000033 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
'mmmmmjmmmmimimmmm VOL. III. No. 9 (G31) JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSK1 LIST Pa KawcujU Vcjni izdaci, ekonomshe prilike, pitanje nezavisnosti, upozorenje jednog banhara i drugo Proracun izdataka Ministar financija Harris je objavio ргогабип izdata-ka za iducu fiskalnu godinu, u iznosu od $4,528,141.589 ili 43 milijuna vi5e nego pro-sle godine. Povedani su izdaci za a-tom- sku energiju, ministar-stv- o driavljanstva i imigra-cij- e, ministarstvo vanjskih poslova, ministarstvo finan- - j cija, pravdo, za kaznione, ' ministarstvo rada, osigura-nj- c nczaposlenih, ngenciju filmova, ' sjeverne pos'ove, policiju i trgovinu. Smanjeni ! su izdaci za poljoprivredu, radio i televiziju, ribolov. ' rudnikc, zdravljo (za 24 mi ! lijuna!), saobracaj i jos ncki. Povecanje svih izdata-ka za 43 milijuna znaci da porezi ne ce bit! ni-zc- ni, dapace, ncito po-veca- ni. Koliko sc trosi za vojnc svrhc Direktni izdaci za vojne svrhc iznosu $1,775,000.-00- 0 ili iato koliko prosle go-din- e. Tome treba pridodati svo-t- u od 14 milijuna za tako-zvan- u '"obrambenu proizvo-dnju- ". zatim 7 milijuna za "civilnu obranu", 18 mil-ijuna za "istrazivanje" (Re-search Board). List "Hamilton Specta-tor" u posebnom izvje-staj- u iz Ottawc kaze da se mnogo toga troii beskori-sno- . Tako na primjer. velike svote novca troe -- so na iz-grad- nju radarskih linijn na sjcvcru. Ali, koliko ce tc li-ni- je vrijediti u buducnosti, kad Rusi budu iniali oruije koji ce letiti previsoko i pre-brz- o da se uhvati radarom? U istom dopisu se iznosi: Da je od mjcseca jula na obranu utroscno vise nego su iznosili svi kanad-- ski izdaci u Prvom svjct-sko- m ratu, a u proi'ih 10 I godina utroseno je vise nego u Drugom svjctskom ratu. I Ove godine de se potrosit I $355 dolara na svaku upo-- 1 slenu osobu. Xovi lanovi Prosle godine izgradjeno je 101.212 stambenih jedi-nic- a. To nije dovoljno ni za smjestanje novog pucanstva (doseljenici i prirast). Problem stanova je oso-bi- to teiak u velikim grado-im-a, gdje je pelovica sta-nova dotrajala i ne odgova-r- a uslovima savremenog ii-vo- ta. Smrt od tuberkulozc Prosle godine u provinciji Ontario od tubcrkuloze je umrlo 225 lica. TORONTO. TUESDAY, JANUARY 31, 1956 Popis pucanstva 1. juna obavit ce se popis pucanstva. Posljednji popis je bio 1. juna 1951. Vjeruje se da ce pudan-stv- o biti oko 1G milijuna ili 2 milijuna viSe nego 1951 (porast od 11 posto). Pudanstvo gradova se po-vecal- o, a farmersko smanii-lo- . Farma ima oko 000.000 ili 23.000 manje nego 1951. П9И. bilo je G77.500 far-ma.) Prosle godino porod jo nadmasio pomor za 311.000. Prcjuislit c~ Amcri-kancim- a Ottawa je dala znati I da, automobila i de na dalekom radarskom lancu (Distant Early Warn-ing — DEW) biti smjeStcno nmeridko osoblje,.jer Kana-d- a navodno noma dovoljno takvog osoblja. I ovo interesantno : Po ugovoru o zajcdnidkoj Kanada je pralzvcla 180 topova za ameridku ratnu tnornaricu, koji su koStali $35G.0O0 svaki, a Sjod. Driave su od-bi- le da plate vise od $244.-00- 0. Kanada je Stetovala o-k- o 20 milijuna dolara. Izvjcstaj o silicosisu Ovih dana objavljen je iz-vjeS- taj komiteta koji je izu-cav- ao silicosis u rudnicima provincije Ontario (silicosis je bolest prouzrode-n- a udisanjem silikaste pra- - sine). Odbor je pronasao da o-- ' boljenja od ove bolesti po- - i kazuju opadanjc od 1933. ' godine. Od 192G. svega jo bilo 1.173 slucaja. Dok je 192G. bolest na-stup- ala poslije 13—1Л godi-na zaposlenja, sadn se po-kazu- je tek poslije 22—23 godine. U 192G. prosjedne 05 G6. Ovo gla-vnom pripisuj boljoi ven-tilac- iji rudnieimn. којл je I92G. porasla za 12 puta. Hankiotstva proSloj godini bankro-tiral- o je 1,789 poduzeca. po- rast poredjenju sa 1954. (Podaci Dominion Bureau of Statistics). Izobiljc bijcda U listu "Toronto Daily Star" objavljen je izvje-ita- j jednog svecenika !z Saskatchewana, koji kaze da "gotovo svakom farmerskom dvoriitu na-laz- e gomile zita." uvo-dno- m clanku "Star" pise: "Ovdje u Torontu, najbo-gatije- m gradu Kanade, mnogi pate od gladi." Kupovanjc na kiedit ProSie godinc Kanadjani kupili 125.000 stanova, 3G0.000 automobila i 850.-00- 0 televizijskih prijemni-ka- . Naravno, vecina tih ku- - da televizijskih jo aparata je kupljcna na kre-di- t. Bankarevo upozorenje James Muir, predsjednik Royal Bank Bank of Cana-da je ovih dana rekao, da porast stranog (u glavnom ameridkog) kapitala pred vojnoj proizvodnji stavlja opasnost za zemlju. plucna poboliSanie U On je iznio ove podatke: 1945. godinc strani kapital je kontrolisao 2,522 poduze-ca krajem 1953. godinc 4,253. Broj poduzedn koja kontroli.se ameridki kapital popeo se 1.98G na 3,235. U mnogim industrijama strani kapital nadmnsuje tio-ma- di. Tako na primjer, pe-troleum- ska industrija je 59 Гг rukama stranog ka-pitala. Zavisnost i nezavisnost "Windsor Daily Star" uvodnom clanku kaze la jo materijainog spouar je potvrdjuje капааакб sivarnosi. na objasniti puza-vadk- u 1лигеп-tov- e vlade pred Washing-tonom- ? Jadni to Kanadjani ekonomska zavisnost nacionalno ropstvo. PRICE PER COPY Dolazak sovjetske frgovinske delegacije u Ottawu Ottawa. — Sovjetska trgo-vinsk- a delegacija stize ov-dje utorak januara. Delegacija vodjti prego-vor- e predstavnicima mi-nistars- tva poslova o zakljudenju kanadsko-sovjetsko- g ugovora. Nadelni sporazum o za-kljucenju trgovinskog ugo-vor- a postignut je prigodom posjete munistra vanjskih poslova Pearsona Sovjet-sko- m Savezu. Treba izaci na polovicu pula, kaze industrijalist Toronto. — James S. Dun-can, predsjednik poduzeda Massey-IIarri- s- Ferguson je kazao sastanku torontov-ski- h biznismena da se ne smiju ignorisati ekonomski uspjesi Sovjet3kog Saveza. Duncan je proJle godine bio Sovjetskog Savezu imao prilike da upozna fazama sovjetskog zi-vot- a. izjasnio za politiku koegzistencije i "prijatelj- - sko takmidenje" Sovjet-ski- m Savezom. Duncan je zagovarao "prijateljski dodek Rusa, kad posjecuju". je vooma zadovoljan svojim dodekom u Sovjetskom Sa-vezu. Zagovarajuci prijateljske veze i suradnju Duncan je rekao, da je interesu kapi-talistidk- og svijeta da zauz-m- e pomirljivi stav prema Sovjetskom Savezu, i da "iz-la- zi na polovicu puta, pa dak i dalje". Komcntar "Toronto Daily SUir" povoljno komentarise izjavu industrijaliste Duncan, pa kaie: "Star vjeruje do ubla-- . zenja svjctske napetosti Kanada ekonomskom po-- talistickslin)bnadvnijietfdltai: spre-gled- u zavisna zemlja ("-:ma- n da komunistidki svijet sna opdogUleSdAu), ali pohUe- - lsusretnej .nparepdojelovkiocijuputa, j porno ,1Иам5Ш, milju. Nazalost to biti "Starovo" priznanje je iosta teiko tako dugo dok Kanada ekonomski zavisna driava koja predvodi slobo-zeml- ja je dosta znadajno. svijet (Sjed. Driave — ali tvrdnja da je usprkos to- - j) bude odbijala da pri- - godine umrlih od silicosis su ?a ponticki nezavtsna je hvati mogucnost mirne ko-lii- le 42— a u 1954 godini neodriiva. Politika je samo opzistencije. da i ne go- - — so u u nd od 4 % u i se u U su a sa u u odraz m ско- - Mnriinnett twln4n1 nomskog stanja. i tko je go- - .sog opdenja. Moida okonomije. odrenju i politiku. To I J.-- _ .. i . tДi1me, primjer, politiku su koji ne vide da vodi 5 ш u 31. ce sa vanjskih u na u i se sa svim On se sa e nas On u Stampc List ce do- - rl nlcn kani- - u bude u a ce da jnj i IS. I a se u i --l3 л. i IU11 J # IJMVVIJ je ml St. sija Kanade u tome da Jkaie put" Uzaludan trud BrrtmsLi kratjica Elizabeth i njeztfti ml nakzc sc ru poeti u Miperifi. nipecoj briuukof ko-font- ji u Л fries. (Do'i ce vrijeme da brkanUu imperifalizam merati prizniti tlobodu i torn naroda.) ULAZNICE ZA KONCERT ANSAMBLA "TANEC" U TORONTU U ielji da svojim ditaocima osigura mjesta za koncerat makedon-sko- g ansambla narodnih pjesama i igra "Tanec". koji de se odriati u ponedjeljak 13. februara, u Massey Hall. Toronto. "Jedinstvo" je pre-uze-lo izvjesan broj ulaznica. Oni koji da dobiju neka odmah piSu ili telefoniraju administraciji "Jedinstva" (U1.E.M. 3-16- 42). Ulaznicama je cijena $2.25, $3.00 i $3.75. Ulaznica po $1.50 nemamo, ali se mogu dobiti u Massey Hall. Koliko se sada zna torontovski koncert de biti jedini nastup "Ta-nec- a" u Kanadt mmmtmmrmimmmimmimmim',l~'- - w uygtmwvujjmmmmmjmm Eisenhower odbio pakt prijateljstva sa Sovj. Savezom Washington je objavio tekst pisma sovjetskog premijera Nikola Bulganjina predsjedniku Eisenhoweru, kao i odgovor Eisenhowent Bulganjiilu. Usvom pismu Bulganjin je predlozio da Sovjetski Savez i Sjedinjene Driave zakljuce jedan ugovor prijateljstva u trajanju od 20 godina, kojim bi se ove d-ij- e ve-- e zemlje, predvodnici dvaju suprotnih svijetova, obavezale, da ce (1) "razvijati i jadati, u duhu iskrene suradnje i uza-jamn- og razumijevanja, pri- jateljske odnose izmedju na-ro- da SSSR i USA na jednakih prava, medjusob-no- g poStivanja di-ia-no- g su-verenit- eta i namijesanja u unutrasnje stvari"; (2) "u suglasju sa odred-bam- a Povelje UK rijesavati sve svoje medjunarodne spo-rov- e mirnim sredstvima" ; (3) "pomoci razitak t jadanje ekonomske, kultur-n- e i naudne suradnje izme-dju dviju drzava, na principa uzajamne koristi i jednakih prava". Eisenhower je odbio Bul-ganjin- ov prijedlog. Za ublazenjc medjuna-rodne napetosti U svoin pismu premijer-Bulganji- n je kazao da bi za-kljude- nje amerjdko-sovjet-sko- g ugovora prijateljstva pridonijelo ublaicnju nape-tosti u svijetu, osiguralo mirno rjeSavanje medjuna-rodni- h sporova i razvitak e-- KonomsKe, кицигпе i nauenn suradnje medju naro- - dima, i sve to zajedno pred-stavlja- lo bi korak u pravcu osiguranja trajnog mira. On je po2alio da je poslije doslo do zaoJtravanja odnosa izmedju Sovjetskog Saveza i Sjed. Drzava, na Stctu naroda jedne i druge zemlje. To se nepovoljno od-razi- lo na ditavu medjunaro-dn- u situnciju. Bulganjin je rekao da to sto USA i SSSR imaju razli-dit- o druStvcno urcdjenje no bi smjelo biti zaprekom do-bri- m odnosima izmedju dvi-ju zemalja. On je uknzao na glavne medjunarodne probleme i istakao da su pokusaji da se oni rijese donijeli izvjesnih --ezultata, ali je jasno da su potrebni daljni napori da se postigne puno rjoSenje. Opasnost za sve narode PoboljJanje sovjetsko- - kom da je potpuno moldft ukstra ameridkih odnosa bi 1IIVKUV1IVOM po-- iele ih bazi bazi svim rata "stvori za putem na bazi prihvatljivoj za je dnu i drugu stranu." Poboljianje sovjetsko-- ameridkih odnosa u in-teresu naroda jedne i druge zemlje i odgovara njihovim Ukazujudi na postojecu medjunarodnu napetost Bui- - sa Sovjetsko - jugoslayen- - diplomatska Javlja se Moskve je Xikita Hrusdov, prvi s e k t Komunistidke partije SSSR primio ambasadora Vidida. Istog sovjet-ski ambasador u Beogra-d- u Firjubin marsala Tita. VijesU kaiu Fi- - izazvao veliko Interesova- - Iil'LGANMIN scu za sve narode, jer bi ratu moglo dodi do primjene nuklearnog oruzja, ugroiavajuci n.nrodito gusto naseljene zemlje. "U sadasnje vrijeme, vise nego ikad prije, duz-no- st je svakc driave da se zauzima za ocuvanje i jacanje mira, rjesavanje medjunarodnih sporova samo mirnim putem, u su-glasju sa ciljem i princi-pim- a UN", rekao je Bu-lganjin. On jc dalje naglasio po-trc- bu prekidanja trke u na-oruza- nju, koja predstavlja teski teret za sve narode i "povecava opasnost rata." PoboljSanje medjunarod ruje da temeljima Sirenja medjunarodne trgo-vin- e i podizanja blagostanja u svakoj zcmlji. Bulganjin jc konstantirao da u posljednje vrijeme doslo do prosirenja veza iz-medju ameridkog i sovjet-skog naroda (uzajamna po- - sjecivnnja itd.), je jos uvijek nedovoljno. Posto je u- - I u vjerenjo da "poboljsanje odnosa potreba", , da unaprediti I u ja je jemo da bi zakljudcnjc ta-kvog. ugovora SSSR predstavljal , prijateljstvu. da a rjesavanje tih , bi bilo od medjunarpdnog zna- - bilo 6aja", Bulganjin. pismo priloien predloienog odgovoru ganjin predstavlja slaie "sadaanja remecenje opasno- - medjunarodna situaCija aktivrrost da r e jugo-slavensk- og dana da je u novom je ali sovjetsko-ameridki- h u je , , je- - je Eiscnhowcrov u svom je ona I je u po- -' da se da za- - iz S. ar Je je Predlaze izvanredno zasjedanje 1лгг1.ч{а Гћ. TXT a'. e ч I ivftovijc l v. ач; izvanrednog Ge-neral- ne skupstine. koje bi trebalo da nje. jugoslaven-sko- g vanj- - I skih je da mu nije da. li je I Firjubin Titu datum u Sovjetski KISKNIIOWKK htjeva da sve osobi-t- o velike sile, da se ublazi medjunarodna i pojada medjunarodno povjerenje i suradnja." Dalje je da distruktivne sile nalaze da so ne samo nad torn silom, ved takodjer da se uklone sunrotnosti koje bi mogle navesti da upotrebe tu To je ameridkog naroda i njegovih politidkih vodja, rekao je Eisenhower. To zele svi narodi. Dalje je da je on vise puta kazao da mnogo cijeni "historijsko prijntclj-stvo- " izmedju sovjptskog ameridkog naroda. On vje-- nesituacije dovclo bi do pro-- se na tim da mogu postici bolji poLtidki odnosi. Zatim osigurava Bulganji-na "da u svijetu ne-- ma naroda koji se iskrenije posvetio strukturo mira od naroda", "Citava паба zomlja tezl za napetosti i opnsnosti koje a istakao svoje medjunnrodnoj situaciji". kale "Stvarno, nema nidega dasnog Sto mi Bulganjin ne bismo poduzcli kad bi bill je predlozio uvjereni ce to pakta prijateljstva. pravedni mir "Moji kolege i vjeru- - Sa tog on po-- izmedju 20-gud- s-i USA j vazan njeg ugovora o prilog razvitku sovjetsko-- istupa glo se povoljna odnosa, isto atmosfera vrijeme to djelo probloma prcgovora ieljama. ska svijetu." ameridkih rekao priznatu moraju prijem Eisenhowera. pro-jck- at ugovora. U Eisen- - naglasio podetku naglasio opasnost mira. posjetio џи- - pitanje zasjedanja Pristale izvanrednog za-sjedan- ja. ministarstva poslova izjavio poznato njegove posjete driave, nastoje nape-to- st rekao "porast postigne kontrola ljudo silu." glediSte rekao cijclom izgradnji ameridkog popu.stanjcm postoje Eisenhower. hitna zakljudcnjc gledista zatim velikog smatrao prhed-lo- g Eisenhower odriavanja Predstavnik Bulganjinov zakljudcnju sa raznim optuibama. koje se sve vode na to da Sovjet-ski Savez no ce da ispuni ameridkc zahtjeve, ignori- - je izrazio nadu da ce "di opce tezu da prijedlog nnici na dobar koncesije doci sa Uz hower za predlozio isto sad On dne i druge stranc. Eisenhower ponavlja za-htj- ev ujcdinjcnje Njema- - odgovor sikrurnosti" (da li okviru opce-eropsk- og pakta ko- - lektivne sigumosti. kakvng je predlagao Sovjetski Sa- - (Nastavak 2) se UN. New York. — Izvjesne de-l- se sazove to ranije, najvje-- %tlZat kredu I I Savez. i za na st rojatnije u proljede. smatra-j- u da bi 1G novih d la nova trebalo "uvesti u stvarni po-sa- o, kojim se bave UX", Stoga, smatraju oni. trebalo bi da izvanredno zasjedanje rijesi pitanje proiirivanja organa UX I popunjavanje tih organa novim dlanoWma. U prvom redu namecc se po- treba prosirenja Vijeda si-gumosti. EKOSOK-- a i SU-rateljsk- og vijeca. kao i dru-gi- h organa. komisija i agen-cij- a UN.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, January 31, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-01-31 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000109 |
Description
Title | 000033 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | 'mmmmmjmmmmimimmmm VOL. III. No. 9 (G31) JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSK1 LIST Pa KawcujU Vcjni izdaci, ekonomshe prilike, pitanje nezavisnosti, upozorenje jednog banhara i drugo Proracun izdataka Ministar financija Harris je objavio ргогабип izdata-ka za iducu fiskalnu godinu, u iznosu od $4,528,141.589 ili 43 milijuna vi5e nego pro-sle godine. Povedani su izdaci za a-tom- sku energiju, ministar-stv- o driavljanstva i imigra-cij- e, ministarstvo vanjskih poslova, ministarstvo finan- - j cija, pravdo, za kaznione, ' ministarstvo rada, osigura-nj- c nczaposlenih, ngenciju filmova, ' sjeverne pos'ove, policiju i trgovinu. Smanjeni ! su izdaci za poljoprivredu, radio i televiziju, ribolov. ' rudnikc, zdravljo (za 24 mi ! lijuna!), saobracaj i jos ncki. Povecanje svih izdata-ka za 43 milijuna znaci da porezi ne ce bit! ni-zc- ni, dapace, ncito po-veca- ni. Koliko sc trosi za vojnc svrhc Direktni izdaci za vojne svrhc iznosu $1,775,000.-00- 0 ili iato koliko prosle go-din- e. Tome treba pridodati svo-t- u od 14 milijuna za tako-zvan- u '"obrambenu proizvo-dnju- ". zatim 7 milijuna za "civilnu obranu", 18 mil-ijuna za "istrazivanje" (Re-search Board). List "Hamilton Specta-tor" u posebnom izvje-staj- u iz Ottawc kaze da se mnogo toga troii beskori-sno- . Tako na primjer. velike svote novca troe -- so na iz-grad- nju radarskih linijn na sjcvcru. Ali, koliko ce tc li-ni- je vrijediti u buducnosti, kad Rusi budu iniali oruije koji ce letiti previsoko i pre-brz- o da se uhvati radarom? U istom dopisu se iznosi: Da je od mjcseca jula na obranu utroscno vise nego su iznosili svi kanad-- ski izdaci u Prvom svjct-sko- m ratu, a u proi'ih 10 I godina utroseno je vise nego u Drugom svjctskom ratu. I Ove godine de se potrosit I $355 dolara na svaku upo-- 1 slenu osobu. Xovi lanovi Prosle godine izgradjeno je 101.212 stambenih jedi-nic- a. To nije dovoljno ni za smjestanje novog pucanstva (doseljenici i prirast). Problem stanova je oso-bi- to teiak u velikim grado-im-a, gdje je pelovica sta-nova dotrajala i ne odgova-r- a uslovima savremenog ii-vo- ta. Smrt od tuberkulozc Prosle godine u provinciji Ontario od tubcrkuloze je umrlo 225 lica. TORONTO. TUESDAY, JANUARY 31, 1956 Popis pucanstva 1. juna obavit ce se popis pucanstva. Posljednji popis je bio 1. juna 1951. Vjeruje se da ce pudan-stv- o biti oko 1G milijuna ili 2 milijuna viSe nego 1951 (porast od 11 posto). Pudanstvo gradova se po-vecal- o, a farmersko smanii-lo- . Farma ima oko 000.000 ili 23.000 manje nego 1951. П9И. bilo je G77.500 far-ma.) Prosle godino porod jo nadmasio pomor za 311.000. Prcjuislit c~ Amcri-kancim- a Ottawa je dala znati I da, automobila i de na dalekom radarskom lancu (Distant Early Warn-ing — DEW) biti smjeStcno nmeridko osoblje,.jer Kana-d- a navodno noma dovoljno takvog osoblja. I ovo interesantno : Po ugovoru o zajcdnidkoj Kanada je pralzvcla 180 topova za ameridku ratnu tnornaricu, koji su koStali $35G.0O0 svaki, a Sjod. Driave su od-bi- le da plate vise od $244.-00- 0. Kanada je Stetovala o-k- o 20 milijuna dolara. Izvjcstaj o silicosisu Ovih dana objavljen je iz-vjeS- taj komiteta koji je izu-cav- ao silicosis u rudnicima provincije Ontario (silicosis je bolest prouzrode-n- a udisanjem silikaste pra- - sine). Odbor je pronasao da o-- ' boljenja od ove bolesti po- - i kazuju opadanjc od 1933. ' godine. Od 192G. svega jo bilo 1.173 slucaja. Dok je 192G. bolest na-stup- ala poslije 13—1Л godi-na zaposlenja, sadn se po-kazu- je tek poslije 22—23 godine. U 192G. prosjedne 05 G6. Ovo gla-vnom pripisuj boljoi ven-tilac- iji rudnieimn. којл je I92G. porasla za 12 puta. Hankiotstva proSloj godini bankro-tiral- o je 1,789 poduzeca. po- rast poredjenju sa 1954. (Podaci Dominion Bureau of Statistics). Izobiljc bijcda U listu "Toronto Daily Star" objavljen je izvje-ita- j jednog svecenika !z Saskatchewana, koji kaze da "gotovo svakom farmerskom dvoriitu na-laz- e gomile zita." uvo-dno- m clanku "Star" pise: "Ovdje u Torontu, najbo-gatije- m gradu Kanade, mnogi pate od gladi." Kupovanjc na kiedit ProSie godinc Kanadjani kupili 125.000 stanova, 3G0.000 automobila i 850.-00- 0 televizijskih prijemni-ka- . Naravno, vecina tih ku- - da televizijskih jo aparata je kupljcna na kre-di- t. Bankarevo upozorenje James Muir, predsjednik Royal Bank Bank of Cana-da je ovih dana rekao, da porast stranog (u glavnom ameridkog) kapitala pred vojnoj proizvodnji stavlja opasnost za zemlju. plucna poboliSanie U On je iznio ove podatke: 1945. godinc strani kapital je kontrolisao 2,522 poduze-ca krajem 1953. godinc 4,253. Broj poduzedn koja kontroli.se ameridki kapital popeo se 1.98G na 3,235. U mnogim industrijama strani kapital nadmnsuje tio-ma- di. Tako na primjer, pe-troleum- ska industrija je 59 Гг rukama stranog ka-pitala. Zavisnost i nezavisnost "Windsor Daily Star" uvodnom clanku kaze la jo materijainog spouar je potvrdjuje капааакб sivarnosi. na objasniti puza-vadk- u 1лигеп-tov- e vlade pred Washing-tonom- ? Jadni to Kanadjani ekonomska zavisnost nacionalno ropstvo. PRICE PER COPY Dolazak sovjetske frgovinske delegacije u Ottawu Ottawa. — Sovjetska trgo-vinsk- a delegacija stize ov-dje utorak januara. Delegacija vodjti prego-vor- e predstavnicima mi-nistars- tva poslova o zakljudenju kanadsko-sovjetsko- g ugovora. Nadelni sporazum o za-kljucenju trgovinskog ugo-vor- a postignut je prigodom posjete munistra vanjskih poslova Pearsona Sovjet-sko- m Savezu. Treba izaci na polovicu pula, kaze industrijalist Toronto. — James S. Dun-can, predsjednik poduzeda Massey-IIarri- s- Ferguson je kazao sastanku torontov-ski- h biznismena da se ne smiju ignorisati ekonomski uspjesi Sovjet3kog Saveza. Duncan je proJle godine bio Sovjetskog Savezu imao prilike da upozna fazama sovjetskog zi-vot- a. izjasnio za politiku koegzistencije i "prijatelj- - sko takmidenje" Sovjet-ski- m Savezom. Duncan je zagovarao "prijateljski dodek Rusa, kad posjecuju". je vooma zadovoljan svojim dodekom u Sovjetskom Sa-vezu. Zagovarajuci prijateljske veze i suradnju Duncan je rekao, da je interesu kapi-talistidk- og svijeta da zauz-m- e pomirljivi stav prema Sovjetskom Savezu, i da "iz-la- zi na polovicu puta, pa dak i dalje". Komcntar "Toronto Daily SUir" povoljno komentarise izjavu industrijaliste Duncan, pa kaie: "Star vjeruje do ubla-- . zenja svjctske napetosti Kanada ekonomskom po-- talistickslin)bnadvnijietfdltai: spre-gled- u zavisna zemlja ("-:ma- n da komunistidki svijet sna opdogUleSdAu), ali pohUe- - lsusretnej .nparepdojelovkiocijuputa, j porno ,1Иам5Ш, milju. Nazalost to biti "Starovo" priznanje je iosta teiko tako dugo dok Kanada ekonomski zavisna driava koja predvodi slobo-zeml- ja je dosta znadajno. svijet (Sjed. Driave — ali tvrdnja da je usprkos to- - j) bude odbijala da pri- - godine umrlih od silicosis su ?a ponticki nezavtsna je hvati mogucnost mirne ko-lii- le 42— a u 1954 godini neodriiva. Politika je samo opzistencije. da i ne go- - — so u u nd od 4 % u i se u U su a sa u u odraz m ско- - Mnriinnett twln4n1 nomskog stanja. i tko je go- - .sog opdenja. Moida okonomije. odrenju i politiku. To I J.-- _ .. i . tДi1me, primjer, politiku su koji ne vide da vodi 5 ш u 31. ce sa vanjskih u na u i se sa svim On se sa e nas On u Stampc List ce do- - rl nlcn kani- - u bude u a ce da jnj i IS. I a se u i --l3 л. i IU11 J # IJMVVIJ je ml St. sija Kanade u tome da Jkaie put" Uzaludan trud BrrtmsLi kratjica Elizabeth i njeztfti ml nakzc sc ru poeti u Miperifi. nipecoj briuukof ko-font- ji u Л fries. (Do'i ce vrijeme da brkanUu imperifalizam merati prizniti tlobodu i torn naroda.) ULAZNICE ZA KONCERT ANSAMBLA "TANEC" U TORONTU U ielji da svojim ditaocima osigura mjesta za koncerat makedon-sko- g ansambla narodnih pjesama i igra "Tanec". koji de se odriati u ponedjeljak 13. februara, u Massey Hall. Toronto. "Jedinstvo" je pre-uze-lo izvjesan broj ulaznica. Oni koji da dobiju neka odmah piSu ili telefoniraju administraciji "Jedinstva" (U1.E.M. 3-16- 42). Ulaznicama je cijena $2.25, $3.00 i $3.75. Ulaznica po $1.50 nemamo, ali se mogu dobiti u Massey Hall. Koliko se sada zna torontovski koncert de biti jedini nastup "Ta-nec- a" u Kanadt mmmtmmrmimmmimmimmim',l~'- - w uygtmwvujjmmmmmjmm Eisenhower odbio pakt prijateljstva sa Sovj. Savezom Washington je objavio tekst pisma sovjetskog premijera Nikola Bulganjina predsjedniku Eisenhoweru, kao i odgovor Eisenhowent Bulganjiilu. Usvom pismu Bulganjin je predlozio da Sovjetski Savez i Sjedinjene Driave zakljuce jedan ugovor prijateljstva u trajanju od 20 godina, kojim bi se ove d-ij- e ve-- e zemlje, predvodnici dvaju suprotnih svijetova, obavezale, da ce (1) "razvijati i jadati, u duhu iskrene suradnje i uza-jamn- og razumijevanja, pri- jateljske odnose izmedju na-ro- da SSSR i USA na jednakih prava, medjusob-no- g poStivanja di-ia-no- g su-verenit- eta i namijesanja u unutrasnje stvari"; (2) "u suglasju sa odred-bam- a Povelje UK rijesavati sve svoje medjunarodne spo-rov- e mirnim sredstvima" ; (3) "pomoci razitak t jadanje ekonomske, kultur-n- e i naudne suradnje izme-dju dviju drzava, na principa uzajamne koristi i jednakih prava". Eisenhower je odbio Bul-ganjin- ov prijedlog. Za ublazenjc medjuna-rodne napetosti U svoin pismu premijer-Bulganji- n je kazao da bi za-kljude- nje amerjdko-sovjet-sko- g ugovora prijateljstva pridonijelo ublaicnju nape-tosti u svijetu, osiguralo mirno rjeSavanje medjuna-rodni- h sporova i razvitak e-- KonomsKe, кицигпе i nauenn suradnje medju naro- - dima, i sve to zajedno pred-stavlja- lo bi korak u pravcu osiguranja trajnog mira. On je po2alio da je poslije doslo do zaoJtravanja odnosa izmedju Sovjetskog Saveza i Sjed. Drzava, na Stctu naroda jedne i druge zemlje. To se nepovoljno od-razi- lo na ditavu medjunaro-dn- u situnciju. Bulganjin je rekao da to sto USA i SSSR imaju razli-dit- o druStvcno urcdjenje no bi smjelo biti zaprekom do-bri- m odnosima izmedju dvi-ju zemalja. On je uknzao na glavne medjunarodne probleme i istakao da su pokusaji da se oni rijese donijeli izvjesnih --ezultata, ali je jasno da su potrebni daljni napori da se postigne puno rjoSenje. Opasnost za sve narode PoboljJanje sovjetsko- - kom da je potpuno moldft ukstra ameridkih odnosa bi 1IIVKUV1IVOM po-- iele ih bazi bazi svim rata "stvori za putem na bazi prihvatljivoj za je dnu i drugu stranu." Poboljianje sovjetsko-- ameridkih odnosa u in-teresu naroda jedne i druge zemlje i odgovara njihovim Ukazujudi na postojecu medjunarodnu napetost Bui- - sa Sovjetsko - jugoslayen- - diplomatska Javlja se Moskve je Xikita Hrusdov, prvi s e k t Komunistidke partije SSSR primio ambasadora Vidida. Istog sovjet-ski ambasador u Beogra-d- u Firjubin marsala Tita. VijesU kaiu Fi- - izazvao veliko Interesova- - Iil'LGANMIN scu za sve narode, jer bi ratu moglo dodi do primjene nuklearnog oruzja, ugroiavajuci n.nrodito gusto naseljene zemlje. "U sadasnje vrijeme, vise nego ikad prije, duz-no- st je svakc driave da se zauzima za ocuvanje i jacanje mira, rjesavanje medjunarodnih sporova samo mirnim putem, u su-glasju sa ciljem i princi-pim- a UN", rekao je Bu-lganjin. On jc dalje naglasio po-trc- bu prekidanja trke u na-oruza- nju, koja predstavlja teski teret za sve narode i "povecava opasnost rata." PoboljSanje medjunarod ruje da temeljima Sirenja medjunarodne trgo-vin- e i podizanja blagostanja u svakoj zcmlji. Bulganjin jc konstantirao da u posljednje vrijeme doslo do prosirenja veza iz-medju ameridkog i sovjet-skog naroda (uzajamna po- - sjecivnnja itd.), je jos uvijek nedovoljno. Posto je u- - I u vjerenjo da "poboljsanje odnosa potreba", , da unaprediti I u ja je jemo da bi zakljudcnjc ta-kvog. ugovora SSSR predstavljal , prijateljstvu. da a rjesavanje tih , bi bilo od medjunarpdnog zna- - bilo 6aja", Bulganjin. pismo priloien predloienog odgovoru ganjin predstavlja slaie "sadaanja remecenje opasno- - medjunarodna situaCija aktivrrost da r e jugo-slavensk- og dana da je u novom je ali sovjetsko-ameridki- h u je , , je- - je Eiscnhowcrov u svom je ona I je u po- -' da se da za- - iz S. ar Je je Predlaze izvanredno zasjedanje 1лгг1.ч{а Гћ. TXT a'. e ч I ivftovijc l v. ач; izvanrednog Ge-neral- ne skupstine. koje bi trebalo da nje. jugoslaven-sko- g vanj- - I skih je da mu nije da. li je I Firjubin Titu datum u Sovjetski KISKNIIOWKK htjeva da sve osobi-t- o velike sile, da se ublazi medjunarodna i pojada medjunarodno povjerenje i suradnja." Dalje je da distruktivne sile nalaze da so ne samo nad torn silom, ved takodjer da se uklone sunrotnosti koje bi mogle navesti da upotrebe tu To je ameridkog naroda i njegovih politidkih vodja, rekao je Eisenhower. To zele svi narodi. Dalje je da je on vise puta kazao da mnogo cijeni "historijsko prijntclj-stvo- " izmedju sovjptskog ameridkog naroda. On vje-- nesituacije dovclo bi do pro-- se na tim da mogu postici bolji poLtidki odnosi. Zatim osigurava Bulganji-na "da u svijetu ne-- ma naroda koji se iskrenije posvetio strukturo mira od naroda", "Citava паба zomlja tezl za napetosti i opnsnosti koje a istakao svoje medjunnrodnoj situaciji". kale "Stvarno, nema nidega dasnog Sto mi Bulganjin ne bismo poduzcli kad bi bill je predlozio uvjereni ce to pakta prijateljstva. pravedni mir "Moji kolege i vjeru- - Sa tog on po-- izmedju 20-gud- s-i USA j vazan njeg ugovora o prilog razvitku sovjetsko-- istupa glo se povoljna odnosa, isto atmosfera vrijeme to djelo probloma prcgovora ieljama. ska svijetu." ameridkih rekao priznatu moraju prijem Eisenhowera. pro-jck- at ugovora. U Eisen- - naglasio podetku naglasio opasnost mira. posjetio џи- - pitanje zasjedanja Pristale izvanrednog za-sjedan- ja. ministarstva poslova izjavio poznato njegove posjete driave, nastoje nape-to- st rekao "porast postigne kontrola ljudo silu." glediSte rekao cijclom izgradnji ameridkog popu.stanjcm postoje Eisenhower. hitna zakljudcnjc gledista zatim velikog smatrao prhed-lo- g Eisenhower odriavanja Predstavnik Bulganjinov zakljudcnju sa raznim optuibama. koje se sve vode na to da Sovjet-ski Savez no ce da ispuni ameridkc zahtjeve, ignori- - je izrazio nadu da ce "di opce tezu da prijedlog nnici na dobar koncesije doci sa Uz hower za predlozio isto sad On dne i druge stranc. Eisenhower ponavlja za-htj- ev ujcdinjcnje Njema- - odgovor sikrurnosti" (da li okviru opce-eropsk- og pakta ko- - lektivne sigumosti. kakvng je predlagao Sovjetski Sa- - (Nastavak 2) se UN. New York. — Izvjesne de-l- se sazove to ranije, najvje-- %tlZat kredu I I Savez. i za na st rojatnije u proljede. smatra-j- u da bi 1G novih d la nova trebalo "uvesti u stvarni po-sa- o, kojim se bave UX", Stoga, smatraju oni. trebalo bi da izvanredno zasjedanje rijesi pitanje proiirivanja organa UX I popunjavanje tih organa novim dlanoWma. U prvom redu namecc se po- treba prosirenja Vijeda si-gumosti. EKOSOK-- a i SU-rateljsk- og vijeca. kao i dru-gi- h organa. komisija i agen-cij- a UN. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000033