Jedinstvo, May 15, 1956

              _____ ГЗГЗе ЛРИИИРИЧ .ii иц-ишчр- ичр lppwpa ii m a. imp шш "H-i- P 'HTPWP—
TITO ZAVRSIO POSJET U FRANCUSKOJ WuC& Francuskai Jugoslavia ce
suradjivati u pothvatima
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST zaosiguranje mira
VOL. VIII. — NO. 38 (660) TORONTO. TUESDAY, MAY 15. 1956
Treba pitati
narod
(Povodom debate o plinovodu)
Nismo ni u snu pomisljali da de doci vrijeme da
aplaudiramo pukovniku Drew, vodji konzervativne
partije, ali mora se priznati, da njegovo sadasnje istu-рлп- је
u parlamentu po pitanju izgradnje plinovoda, i
protiv ameridke dominacije op5enito, odgovara intere-um- a
kanadskog naroda. Steta je sto on nema pot-po- re ditave svoje partije. Tako se njegov bivSi kolega,
predsjednik ontarijske vlade Frost otvoreno prikljudio
liberalima na delu sa Ilowenom u predaji plinovoda
amoridkim kapitalistima. (Kazu da Frost puca na
Drewov polozaj nacionalnog vodje konzer'ativne par- tije). Konzervativni poslanici iz Quebeca podupiru
Drewa, ali istovremeno se slazu i sa Duplessisom, koji u
Quebecu sprovodi istu politiku kao Howe i St. Laurent
na nacionalnom polju.
Konzervativna partija ima velikih zasluga u borbi
za izgradnju Kanade. Svi kanadski patrioti odaju priz-nan- je njenom prvom vodji i prvom kanadskom premi-jer- u Sir John A. Macdonaldu, koji je povezao zemlju
ieljeznidkom prugom. I u Mncdonaldovo vrijeme kon-zervativ- na partija je bila kapitalistidka partija, ali je
ondaSnja kapitalistidka klasa bila proieta nacionalnom
svijescu, bolje redeno bila zainteresirana u razvitak ze-ml- je
i obranu njezine nezavisnosti. Danasnja kapitali-stidka
klasa ima smisla samo za pravljenje profita i tome
cilju sluze obje njezine politidkc partije. kako liberalna
tako i konzervativna. I zato pukovnik Drew, usprkos
velikog-- nastojanja, ne de uspjeti da so zaogrne man
tijom Sir John A. Macdonalda.
U konzervativce se ne treba uzdati. Drew danas
dobro govori (ovo ne znnci da ima pravilan stav po
svim pitanjima), ali nijcsigurno da ga Frost i Duplessis
no de prisilit na drugi — njihov put — ili ink na od-etupa-nje.
CCF obecava mnogo vise.
Ova partija se oslanja na jedan dio radnidkc klase,
farmera, inteligencijc i profesionalnih ljudi.
Posljednjih godina "hladni rat" ju je bio odveo na
reakcionarne pozicijc. nli sa poboljsanjem medjunarod-n- e
situacije робе1а je da se povrada na pravj put, put
borbe za nnrodne interese i — bolju bududnost.
CCFnije jos nastupila svom svojom snagom u borbi
za nezavisnost i razvitak zemlje, neke njezine sekcije
jos uvijck stojc po strani, ali se rnduna da ce sadnsnjn
borba oko plinovoda probuditi uspavane snage u njenim
redovima. Borbu predvodi radnidko krilo, koje je tako-dj- cr тпоко zasluzno sto je Kanadski radnicki kongres
zauzeo onako jak stav u prilog kanadskog plinovoda i —
nezavisnosti."
Sadasnja borba ce sigurno zbliziti CCF i Radnidku
progresivnu partiju. Mnogi dlanovi CCF znaju, i javno
priznaju. da je Radnidka progresivna partija prva po-ve- la borbu za nezavisnost, jo5 prije osam godina, i da
je prva ustala protiv predaje plina — i ostalog prirod-no- g bogatstva — ameridkim kapitalistima.
Suradnja CCF I RPP u borbi protiv nmeridke domi-nacije
osiguraln bi uspjeh ove borbe.
U borbi oko plinovoda aktivni saveznici liberala su
socijalkrediteri iz Alberte. Stvarno, Howe i St. Laurent
su mogudi sprovoditi politiku koju sprovode zahvaljudi
samo politic! socijalkrcditera u Alberti i B. C, Frostovih
konzervativaca u Ontariu i Duplessisove partije (Union
Nationale) u Quebecu. Oni su potpunosuglnsni u predaji
prirodnih bogatstava ameridkim kapitalistima.
Ima dosta znakova da se veliki broj liberala ne slaie Howeovim i St Laurcntovim stavom. Mnogi od
njih, pi$o ottawski dopisnik "Globe and Mail" podu-piru
prijedlog CCF da drzavn preuzme izgradnju pli-novoda
i uspostavi javno poduzede za raspodjelu plina,
ali se ne usudjuju istupiti protiv Howe i St. Laurenta, jer to bi znacilo izbacivanje iz partije.
Tako na ovom pitanju postoji podvojenast u objema
etarim partijama, konzervativnoj i liberalnoj. To je do-sta
znacnjno.
Kako se iz gornjeg vidi, parlamenat je podijeljcn
na dva dijela — one koji se bore da plinovod bude izgra-dje- n po Kanadjanima i za Kanadjane. i onima koji su spremni da to veliko narodno bogatstvo izruce americ-Ri- m borbakazpaitpalliinsotivmoda vzead bpuradvudljneonsjte Kparnoafditea.. PToobjneidjea psarmvioh
ce predstavljati kodnicu daljnoj predaji prirodnih bogat-stava
ameridkim kapitalistim i otvoriti put snainom
razvitku industrije. a pobjeda drugih de pospjeliti ame-nd-ki grabei kanadskog bogatstava.
Sto se tide kanadskog naroda mi vjerujemo da je vedina na stranih onih koji se bore protiv predaje plina,
ulja, zeljezne rude, drva. uranija i drugih bogatstava
americkim kapitalistima. a to bi se tocno ustanovilo ako
bi se prihvatio prijedlog CCF da se pitanje plinovoda
postavi na referendum ili raspiiu novi izbori. U pitanju je bududnost naroda i neka on odludi.
SSSR smanjiva oruzane sile
za 1 milion 200 hiljada
Moskva. — Koviptski i
Savez ce smanjiti svoje
oruzane sile za 1,200.000
ljudi. Prosle godine oru-zane
sile SSSR-- a su sma-njen- e
za 610.000.
Sovjetske oruzane sile
u Njemadkoj de biti sma- -
strajk i "lokautu
jezerske plovidbe
Toronto. — International
Seaferers unija je proglasila
strajk protiv dviju parobra-darski- h
kompanija koje i-- maju
G3 broda na velikim
jezerima.
Pet drugih parobrodar-ski- h
kompanija su na to od-govor- ile "lokautom" posada
svojih brodova. Tako je
strajkom i "lokautom" zah-vace- no
280 brodova sa po-sado- m od 5.000.
Spor izmedju unije i kom-pani- je je oko novog ugovo-ra- .
Glavni zahtjcv unije je
uvodjenje novog platnog si- -
stemn — po satu umjesto
mjesedno.
Federnlna vlada jelmeno-val- a
posrednika.
icljcznicarskc kompanijc
popustilc
Montreal. — Xeljeznidar-sk- c
kompnnije su konadno
pristale da obnove ugovor
sa unijamn na bazi prepo-ruk- a
pomirdbenog odbora.
Odbor je preporudio poveca,-nj- e
nadnicn, poboljSanje
zdravstvenog osiguranja i
joS jedan placeni blagdan.
'Izvinjenje Vel. Britanije
Sovjetskom Savezu
London — Untanska Uda u
odgO4nj SOCtsku Ildl ПД ПЈС- -
zinu notu poodom slulaja "frog-imiu- "
Oabba je priznala da se
Crabb %rzao oko sovjctskih ratnih
brodova koji su doxczli Dulganjina
i Hrultova u Hritaniju, ali da jc
to ufinio bcz njczina znanja i odo-brcnj- a,
i ona iali da je do toa
doilo.
U svojoj noti vlada Sovjctskog
Saveza je izjavila da se Crabb po
ja io izmedju sovjctskih ratnih
brodova, a kad su sovjctski pred- -
staTci na to upozorili bntanskog
admirala Ikirnctta, ovaj je rtkao da
britanska ratna mornarica nijc spro-vodd- a
nikakvih operacija u to vri-jeme
u kojima bi sudjelovali "frog-men
Г. Sada se ustanovilo Ja je to
bda istina.
Sotjttska vlada je izjavila da ona
polaic veliku vainost tome doga-djaj- u
i trait obainene
U medjuvremenu u britanskom
parlamentu se nastavlja debata o
vladinoj odgovomosti za Oabbcv
postupak i nestanalc Prrmijer Eden
i dalje stoji na stanoviltu da "nije
u javnom interesu da sc-ime- su sve
okoInostT.
ObjeJcna dvojica britan-ski- ll vojnika na Cipru
Nikozija. — Iz osrete
za rjeianje dvojice ml-d- ih Ciprana, podzemna
orsanizacija EOICA je o-bje- sila drojicu britanskUi
vojnika, koje je zarobila
u deceznbru i aprilu.
PRICE 5 PER COPY
njene za 30.000.
375 ratnih brodova de
biti stavljeno u rezervu.
U skladu sa tim smanji-ti
ce se i vojni budzet.
Sovjetska vlada je izra-zil- a
zelju da njezin pri-mjerslije- de ostalc driave.
50 UGLEDNIH AMERI- -
KANAGA PROTIV
NUKLEARNIH
POKUSA
New York. — "Times" je
objavio u formi oglasa pis-m- o pcdcsetorice istaknutih
Amerikanaca predsjedniku
Eisenhoweru, u kome se tra-2- i
obustavljanje nuklearnih
pokusa na Pacifiku i otvara-nj-e
pregovora sa drugim
dr2nvama za sveopcu zabra-n- u takvih pokusa.
U pismu so citira svjedo-danstv- o nuklearnih nnude-njak- a da pokusi nuklearnog
oru2ja predstavljaju opas-no- st za zdravlje ljudi.
Medju potpisnicima pisma
nnlaze se svedenicl, profeso-ri- ,
lijednici, novinari i drugi
javni radnici.
Protest indonczijskih
sindikata
Djakarta. — IzvrSno vije- -
de indonezijskih sindikata, u
ime 2.П00.О0О dlanova, poz- -
valo je nmeridkog predsjed-hik- a Eisenhowcra da obusta- -
vi pokuse nuklearnog oruzjn
na Pacifiku.
K O J I M
Ghurcliill bi primio SSSR
u NATO
London. — U svom govoru
u zapadno-njemadko- m gra-d- u Aachen Winston Chur-chill
je kazao da ce zapadne
driave morati da se spora- -
zume sa Sovjetskim Save-zot- n
o ujedinjenju Njemad-k- e
i cijele Evrope.
Covoreci o promjenama u
politici Sovjctskog; Saveza
Churchill je rekao da on ne
vidi razloga zasto se Sovjet-s- ki Savez sada ne bi pridru-zi- o
Sjevero-atlantsko- m pak-t- u (NATO).
Churchill je upozorio Za-pad- nu Njemadku protiv "na-siln- ih udara" za ujedinjenje
dvaju dijclova Njemadke.
"Mi moramo izbjegavati na-silj- e", rekao je Churchill.
"Jedino jedinstvo koje bis- -
mo onda imali bilo bi jedin-stvo
praha i smrti".
Churchill je rekao da Sje--
cunjene urzave treoaju na-sta- vit vodecu ulogu u Evro-p- i, ali da i "Rusija mora
imati ulogu" u ponovnom
ujedinjenju kontinenta i
svijeta.
On jc poznlio postojanje
"suprotnih blokova koji so
suprotstavljaju jedan dru-go- m sa sumnjom i neprija-tcljstvom- ".
Promatradi kalu da je
njegovo stanovistc dosta bli-sk- o
sovjetskom stanovislu u
ienevi, da je ujedinjenje
Njemadke moguco putem
zakljudenja sveevropskog
pakta kolektivne sigurnosti.
PUTEM?
INTERESANTNA DISKUSIJA
SKUPSTINI U TORONTU
skupstina odrzat u 27maja
U nedjelju 13. maja u Torontu je odrfana javna
skupstina, na kojoj jc vodjena interesantna diskusija o
odlukama Scstc konvencije Saveza Jugoslavenskih Ka-nadja- na,
u kojoj su ispoljcna razlidita miSljenja o tome
Sto Savez treba raditi i kojim putem proslijediti dalje.
Zavrsilo se sa zakljudkom da se diskusija nastavi u ne-djelju
27. maja. Na toj skupstini diskusirati ce se uglav-no- m
pitanje Jugoslavije odnosno pitanje stava progre-sivni- h
Kanadjana srpskog, hrvatskog i slovenskog po-rijek- la
prema danasnjoj Jugoslaviji. Na skupstini de
govoriti predstavnik Saveza. a Odbor prijatelja Nove
Jugoslavije je pozvan da ima svoga govornika.
04i skupstinu sazvala je organizacija Saveza Ju-goslavenskih
Kanadjana. Predsjedao je predsjednik
mjesnog ogranka S. Bolf. Govorio jeurednik "Jedinstva"
Miosid, koji je objasnio osnovne stavove Saveza i ukazao
na zadatke, narodito naglasio potrebu jedinstva progre-sivni- h sila.
Poslije toga razvila se diskusija, koja je trajala
vile od dva sata. Diskusija je pokazala da su dlanovi i
pristalice Odbora prijatelja Nove Jugoslavije jos uvijek
nezadovoljni sa stavom Saveza i "Jedinstva" prema
Jugoslaviji. Oni su postavili pitanje zasto Savez i "Je-dinstvo"
ne napreduju i pokuiali dokazati da je to "zbog
sedam godina borbe protiv Jugoslavije", sa kojom, po
njihovom miiljenju jos nije potpuno prekinuto. Oni su
takodjer trazili svoju rehabilitaciju t. j. da organizacija
javno prizna da su u borbi koja je vodjena oni bili na
pravom putu.
Sa strane dlanova Saveza je istaknuto da je Savez
izmjenio svoj stav prema Jugoslaviji Borba je odavno
prekinuta. Konvencija je podvukla udinjene pogreike,
a posebno je naglasila da je mijesanjem u taj spor Sa-vez
bio skrenuo sa svoje prave Unije, zapustio svoje
PARIZ. — Predsjednik Federativne Narodne Re--
I publike Jugoslavije Tito zavrsio je svoj Sestdnevni posjet
rrancuskoj u petak 12 maja.
Posjet se smatra uspjelim. On je pridonio pojadanju
prijateljskih veza izmedju
U svom govoru na rudku
koji je u njegovu podast pri-redi- lo
gradsko vijece Pariza
Tito je izjavio da su prija-teljs- ke
veze izmedju Jugo-slavij- e
i Francuske pojacali
njihovj napori za osiguranje
svjetskog mira.
Predsjednik gradskog vije-c- a
Pariza Feron je kazao da
je prijateljstvo pojadano i
zajednidkim patnjama fran-cusko- g
i jugoslavenskih na
roda za vrijeme rata. Ono
je dobilo "stalni кагакег",
rekao je Feron.
Tito je vodio vazne politi-ck- e
razgovore sa premije-ro- m Mollettom i ministrom
vanjskih poslova Pineau (Pi-no).
Rnzgovorima je prisu-stvova- o
i jugoslavenski mi-nist- ar vanjskih poslova Koca
Popovic.
Tito je zagovnrao obusta-vljanje
trke u naoruianju i
koristenje ogromnih sreci-stv- a koja sada idu na nao-ruzan- je za "blagostanje na
roda". On je pohvalio fran-cusk- u
inicijativu u london-ski- m prcgovorima o razoru-zanj- u. (Pregovori su preki-nu- ti
prosli tjedna bez posti-gnu- ca sporazumn, ali sa
zblizenjem stavova glavnih
zemnlja).
Tito je izrazio uvjerenje
da je popustila zategnutost
u medjunnrodnim odnosima.
"Ja vjerujem da smo mi
vec stigli u fazu uklnnjanjn
barijera (zapreka) koje o-ncmogu- davaju narodima da
se meujusoono upoznaju . kazao je Tito.
Tito je takodjer poduprao
francuski prijedlog da se po-m- od nerazvijenim zemljama
dnje kroz Ujedinjene Nacije.
(Taj prijedlog ucinio je
Druga cc se nedjelju
Jugoslavije i Francuske.
Mollett i Pineau idu u
Sovjetski Savez
Pnriz. — Premijcr Ouj
Mollett i ministar vanjskih
poslova Christian Pineau
odlaze u Sovjetski Savez u
utorak 15. maja, gdje de
pregovarati sa sovjetskim
driavnicima o poboljSanju
sovjetsko-francuski- h odnosa
i medjunarodnoj suradnji u
korist mira.
U Sovjetskom Savezu je
boravila delegacija francu-ske
Socijalistidke partije,
kojoj pripadaju i Mollett i
Pineau. Ova delegacija. jc
imala za cilj da sc upoznn
sa poiiticKim, socijnlinm 1
ekonomskim problemima
SSSR-n- .
Laboriti prcdlazu da sc
pozovc Cu En Laj
London. — Laboriti su
prcdlo2ili da se kineski pre-mijcr
Cu En Laj pozove na
posjet. Premijer Eden je od-bi- o.
francuski ministar Pineau na
nedavnom zasjedanju Vijc-c- a
NATO, ali tome so oStro
suprotstavio Dulles).
Govorcdi o jugoslavcnskoj
palitici Tito je rekao:
"Mi zolimo podriavati nc-zavis- nu
politiku i duboko
smo uvjercni da je takva po-liti- ka od vclikc koristi i Za-pa- du
i Istoku jer ih zbli-2ava- ".
Tito je zatim rekao da do-bivnnj- em "novih prijatelja
na Istoku" Jugoslnvija nijc
napustila "prijatelje koje
vec ima na Zapadu".
NA
osnovne zadatke: pros jo.scivanje i kulturno uzdizanje
naSeg radnog naroda Savez podriava danaSnju miro-Ijubi- vu
politiku Jugoslavije, kao i napore za jedinstvo
ditavog medjunarodnog radnidkog pokreta. U proglasu
konvencije je redeno da de Savez podupirati napore na-roda
Jugoslavije da dodju do boljeg i sretnijeg iivota
i ne ce udiniti svljesno niita Sto bi im stetilo. Postoje jo3
pitanja koja treba procistit, ali u osnovnom sadaSnje
drianjc prema Jugoslaviji je pravilno.
U diskusiji su se ispoljila dva razlidita gledista na.
put kojim Savez treba idi u budude. Sljedbenici Odbora
nove Jugoslavije smatraju da Savez treba biti iiroka
masovna organizacija jugoslavenskih iseljenika, koja
de razvijati prosvjetni i kulturni rad, oslanjajuci se pri
tome na Jugcslaviju. To je u osnovnom prihvatljivo za
dlanove Saveza. Mcdjutim, izjave koje su udinili neki
dlanovi i sljedbenici Prijatelja nove Jugoslavije stva-raj- u
bojazan kod dlanova Saveza. da oni iele da se Sa-vez
povrati na onaj put kojim se Hlo od 1945. do 1918.,
kad je sav nai rad bio usmjeren na Jugoslaviju a zapu-stan- e
nase kanadske duinosti i obaveze. Clanovi Saveza
zauzimaju stav da je Savez prvenstveno kanadska orga-nizacija
i njegov rad i zadatke da diktiraju potrebe na-£e- g naroda ovdje, a sa Jugoslavijom treba podrzavati
dobre i prijateljske odnose x razvijati suradnju koja de
biti od obostrane koristi.
Drugim rijedima. diskusija je postavila pitanje:
Kojim putem dalje?
Ova skupitina nije dala. odgovor na to pitanje. ona
ga je samo postavila, a odgovor moida dade iducaakup-stin- a. ako ne u cijelosti, sigurno de udiniti prilog.
Sadainja skupstina je bila interesantna, a iduca de
biti jos interesantnija.
Posebno saopdenje o skupstini izdat ce se kasnije.