Jedinstvo, June 12, 1956

              _ вва_Ва_вВш_в_в_вву_вујв_ВЈввкавкВк ~ jl _
Ore godiive alavimo 25-Ktxlin-jicu
ju£XkIavenkokanadke progresivne Stamp.
Ггт! broj "BORBE"-li- U radnika i eljaka iz Jugotlatij u Kanadi — iza&ao je
Z. norerabra 1931. coding a Torontu.
"BOKBU"j 1936. nalijedila "SLOBODXA MISAO" — lUt prozreUnih
kunadVih HrTata — i "PRAVDA", lit prasreeimih kanadkih Srba. "SLOBOD-XA- "
MI SAO" 1 "PRAVDA" u bile zabranjene u julu 1940. zboC antiratnos
tanoviita.
U decembni 1910. poceo {e izlazit progwivnl lut kanatUkih Ilnata "NOVOST I
n maju 1941. list prt?reeirnih kanadskih" Srba "SRPSKI GLASNIK, a u Julu
. 1942. lit prosreivnih kanadskih £lovenaca "E D I N O S Г. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKR ATSKI LIST V junu 194b. XOVOSTl", "SRPSKI CLASXIK" i "EDI-N'O- Sr
au ujedinili — otada izlazi -J E D I X S T V O".
VOL. VIII. — NO. 46 (G68) TORONTO, TUESDAY, JUNE 12, 195G PRICE 5 PER COPY
b U L G Л X J I X O V O P 1 S M O S T. LAUREXTU Poziva. Ka.na.du na konkretne
prt'oge opcem razoruzanju
Ottawa, Ont. — Premijer Sovjetskog Saveza Niko-Ia- j
Bulganjin uputio je pismo premijeru St. Laurentu
po pitanju razoruzanju. Pismo je predao sovjetski am-basad- or
u Ottawi Dimitrij Cuvahin.
Slijedece je tekst pisma:
"Zelim da izmjenim poglede s vama
o jednom tako vainom medjunarod-no- m problemu kao Sto je razoruzanje
u prouiavanju koga uzimlju ибебса
obje nnSe zemlje u Podkomitetu UN za
razoruianje.
"Sada je vidno da viSegodi3nja dis-kusi- jn
u UN nije donijela pozltunih
rezultata. Mcdjutim, mi moramo priz-na- ti da hitnost rjeSenja ovog problema,
osobito sa pojavom takvih novih vrsta
oruija masovnog uniStavanja kao §to
su atomske i hidrogenske bombe, po-sta- je
sve veca.
"Ja mislim, gospodine predsjednice vlade, da ccte
se sloziti samnom da u sadaSnjim uslovima odredjenog
popustanja medjunarodne napetosti postoje dobre mo-gucno- sti za sve driave da poduzmu konkretne mjere
smanjivanja naoruianja i oruZanih sila.
"Sovjetska vlada je sa zado-oljstvo- m p r i m i 1 a
izjavu kanadskog ministra vanjskih poslova (L. B. Pear-son- a)
u pariamontu 20. marta, da ce uciniti sve
Ulozcn priziv protiv od- -
Iukc, kojont se prckida
IK)slupak za izruccnjc
zlocinca Artukovica
Beograd. — Jugopres sa-zna- je, da je Jugoslavija u-Io- 2ila priziv protiv odluke
suca americkog kotarskog
suda u Los Angelosu Pear-лоп- а
Hulla, kojom se prcki-da
postupak za izru6enjo
Jugoslaviji ratnog zlocinca
Andrije Artukovica. Jugo-slavija
zahtijeva ekstradik-cij- u
Andrije Artukovida za-t- o,
Sto je on kao ministar
unutrasnjih poslova t. zv.
XDII odgovoran za ubistva
preko П00.000 nevinih gra-dja- na izrSenih za vrijeme
proSlog rata i пјетабке o-kup- acije u Jugoslaviji. Od-luko- m americkih sudskih
vlasti, ratni zloJinac Artu-Tiov- ic pritvoren je joS 1952.
godine, ali je kasnije uz ka-uci- ju
od 50.000 dolara pu-St- en da se brani iz slobode.
U Kanadi orpanizirano
l,3IG.O00 radnika
Ottawa. — Clanstvo vih rad
Tiikih unlja e Kanadi brojt
lie.000. vaopaa mlnUtamtto
rada.
Sudburj- - — U redovima
lokala 598 Mine-Mi-ll unije
raskrinkana je 1 osudjena
grupa razbijafa kojoj je
pripadao i gosp. M. MeheS,
'radnicki struenjak" popov-eko-usta5k- og lista "Danica"
iz Chicaga. Vodja grupe
Jame- - Kidd je zauvijek is-klju- crn
iz unije.
Kidd je poznat kao orga-nizat- or i5e razdornih ak-ci- ja
u redovima unije ali se
preko toga prelazilo. Kad je
ped konac rajeseca marta
Ontario Labor Relations
Board dono zloglasnu odlu-k- u
— koja je poslije povu-cen- a
— da je Mine-Mi-ll iz-gub- ila predstavnicka prava
kad je postala autonomna.
Kidd je objavio oglas u
"Sudbury Daily Star" pozi- -
Jm
N. Iiulganjin
Kanada
world
poznato, Beau-doin
optuien
napustio
otvoreno pomo-ga- o
guSenju debate
prijedloga. Kon-zervativ- ni rodja
predlozio
prijedlog
t vajudi International i
Nickel
uurugc Kompanije , prestanu
uniju.
clanarinu ! odbiju J pregovore Pored
oglas potpisalo i
ustanov- - I
! ljeno pot-pis- ali Kidda i
njegovih saucesnika.
uopce unije.
optuieni
unijskoj konstituciji i
odbor
Ispitavsi cijeli i sasluavi optuiene odbor
dosao
moguce postigne efektivno razoruianje, bi
pomoglo smanjiti medjunarodnu napetost i doprinjelo
sporazumu drugih nerijesenih problema.
duboko ubjedjeni bi smanjivanje nao-ruzanja
i oruianih drzavama i prije postignuca
medjunarodnog ugovora o problemu doprinjelo
uspestavi povjerenja medju drzavama i ројабапји
sveopceg
"Vodjena tim teinjama sovjetska odlucila
ponovno smanji oruznne sile Sovjetskog Saveza
1.200.000 i u skladu tim smanji naoruianje i
vojne izdatke, pored i ved provedenog smanji-vanja
sovjetskih oruianih G 10.000
"Upucujcm vam poruku ieljom kanad-sk- a
vlada, zastupljena u Podkomitetu organiza-cij- e
Ujedinjenih i nnroditu odgovornost
rjeSenjc problema razoruianja, prouci priloienu
izjavu sovjetske maja pitanju razoru-zanj- a
i nadje moguce poduzme
pridonijeti гјебепји problema razoruianja u interesu
pojacanja i sveopce
iskrenim
Bulganjin."
Slitna pisma premijer uputio araeriJ-ko- m predsjedniku Eisenhoweru, britanskom premijeru
Edenu, francuskom premijeru Mollettu, zapadno-nje-ma£ko- m kancelaru Adenaueru i talijanskom premijeru
Segniu. Telegra
Hon. Jack Pickersgill,
Minister of Citizenship and Immigration.
Ottawa, Ont.
Sir:—
protest the admittance to Canada of the confessed
collaborator and war criminal Dobrosav Jevdjevic. His mission here
to stir national animosity among Canadians of Yugoslav origin.
an advocate of war. His presence therefore
undesirable.
Federation of Yugoslav-Canadian- s,
B. Stevanov, Secretary.
(Toronto, June 9, 195G)
Vlada pobjedila na glasanju, ali . . .
ОТТАЛУА. — Poslije usvajanja vladina prijcdloga
o pozamljivanju 80 miliona dolara ameriikim miljar-derim- a izgradnju sekcije plinovoda i odobrenja
118 miliona za izgradnju sjevcro-ontanjsk- e sekcno, ic poslije predana istoj kompaniji —
povratio na ulogu predsjedatelja (spikera)
Rene Beaudoin u lG-dnev- ne borbe.
Kao sto je
je po opoziciji
da je svoj ncpri-stra- ni
i
vladi u
njezinog
Drew je
da mu Izglasa
ukor. Za njegov
Nickel
I Co., Falconbridge
.Mines an
priznavati Mine- -'
Mill da zadrie unij- -' sku dalj--
ne njom.
Kidda je jo5
55 lica. Poslije je
da su neki od njih
po nagovoru
Troji-c- a
clanovi
Oni su bili po
iza-bra- n
porotni da im su-d- i. slucaj
je
do zakljuka da je
Kidd radio na
da se Sto
"Mi smo da
sila po
ovom
veceg
mira.
vlada je
da za
ljudi da
iznad
sila za ljudi.
ovu sa da
koja je
naroda snosi za
brzo
vlade od 11. po
za da kprake koji ce
mira sigurnosti naroda.
"Sa poStovanjem,
N.
Bulganjin je
We self
is
He is
also new hero is
za pne
koja biti paria-men- at se
toku
stav
se
sa
nisu
sa
glasalo je 35 clanova par-lament- a, protiv 109.
Iako je vlada, imajuci
nadmasnu vecinu pobijedila
na glasanjn, pravilno funk-cionisan- je parlamenta je i
dalje n pitanju. Uvjet za
pravilno funkcionisanje je
da i vladina i opoziciona
Spontani iti-aj-k
Sndbary. — Koncpia tjrdna u
talivniri International NkkH
Co. n Copper Cliff radnici a
prrkinali rad iz protrsta prot It
radnih prilika i plate a nedjelju
le terorlciranja kompanljkih
baova.
V ooj protect no J aVcijI ece-tvora- lo je ЗјООО radnika; мпо
afka njih n radilL
Mlrve-Mi- ll je pozwla radnike
da м" povrate na poao i natae
orranizoranom borbom za avoja
prava.
posljednje Tijeme on je to
otvoreno proglasavao. Uzev-S- i
sve to u obzir odbor je
pre po ruck) da se Kidd zau- -
1 vijek iskljuii iz redova uni--
uspostavlja- - je. desetorvca njegovih ak--
rnejduovpiomseabnuenijoergsaaniczialjceimje u-u- dtiavnsiehsususpraednndiikraajui pzoamgaogdiancua
Mine-Mi-ll unije. U dane i globe 50 dolara Ve- -
strana imaju puno povjerc-nj- e
u predsjedatelja. A sa-mi- m tim Sto je podnijela pri-jedlog
da se Beaudoin ukori
— prvi takav slu6aj u histo-ri- ji kanadskog parlamenta
— opozicija je kazala da je
on izgubio niezino poyjero-nj- e.
Borba oko plinovoda
stvorila je dva krapna pita-nj- a idudih izbora: pitanje
prodaje plinovoda suneriC-ki- m miljarderima, kao i os-tal- ih rezursa, i pitanje ulo--
ge parlamenta n rjesavanju
nacionalnih poslova.
OSUDJENI UNIJSKI RAZBIJACI U SUDBURY
niltenja
a grupa njih kainjena je
sa 25 dolara globe. U ovoj
grupi nalazi s Mehe. Pcto-ric- a
su rijescna krinje jer
su priznali da su nesvjesno
dalj svoj pot pis.
U ietvrtak 24. maja bili
su sazvani unijski mitinzi
na kojima je proditah izvje- -
5taj porotnog odbora. Od
490 Clanova koji su prisu-stvova- li prijepodnevnom mi-tin- gu
u unijskoj hali u Sud-bury
protiv preporuka po- rotnog odbora glasala su sa-mo
dva tlana. obojka iz op-tuientc- ke
grupe. Na vecer-nje- m mitingu od 800 priset- - '
nika protiv je glasalo samo
9 clanova. Na mitingu u
Creightonu protiv je pao 21
glas — 20 optuienika i jos
(Nastavak na str 2)
Г ~ 'JL ШГ — —Г— IFik ~-ba-
.HrK&.t 'К. Н2ј :?мЈ1шшшт£:1сштшшшшу~чт£ ~
Sa pnjema и hrcmlju и cast predsedntka FRJ Tita. Sa hcva na desno: I cccslaO Л.
Molotoi, Edtard hardrl, premijer Iiulpanfin. predsjedmk Tit(K prcdsjcdnib lrczidiuma
J rfmvnop sovjeta J orosilov I ikita lruscov.
Sjedinjene Drzave ce
"preispitati" stav
prema Jugoslaviji
Washington. — Na s%ojoj kon-ferenci- ji
гл itampu 6. ипд prcd-sjedni- k
Eisenhower je izjavio, da
e njegova Uda "preispitati"
stav prema Jj£os!aviji.
"Mi moramo pogledati gdfc sa-da
stojimo sa ovim individuom
(Titom) i ito najbolje sluii na-Si- m
intercsima", rckao je fred-sjedni- k
Eisenhower.
Eisenhower, mcdjutim, nije re-ka- o
da fc njegoa idi prekinut
daljnu pomo Jugoslav iji zbop nje-zin- a
pribliienja Sovjetskom Sac-2u- ,
kao ito traze krajnji reakcio-ner- i
senatora MtOrthy.
U vladinu prijcdlogu za vanjsku
porno! koji se sada nalazi pred
Kongresom za Jugosladju je pred-vidjen- a
svota od 30 miliona do-lara.
Senator McCarthy je u scnatu
prcdloiio da se Jugoslaviji obustavi
svaka pomod, л Paul Л. Fino je
izjavio da c slian prijedlo; pod-nije- ti
u Prcdstavnikom domu.
Jos jedan predsjednik
poljskc izbjcglickc vlade
povraca sc u domovinu
London. — Stanislav Mackie-wicz- ,
predsjedmk poljske izbjegh-c'k- e
' vlade" do proilog juna pri-hvati- o
je pozi poljske vlade da
se poxrati u domovinu.
ProJle godine u Foljsku e po-vratio
jedan drugi premijer poljske
izbjeglifke vlade — Hugon Hankc.
Mackiewicz napuita London 23.
juna.
On je izjavio da je on isto to-li- ki
antikomunist kao Sto je bio.
ali se razo£arao u izbjegli£ki po-kre- t.
"Izbjegliflca politika je samo
san", rekao je Mackie-ic- z sa o-gorfenj- em.
ZavrScn St raj k 6.000
tckstilnih radnika u
Qucbccu
Montreal." — Zavrien je
Hraik R. 000 tpk-etilni- h rni
potpu- -
centi
Komisija UX razoni-zanj- c saslat
pocctkom jula
York organi- -
Ministar rada Grcffjr kazc
trcbaju naci
drugo zapoIcnjc
podirnato
aotoniobita
poljprivredne maiinerije.
Minitar odar-vor- le
otpnSteni msa гаЛ
zapo-len- je indaMrija-m- a kje rade.
ш
soj
tipa
dobro
Izjava predsjednika Tita
o posjeti SSSR--u
JUGOSLAVENSKI-SOVJETSK- I ODNOSI DOBILI SU
POTPUN'O JASAN STABILAN KARAKTER ODN'OSA
DVIJU RAVNOPRAVN'IH DRzAVA
Beograd. — Pred odlazak
Sovjetski Savez predsjed-ni- k
FNRJ Tito molbu do-pisni- ka agencije TASS
Beogradu dao je slijedecu
izjavu : ч
"Odlazim posjetu Sov
jetskom Savezu, Zajedno sal
svojim suradnicima, po-zi- v
sovjetske vlade. Cinimo
posjetu velikim zado-voljstvo- m, jer smo uvjereni
da cemo itnati mogucnost
samo da svestrano izmije-njam- o
mi§ljenja
problemima koji intcrcsuju
пабо dvije zemlje, i pro-blemima
medjunarodnog ka-rakte- ra,
nego isto i da
upoznamo rezultatima
ogromnog napredka je
Sovjetskom Savezu ostva-rc- n
poslijeratnom pcriodu.
druge stranc, mi idemo
s velikim zadovoljstvom
posjetu Sovjetskom Savezu
i kao zemlja s kojom nas vc-zu- ju zajednifke borbe i
jednifcke patnje proSIosti,
na5i narodi
soko cijene zbog ogromnih
irtava kojc je nnrofito
posljednjem ratu protiv
faSisti£kih osvaja6a.
NaSu posjetu treba pos--
matrati kao rczutlat vrlo
normalizacije odnosa i
I'spostavljanjn prijateljskih
veza i suradnje izmedju
dvije zemlje. torn po-gle- du naroSito odigrali
veliku ulogu Beogradska
dcklaracija i razgovori
smo torn prilikom vodili s
rukovodedim sovjetskim lju-dim- a. da ovom mo-men- tu
mozemo konstanto-va- ti da sve to5ko de-klaraci-je,
tiiu
nika u tvornicama Dominion medjusobnih odnosa,
Tcxtile Co. raznim mjestima Izcne.
provincije Quebec. bi da podvugem i ve--
Radnici dobili povisicu oma einjemeu da
od G po satu.
za
ce sc
New — Iz
da
t" parlamenta
a
rada
da
I
u
na
u
u
na
tu s
ne
o
o
se s
u
u
S
u
za- -
u
vi- -
u
na- -
se U
su
u
su te
se
no
su su
je
glavnnm svi
koji bi stavljati
zacije Ujedinjenih naroda jzUihJlUnmdnnoitul lt.nkav InhranVufnp,tinnttam.
otputcni
tpotfih ra-dnika
indotriJi
Grejrr
raznim
tako
koji
zemlji
dala
brze
tako
vaznu
bi
Medju
nekih krupnih rje.4-vi- h
s--
suradnju na ekonomskom,
politi6kom kulturnom po-Ij- u. Nasa dosadaSnjn surad-nj- a
na ekonomskom polju
je dobre rczultate,
i ja da ka2eni da
mi potpuno sadovoljni
tim rezultatima, naroSito a-- ko
se ima u da tu
postavljena granica i
da postoje mogucnosti za
dalje proSirenjc produb-ljenj- e
suradnje,
co jo3 vise uSvrstiti
medjusobno povjerenje.
Sto so kulturnc
suradnje, otm je tek u po-2ct- ku razvoja. Ja sma-tra- m da nikakvo smct-nj- e
da se i ta suradnja vi-se
prosiri i ројаба, jerSSSIt
posjeduje окготпи riznicu
tckovina koje
narodi visoko cijene. To cc
tako'djer predstavljnti vco-m- a
prilog boljcm u-znjam- nom upoznavanju nn-s- ih
na raznim
poljima kulture.
U poglcdu suradnje
na vanjsko.politickom planu
mislim da se ne bi smjcli
potcenjivati ostvareni
rezultati, jer Sovjetski Sa-vez
Jugoslavija imaju
glediSta na takva krupna
pitanja, kao Sto su, na pri-mje- r, razoruianje, kolck-tivn- a
sigurnost, miroljubiva
i aktivna kocgzistencija,
ибхтбсепје mira, medjuna-rodn- a
ckonomska i kultuma
suradnja itd. U koliko sc mi
razilazimo u gledanju na
neka medjunarodna zbiva-nj- a,
to od bitnog zna-бај- а, to je, po mom
nesto normalno
driava vode
politiku.
Razumije se da u procesu
razvijanja suradnje na
sko-politi£ko- m planu moie
izmedju dvije do indentignih gledilta
zemlje dobili potpuno jasan i u onftn stvarima na
i stabilan karakter odnosa danas joS razlicito gledamo.
dviju ravnopranih driava se Prati dosadaSnia da su u toku godine u-ivan- jska politika vlade.
uklonjeni ele-ment!
mogli
Tim_
sasvim
u kojoj dominira'felja za
ouvanje i medjunaro-dne
suradnje. za miro-ljubio- m je sazoap!enosadsatactie skeompoicseit-j-a1 nporeddmaetпnаaк]лs%vaГтondaanasguadbjeas----' nmaedju drfavakmoesaghzlbLeemszte,nocboiznjoidrmaa j nja koja g? s nekjhmfalim da se ne dove- -
Ottawa. —
pitanje
i
je
dracim
koju
koje
koje naSih
Zelio
i
isetrapnna.jetdia oJpuagsonsolsatvidjia tiozbgou-'-s-t-i u sumnju cilj posje-- ; te i za ito сЧтот su nezavisan pokIaj.
nama ve nema
i teSko
problema. Ml smo s
1
dala vrlo
mornm
smo
vidu joS
nije
i
ekonomskc
koja na-б- е
,ti6c na.5e
svog
nema
Sto
kulturnih nasi
vnian
dostignuda
na§e
dosad
i
i slic"-- na
nije
miSljc-nj- u,
izmedju koje
samostalnu
vanj--
odnosi na$e doci
koje
Ako
ove nale
mira
ielja
LkoNm jurlaazuruzanje. ane unutraSnji moie
na?e
ielja
svoj radnjom izmedju Jugosla- -
viie i Sovjetskog Saveza.
Pred na? odlazak u Sov
jetski Savez upacujem u ime
pjehom HkvidiraH skoro sve naroda Jugoslavije tople po-o-no negativno to se nago- - zdrave i najbolje ielje na-mila- lo u proilosti, izvukli rod ima Sovjetskog Saveza,
no obostrano pouke iz to- - za njih ovu srecu t dalji sve-g- a
i utrli put za svestranu strani napredak".