Jedinstvo, May 15, 1956

              133£
STRANA 2
S-'Vi-f"
ЧИ
X A PRAVOM PUTU
KULTURNI ZADACI
(Povodom odluka Seste konvencije SJK)
Sesta konvencija je ukazala na potrebu pojadanja
rada na kulturnom polju. Na to treba biti uperena sva
paznja. Sve je vaino, ali to je najvainije. Savez de na-predov- ati toliko koliko bude razvijao kulturni i pro-svjet- ni
rad. Na torn polju moiemo najvise pridonijetl
svom narodu.
Konvencija je posebno naglasila da je kulturni rad
sredstvo za gajenje ponosa omladine na svoje nacionalno
porijeklo; kad mladi ljudi iene, ovdje rodjeni i odgo-jen- i,
upoznaju kulturno bogatstvo i demokratske tra-dici- je naroda od koga su potekli, onise ne ce stiditi svog
nacionalnog porijekla i biti ce jadi u otporu anglosak-aonsko- m
sovinizmu.
To je tafcodjer sredstvo za zblizenje starih i novih
doseljenika; novi doseljenici mogu тпоко pridonijeti
podizanju kulturno? zivota naseg naroda ovdje.
Posljednjih godina mi smo bili jako zapustili ovu
granu ha5e djelatnosti. Od desetina tamburaskih zEoro-v- a,
koje smo nekada imali, odriao se samo jedan (u
Torontu), a i on pod cijenu velikih napora dlanstva to-rontov- ske organizacije. Danas u cijeloj Kanadi nemamo
ni jednog pjevadkog zbora. Nemamo ni jedne pozorisne
grupe (ved smo i zaboravili kad je posljednja pozoriSna
priredba odrzana). Citav паб kulturni rad svodi se na
odriavanje par koncerata, Sto je uglavnom djelo toron-tovsk- e
grupe, i filmskih priredaba.
Nije samo kod nas tako, vec i kod drugih. Mi bi se
radovali kad bi ma tko u nasoj sredini davat) Nusida,
Steriju Popovica i Cankara, kad bi recitovao Njego§a,
Preradovida i Preserna, organizova'o tamburaSke, pje-vad- ke
i р1езабке koncerte, priredjivao izlozbe narodnih
noSnji itd. To bi bilo od opce koristl. Nazalost, nitko se
sa tim ne bavi. Kod nas se ne moi e govoriti o kulturnom
iivotu, ved o kulturnoj zaostalosti. A to tako ne bi smjelo
biti; postoje svi objektivni uvjeti za razvitak kulturnog
rada, potrebni su samo subjektivni t j. potrcbno je da
so netko prihvati posla, da povede. Nas Savez moie i
treba da doprinese svoj dio u tome.
Da sc ozivi kulturni rad organizacije Savcza tre-baj- u
to pitanje postavit na dnevni red, i to ne samo
onako nuzgredno, ved kao glavnu tocku, glavni posao.
I to ne treba udiniti jedamput, ved neprekidno, iz sjed-nic- e
u sjednicu. Nitko ne misli da je lako. Ali je pogreSno
unapred zauzeti stav da je nemoguce. Treba pokusati,
pa ce sigurno nesto biti.
Treba takodjer ispitati mogudnosti suradnje sa dru-gl- m
grupama i zainteresiranim pojedincima. Isto tako
treba poduprijeti vrijedne kulturne pothvate koje pri-rcdju- ju
druge grupe, kao sto smo, na primjer, poduprli
koncert "Taneca" u Torontu prije nekoliko mjeseci.
U podizanju kulturnog rada na§eg naroda u Ka
nadi" mogu pomodi i potporne organizacije. Na primjer,
Hrvatska Bratska Zajednica u Sjed. Drzavama aktivno
podupire kulturni razvitak ameridkih Hrvata, pa ce si-gurno
poduprijeti kulturne aktivnosti u Kanadi u koliko
se povedu. Inicijativa treba dodi od kanadskog dlanstva
HBZ. Istim putem trebali bi podi Srpski Narodni Savez
Slovenska Narodna Potporna Jednota.
Jugoslavia takodjer moie pruiiti veliku pomod.
U Jugoslaviji je proizvedeno nekoliko dobrih filmova,
i nema naseg dovjeka ovdje, bez razlike na politiku,
koji ih ne bi rndo glcdao.
Jugoslavia nam takodjer moie pomodi siljanjem
kulturnih grupa, kao Sto je prije par mjeseci poslaln
"Tanec". Samo takve grupe trebaju posjetit sve пабе
vece naseobine, a ne samo jednu ill dvije.
Ovo napominjemo znto Sto dujemo da ce ujesen
dodi duveni beogradski nasambl narodnih igara "Kolo",
ali opet u Sjed. Driave, a u Kanadu de samo svratiti
(Montreal Ottawu).
Kulturni zivot kod nas je potrebno podidi ne samo
radi toga da bi se ispunila jedna praznina u nasem zi-votu,
ved i radi toga da se kao nacionalna grupa jade
afirmiramo u kanadskom zivotn, da znuzememo svoje
mjesto u izgradnji Kanade i njezine kulture. Toga posla
trebaju se prihvatit svi oni kojima je na srcu bolja bu-dudn- ost
i naSeg naroda i kanadskog naroda u cjelini.
Savez Jugoslavenskih Kanadjann i njegovo dlanstvo
trebaju biti u prvim redovima tog plemenitog posla.
"Hrvatski Glas" o
" Konadnounsimjaomdaozivjeli da
u "Hrvatskom Glasu" prodi-tam- o
dobru rijcd o unijama:
F. Videvid iz Schumachera
pise:
"Kad smo mi pripadnici
starije generacije podeli u
ovdasnjim rudnicima raditi
nije bilo praznika, te sc ra-di- lo
dak i na Boiidi Novu go-di- nu
i na 1. jula — Dominion
Day. Nismo bili organizirani.
pa su noslodavci postupali
nama kako su htjeli. Danas
Je radnistvo orgamzirano,
pa od toga imadu koristi svi.
a to znadi l oni. koji nisu na-5- 1i
za shodno da pristupe u
uniju. Unija je svima nama
potrcbna i svi treba da smo
u njoj zadlanjeni."
iivio pisacl
¥ jA'UJ.jpsJmplil
i
i
i
Kod srpskih sovinista
sve je vcliko
Citamo u jednom doku-ment- u da je tirai "Glasa
Kanadskih Srba" 13.809,
'Kanadskog Srbob rana"
C.3C7, u. "Btntstva" 3.003.
Prema tome, ova tri lista,
kojrstoje na pozicijama veli-kosrpsk- og sovinizma, imaju
zajednidki tirai od 23.169.
A koliko je Srba u Kana-di?
Moguce 1Л.О0О. Prema
tome, tirai ovih listova je za
nekih 8.000 vedi nego ima
Srba. Na svijetu sigurno ne-ma
naditanije grupe ljudi.
Kako se jasno vidi, srpski
Sovinisti nisu veliki samo u
Sovinizmu. ved i u nedemu
drugom . . . JediSxtvO
Published Today шлЛ Friday
la Serbo-Croatia- n аж! Slovenian 1ал{гиаге,
by Jedinstro PuNUhinir Col, 47 Qaeen St. West,
Toronto 2-- Б. Ontario. Canada.
TeL EMpir 3-1S-42 Aathorixed as secoad clan mail
Poet Office Department. Ottawa.
GLAS CITALACA
Odluke su dobre, ali ih treba sprovesfi u zivot
Robb, Alta. — Morao sam
prije reci svoje misljenje o
savez noj konvenciji, ali bioi
sam bolestan, odleiao tri
tjedna u krevetu i zbog toga
zakasnio. No o konvencij-ski- m odlukama nikad nije
kasno govoriti, posto se one
odnose na nale buduce ak-ci- je
u vezi sa pro§irenjem
§tampe i saveznih organiza- -
cija te podupiranje ostaloga
Sto je za korist radnog na- roda.
Ja sam sa odlukama dele-gat- a
posve zadovoljan. One
su na svom mjestu i pravilne
u koliko in nasi tseljenici
razumiju i budu ih podupi-ra- li
ili aktivno se zalagali
da one postanu stvarnost.
Ovdje u ovom mjestu ne-ma
nas mnogo, nekoliko sta-rih
penzionera. Nedaleko je
Sumska kempa i pilana. U
Albert! ih ima sva sila. Sum-s- ki radnici nisu organizirani
u uniju. I naravski kad nisu
organizirani, radni uslovi i
plade ne odgovaraju iivot- -
nim potrebama dovjeka.
Izbori u Quebecu
Quebec. — Drugovi, u li- -
stu cetc nadi $7.00 za moju
godisnju obnovu i fond. No-vin- u
Saljite na novvu adresu.
Ovdje kod nas u provin-ci- ji
Quebec, odrzati de se
provincijalni izbori pod ko-na- c
mjeseca juna. "Nas"
diktator Duplessis stavio je
u pogon sav svoj politidki
aparat da opet njegova par-tij-a
pobjedi. I popovi su za-posle- ni
u agitaciji za njcga.
Nece biti dudo ako i liberale
nazovu komunistima, koji u
stvari nisu nista bolji od ove
Welland, 6. ne da
o sa
D♦kl„lH„t .u. v --rv
Nacionalnog odbora Savcza
govorili su drugovi Milan
Bosnic i B. Stevanov iz To-ront- a.
Drug Bosnid je govorio na
: "Nasi iseljcnici u Ka-nada- ".
Govornik je istakao
da mi iivemo u Kanadi i da
moramo uzimati ude§da u
javnom iivotu nove do-movine,
gledati na budud-no- st Kanade. U danaSnjem
vremenu radnidka klasa je
oslonac { garancija
da nasa nova domovina po-sta- ne nezavisna od vanjskog
politidkog i ekonomskog u-tjoc- aja. Ali radnidka klasa,
rekao je drug Bosnid,
moie uzimati udeSda u jav
nom iivotu i za svoju cko- -
nomsku poboljsicu, treba da
se organizira u unijama.
Glavni je zadatak ne samo
radnika, ved i svih Kanadja- -
na bez razlike gdje su ro-djeni,
da istupaju
po osnovnim pitanjima
Kanade, kao na primjer, da
plinovod iz Alberte izgradi
I u Torontu je osnovan
odsjck Hrv. Katolickc
Zajednice
Saznajemo da je i u To-rontu
osnovan odsjek Hrvat-ske
Katolidke Zajednice
(prije u Sudbury) Odsjek
je' imao zabavu u 28. 1
priredba narod- -
nog doma.
Odsjeci Hrvatske Katolid-ke
Zajednice u Kanadi se or-gan!
ziraju iz politidkih
razloga; naime. kao orudje
politike.
Na Huintonu Amerikanci
podizu tvornicu papira. Kad
kod ove kompanije dovjek
posao, a doznaju da je
nekad bio u uniji, teSko
ga dobije. To je stara
praksa k o j u kompanije
prakticiraju na mnogo mje-st- a.
Ali pored svega toga
radnici de ipak uspostaviti
svoju uniju, dak i pod cijenu
Iidnih irtava. To nas udi hi-stor- ija radnidkih unija. Rad-nici
ne stupaju u uniju zbog
nekih sentimentalnih razlo-g- a
ved iz zivotnih potreba —
za vedu pladu i bolje radne
da bar donekle
iivjeti boljim iivotom.
Ja sam odavna pretplat-ni- k
radnidke stampe. Todno
ne znam kad sam se pret-plat-io
na radnidku stampu
u Kanadi, jer sam mnogo
godina bio pretplatnikom
"Narodnog Glasnika" iz
Chicaga.
Driim da je bio dobar za-kljud- ak
konvencije, da ova
do sada vladajucc partije u
provinciji Quebec. Liberalna
federalna vlada u Ottawi
dajc amcridkom kapitalu 80
milijuna dolara za izgrad-nj- u
plinovoda, od kojeg de
ovaj kapital imati ogromni
profit, a Duplessova vlada
daje amcridkom kapitalu
skoro besplatno sirovine. Da-kl- e, medju njima nema raz-like
u izdaji narodnih inte-res- a.
Koliko je meni poznato
samo Radnidka progresivna
partija se bori za narodne
Jos o sknpstini u Wellandu
Ont. — Na kanadsko poduzede, a
maja odriana je javna skup- - prirodnim bogastvom
„nii.i.ni ,uMnJ пл naSe novo domovine bogate uuijimvj
temu
na5e
osnovni
zajedni-dki
subotu
Hrvatskog
disto
ustaiko-popovsk- e
trazi
uvjete, mogu
ameridki kapitalisti.
Drug Stevanov u svom go-vo- ru izloiio jc zakljudke
Seste konvencije Saveza Ju-goslavenskih
Kanadjann, a
narodito je istakao potrebu
kulturno-prosvjetno- g rada i
proslavu 23-t- c
nasc naprcdnc
Kanadi.
godisnjice
stampe u
Nasa organizacija u po-sljed- njc vrijeme je dosta pa-si- na na kulturnom polju.
Proslih godina smo pokusa-va- li organizirati tamburaski
zbor od nase omladine. Udi-nje- ni su prilidni napori, ali
nam nije uspjelo u dovolj-no- j
mjeri zainteresirati om-Iadi- nu za ovaj vrlo k oris tan
rad. Bez dvojbe tu su poteS-koc- e
koje proistidu iz iivota
i okolnosti u kojima nasa
omladina iive i raste. Ali
pored svih poteskoca mora-mo
razijati kulturni rad.
Na prosvjetnom polju, kao
organizacija nismo mnogo
udinili. ovaj vaian rad je
prepusten nasoj naprednoj
novini — "Jedinstu".
Proslava 23-t- e godiSnjice
na5e stampe de biti vrlo va- ian dogadjaj u nasem iivo-tu.
Tokom ove na5e jubilej-n- e godine pruia nam se vrlo
pogodna prillka da okupimo
sto vise nasega naroda oko
Iz Vancouvcra
apnla, u I'oljskoj dvorani, Vancouver. B.C — Dragi
istu veder kad se odriavala j drugovi, u ovom listu saljem
vam sumu od $10.00 za dvije
godiSnje obnove.
Jo5 imamo nekoliko pret-pla- ta za obnoviti { to demo
naskoro udinitL
Drugarski vam pozdrav,
M. Dratice-Ис- , tajnik.
I godina bude jubilejnom go--
dinom nale stampe. Bez sva-k- e
dvojbe biti de osnovna
zadada proslave da se pove-d- a
broj ditalaca. ZaSto ovu
zadacu smatram najvaini-jo- m
stranom proslave?
Mi moramo priznati dinje-nic- u
da dobar broj nasih ra-dni- ka
danas ditaju "Glas
I Kanadskih Srba" ili "Hrvat- -
ski Glas". Ove novine po
mom dubokom uvjerenju
nisu radnidke, a nisu niti
hrvatske ni srpske. One u
svojim stupcima ne tretiraju
radnidke probleme, Sto je
svakom poznato, a niti se
zala2u za bratsku slogu srp-skih
i hrvatskih iseljenika.
Imajudi ovo u vidu duinost
je nas pretplatnika "Jedin-stva- "
da sto vi§e zainteresi-ram- o
na§e iseljenike da di
taju nasu stampu, Koja se
bori za radnidke interese
za bratsku slogu nasih ise-ljenika.
B.
interese. U.prvom renu zaj
ponUtenje Padlock law, a u
drugom redu da se u Kana-di
podiiu tvornice koje de
izradjivati robu od prirodnih
bogatstva koje nasa zemlja
posjeduje u svojoj utrobi i
na povrSini. Ako nasi radnici
dobro razmisle u svojim in-teresi- ma, glasati de za kan-dida- te
Radnidke progresivne
partije.
Primite moj drugarski
bratski pozdrav.
Miiko. j
bududih akclja za prosirenjc
nase novine. Istina, nas jc
pokret u ovom mjestu prili-dn- o
pasivan, ali njegov idej-n- i
upliv je ogroman, a na5e
stampe pogotovo. Ovaj upliv
je steden borbom za opde
dobro radnika. Unijski po- kret ovdje je organiziran
pomodu nasih naprcdnih ra-dnika
i novine. U svakoj na-prednoj
akciji nasa jc stam-p- a
idejno predvodila nase
radnike. To radnici vide,
iako ih je "crveno strajilo"
prilidno pasiviziralo, koje u
dobroj mjeri propagiraju
reakcionerni ljudi, pak de se
okupiti oko nasih proslava i
postati pretplatnici nase no-vin- e.
Jedan od prisutnih.
Saljc obnovu i 5 dolara
ufond
Merritt, B.C. — Prijatelji.
saljem vam u listu $10.00 —
$5.00 za godiSnju obnovu, a
prcostalih $5.00 za fond 'Je-dinst- va.
.Oprostite, pro sto sam ne--k
a k o zaboravio obnoviti
pretplatu na vrijeme. Nisu
bili po srijedi novdani raz-loz- i.
Primite
pozdrav.
moj prijateljski
Star! pretplatnik. ]
U Toronto General Hos-pital
nalazi se nai zemljak
I. Cabrijan iz Huntsville,
koji je izgubio desnu ruku
i desnu nogu.
Cabnjan Je radio u tvor--
OBJ AVE
Poziv na diskusiju odluka
Seste konvencije SJK
u Windsoru
(Promjenjen datum sjednice)
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kana-djan- a.
poziva cjelokupno dlanstvo i prijatelje da
prisustvuju dtskusiji odluka Seste konvencije
Saveza. Ovaj sastanak ce se odrzati u nedjelju,
27. maja, u 10 sati prije podne, i ako ustreba.
nastavit ce se u 2 sata poslije podne. Diskusija
ce se odrzati u Ruskom narodnom domu na 1220
Drouillard Road.
DLskusiji ce prisustvovati i B. Stevanov clan
Sekretarijata NO Saveza iz Toronta. Jos jed-nom
pozivaju se svi clanovi i prijatelji naie
organizacije da prisustvuju i uzmu uceica u
diskusiji. Dodjite na vrijeme.
Za Izvrsni odbor ogranka,
Ante Music, tajnik.
Hamilton - izvanredna sjednica Saveza
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odria-vati
de izvanrednu sjednicu u nedjelju 20. maja u 7:30
sati uveder u dru£tvenim prostorijama ia Beach Road.
Na sjednici de se nastaviti sa diskusijom o konven-cijski- m odlukama. Prisustvovati ce sjednici dlan sekre-tarijata
Saveza iz Toronta.
Pozivamo dlanstvo da posjeti u Sto vecem broju ovu
vrlo vainu sjednicu.
Tajnik.
Vancouver - piknik
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana i
Jugoslavenski Prosvjetni Dom u Vancouveru B. C,
priredjuju zajednidki godisnji piknik, u nedjelju 24.
juna, na zemljistu na§eg druga Jove Placasa na 3377
Price Street
Za dodi na ovo mjesto treba se voziti do Cassia r St.,
detiri blocka istodno od Hastings Parka, tu presjedate
na Rupert bus, koji ce vas voziti do Price ulice, onda
istom ulicom podjite pjeSice do broja 3377; mozete izadi
na Price ulici ili na 28 Avenue.
Piknik de biti po nasem starom obidaju, sa pedenom janjetinom i svim drugim zakuscima.
U sludaju kise piknik de se odrinti u Jugoslaven-sko- m Prosvjetnom Domu, 7G7 Keefer Street.
Pozivljemo sav nas narod da dodjc na ovaj piknik, gdje demo se modi svi zajedno ugodno znbaviti.
Odbor piknika.
Toronto - sjednica SJK
U nedjelju 20. maja odriati de se redovita sjednica
organizacije SJK. Sjednica de se odriati u 2 sata poslije
podne na 38 G Ontario Street.
Trail se od svakog dlana i dlanice da ovoj sjednici
prisustvuje, jer imamo vainih stvari za rjesavati, medju ostalim i dolazeci piknik, koji ce se odriavati u nedje- lju 10. juna.
Tajnik.
Juzno-ontarijs- ki disfriktni piknik
Ogranci Saveza Kanadskih Juinih Slavena u To- jreodnntuid,kHi agmoidltiosnnuji pi iWkneikllanudunedsujelsjeu s5loiinliugduastao,druiePzoa-rt
Weller, istom mjestu kao proile godine.
Molimo da se uzme do znanja. Odbor.
Toronto - predobjava za piknik
.
Organizacija SJK u Torontu prirediti de svoj prvi
ovogodisnji piknik u nedjelju 10. juna, na ved poznatom mjestu, zvanom Turkey Palace, gdje ved odriavamo
piknike proslih nekoliko godina.
Priredjivacki odbor.
Toronto - sjednica odsjeka 961 HBZ
Redovita mjesedna sjednica odsjeka 9G1 HBZ odr-i-at de se u nedjelju 20. maja. 10 sati prije podne", na
1579 Dupont Street
Na sjednici de se raspravljati o proslavi 10-godW-nj- ice odsjeka, pa se mali dlanstvo da prisustvuje.
Tajnik.
IVAN CABRIJAN IZGUBIO RUKU I NOGN
zgnjedila desnu ruku, koja je mora la biti odrezana.
Kad se oporavio i ustao iz
kreveta podela mu je oticati
desna noga. Prosli tjedan
dopremljen je u torontovsku i
nici koie u Huntville.28 go-jbolni- cu, gdje su lijednici us--
dina. U decembru prosle go-- J tanovili otrovanje { preporu-din- e
presa mu je uhvatila I j dill da se noga odreie. Ope- -
racija je izvrsena u subotu
5. maja i Cabrijan se sada
oporavlja.
Neeretni sludaj Ivana Ca-brija- na dirnuo je sve njego-v-e
znance i prijatelje, koji
iskreno saosjedaju njegor
teski gubitak.
Prijatei;.