tvor-nic- e. Tada je mislio da je
njegova odluka veoma pro-niclji- va, onako kako se to
kaie u staroj poslovici:
"Promucurni zee ima tri iz-la- za
iz svoga leiista".
Ali fakta su pokazala da
ta tri 'izlaza" kroz koje se
moie iskliznuti. mnogo ne
vrijede. Korumpirani kuo-mingtans- ki birokrati su toli-k- o
oporezivali i ugroiavali
njegove tvornice na Formo-z- i.
da su one donosile viSe
glavobolje nego profita. U
imperijalistidkoj konkurcn-cij- i
i diskriminaciji niu Pro
speriralc ni njegove tvornice
u Hong-Kong- u Medjutim,
ca njegovo najvede iznena-djenj- e
n;sa t.Ie "копПвко- -
APELI ZA RAZORUZANJE
Atomski pokusi povecavaju opasnost oboljcnja od
raka, kaze britanski naucenjak
Itritancki lijnik H. J. И. Atklna matra da je porast oboljrnja
od raka poljdica porane radioaktUnoMi u atmosftri navtaloj od
atomekih i nuklearnih rktploziia.
Atkina je (o kazao na konferenciji za aiizbijanje raka u bon.
donu, kojoj prUustvuju ctrunjad iz evih zemalja britantkoft Komon-velt- a.
clanak "Toronto
Daily Star"
Toronto. — List "Toronto
Daily Star" u uvodnom dlan-k-u
pod naslovom "T h e
Nightmare must end" pozi-v- a
na sporazum o razoruia-nju- .
"Star" dosta ostro kriti-kuje
amcridku politiku i
tvrdi da Kanada treba za-uz- eti nezavisan stav po torn
pitanju.
"Vrijeme je da Kanada
progovori po ovom pitanju",
kaie se u dlanku "Kanadski
sluzbenici su javno podria-va- li
Eisenhowerov plan (o
"otvorenom nebu") dok su
privatno Amerikancima go-vor- ili
da popuste. Oni su po-dupir- ali
ameridki stav da
atomsko i konvencijalno ra-zoruia- nje
mora biti istovre-men- o,
dok su privatno govo-ri- li
da je to odstupanje od
ranijeg stava. Oni su ostali
Suteci na apsurdno insistira-nj- e
Washingtona da razoru-zanj- e
zavisi od ujedinjenja
Njemadke. Treba izadi iz te
кабе. Ovako se dalje no
moie".
Londonski "Times" trazi
snorazum o ukidaniu
eksperimenata s nukle-arni- m oruzjem
London. — PooJom $aoptcnja
britAnskog savjeta гл mcdicinska
strain an o opasnostima koje
kriju radijacijc izazvanc cksplozi-jo- m
hidropcnki bombi, britanska
Stampa jednoplasno zahtijeva me-djunarod- ni
sporazum o opranienju
eksperimenaU % nuklcarnim oru-ije- m.
Ojvr6tfi sc na ovo pitanje Ion-.ions- ki
TimM" konstatira da je
rnictnja ovjean$tv-- u ozh!na i
tr . sporazum za potpuno uktdanje
ili .'imt'cnie trke u ikperimen-n- m
. luklearnim nruzem
vane" txornice koje je osta-i- o
u Kiansu. Bas naprotiv,
narodna vlada im je poma-gal- a
da usavrse proizvodnju
i da vode unosnu trgovinu.
Liu Kuo-Cu- n se vratio kudi
i sa radosdu je konstatoao,
da sav narod podinje da
prosperise i da je pun odu-Sevljenj- a. Siedanje na nje- -
govore ranije postupke ga
tisti i danas na to gleda kao
na budalaltinu.
A mi. koji nikada nismo
napustali kinesku zemlju.
od sAmog podetka smo bili
iznenadjeni time, koliko su
pripadnki narodno-oslobo-dilad- ke armije i dinovnici
narodne vlade bili poSteni,
odgovorni i trudoljubivi, ka-ko
su Ijubazno postupali sa
ljudima Medjutim, i mi smo
tmali svoje sumnje Dali te
su za socijalizam
Opozicija razoruzanju
dofazi od monopola
Moskva. — U komentru
posvedenom razoruianju,
"Pravda", izmedju ostalog,
pi£e da vojni rashodi za 1956
i 1957 predstavljaju jedan
od najvainijih dijelova a-meri- dkog budieta i da samo
ministarstvo obrane trosi
dnevno 100 milijuna dolara.
Najvedi dio ovih kredita ko-ris- te
veliki monopoli koji,
prema podacima ameridkog
ministarstva obrane, dobi-vaj- u
vise od dvije tredine
driavnih narudibi.
"Pravda" smatra, da us-llj- ed
toga krugovi, povezani
s ovim monopolima, "iele
da se odupru daljnjem po-pqlta- nju medjunarodne za-tegnuto- sti"
i da sprijede
"usnJe§no гјебепје medju--
narodnih problema, prije
svega pitanje razoruianja .
Ukazuiudi. medjutim, na
misljenje onih ameridkih
krugova, koji "osudjuju sa-daSn- j'u
politiku povedanja
vojnih rashoda i pozivaju
na okondanje trke u nnoru-ianju- ". "Pravda" konstati- -
ra, da privodjenje kraju
trke u naoruianju, pnmjena
Drincina miroljubive koegzi- -
stencije izmedju svih zema
lja, bez obzira na njihovo
drustveno uredjenje i uspo--
stnvljanje medjunar o d n e
priTede, politidke i kultur-n- e
suradnje, moraju prido- -
nijeti najvitalnijim interesi- -
ma svih zemalja, ukljudu- -
juci i USA.
APEL VUHOVNOG
SOVJETA SSSR
j Мочкта. — Vrhovnl Soviet
! (parlamenat) SSSU uputin j
aptl parlamrntima nih zemalja
da podupru oTJeliike priirdlojfe
za razorulanje le poziv japan-►ko- g
parlamenta da e obutae
nuklrarni pokul.
"GIolc and Mail"
kritizira SAD
Toronto. — List "Globe
and Mail" u uvodnom dlan-ku
оИго kritizira ameridku
politiku prema Kini i traii
da Kanada prestane idi za
Washingtonom i uspostavi
diplomatske odnose sa N. R.
Kinom.
nove voaje imaju sposounw
Jsti i iskustava da nasu zem-)lj- u
udine bogatom i mod-jno- m?
Odgovor nam je dalo
to, sto se desilo pred nasim
iodima, neposredno poslije
! oslobodjenja. Zaustavljena
I je hronidna inflacija. To je
; izgledalo skoro kao dudo. )
' Od proljeda 1950. godine I
cijene su stabilizovane. In-dustr- ija
i poljoprivreda u
ponovo postavljene na noge
Godine 1952. proizvodnja
(Nastavak na str 3)
PORUKA SVJETSKOG VIJEcA MIRA
Izvrsni odbor Svjetskog
vijeca mira je pozvao sve
miroljubive Ijude u svije-t- u
da povedu odludniju
borbu za razoruianje.
Poziv je upuden sa za-sjeda- nja
u Parizu, kome
iz Kanade prisustvovali
Dr. James G. Endicott i
Bruce Mickleburgh od
Kanadskog kongresa mi-ra.
Vijede je takodjer upu-til- o
poziv vladama Sjed.
Driava, Sovjetskog Save-za
i Velike Britanije da
obustave pokuse nuklear-no- g
oruija.
U svojoj izjavi Svjetsko
vijede mira podvladi da je
medjunarodna napetost
popustila, ali trka u nao-ruianju,
nuklearni pokusi
i traienje novog i strasni-je- g
oruija se nastavljaju.
Na to odlaze sredstva
Ukratko
— 10 jula otxoren je sedmi kon-gre- s
zapadno-njemak- e Socijal-demokrats- ke
partije. Sudjeluje 776
delcgata.
— Kongret jrancutktb socijali-st- a
je pozvao na pmctfanje napora
za ukinufe hladnog rata.
— 11 jula sastao se Vrhoxni
So jet SSSR. Ovo zatjedanje e do-nije-ti
nekoliko vaznih zakona.
— Potret je proHzrotto smrt 54
osobc na ;;гЛот otoku Thira.
Grtka lada je odbila britanku i
amcriiHcu pomoj postradalima.
— Dulles je bio pmiljcn ubla-iit- i
soje napadaje na zemlje koje
ne e da e prikljue zapadnom
ojnom bloku. Ti napadap u izaz-va- li
eIiko nepodovanjc u Aziji.
— MaJjarsia lada je pomilo-val- a
11.398 lica osudjenih suprotno
odredbama zakona.
— Petphi&n je trgOTinski ugovor
izmedju SSSR i Pakistana.
— U htetnoj МјстаЛој sa
nifene cijene robi firoke potro?
nje.
— U Sttja e dcjputmala sovjet
ska partamentarna. delegarija.
— 7лр?вл Sjtmtfla je dobila
poziv da izaSalje tvoju parlarnen-tarn- u
dclegicijti u SSSR.
Toronto — Kanadski de-lid- ni radnici su "sto posto na
strani svoje ameridke brade
i sestara u njihovom oprav-dano- m otporu
ugovoru", izjavio je Murray
Cotterill, direktor publicite-t- a
United Steelworkcrs u- -
Potpuna socijalna
od izdafaka
Profesor Clarence Bar-ber
ta University of Mani-toba
izracunao da bi
godisnji troskovl potpu-no- g
idravatvenog
pomoc u sludaju obo-ljenj- a, povecanje doda-tk- a
na djecu i itarackih
penzija na 60 dolara mje-secn- o
роселг od 65 godina
iznosili 1 milijardu 250
miliona dolara.
potrebna za blagostanje
naroda. Osim toga postoji
stalna opasnost sukoba.
Zato je potrebno da svi
mtroljubivi ljudi zajedni-dk- i
porade da se postigne
sporazum o razoruianju.
Svjetsko vijede mira de
stupiti u vezu sa raznim
organizacijama i pojedin-cim- a
radi organizovanja
jedne Siroke kampanje za
razoruianje.
Pozivajudi vlade SAD,
SSSR i Velike Britanije da
obustave nuklearne poku-se
Svjetsko vijede mira
kaie da je kao rezultat
tih pokusa u ljudski orga-niza- m
ved usla izvjesna
kolidina radioaktivnog
strontium 90. Povedanje
toga elementa u ljudskom
tijelu moie da prouzrodi
neocjenjivu stetu budu-ci- m
generacijama.
iz svijeta
— Austrija de s strogo pridr-iava- ti
politike neutralnosti, izjavio
je kancelar Raab.
— V AtnsttrJatnu je odrian
sastanak nizozemskih socijalista i
komunista. Prcgovarali su o surad-nj- i
njihovih partija.
— PreJsjeJnik Eistnbouer je
potpisao zakon o vojnim izdacima,
koji iznose 53-1.656.727.0- 00 ili 2
milijarde 8 miliona viJe nego pro-S!- e
godine.
— U Malaji Jtrajkuje 16.000
rudara, кораЗа kositra.
— U JdpJ'tu su odrfani izbori
za 127 mjesta u gornjem domu
Socijalisti su poedali svoju reprc-zentarij- u
sa 75 na 81 (svih ima
250). Socijalisti su za prijatcljske
odnose sa Kinom I SSSR i protiv
naoruianja.
— Britamlt premijer Eden i
ministar vanjskih poslova Lloyd Ct
posjetit SSSR u maju 1957.
— U amtritkoj driavi Louisia-na
usTOJen je zakon koji zabranju-j- e
uidle cmaca i bijelaca u istim
sportskim timovima.
— SSSR jc uloiio protest u
Washingtono protiv povtede sov-jctsko- g
zninog prostora.
nije u Kanadi.
Iz sohdarnosti sa amerid-(ki- m itrajkaSima 100 dlano--
va unije u gTadicu Marmora
' (Ontario) je obustavilo rad.
, U Marmori se kopa ieljezna
Irudada za Bethlehem Steel
iz USA.
zastita kosta manje
za vojne svrhe
To Je 525 miliona ma-- i
nje nego ce se ove godine
i utroiit na vojne avrhe.
Rezultate svoga racu-- I
nanja profesor Barber je
znio u casopisu "Cant
' dian Tax Journal".
Profesor Barber tako-djer
upozorava na srtje-ran- u visinu poreza, na
j koje otpada 33 posto na-cional- nog dohodka.
KANADSKI KADNICI PODUIMKU
STRAJKASE U USA
5-godiS-njem
je
osipura-nj- a,