000215 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ш иш Оте rodin slarimo 25-godiinj- icti juruIvenJi-l.anadsk- e progreeirne Stimpf. Prri brojMBORBET — Iita radnila 1 eljaka iz JugoftUrije u Kanadi — izaao je Z. norembra 1931. eodinc u Toronto. "BORBU"j 1936. nalijcdila "SLOBODNA MISAO- "- litt proreiTnih kanadkih Нгтаи — I "PRAVDA", Wet prozTeairnih kanadkih Srba. "SLOBOD-XA-" MISAO" i "PRAVDA" eu bile zabraajene u jnlu 1940. zboe antiratnoc tanoviita. U decembra 1940. poieo j izlazit progrceirnl list kanadkih Hrrata "NOVOSTI" u maju 1941. list progreeivnih kanadkih Srba "SRPSKI GLASXIK", a u julu 1942. lit progreivnih kanadskih Slorenaca "E D I X O S T. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST U junu 194S. "XOVOST1", --SRPSKI GLASXIK-- i 'EDI-ХОб- Г ium ujedinili — otada fzlazi "JED1XSTV O". VOL. VIII. — NO. 54 (676) TORONTO, TUESDAY, JULY 10, 1956 PRICE 5 PER COPY cSW dalle, RDIERICKR ZHBRRnn POLITICKE DilEliRTnOSTI Kfl-RRDdf- lnR U SUO1IO1I ZEIT1LJI Kanacljaniraa uposlcnim na ameridkim vojnim baza-m- a u Newfoundlandu je za-branj- eno da sudjeluju u ka-nadsk- im politiSkim aktivno-stim- a. Nalog je izdala атепбка vojna komanda (US North East Air Command). O tome se saznelo ovih dana !z pisanja jednog New-foundlandsk- og lista. Pitanje je pokrenuo u parlamentu sisieferski po-slan- ik T. S. Barnett. i Driavni tajnik R o c h Pinard je priznao da je is-ti- na. Pinard je kazao da je na-log izdan 12. maja ove go-dine. Razno iz — UjeJmjene nacije prcdvi djaju ozbiljan prircdni zastoj u odctfim kapitalistiikim drzavama. — Koitferencja koniomelttkib premtjera u Londonu jc zavrJcna bez sporazuma u £lanim medju-narodni- m problemima. — Poljski preJijediuk Zavadski jc obctfao grupi laburita da ic u£e-smci- ma ncreda u Poznanu biti su djeno pracdno. — Polfska jt uloitla pretest u Washingtonu protiv izjava amen-l.- h prcdtanika u czi sa doga--, djajima u Poznanu, ito predstav- - 1Д mijeianjc u unutrasnje stvart Poljskc. i — P&lfska je odbila ameridke ponude pomoi u hrani. Pol j ska je kazala da ne treba milostinju, all ic spremna da kupi amcrilko iito, koje jc traiila jo5 u februara. — U Telle je оЈггјп protestni mmng protiv атепЛор ptisvaja-nj- a Okinave. Pmustvovalo je 10.- - — Palmtrc Trnghftti je izjavio da u djclesti prihvaa objaSnjenjc sal Centralnog komitcta KPSS o Sta-ll inu. — ToIfcttti ic posjetit Kino. — Л#гг кгтлшка Iada je iziavila da ic nasuvit peKtikom ncutrateoMi prcfaa vojnwn Woko-мп- и. o — Almtletsta ~РглгЈУ ukazu-i- c na petreu da c poj£ bed-no- t u preffu bt:nivnoj djlatno-s- n Zapada. — 14.000 i'eWft3i radafta e Vclikoj Btitanifi ©Ј4огШ ш stapki u Jtrajk 14. juU. slova Pearson Driave ne zapocnu rat. ulogu odi-gr- ao u ratu. bitke za Dien Bien Fu, koja i aLUsie PROTIU Vlada je ибшПа protest na i State De-partment je izjavio da ce odluka biti Parlamenat je kanad-sko- g H.W. je traiio da se mjere za osiguranje kanadskog suvereniteta nad Southampton, na kojima su podignuta voj-na je kazao da vojne sile u Arktiku kao na svom a ne kanadskom teritoriju. svijeta — Velikj BritJtiijj je pristala da likvidira vojnc bazc na Ccjlonu. — S'rja je pmnaU N.R. Kinu. — Ctjlon je izjavio da ic uspo-stav- it diplomatskc odnosc sa Ki-no- m i SSSR. — Britain 1 1 laburita Dcvan je osudio u isto£-n- oj Evropi. On je kazao da to mo-le docsti do treeg — 74paJno-njttualk- i mokrati su opct zatraiili da Zapad-n- a napuni MATO. — Sottetsli mmistar vanjskth poslova Scpilov jc izjavio da po-- stoji SSSR USA. On je osudio Jtampc. — SjtJ. Driaie su poCele "pre soje politike pre-- ш Egiptu- - Sjcd. Driavama sc ne dopada — InJiiskr pttmijtr Nehru jc osudio podpredsjednika Nixona i Dullcsa zbog izjava protiv — SSSR i KambeUXa su potpi- - иролог. — Hniov j Scpilov su poziv dA posjete —- U brmZ'tjtlej drzai Rio Grande de Sul je 130.-00- 0 radnika protiv noog zakona — U errellof 41.000 radnika — najveii brej ftrajkaia 25 gdma. — jc zahvacna (trajkotn Wkih radnika. — U ЛШгм jc ©drian 24-sat- ni Mrajk pretiv frarakc bio onaj koji ih je od to-ga ♦ On je to saznao od nekih zapadno-evropsk- ih j ima jako slabo i; misljenje o americkim i hri- - tanskim ШЕ DA JE PEARSON SUZDRzAO USA DA NE ZAPOcNU TREcl SVJETSKI RAT cuveni novlnar rata. Uonal u go-- kaie da su ame-vo- ru f u Edmontonu je kazao jricki upravljaci bili j da je ministar po--, da intervenUu i da je Pear-- Lester B. spri-jeci- o Sjedinjene da tredi svjetski Tu Pearson je ihdokineskom u vrijeme je odluciia ishodom Washington povueena. Pitanje sjevera takodjer dLskusirao pitanje sjevera. Sisieferski poslanik Herridge po-duz- mu artifikim otocima Ellesmere атепбка postrojenja. Herridge a-meri- 6kc ponaSaju zapadno mijeianjc svjctskog rata. socijalde Njemafka mogutfnost zbliicnja ratnohuika-nj- e amcriAc ocjenjivanjem" cgipatska neutralnost. ameri£ko£ sckretara ncutralizma. trgotnski Uulga-nji- n. pnlna-til- i Kambodiu. (trajkovalo mimmalntm plttama. ttrajkujc ЛиИгаИЏ gene-raln- mi penerajfH okupacije. son odvratio. pred-stavni- ka zemalja. Shapiro vodjama. kanadski Shapiro jednom Shapiro spremni vanjskih Amerikanci polaze od stanovista da otoci ne pri-pada- ju Kanadi zatc Sto nisu bili zaposjednuti po Kanadi. Herridge je rekao da o-to- ci pripadaju Kanadi zato Sto su atkriveni po Kana-djanim- a 190:. godine. On je tra2io da vlada u-tv- rdi kanadsko pravo na otoke. "Kanadski Arktik pripa-d- a Kanadi i sada je pogod-n- o vrijeme da naglasimo svoj suvcrenitet nad tim po-dru6je- m", rekao je Her-ridge. Zahtjev su poduprli kon-zervativ- ci. Vladin predstavnik je o-be- cao da hode. Jed no Howeovo priznanjc Minintar IrRorlnp Howe je priznao da kanadnka trRoina a Klnom ne moie ргалИпо rai-vija- ti Wz uipofttate diplomat-ki- h odnoiui. iiNrfaetroklpripzcnialannjciclpriInlializlrlnnuЛг-кR-аne i Coldwell. Ostavka Duncana J. S. Duncan j dao oota%ku nzaadulpnoolnjotipripwrerddintjrednmikaaSlnpcordljue Mry-Harr- i. V erojuj otavri Duncan je Utakao ке ora irrana induMrije nalazi u teSkom zatnju. ali vje-ru- je da c"e e tanje popratit. Ponosna Lika data je na svijet genija, kojim se da-n- as ponosi citavo 6ovje-canstv- o. Bilo je to 10. jula 1856. godine. Intel!-gentno- m pravoslavnom popu Milutinu i nepisme-no- j, ali pametnoj i pleme-nit-oj zeni Djuki, punoj pronalazackih sposobno-st- i (tzradila je sama jed-n- u prakticnu spravu za pravljenje masla i radila iz vanned ne motive narod-ni- h vezova) rodio se dru-g- t sin u selu Smiljanu — Nikola. Svoju prvu naobrazbu Nikola je primio u Smilja-nu i u Cospicu, a kasnije je proveo tri godine, do navrsene sesnaeste, u Vi-i- oj realci u Karlovcu. U to vrijeme studirao je ma-lemati- ku i fizaku s ciljem da predaje ove predmete. Kasnije je promijenio svoje planove; prihvatio se tehnike i studirao na Politehnici u Cracu, u Austriji. Nakon toga do-pun- io je svoje obrazova-nj- e na univerzi-tet- u t diplomirao, kada je imao oko 23 godine. Ve£ u to vrijem postao je i vtIo vjest jezikoslovac Kao djecak Nikola Te-sla bio je njeian i slabe UKRATKO IZ KANADE Vlada ne ce poduzeti nibta u poglcdu goriva М1еГегк1 poolanik GillU je predloiio da e obrazuje jedan odbor koji bi uttrdio kanadkke rrzerte gorita (ugljen, ulje, plin, uranium) i regulUao nji-ho- o korietenje. Miniwtar ruda I'rudham je od-bi- o. On je kazao da bi to bio korak u pracu hocijalizma. Indijanci (raze pravo glasa 115 Indijanaca iz Aiberte je podnijelo mflbu da napuati a-da- inji "pecijalni flatus" i do-bij- u pra0 к'аа. Indijanci na rezerama eu pod Mza(titomw driae i nemaju Kradjanskih praa. General potvrdjuje bezvrijednost radara General (iuy Simmond, biii naelnik generalitaba kazao je u Torontu da adatnja radamka postrojenja koja ie podiiu u Kanadi rijcme malo. To nije nhrana. Na druRoj Ktrani, Slmmond je ponotio noj raniji prijedloR za konskripciju mladia od IB sodina pa dalje. Minlntar obrane Campney je opet odbio konnkripciju. On kaie da za nju nema potrebe. CCF dobila jos jedno mjesto Hezultat izbora u okrugu Athabaka, ejoerni Saskat-chewan pokazuje pohjedu CCF. CCF ce imati 36 poslanika. S%ih ima 53. Porast menfalnih bolesti Toronto Mental Health Clinic izJ-4tav- a da je brnj mentalnih oboljenja u 1У.1.". godini bio f' ponto etl nego 1954. . Deficit u trgovini Deficit u ranjkoj trgoini u тјекеси mju iznoio je М1У,-300.1)0- 0, aopата Dominion Itureau of Statitica. Za vih 5 mjeneel deficit iz-no- oi $181,200.000. IT Ulom raz-dobl- ju proile godine iznoaio je $127,300.000. а1ввввввн (POVODOM 1 i Or Bista Xiiole Tell. fizicke konstrukcije. Dva puta je skoro umro prije nego je postao zreo cov-Je- k. Iz svoga rmnog djetin-stv- a Tesla se sjecao mno-gi- h pojedinosti. Do dva-naes- te godine bio je vrlo stldljiv i bojazljiv, a ve do sedamnaeste godine imao je prividjanja ! buj-n- u maitu. Slike prizora, koje je vidjao, bile su ie-st-o jasne kao tvarni pred- - MISKOVIC ZRTVA USTASA? 1STRA2XA POROTA IJE 3IOGLA DOMIJETI ODLUKU Kako javlja dnena stam pa, istrazna porota u Hamil-ton- u nije ток1а da ustanovi da li je Ljubomir pocinio samoubojstvo ili je ubijen. Kako smo javili ranije, sagoreno MiSkovicevo tijelo nadjeno je na hamiltonskom groblju 17. juna. Provincijalni patologist Dr. Ward Smith je izjavio Diskusija o razoruzanju KANADSKI PREDSTAVXIK XA UN NA OPASNOST New York. — Kanadski predstavnik na zasjedanju Komisije UN za razoruzanje Paul Martin u svom govoru je naglasio potrebu da se ukloni strah od nuklearnog (hidrogenskoK) rata. Martin je kazao da postoji opasnost da razvitnk atom-sko- g oruija otidje predale-ko- . Mi se rapidno pribliiava- - Od pr'e ntomeke bombe umrlo je 230.000 ljudi, jav-Ij- a iz Tokia dopisnik lista "Toronto Daily Star" Wil-liam Stevenson. Prva atomska bomba eks-plodira- la je nad HiroJimom u augustu 1915. Od nje je na mjcstu pogi-nul- o 125.000. 75.000 drugih umrlo je u toku prvih mjeseci poslije eksplozije, a jo5 50.000 u I "godinama hladnog rata". 0 0 — G O D I S N J I C E raJ кгрлтл Melirotti meti. Svaka njegova mi-sa- o bila je spol jainom jasnom i stvar-no- m slikom. Narocito mu se javljalo prividjanje svjetlosti u obliku sjeva-nj- a, koje bi nastupilo u trenucima kakve opasno- - sti. Prica se za njega, da je do zapanjuju-ce- g stepena sposobnost da vidi predmet svog prona-Iask- a, da ga rarvije u mi- - da mu je u stomaku naSao tlvije trecine p' a g-asoli-na — vj§e nejro $e moie pri-sil- it Covjeka da popije. Ista vrsta jasolina upotrebljena je za spaljivanje njegovog tijela. Detektiv Ken Piatt je iz-javio da postoji moKucnost da je MiSkovic: irtva usta5a, koji su na takav na£in ubi-ja- li u doba rata. Piatt je kazao, da je od KOM1SIJE UKAZUJE ORUzJA k J- - A Л I ] I V 4 rf-- k 1 % JI1U lUtAI KUJC nUIIUUItl i'-- f- 1 stoje nemoguda, rekao je Martin. On je apelirao na SSSR da popusti u svom stavu. Sovjetsku odluku o sma-njivan- ju vojnih sila za 1,-200.- 000 okarakterisao je kao beznacajnu. Sjed. DrZave, Britanija i Kanada su podnijele rezo-lucij- u koja ponavlja njihove AmeriCke vlasti kriju ove porazne podatke, osobito smrt 50.000, ka-ie Stevenson. Atomska bomba bacenn na Hirosima jc samo "baby" prema danasnjim hidrogen-ski-m bombama. Dacanjc bombe na Hiro.sl-m- u naredio je ameriiki predsjednik Harry Truman. On io npdnrnn l-n7n-n Hn mil t 250.000 ZRTAVA PRVE ATOMSKE BOMBE nije 2ao i da bi to u6inio nog rjeScnja spornih pita-op- et "ako bilo Nikola Tesla i njegovo djelo Praskom MiSkovic popracena posjedovao posljednjih RODJEXJ A) slima kroz mnoga stanja i do sitnih detalja i ujed-n- o da predstavi njegov rad pod promjenljivim us-lovi- ma. Nisu mu bili po-treb- ni ni crtezi ni model! : svoje pronalaske probao je vec u maiti, stavljao ih u djelovanje, cinio popra-vk- e i usavrsavao ih. Kad je bilo bez grijeske, onda je pristupao njiho-vo- m ostvarivanju. Ova crta, koju je tspoljavao kroz citavi svoj iivot, bez sumnje mu je olaksata stvaranje velikog broja pronalazaka Iznesenim u desetinama patenata, koje je pronasao. U Pragu se bavio prou-cavanje- m ceskog i ruskog jezika i pohadjao je pre-davan- ja iz fizike i mate-matik- e, a mnogo je vre-me- na provoditi i u razmisljanju o motoru na-izmjeni- cne struje, jer iz njegovih rijeci proizlazi da se tim problemom ba-vio, narocito intezivno za vrijeme svojih studija u Pragu. je ostao bez sredstava, ponovo je is traiio sluzbu i dobio mje-sto asistenta u Driavnom telegrafskom zvanju u Budimpeiti. 1 tako Testa se nalazio Miikovicevih sunarodnjaka saznao da je on kolaborirao sa nacistima u vrijeme rata i da postoji mogucnost da su jra ustaSe sada uhvatile i pri-sili- le da po6ini samouboj-stvo. Medjutim, ostaje nera-zjaSnje- no zasto su ustae to u6inile. Moida su se bojali da ih ne otkrije ? Detektiv Piatt je izjavio da de nastavit istraiivanjem. ZASJEDANJU ATOMSKOG j bi potrebno". nja. sve morao Kad prijedloge na zasjedanju Potkomiteta za razoruianje u Londonu. Rezolucija je jako neodre-djen- a o razoruzanju a na glaSava uspostavu kontrolo prije nego se pristupi razo-ruzanju. Osim toga zapadne silo povezuju pitanje razoruia-nj- a za гјебепје raznih me-djunarod- nih sporova, kao Sto je njemacki. Sovjetska delcgacija jo predlozila rezojuciju, koja trail da se sve 61anice orga-ntzaci- je Ujedinjenih naroda obaveiu da ne ce pribjega-va- ti sili u rjeSavanju medju-narodn- ih problema i da no ce upotrebiti atomsko i hi-drogen- sko oruije. Jugoslavenski d e 1 e g a t Brilej je kazao, da jugosla-vensk- a vlada vjeruje da jo moguc izvjesan "ogranideni predhodni sporazum" o ra-zoruian- ju, koji ne bi pro-mjen- io ravnotelu svjetskih siln nH rnvisi m Tionnsrei! u Budimpetti od 1881. go- dine. Vec tada istakao se sa nekoliko svojih prona-lazaka iz oblasti telefon-sk- e sluzbe. Tu je dosao na ideju kako bi trebalo kon-struir- ati elektricni motor sa obrtnim magnetnim po-Ije- m kakav je kasnije, po-slije est godina, i kon-struir- ao. U Budimpetti je Tesla zivcano obolio. Sluh mu je bio toliko razvijen, da je mogao £uti kucanje sa-t- a u cetvrtoj sobi. Zbog takve nervne osjetljivosti nocu nije mogao da spava. Osim toga i puis mu je bio nepravilan. Pocetkom 1883. godine Testa je stupio u slulbu Eduonovog kontinentat-no- g druitva u Parizu, a odatte 1884. odtazi u A-meri- ku. gdje je poceo da radi kao aiittent u Ediso-nov- oj tvornici elektricnih masina u New Yorku. Nje-gov opstanak kod ovog druitva bio je kratkog vi-jek- a. Edisonovt interest bili su posveceni u to doba maiinama jednosmjerne struje, dok je Testa bio viie zainteresiran spect-jaln- o naizmjenicnim stru-jam- a. (Nastavak na str. 2)
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, July 10, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-07-10 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000154 |
Description
Title | 000215 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | ш иш Оте rodin slarimo 25-godiinj- icti juruIvenJi-l.anadsk- e progreeirne Stimpf. Prri brojMBORBET — Iita radnila 1 eljaka iz JugoftUrije u Kanadi — izaao je Z. norembra 1931. eodinc u Toronto. "BORBU"j 1936. nalijcdila "SLOBODNA MISAO- "- litt proreiTnih kanadkih Нгтаи — I "PRAVDA", Wet prozTeairnih kanadkih Srba. "SLOBOD-XA-" MISAO" i "PRAVDA" eu bile zabraajene u jnlu 1940. zboe antiratnoc tanoviita. U decembra 1940. poieo j izlazit progrceirnl list kanadkih Hrrata "NOVOSTI" u maju 1941. list progreeivnih kanadkih Srba "SRPSKI GLASXIK", a u julu 1942. lit progreivnih kanadskih Slorenaca "E D I X O S T. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST U junu 194S. "XOVOST1", --SRPSKI GLASXIK-- i 'EDI-ХОб- Г ium ujedinili — otada fzlazi "JED1XSTV O". VOL. VIII. — NO. 54 (676) TORONTO, TUESDAY, JULY 10, 1956 PRICE 5 PER COPY cSW dalle, RDIERICKR ZHBRRnn POLITICKE DilEliRTnOSTI Kfl-RRDdf- lnR U SUO1IO1I ZEIT1LJI Kanacljaniraa uposlcnim na ameridkim vojnim baza-m- a u Newfoundlandu je za-branj- eno da sudjeluju u ka-nadsk- im politiSkim aktivno-stim- a. Nalog je izdala атепбка vojna komanda (US North East Air Command). O tome se saznelo ovih dana !z pisanja jednog New-foundlandsk- og lista. Pitanje je pokrenuo u parlamentu sisieferski po-slan- ik T. S. Barnett. i Driavni tajnik R o c h Pinard je priznao da je is-ti- na. Pinard je kazao da je na-log izdan 12. maja ove go-dine. Razno iz — UjeJmjene nacije prcdvi djaju ozbiljan prircdni zastoj u odctfim kapitalistiikim drzavama. — Koitferencja koniomelttkib premtjera u Londonu jc zavrJcna bez sporazuma u £lanim medju-narodni- m problemima. — Poljski preJijediuk Zavadski jc obctfao grupi laburita da ic u£e-smci- ma ncreda u Poznanu biti su djeno pracdno. — Polfska jt uloitla pretest u Washingtonu protiv izjava amen-l.- h prcdtanika u czi sa doga--, djajima u Poznanu, ito predstav- - 1Д mijeianjc u unutrasnje stvart Poljskc. i — P&lfska je odbila ameridke ponude pomoi u hrani. Pol j ska je kazala da ne treba milostinju, all ic spremna da kupi amcrilko iito, koje jc traiila jo5 u februara. — U Telle je оЈггјп protestni mmng protiv атепЛор ptisvaja-nj- a Okinave. Pmustvovalo je 10.- - — Palmtrc Trnghftti je izjavio da u djclesti prihvaa objaSnjenjc sal Centralnog komitcta KPSS o Sta-ll inu. — ToIfcttti ic posjetit Kino. — Л#гг кгтлшка Iada je iziavila da ic nasuvit peKtikom ncutrateoMi prcfaa vojnwn Woko-мп- и. o — Almtletsta ~РглгЈУ ukazu-i- c na petreu da c poj£ bed-no- t u preffu bt:nivnoj djlatno-s- n Zapada. — 14.000 i'eWft3i radafta e Vclikoj Btitanifi ©Ј4огШ ш stapki u Jtrajk 14. juU. slova Pearson Driave ne zapocnu rat. ulogu odi-gr- ao u ratu. bitke za Dien Bien Fu, koja i aLUsie PROTIU Vlada je ибшПа protest na i State De-partment je izjavio da ce odluka biti Parlamenat je kanad-sko- g H.W. je traiio da se mjere za osiguranje kanadskog suvereniteta nad Southampton, na kojima su podignuta voj-na je kazao da vojne sile u Arktiku kao na svom a ne kanadskom teritoriju. svijeta — Velikj BritJtiijj je pristala da likvidira vojnc bazc na Ccjlonu. — S'rja je pmnaU N.R. Kinu. — Ctjlon je izjavio da ic uspo-stav- it diplomatskc odnosc sa Ki-no- m i SSSR. — Britain 1 1 laburita Dcvan je osudio u isto£-n- oj Evropi. On je kazao da to mo-le docsti do treeg — 74paJno-njttualk- i mokrati su opct zatraiili da Zapad-n- a napuni MATO. — Sottetsli mmistar vanjskth poslova Scpilov jc izjavio da po-- stoji SSSR USA. On je osudio Jtampc. — SjtJ. Driaie su poCele "pre soje politike pre-- ш Egiptu- - Sjcd. Driavama sc ne dopada — InJiiskr pttmijtr Nehru jc osudio podpredsjednika Nixona i Dullcsa zbog izjava protiv — SSSR i KambeUXa su potpi- - иролог. — Hniov j Scpilov su poziv dA posjete —- U brmZ'tjtlej drzai Rio Grande de Sul je 130.-00- 0 radnika protiv noog zakona — U errellof 41.000 radnika — najveii brej ftrajkaia 25 gdma. — jc zahvacna (trajkotn Wkih radnika. — U ЛШгм jc ©drian 24-sat- ni Mrajk pretiv frarakc bio onaj koji ih je od to-ga ♦ On je to saznao od nekih zapadno-evropsk- ih j ima jako slabo i; misljenje o americkim i hri- - tanskim ШЕ DA JE PEARSON SUZDRzAO USA DA NE ZAPOcNU TREcl SVJETSKI RAT cuveni novlnar rata. Uonal u go-- kaie da su ame-vo- ru f u Edmontonu je kazao jricki upravljaci bili j da je ministar po--, da intervenUu i da je Pear-- Lester B. spri-jeci- o Sjedinjene da tredi svjetski Tu Pearson je ihdokineskom u vrijeme je odluciia ishodom Washington povueena. Pitanje sjevera takodjer dLskusirao pitanje sjevera. Sisieferski poslanik Herridge po-duz- mu artifikim otocima Ellesmere атепбка postrojenja. Herridge a-meri- 6kc ponaSaju zapadno mijeianjc svjctskog rata. socijalde Njemafka mogutfnost zbliicnja ratnohuika-nj- e amcriAc ocjenjivanjem" cgipatska neutralnost. ameri£ko£ sckretara ncutralizma. trgotnski Uulga-nji- n. pnlna-til- i Kambodiu. (trajkovalo mimmalntm plttama. ttrajkujc ЛиИгаИЏ gene-raln- mi penerajfH okupacije. son odvratio. pred-stavni- ka zemalja. Shapiro vodjama. kanadski Shapiro jednom Shapiro spremni vanjskih Amerikanci polaze od stanovista da otoci ne pri-pada- ju Kanadi zatc Sto nisu bili zaposjednuti po Kanadi. Herridge je rekao da o-to- ci pripadaju Kanadi zato Sto su atkriveni po Kana-djanim- a 190:. godine. On je tra2io da vlada u-tv- rdi kanadsko pravo na otoke. "Kanadski Arktik pripa-d- a Kanadi i sada je pogod-n- o vrijeme da naglasimo svoj suvcrenitet nad tim po-dru6je- m", rekao je Her-ridge. Zahtjev su poduprli kon-zervativ- ci. Vladin predstavnik je o-be- cao da hode. Jed no Howeovo priznanjc Minintar IrRorlnp Howe je priznao da kanadnka trRoina a Klnom ne moie ргалИпо rai-vija- ti Wz uipofttate diplomat-ki- h odnoiui. iiNrfaetroklpripzcnialannjciclpriInlializlrlnnuЛг-кR-аne i Coldwell. Ostavka Duncana J. S. Duncan j dao oota%ku nzaadulpnoolnjotipripwrerddintjrednmikaaSlnpcordljue Mry-Harr- i. V erojuj otavri Duncan je Utakao ке ora irrana induMrije nalazi u teSkom zatnju. ali vje-ru- je da c"e e tanje popratit. Ponosna Lika data je na svijet genija, kojim se da-n- as ponosi citavo 6ovje-canstv- o. Bilo je to 10. jula 1856. godine. Intel!-gentno- m pravoslavnom popu Milutinu i nepisme-no- j, ali pametnoj i pleme-nit-oj zeni Djuki, punoj pronalazackih sposobno-st- i (tzradila je sama jed-n- u prakticnu spravu za pravljenje masla i radila iz vanned ne motive narod-ni- h vezova) rodio se dru-g- t sin u selu Smiljanu — Nikola. Svoju prvu naobrazbu Nikola je primio u Smilja-nu i u Cospicu, a kasnije je proveo tri godine, do navrsene sesnaeste, u Vi-i- oj realci u Karlovcu. U to vrijeme studirao je ma-lemati- ku i fizaku s ciljem da predaje ove predmete. Kasnije je promijenio svoje planove; prihvatio se tehnike i studirao na Politehnici u Cracu, u Austriji. Nakon toga do-pun- io je svoje obrazova-nj- e na univerzi-tet- u t diplomirao, kada je imao oko 23 godine. Ve£ u to vrijem postao je i vtIo vjest jezikoslovac Kao djecak Nikola Te-sla bio je njeian i slabe UKRATKO IZ KANADE Vlada ne ce poduzeti nibta u poglcdu goriva М1еГегк1 poolanik GillU je predloiio da e obrazuje jedan odbor koji bi uttrdio kanadkke rrzerte gorita (ugljen, ulje, plin, uranium) i regulUao nji-ho- o korietenje. Miniwtar ruda I'rudham je od-bi- o. On je kazao da bi to bio korak u pracu hocijalizma. Indijanci (raze pravo glasa 115 Indijanaca iz Aiberte je podnijelo mflbu da napuati a-da- inji "pecijalni flatus" i do-bij- u pra0 к'аа. Indijanci na rezerama eu pod Mza(titomw driae i nemaju Kradjanskih praa. General potvrdjuje bezvrijednost radara General (iuy Simmond, biii naelnik generalitaba kazao je u Torontu da adatnja radamka postrojenja koja ie podiiu u Kanadi rijcme malo. To nije nhrana. Na druRoj Ktrani, Slmmond je ponotio noj raniji prijedloR za konskripciju mladia od IB sodina pa dalje. Minlntar obrane Campney je opet odbio konnkripciju. On kaie da za nju nema potrebe. CCF dobila jos jedno mjesto Hezultat izbora u okrugu Athabaka, ejoerni Saskat-chewan pokazuje pohjedu CCF. CCF ce imati 36 poslanika. S%ih ima 53. Porast menfalnih bolesti Toronto Mental Health Clinic izJ-4tav- a da je brnj mentalnih oboljenja u 1У.1.". godini bio f' ponto etl nego 1954. . Deficit u trgovini Deficit u ranjkoj trgoini u тјекеси mju iznoio je М1У,-300.1)0- 0, aopата Dominion Itureau of Statitica. Za vih 5 mjeneel deficit iz-no- oi $181,200.000. IT Ulom raz-dobl- ju proile godine iznoaio je $127,300.000. а1ввввввн (POVODOM 1 i Or Bista Xiiole Tell. fizicke konstrukcije. Dva puta je skoro umro prije nego je postao zreo cov-Je- k. Iz svoga rmnog djetin-stv- a Tesla se sjecao mno-gi- h pojedinosti. Do dva-naes- te godine bio je vrlo stldljiv i bojazljiv, a ve do sedamnaeste godine imao je prividjanja ! buj-n- u maitu. Slike prizora, koje je vidjao, bile su ie-st-o jasne kao tvarni pred- - MISKOVIC ZRTVA USTASA? 1STRA2XA POROTA IJE 3IOGLA DOMIJETI ODLUKU Kako javlja dnena stam pa, istrazna porota u Hamil-ton- u nije ток1а da ustanovi da li je Ljubomir pocinio samoubojstvo ili je ubijen. Kako smo javili ranije, sagoreno MiSkovicevo tijelo nadjeno je na hamiltonskom groblju 17. juna. Provincijalni patologist Dr. Ward Smith je izjavio Diskusija o razoruzanju KANADSKI PREDSTAVXIK XA UN NA OPASNOST New York. — Kanadski predstavnik na zasjedanju Komisije UN za razoruzanje Paul Martin u svom govoru je naglasio potrebu da se ukloni strah od nuklearnog (hidrogenskoK) rata. Martin je kazao da postoji opasnost da razvitnk atom-sko- g oruija otidje predale-ko- . Mi se rapidno pribliiava- - Od pr'e ntomeke bombe umrlo je 230.000 ljudi, jav-Ij- a iz Tokia dopisnik lista "Toronto Daily Star" Wil-liam Stevenson. Prva atomska bomba eks-plodira- la je nad HiroJimom u augustu 1915. Od nje je na mjcstu pogi-nul- o 125.000. 75.000 drugih umrlo je u toku prvih mjeseci poslije eksplozije, a jo5 50.000 u I "godinama hladnog rata". 0 0 — G O D I S N J I C E raJ кгрлтл Melirotti meti. Svaka njegova mi-sa- o bila je spol jainom jasnom i stvar-no- m slikom. Narocito mu se javljalo prividjanje svjetlosti u obliku sjeva-nj- a, koje bi nastupilo u trenucima kakve opasno- - sti. Prica se za njega, da je do zapanjuju-ce- g stepena sposobnost da vidi predmet svog prona-Iask- a, da ga rarvije u mi- - da mu je u stomaku naSao tlvije trecine p' a g-asoli-na — vj§e nejro $e moie pri-sil- it Covjeka da popije. Ista vrsta jasolina upotrebljena je za spaljivanje njegovog tijela. Detektiv Ken Piatt je iz-javio da postoji moKucnost da je MiSkovic: irtva usta5a, koji su na takav na£in ubi-ja- li u doba rata. Piatt je kazao, da je od KOM1SIJE UKAZUJE ORUzJA k J- - A Л I ] I V 4 rf-- k 1 % JI1U lUtAI KUJC nUIIUUItl i'-- f- 1 stoje nemoguda, rekao je Martin. On je apelirao na SSSR da popusti u svom stavu. Sovjetsku odluku o sma-njivan- ju vojnih sila za 1,-200.- 000 okarakterisao je kao beznacajnu. Sjed. DrZave, Britanija i Kanada su podnijele rezo-lucij- u koja ponavlja njihove AmeriCke vlasti kriju ove porazne podatke, osobito smrt 50.000, ka-ie Stevenson. Atomska bomba bacenn na Hirosima jc samo "baby" prema danasnjim hidrogen-ski-m bombama. Dacanjc bombe na Hiro.sl-m- u naredio je ameriiki predsjednik Harry Truman. On io npdnrnn l-n7n-n Hn mil t 250.000 ZRTAVA PRVE ATOMSKE BOMBE nije 2ao i da bi to u6inio nog rjeScnja spornih pita-op- et "ako bilo Nikola Tesla i njegovo djelo Praskom MiSkovic popracena posjedovao posljednjih RODJEXJ A) slima kroz mnoga stanja i do sitnih detalja i ujed-n- o da predstavi njegov rad pod promjenljivim us-lovi- ma. Nisu mu bili po-treb- ni ni crtezi ni model! : svoje pronalaske probao je vec u maiti, stavljao ih u djelovanje, cinio popra-vk- e i usavrsavao ih. Kad je bilo bez grijeske, onda je pristupao njiho-vo- m ostvarivanju. Ova crta, koju je tspoljavao kroz citavi svoj iivot, bez sumnje mu je olaksata stvaranje velikog broja pronalazaka Iznesenim u desetinama patenata, koje je pronasao. U Pragu se bavio prou-cavanje- m ceskog i ruskog jezika i pohadjao je pre-davan- ja iz fizike i mate-matik- e, a mnogo je vre-me- na provoditi i u razmisljanju o motoru na-izmjeni- cne struje, jer iz njegovih rijeci proizlazi da se tim problemom ba-vio, narocito intezivno za vrijeme svojih studija u Pragu. je ostao bez sredstava, ponovo je is traiio sluzbu i dobio mje-sto asistenta u Driavnom telegrafskom zvanju u Budimpeiti. 1 tako Testa se nalazio Miikovicevih sunarodnjaka saznao da je on kolaborirao sa nacistima u vrijeme rata i da postoji mogucnost da su jra ustaSe sada uhvatile i pri-sili- le da po6ini samouboj-stvo. Medjutim, ostaje nera-zjaSnje- no zasto su ustae to u6inile. Moida su se bojali da ih ne otkrije ? Detektiv Piatt je izjavio da de nastavit istraiivanjem. ZASJEDANJU ATOMSKOG j bi potrebno". nja. sve morao Kad prijedloge na zasjedanju Potkomiteta za razoruianje u Londonu. Rezolucija je jako neodre-djen- a o razoruzanju a na glaSava uspostavu kontrolo prije nego se pristupi razo-ruzanju. Osim toga zapadne silo povezuju pitanje razoruia-nj- a za гјебепје raznih me-djunarod- nih sporova, kao Sto je njemacki. Sovjetska delcgacija jo predlozila rezojuciju, koja trail da se sve 61anice orga-ntzaci- je Ujedinjenih naroda obaveiu da ne ce pribjega-va- ti sili u rjeSavanju medju-narodn- ih problema i da no ce upotrebiti atomsko i hi-drogen- sko oruije. Jugoslavenski d e 1 e g a t Brilej je kazao, da jugosla-vensk- a vlada vjeruje da jo moguc izvjesan "ogranideni predhodni sporazum" o ra-zoruian- ju, koji ne bi pro-mjen- io ravnotelu svjetskih siln nH rnvisi m Tionnsrei! u Budimpetti od 1881. go- dine. Vec tada istakao se sa nekoliko svojih prona-lazaka iz oblasti telefon-sk- e sluzbe. Tu je dosao na ideju kako bi trebalo kon-struir- ati elektricni motor sa obrtnim magnetnim po-Ije- m kakav je kasnije, po-slije est godina, i kon-struir- ao. U Budimpetti je Tesla zivcano obolio. Sluh mu je bio toliko razvijen, da je mogao £uti kucanje sa-t- a u cetvrtoj sobi. Zbog takve nervne osjetljivosti nocu nije mogao da spava. Osim toga i puis mu je bio nepravilan. Pocetkom 1883. godine Testa je stupio u slulbu Eduonovog kontinentat-no- g druitva u Parizu, a odatte 1884. odtazi u A-meri- ku. gdje je poceo da radi kao aiittent u Ediso-nov- oj tvornici elektricnih masina u New Yorku. Nje-gov opstanak kod ovog druitva bio je kratkog vi-jek- a. Edisonovt interest bili su posveceni u to doba maiinama jednosmjerne struje, dok je Testa bio viie zainteresiran spect-jaln- o naizmjenicnim stru-jam- a. (Nastavak na str. 2) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000215