Jedinstvo, July 06, 1956

              '. STRANA 2
N O D ; t L i b L J i 2 r Л R i i s t l E E RE I I B S 41 E Z Л
Drzavnistvo i politikanstvo
Generalni guvernor Vincent JIassey
odrioo je odlican govor na 1. jala — 80-rodjen- dan
Kanade.
On je potsjetio Kanadjane na veliko
djelo "oceva konfederacije", pozvao ih
na duvanje historijskih tekovina i zala-ganj- e
za daljni razitak Kanade kao Jo-bod-ne
i nezavisne dr±ave.
Massey je ukorio one koji ignoritu
nacionalne tradicijo i kojima je 1. jula
"obiSan blagdan".
Massey je govorio kao prai Kana-djani- n,
kome je na srcu bududnost zemlje
i naroda. On je pravi drzavnik.
Istog dana govorili su u Torontu vo-d-ja
konzervativne partije George Drew i
ministar imigracije Pickersgill. Prvi je
govorio na sastanku ukrajinskih nacio-nalist- a,
koji su slavili 100-godi5nji- cu ro-djen- ja
Ivana Franka, a drugi na izletu
dthoslovadkih desnidarskih organizacija.
Novine ne biljeze Sto su oni kazali o
Kanadi i duznostima Kanadjana, ali bi-lje- 2e
Sto su kazali protiv drugih zemalja.
Drew je, na primjer, likovao povodom
nereda u Poznanu, Pickersgill je govorio
Smrtna kazna
ProSlog tjedna objavljen je izvjeStaj
posebnog parlamentarnog odbora koji je
proucavao pitanje smrtne i tjelesne kazne
te lutrija.
Odbor je bio uspostavljen prije dvije
godine, kad su se u diskusiji novog kri-minaln- og
zakonika ispoljila razliCita
miSljenja po pitanju smrtne i tjelesne
kazne te legalizovanja lutrija.
Oiekivalo se da de odbor preporuditi
ukidanje smrtne kazne, sto bi bilo u skla-d- u
sa nivom druStvenog razvitka zemlje,
i odgovaralo bi teinjama ljudi da po-stig- nu takve medjusobne odnose knkvi
Im dostoje.
Nazalost odbor to nije udinio. Glavna
mu je preporuka da se vjesanje zamjeni
nekom elektridnom spravom za ubijanje
ljudi, ili plinom. To bi, kaiu, bilo hu- -
manije.
Znsto je odbor propustio u svojoj
duznosti?
Jednn dlan odbora, sisiefcrski posla-ni- k Harold Winch je kazao, da se vedina
dlanova odbora u diskusiji izjasnila za
ukidanje smrtne kazne, ali kad je doslo
do glasanjn, za ukidanje su glasaln samo
osmoricn, protiv dvadesetorica.
na
Ovog mjeseca navrsava se pctnaest
godina od oruzanog ustanka naroda Ju-goslav- lje
protiv faSistidkih osvajada.
Xarodi Jugoslavije digli su se u borbu
samo tri mjeseci poslije njemadke i tn-lijans- ke
okupacije svoje zemlje. To su
bih teSki dani ne samo za njih vec cijelo
covjedanstvo. Osvajadi su vec bili upoko-ri-li
cijelu zapadnu Evropu osim britnn-ski- h
otoJa, a na istoku su navaljivali i
pustosili sovjetsku zemlju. Mnogi tako-zva-ni
"strudnjaci" su im ved priznavali
pobjedu, a to su udinili zato, Sto nisu
uzimali u obzir ono Sto se pokazalo pre-sudni- m
faktorom: odludnost naroda da
uniSte faSizam. A u tome su narodi Jugo-slavi- je
stajall u pnim redovima.
Jubki ustanci su bili veliki dogadjaj
PsMiad ToesKlar швб Гп1у
In Serbo-Croatia- n and 1авраар.
br Jedinttro PabHh£njt Queen St W$t.
Toronte Ontario.
TeL Eitpire 3-16-42 Authorized eaond
Office Department,
u ustom smislu i hvalisao se svojim akci-jam- a
sprecavanja kulturne suradnje iz-rac-dju
Kanade i slavenskih zemalja. To
nisu bill govori drzavntka, sitnih poli-tikana- ta,
koji mislo da raspirivanjem
mrinje protiv drugih naroda dobiti gla-sov- e
onih kojima je rarznja pomutila
Postavlja se pitanje. kako obidni
Kanadjani poStivati nacionalne tradicije
ako im vodje politidkih partija i ministri
o tome ne govore, ved svradaju paznju
na ne&to drugo — Sto nije kanadski
posao?!
Sta vi5e, kad Clan kanndske
vori o "oslobodjenju" zemalja istodne
Evrope to predstavlja mijeSanje u unu-traSn- je
poslove drugih zemalja!
Nama se dini da prijeko potrebno
da se Drewa, Pickersgilla i njima slI6ne
poudi i dobrom kanadjanstvu i pravilnlm
odnosima izmedju Kanade i drugih ze-malja.
Pravi' i svijesni Kanadjani ce poslu-5a- ti
savjete guvernera Massey.
Cime objasniti tu nedosljednost nekih
dlanova odbora?
Po miJljenju Wincha oni su se bojali
zamjeriti onim krugovima, koji joS po-drzav- aju zastarjelo glediste da smrtna
kazna predstavlja zapreku umorstvima.
Medjutim, postoji i jedna druga okol-nos- t.
Vecina dlanova odbora su pripad-ni- ci
vladajude liberalne pni-tij- e, podlozni
St. Laurentovoj vladi, koja je prije dvije
godine, u novi kriminalni zakonik unijela
kaznu smrti za izdaju (prije je to bilo
kaznjivo viSegodiSnjom robijom. Za to
su glasali svi liberalni dlanovi parlamen-ta- .
Г kako ce oni sada glasati protiv? Ka-ko
ce istupati za ukidanje smrtne ka-zne
ako vlada ostajc kod svoga stano-vi5t- a
?
odbor,
— kao cjelina — nije se pokazao na vi
sini u rjesavanju ovog problema. Propu-stio
je udiniti ono sto su od njega odeki-va- li
svi dalekovidni Kanadjani, Jto bi bilo
korisno — i Sto bi podiglo ugled "Kanade
u cijelom svijetu.
Mi smo za ukidanje smrtne kazne.
To trebn biti udinjeno ne samo u Ka-nadi.
vec u svim zemljama bez razlikc.
Sjecanje julske ustanke
ne samo za naJe narode, vec I za nas,
njihove sinove, koji smo se nasli u dru-gi- m
zemljama.
Vijesti o borbama u Jugoslaviji odu
sevljavale su sve one koji su imali osje-ca- ja
za narod i zemlju. Ponosno smo onda
Isticali svoje porijeklo. U torn periodu
ostvareno je jedinstvo i suradnja.
Prilike od onda su se izmjenile — i
u Jugoslaviji i medju nama. Dogadjaj!
su pametnju i podjelu.
nema sumnje da je u srcu svakoga od nas
ostala lijepa uspomena na one dane.
toga koji ne ce kazati da ono bilo
ljep3e od onoga Sto imamo danas.
Mi vjerujemo da jedinstvo naSeg na-roda
u Kanadi moie biti obqovljeno —
I da mora biti obnovljeno. je naS sa-daS- njt zadatak.
Wcllartd SO priprcnia ToemoibuducSnitL
7a natjecanje PUc ovog nxlep k&ke£
Wdland. Ont — Drapo%i. u I pAflika. pripreraati iemo se za nal
dra puta polao am 520 00 za 4 okruini piknik u Port VTeHeru.
godilnfe 6bnox Za Ijctmh mjesea Pored otalih atrakciia brti £e i na- -
malo pretpUta One koie Mecamr za Jiepotioi Preilth ge- -
irticfti mi ih rcdom obnaTliaroo dina roia dje%tika ie pobfedirala JcdImStvO
S!orn!an
Ок, 4T9
2-- R Canada.
шл la mail
post Ottawa.
ve6
6e
razum.
de
vlade go--
je
oni
Siroko
All
Xo-m-a
je
I
Hamilton i Toronto. Za oi £odi-tr- a
je reft keje £e racrto po-bjrdt- ti.
Mi driimo da necerao biti
pmtfednii. ToWko za informicija
drupovifBJ a Torontu i Hamilton!.
Pramte drugarski potdnv.
M M
Uspjcan piknik u
Sudbury
; SuJbrjr. — Drai-i-. Sa-Ijem- e
u Kstu 5I0.O9 za diife go-dtfo- fc
obnere.
jUGOSLAVENSKO-KANADS- Ki DAN 6 AUGUSTA
U nedelju 1. jula odr-zan- a je u Hamiltonu Ok-i-uz- na konferencija savez-ni- h organizacija iz Toron-ta- ,
Hamiltona, Wellanda
i Port Colborne-a-. Iz Tho-rold- a
nisu prisustvovali
zbog njihovog me snog
piknika kojeg su ra nije
bili zakazali toga dana.
Konferencija je zavriena
sa vrlo dobrim utpehom.
Nakon stroke diskusije
po svim aktuelnim pita-njim- a
u vezi Okruznog
izleta, usvojene su slede-c- e odluke:
— Konferencija je za-kljuc- ila da se ovpgodiinji
JE
Vidim da se gospodska i
nastrazna Stampa mnogo
napreze da uvjeri svijet o
"bunama', "revolucijama"
"progonima" i "teroru" u
Sovjet. Savezu i zemljama
narodne demokracije. Time
se najvi5e have kojekakva
"udena gospoda" i "gene-rali- "
bez vojske.
Za pozaliti je ovaj poslje-dn- ji
dogadjaj u Pdljskoj,
diji su organizatori i inspi-rato- ri
bili imperijalistidki a-ge- nti, koji su izazvali neupu-cen- e radnike protiv narodne
vlasti. I sada ovaj neugodni
dogadjaj r a z n a placcna
Skrabala nastoje iskoristiti
protiv narodne vlasti ne sa-mo
u Poljskoj i ved u dita-vo- m
socijalistidkom sektoru.
Zabadava gospodo,
je vlast dokondana u gotovo
polovici svijeta. Mi prizna- -
jemo da ima poteSkoda i to
ogromnih u podizanju i iz-giad- nji narodne ekonomije,
boljeg fsretnijeg 2ivota. Tu
Bilo kako bilo, parlamentarni einkibnprrbepnorzoad kudlotvujrenkia,I npnolriteid- -
prouzrokovali
To
tice
te&o
Oat.
vasa
podizanja industrije, ali ce
sve to narodna vlast savla-dat- i.
Gospodo "novinari" i os-tala
reakcionarna svito, ko-ja
sluSatc Dullesa I Co. vaSc
je vrijeme proSIo. Dugo ste
jasili na grbadi radnog na-roda.
Todak histdrije ide na- -
prijed i nema sile koja ga
moze povratiti natrag. Zar
moze i zamisllti prosjedno
razuman dovjek, da de se
ikad Pavelic povratiti na
Vancouver Saljc
7 ofonova
Vimouxr, B. C — Dragi dru-gpv- i,
pnloiio u lislu tiljcmo
5J-O- 0 zj " goJiJnjih obnoti.
Sa oom poJiljlajra smo poda-bra- li
prctpUte kojc $u fcteJdc. Ina-c- e
naroStih no-os- ti u od vefeg
znataja ovaj put nema za javiti.
Drufank: am pozdrav.
L DrsgHerrl. tajntk
pile:
Neki dan sam imao malo
cirkusa, budud da nesto go-vor- im
talijanski, sa jednim
Talijanom, upravo se potu-ka- o.
Evo kako je do toga
doSlo:
Ja nisam Sovinista, poSti-va- m
radnika svake nacije,
tim vile ito znam da nas po-sloda- vci jednako iskoriSta-vaj- u.
ali dast svoje rodne
zemlje moram da branim na
svakom koraku. Ovaj Tali-ja- n
bio je u Jugolsaviji u
robljeniltvu. dakle sudjelo--
izlet odrzi pod imenom —
JUGOSLOVENSKO - KA-NADSKI
DAN.
— Da se Jugoslavensko-Kanads- ki Dan odrzi me-st- o
u nedelju u ponede
ljak, 6. avgusta, u Port
Welleru kraj Ontario je-zer- a.
— Konferencija je iza-bra- la odbor od petorice
koji ce uciniti sve prip're-m- e
u vezi Jugoslovensko-Kanadsko- g Dana.
— Konferencija je ta-kodj- er donela odluka da
se na Jugoslovensko-Ka-nadsko- m Danu povede u-takm- ica izmedju devoja- -
GLAS CITALACA
NJIHOVO VRIJEME PROsLO
vlast u HrvatsKoj ill pak
Madek? Ja mislim da ne
moie. Zar iole razuman do-vjek
moze zamisliti da ce
Karadjordjevici d o c i na
vlast u Jugoslaviji ? NaSi na-rodi
to nece dozvoliti. To de
ostati samo puste ielje. Vre-men- a
su pro51a kad je ame-rid- ki
i britanski imperijali-za- m postavljao na vlast u
slavenskim zemljama svoje
ljude. Slavenske su zemlje
u socijalistidkom sektoru, a
to znadi da je vlast u ruka-m- a
naroda.
Illadni rat se otapa. To je
za vas gospodo reakcionari
uiasan udarac. Xarod nede
rata, on zeli zivjeti u mini
i slozi. Jest, u svijetu prev-lada- va misao mirne koegzi-stenci- je izmedju kapitalisti-dko- g
i socijalistidkog svijeta
i ta ideja pobjeduje. No ne-ce
viSc nikad Pavelic na nje-madki- m tenkovima dodi u
Zagreb, a ni Madek na bije-lo- m konju. Moze se Petar
Karadjordjcvid nazivati "ju-goslavensk- im kraljem", ali
nikad nede vidjeti Ileogra-da- .
Njegovo velidanstvo na-rod
je gospodar svoje sud-bin- e
u Jugoslaviji.
Pored svih ovih dinjenica
ima potenih radnika koji su
se dali zavesti laznom pro-pagando- m, nasjednju prlja-v- oj
ustaSko-detnidk- oj bandi.
Nazalost, "nasi" popovi, ka-ko
rimokntolidki pak pra-voslav- ni,
vi5e se bave pro-micanje- m
ustasko-cctnidki- h
nazora, nego vjerskim duz-nostima.
Budi hvala vremenu i de- -
mokratskim ljudima svijeta.
koji su otvorili odi narod-ni- m
masama, koje svaki dan
sve viSc i viSe uvidjaju da je
sazrelo vrijeme da dovjek
uziva plod svoga rada i tru-d- a.
I naSi radnici de konadno
uvidjeli da je njihovo mje-st- o
medju demokratskim si-la- ma naSih iscljenika.
U.
(Extra-gan- g negdje u
Ontariu)
na- - to
za--
ili
B.
ov
pada, i onako po b&lkanski.
a uz to dalmatinska krv
brzo za-rij- e za pravdu, upo-treb- io
sam neSto i fizidke
snage da se ovaj argument
brie rijeSim.
Moram ovdje reci,
ovaj tipus narodito mrzi na-i- e
narode i dak me je tuiio
policiji da "crveni.
Predveli me na policijsku
stanicu i pitali da li volimi
Tita. Rekao sam da bi ja bio
najveda niltarija kad nebi
volio dovjeka koji je svojim
rukovodstvom oslobodio na-rode
Jugoslaije od nacifa- -
upiciin rpaikmnikiki da smo odriali voastoobuodrilaatdukeprotbivorbNearodno-- 1 ' Jviisotidslkoibhodzulodi inaca { uspopsratav----'
D;elc naroda. Naravski u diskusiji du u mojoj domovini —
ka koje ce pretstavljati
organizacije iz Toronta,
Hamiltona, Wellanda i
okolnih mesta. U isto vre-m- e
usvojen je apel na or-ganiza- ciju
S a v e z a
iz Windsora da i oni ove
godine imaju svoju devoj-k- u
koja ce uzeti ucesca u
utakmici sa devojkama iz
gornjih naselja.
— Uspostavljen je po-seb- an odbor koji ce se sta-ra- ti da organizuje pro-gram
sa pesmama, igra-m- a
i muzikom, sport i
druge igre za razonodu
naroda.
Konferencija je narodi- -
BRANI SVOJE...
u
painju posvetila
sa hranom i
Odbor je
da na osnovu
odluka ucini sve sa svoje
strane i za-dovoljs- tvo naroda u sva-ko- m pogledu. Svi detalji
u vezi Dana svojevre-men- o
objavljivani, koji
ce narodu do-dovolj- no informacija o
Jugoslovensko Kanad-sko- m
AVGUST
za JUGOSLOVENSKO.
KANADSKI DAN!
Odbor.
Toronto - piknik odsjeka 975 HBZ
Odsjek 975 HBZ odrzava piknik u nedjelju 8. jula
na poznatom mjestu — Turkey Palace Farm, Highway
27 i Richview Road.
Na pikniku ce biti mlade na raznju pedene jnnjctl-n- e
i ostalog po obidaju.
Pozivamo sve dlanstvo naSeg odsjeka kao i ostalu
bradu zajednidare i sve druge prijatelje da nas posjete.
koji nemaju automobila neka dodju tramvajem
do Dundas i Runnymede Rd., pa demo ih prevesti do
mjesta piknika. Automobili ce voziti od 11 do 1 sat po-pod- ne.
Svi nam dobro doSlil Odbor.
Toronto - sjednica odsjeka HBZ
Odsjek 9G1 HBZ odrzava svoju mjcsednu sjednicu
u nedjelju 8. jula u 10 sati prije podne na 1579 JJupont
Street.
Sjednica se odrzava u drugu nedjelju umjesto trece
Sto ce trece nedjelje — 15 jula — biti zajednidki
piknik sa odsjekom
Pozivamo dlanstvo da prisustvuje.
Perovodja.
Toronto - piknik Zajednicara
Odsjeci broj 832 i 9G1 Hrvatske Bratske Zajednice
priredjuju i ove godine zajednidki izlet — piknik — u
nedjelju jula.
Piknik de se odrzati na dobro poznatom mjestu —
TURKEY PALACE FARM — desetak milja izvan grada
na highway 27. Oni koji nemaju svojih automobila,
automobili ce dekati za prevoz od jednog pa do dva
sata na kraju tramvajske pruge — Dundas i Runny-mede.
Trebnju li vam druge informacije obratite se te-lefon- ski na WA. 1-1- 211 ili OX. 1-1-
387. Po naSem starom obidaju na pikniku ce biti na rai-nj- u pedene mlade janjetine i drugog jela i pica. Biti de
i muzika, pa oni koji i zaplesati na lijepoj platform!
mogu se okretati do mile volje. Odbor ce se postarati i
za drugu zabavu kao trazenje Iubenice itd. Jcdnom rje-dj- u biti ce veseli zajednidarski u Torontu.
Stoga dodjitc i povedite sobom svoje prijatelje i
znance da so i oni zajedno s nama razvesele.
Zajednicki odbor.
Wei I a п d -- piknik
Organizacija SJK priredjuje piknik u nedjelju jula, na poznatom mjestu — Fcder Road, juzno oil
South Welland, oko pola milje od Broadway ulice.
Na piknku de biti mlade na raznju pedene janje- tine i pilctine, kao i drugog — po obidaju.
Pozivamo sav naS narod u Wellandu, Port CoN borne i okolici da nas posjeti.
Putokai: Ako so vozite automobilom, idite no-vi- m highway do Townline i krenite zapadno
Sumice, oko 200 metara od highway. Ako idete
sa trolej karom iz Port Colborne ili Thorolda sldjite
dolje na 24-to- m stopu.
Odbor.
Jedan novi doseljenik nam ,o pravednoj borbi naSih goslaviji. Na su me zapi
roda doSlo je do oJtrijih is-(ta- li, da zalto sam dosao
da
sam
Mogu nalih socijalnu
Ju- -
dje? Rekao sam im doslovno
u odi na njemadkom jeziku :
"Moja je zemlja za vrijeme
rata opustosena, preko
je proSlo nekoliko noprija-teljski- h
armija te se u njoj
ne moie momentalno zara-di- ti
ovdje. on izvji-sno- g
vremena, namjeravam
da se vratim svojoj kudi. A-k- o
nisam poieljan ove
zemlje moiete mi pismene
ili usmeno u svako doba
i ja eu Kanadu napustiti".
Na to su se nasmijali i re-k- li da za tudu restoranu
moramo platiti svako po 30
tu nab-devan- ju
pi-ce- m. Dana zadu-ze- n
svih tih
obezbedi puno
bice
dati nasem
-
Danu.
Rezerviiite 6.
Oni
961
zato
832.
15.
nasi
iele
dan
8.
Rd. kod
male
nje
kao Nal
gost
redi
Snirt J. Krcclica
Lakeland. Florida, USA. — S
betnim гсстп fa%Ijam da sam za
evijrk izgbila mog drago] wpru
gi ?1 maja. Od sr£ac kapl ijpa-itl- o
je svofu pkmcnku dtrfu. Ma
teri zeraJji predat je 4. juna.
Moj wprjg Jop Ktfdit ro-dj- en
je 1883. u igrebu. U woj
zeralji она1}а mnogo ozak&cmi
wprugu, smm i tfen-cr- o uno£adi,
koji lire u Pitttburghu. J brata i
brtiU y Dctroiti. V Marem kraju &Џх brata i drij seMre i moo-g- o
rodbmc k©ja iire u Zagreb.
Oiakena swpraga.
RjJojU KrltliL
za koju je naS narod prolio
rijeke krvi.
Drugovi najljepie vas po-zdravlj- am
i ielim mnogo us-pje- ha
u radu za dobrobit do--
dolara. Platiosam, ali ne 2a-- 1 vjedanstva
lim, jer sam branio pravdu. Dalmatinac