000057 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. III. No. 15 (637) BORBA ZA ZABRAXU N UK LEAR NOG ORU2JA SADA JE VRIJEME ZA AKCIJU U posljednje vnjeme u Kanadi culo se mnogo novih glasova da atomsko i nuklearno oruzje vehku opasnost za dovjecanstvo i da treba da se zabrani. Evo tih glasova: I' r v o, u Zakonodavnoj skupUini Britanske Kolum-bij- e predlozena je rezolu-cij- a koja poziva federalnu vladu da pojada napore za postignuce sporazuma o ra-zoruza- nju i da se zabrani proizvodnja i upotreba nu-klearn- og oruzja i svakog drugog oruzja zn masovno uniStavanje ljudi. Itezoluci-j- u su predlozili poslanici Leo Nimsick i Frank Calder od CCF. (Zakonodavna skupatina Saskatchewana usvojila je slidnu rczoluciju proSIc go-din- e). Drugo, U rekord federal-no- g parlamenta je unesen zahtjev Knnadskog Kongrc-s- a Rada, koji broji 100.000 dlanova, da kanadska vlada radi za zakljiidenje medju- - nrodnog ugovora o zabrani atomskog i nuklcarnog oru-zja i kao prvi korak da se zabrane pokusi nukleamog oruija., Ovaj zahtjev Kn-nadskog Kongresa Rada u rekord je unio sisieferski poslanik J. Noseworthy. Vo-d- ja CCF Coldwell je ranije istupio za obustavu pokusa nuklcarnog oruzja. Tredc, u Londonu, provin-cij- a Ontaria, odrzana je go-di£n- ja konvencija Ontarij- - ekc Federacije Rada (unije Zanatskog i radnidkug kon-grcs- a) koja je odusevljeno poduprla apel Ralph Hal-etcin- a, predsjednika United Packinghouse Workers u-ni- je, da se odbaci rat kao sredstvo za rjesavanje me-djunarod- nih sporova. Hal-tei- n je ukazao na opasnost nuklcarnog rata i rekao da je mir jedina obrana. Cetvrto, vodstvo kanad kog distrikta United Elec-trical Workers unijc uputilo je apel svim lokalima unijc u Kanadi da pojadaju aktiv-no- st po pitanju razoruianja postoji toliko da se podelo govoriti o izja-vio je sisieferski poslanik Mervyn Johnson u diskusiji vladinog prijedloga o zaj-movi- ma na neprodanu p5e-nic- u. "Narod zapadne Kanade je sit vladinog drzanja po pitanju tzgradnje nasipa na rijeci South i drugim stvarima bi po-boljS- ale prilike u Zapadnoj Kanadi", rekao je Johnson. je da se govori o na Ottawu. Ja da iz- - javim da ima i onih mi-l- e o "Ako ova liberalna vlada ostane na vlasti jo koju go-di- nu zapadnim provincija ma mogude ne drugo pre-- TORONTO, TUESDAY, FEBRUARY 21, 1956 predstavlja i zabrane atomskog i nukle-arno- g oruzja. Narodito se preporuca pisanje dlanovi-m- a parlamenta. Peto, kanadska Stampa je objavila govor ameridkog naudenjaka Dr. Francis Por-ze- l, odrianog na jednoj kon- - ferenciji u Chicago, je pretrcsala mogucnosti nukleamog rata Dr. Porzel je otvoreno rekao da obrane od nukleamog o-ru- ija nema i da je jedini spas u da ne dodje do rata. On je pozvao ameridku vladu da svecano izjavi i da no de prva primje-ni- ti atomsko ili nuklearno oruzje. KomentnriSuci ovu izjavu "Toronto Daily Star" je u uvodniku napisao: Mir je jedina obrana. Sesto, Kanadski Kongres je izjavio da ce poslati novu delegaciju u Ottawu da urgira na dlanove parla menta da aktuju po pitanju zabrane atomskog i nuklear-no-g oruija i za medjunarod-n- i sporazum o razoruzanju. Delegncija de u Ottawu podi 10 marta. Borba protiv opasnosti a tomskog i nukleamog' oru- ija ima i uspjeha. je ovih dana ministar zdravlja Paul Martin na-jav- io da ce biti poduzeta istraga o a-tom- skih i nuklearnih eks-plozi- ja na Ijudska blca, na porod. Pojadanje borbe ce vladu prisilitl i na poduzimanje drugih mjera. Interesantno je da je i Dr. Porzel naglasio vainost pri-- sa stranc naroda. On je rekao: "Da bi se izbjegla o-pas- nost (atomskog rata) i mir podivao na nedemu si-gurni- jem od uzajamnog straha izmedju velikih dria-v- a, obicni ljudi moraju uciniti promjenu.' Veliko nezadovoljstvo u Zapadnoj Kanadi protiv vladine politike Ottawa. — U zapadnimTtirane onako kako iele. provincijama nezadovoljstvo odcjepljenju, Saskatchewan koji "Nezadovoljstvo do51o dotle marsu moram koji odcjepljenju. de koja prezi-vljavan- ja tome o-be- ca Mira Tako posljedicama tiska onda Debata po pitanju zajma je duza i 2eSda nego po bilo kojem drugom. Opozicija trait da se umjesto na koje treba platiti kemate farmerima isplati novdani predujam na pSenicu koja se nalazi u skladislima. Masovno bjezanjc sa farm a Ottawa. — Medju pro vin-cijal- no ijede farmerskih 6r- - gar.tzacija u izvjestaju o pri-- - njihov ni-z- ak nisu u stanju se izdrie. izvjestaju se de osigurati one budu tre-- 1 profitima. poaebno zajmova podvladi I Ci1aRRaaaatt?,J'i'4%tvV W leaaaaB$'-'"u'J4nv,'- . Zit-- ' I II .а.аааааааШаааШааа£т'ЛУ1 sS.r:' ч . Ч .aaaaWaV 'ллЧаГ 0 Ч ; J w" --- YOU JUST 5H0W EVERYBODY THAT WE ARE NOT SCALED Nova amerifika vojna postrojenja u Kanadi Ottawa. — Vlada je saop-cil- a parlamentu je doz-voli- la Sjed. Drzava da iz-gra- di nova radarska postro-jenja na kanadskom terito- - riju, koja ce biti sastavni dio takozvanog Pinetree lanca koji se proteie od Atlantika do Pacifika. Novim postro-jenjim- a ce upravljati isklju ameriiki Minis tru obrane Campney je bilo postavljcno pitanje li to£no da de amcricki avion! naoruiani atomskim oruijem letjeti nad knad-ski- m teritorijem. Campney jc odgovorio ne mogu lc-ti- ti bez dozvole. AH nije re-kao im ne ce dati doz-vol- u. Dalje saopceno za novog zapovjednika zra-cn- ih sila u Arktiku postav-Ijc- n pukovnik JWoodrow Purcell iz Bir mingham, Alabama. On ima ured u zgradi kanad-sko- g minLstarstva obrane u OttawJ. Studcnti trazc smanji- - vanjc izdataka na naoruzanjc Montreal — Na zasjeda-nj- u studentskog model par-lamenta na McGill univerzi-tet- u usvojena rezolucija da se snize izdaci na vojne svrhe za 25 posto. Propao prijedlop za od- - bijanjc svih lijccnickih trokova Ottawa. — U parlamentu likama u poljopri-red- i kaie ie u,° Predioen pnjeoiog aa da su farmeri podeli masov-- e P" napladivanju poreza ne nanu.ltati farm.. iVr' dohodak odbijanju svi dohodak je tako da da U "'J-- MLJ da vojnici. da je da da jc da je ameridki je lijednidki izdaci. umjesto sa- - jmo dio iznad detiri posto - kupnog dohodka porezm'ka. Ovo bi predstavljale veliko olaksanje sitnim poreznici-- lormu zakonodavstva koja likih korporacija za visokim je glasala protiv pri jedlog je propao PRICE 5 PER COPY Нс NOW 6ivo Gladovanje penzioniraca Ottawa. O p u b montrealskog konzervati-vno- g lista "The Gazette" da penzionirci Montre-al- u "gladuju" prouzrocila je komeianje federal-no- m parlamentu. Opozicioni potlanici su pitali miniitra zdravlja javne skrbi Paul Martina da li je on vidio izvjeitaj "Gazette" ito je podu-ze- o. Martin je odgovorio da je izvjestaj citao da je odmah zatrazio izvje-it- aj od vlade provincije Quebec. Staracka penzija iznoti tuno 40 dolara mjesecno. Pravo na dobivanje pen-zij- e imaju muikarci koji su navrsili 70 godina, iene 65 godina. Polovicu placa federalna vlada polovicu provincijalne. Drugim rijecima, povise-nj- e penzija zavisi od fede-raln- e provincijalnih vla-da. Odba£cn prijedlog da sc smanjc kamate Ottawa. Liberalna ve-ci- na u parlamentu je pora-zil- a opozicioni prijedlog da se kamati ogranide na 12 posto, prvenstveno u kupo-vanj- u na kredit 1S4.600 nczaposlenih Ottavtra. Miniitarstvo rada taopcava da je broj potrazivaca posla kod Na-tional Unemployment Ser-vice na 21. januara iino-si- o 484.6O0. Libcralni poslanik podu pir pravo zcljcznicara na htrajk nog parlamenta. Frank E Enfield, liberal, je izjavio da 2eljeznidarskim radnicima ostati nego da stvore neku 1 da su farmeri irtva trke ve-- J ma Med jutim. liberalna ve- - treba da Jtrajkuju j dina i da ' — t x a u u i i i a a i — — — , 1 ! 1 SAKONGRESAKPSSSR GOVOR HMJSCOVA MOSKVA. — "Mi smo se popeli na takve vrhove, toliku visinu, da ved mozemo da vidimo 5iroke puteve koji vode nasem копабпот cilju, komunistidkom dru-stvu- ". Sa tim rijedima otpodeo je Nikita HruSdov poslje-dn- ji dio sog na dvadesetom kongresu Komu-nistid- ke partije Sovjetskog Saveza. Kongresu prisus tvuje 1.430 delegata, koji zastu-paj- u 7,215.505 dlanova Ko-munisti-dke partije SSSR. Kongresu takodjer prisust-vuj- u predstavnici komunisti-cki- h i radnidkih partija iz 55 zemalja, medju njima Dolores Ibarruri, Palmiro Togliatti, Maurice Thorez, Cu De, MadaS Rakosi, Wal- - Jter Ulbricht i mnogi drugi. Kanadsku Radnidku progre-sivn- u partiju zastupa Tim Buck. , U izvjestaju koji je trajao sedam sati IiruSdov je ne sa-m- o razradio pitanja od odlu-dujuc- eg znadenja za daljni napredak Sovjet. Saveza i blagostanje sovjetskog na roda, ved se dotakao i me-djunarod- nog socijalistidkog razvitka, i ukazao na razli-dit- e puteve kojima razne ze-ml- je mogu doci do socijali-zm- a. Slavni put Hrusdov se posebno qsvr-nu- o na pitanje koegzisten-cij- e kapitalistidkog i socija-listidko- g svijeta i nemilo-sredn- o raskrinkao argumen-t- e kapitalistidkih propagan-dista- . "Sovjetski narod je prc-- ao veliki i slavni put", re kao je HruSdov. "Pod vod- - stvom svoje Komunistidkc partije on jc postigao velike historijske uspjehe. Na§e po-- bjede su izvojevane u teSkoj borbi protiv vanjskih i unu-traSnj- ih ncprijatelja. "Sovjetski narod je savla-da- o mnogc potcSkode i nepo-godnos- ti, i on dosljedno i cvrsto provodi pianove za preobraiaj zemlje i velidan stvenc za razvitak socijalistidkc privrede. "Postignuda Sovjetskog Saveza raduju i inspirisu паб narod i sve naSe prija-telj- e. Cak su i na§i neprija-tel- ji bili prisiljeni izmjeniti ton. Dok su prvi sovjetski petgodisnji plan dodekali sa omalovaiavanjem i nevje-rovanje- m u jakost socijali-stidkc drzavc, sada pozivaju na uzbunu. "Danas i slijepi mogu da vide kakve gigantskc rezul-tat- c je postigla radni-dk- a klasa, radno seljastvo i ditavi narod Sovjetskog Sa-veza. "UzevSi sudbinu u vlasti-t- c ruke i stvorivSi pod vod-stvo- m nase partije ргли u svijetu socijalistidku drzavu radnika i seljaka, nas narod radi svom silom na izgradnji komunistidkog drustva, da- - judi time inspri§uci primjer svim narodima svijeta. Cilj na vidiku "Sovjetska zemalja sada rapidno napreduje. Mi smo se podigli na takve vrhove. toliku visinu, da ved mole-m- o da pred sobom vidimo Siroke puteve koji vode na-Se- m konadnom cilju — ko-munistidk-om druStvu. "Put koji je naia zemlja I prokrdila do tih visina bio Toronto — Clan federal-- 1 je mudan i neobidno telak dozvoliti pianove Sovjetski narod se svijesno odricao mnogo toga u hrani i odjedi, stanovima i udob-- ицшјпшИ лшиш "1jmu, ЈтЛ ... , izvjestaja dom, побепја nepogodne pa-muc- ne odjede, i mi to pri-znajem- o. "Mi smo sebi nijekali mno-g- e stvari jer nije bilo dru-go- g izlaza. Da bi se oduva-l- e historijske tekovine veli-ke Oktobarske socijalistidke revolucije mi smo morali stvoriti, u najkrade mogu-ce- m тетепи, modnu socija-listidk- u industriju, iz teme- - Ija obnoviti poljoprivredu, stvoriti novo intelektualne sile iz redova naroda, izgra-di- ti socijalistidko dru§tvo. Poraz ncprijatelja "Neprijatelji su opetova-n- o pokuSavali da iskuSaju snagu i dvrstocu sovjetske socijalistidke driave, ali svi ti pokuSaji su propali a or-ganiza- tori ratnih pothvata su slomili vrat. Sovjetska dr-2a- va ide od uspjeha ka us-pjeh- u. Ona stoji kao modni svjetionik, pokazujudi do-cjodan- stvu put k novom svi-jetu- ." Sadasnji petgodisnji plan Sovjetski Savez ce odvesti daleko naprijed. Daljnim r.izvitkom tc§ke industrije i na temelju iste onih grana narodne privrede koje pro-izvo- de potroJadku predmete. "Komunistidka partija do svu svoju snagu i sposobnost upotrebiti postignudu izgra-dnj- e komunistidkog dru5-tva- ", rekao je HruSdov. Nastavio jc: "U historiji dovjedanstva nije bilo nit! ima uzviseni plcmenitijcg cilja. Ko-- 1 Ua Sovjetskog munizam de omoguciti naj- - puniji razvitak svih proizvo- - sila druStva, to ce biti drustveni porcdak gdje de svi izvori drustvenog bogat-stv- a slobodno gdje de svaki pojedinac raditi sa o-dusevlj- enjem prema svojim sposobnostima a za svoj rad de biti nagradjen prema njc-govi- m potrebama. "Bit de stvoreni uvjeti za svestrani razvitak poje-dinc- a, svakog dlana komu nistidkog druStva. Pobjcda sigurna "To je zaSto komunistid- - ke ideje posjeduju ogromnu privladivu snagu, dobivajudi sve viSe pristalica. "Mi smo uvjercni da de komunistidke ideje priumfi-ra- ti i nikakve gvozdene za-vje- se i zapreke stvorcne po burioaskim reakcioncriina nc mogu zaustavit njegovo sirenje. "U isto Tijcme mi dvrsto stojimo za mirnu koegzi- - stenciju, za ckonomsko tak-mide- nje izmedju socijalizma i kapitalizma Mi provodimo dosljednu politiku i prijateljstva medju narodi-ma. Na.ia partija ima mnogo neprijatelja, ali i mnogo vi-se proku?anih prijatelja I odanih saveznika. "Nasa stvar je nepobjedi-va- . Ona je ncpobjediva zato jer zajedno sa velikim so-vjetsk- im narod nju nose na-prijed mnoge stotine miliju-na u narod noj Kini i drugim ZAmliama nsmdna гЧитл. ako se pregevonma ne do-jjova- ni zaosUjanja kolonijalnog ugnjetavanja. d je sporazuma. najnovijom pariskom mo- - Ona je nepobjediva Ito ' Mikojan kazc da jc prcma Jugoslaviji vodjena pogreSna politika Kako naoplata Iladio Mo ka. prti podprrdjcdniW ojctfkr lad Aniitan Mikojan u voir covoru na dvadrKtoin копкгги Komu. nilikc partije SojrUkoe Saveza rekao, da komuni-tic- k partija u toku poljrd-nji- h 20 codina nije iraala prato kolektirno od.4to i da su zboir toR napraljene mnoR pogreitke. Mikojan je izmedju kazao da je na£om kriv-njom- " doilo zaolrenja odnoNa a nekim zrmljama, a najanniji primjrr lopa je JuRoIaija. IT nom govoru N'ikita HruWov je kazao da re So-YJft- uki Saez "na Dvaki na lin pojafati prijalrlJRtn I furadn]u м bratsklm naro-do- m Pedrratitne Narodne Krpublike JuKlavije. go podupiru radni ljudi cije-log- a svijeta. Lcnjinovim putcm "Nas nitko ne moze zastra-§it- i, prisiliti nas na povlade-nj- e sa pozicija na kojima se nalazimo, da se odreknemo obrane mira, demokracije i socijalizma. "Bududnost je sa nama, jer mi pouzdano idemo na-prijed po jedinom pravilnom putu, putu koji nam je uka-zao nas uditelj, veliki Le-nji- n. "Stotine milijuna ljudi i 2ena, inspirisani idejama druStvene pravice, idejama demokracije i socijalizma, okupljaju se oko nas i naSih prijatclja. "Pod zastavom marksiz-ma-lenjinizm- a, koji preo-- jeg i partija Save dnih tcdi, mira zato osta-loj- ? za de voditi sovjetski narod do potpune pobjede komu-nizma- ." Kad je Hru§dov zavrSio dvoranom se prolomio burni aplauz. Standard zivota Govoreci o porastu mate rijalnog i kulturnog standar-d- a sovjetskog naroda Hrui-do- v je rekao, da su tri detvr-tin- e ukupnog dohodka SSSR u proSlom petogodiSnjcm planu otiSlc na podmirivanje lidnih potrcba stanovnistva Realne plate radnika I na-mjcJten- ika su porasle za 39 posto u porcdjenju sa 19."0, a u toku sadainjeg plana t.j. do 19G0. godine porasti de za 30 posto, a zarada kolek-tivn- ih farmera za 10 posto. On jo rekao da strani strudnjaci laino tvrde da potrosadi malo dobivaju od ovih planova. U proSlih pet godina proizvodnja mesa i mesnatih proizvoda je povc-dan- a za 120 posto. masla П8 posto, odjede 98 posto, po-kuds- tva 207 posto. U isto vrijeme pudanstvo je pora-sl- o 1G.300 000. Mnogi ncdostaci "Ali mi se ne baziramo na uporedbama sa pro51im go-dina- ma — rekao je HruSdov — ved stalno rastudim mate rijalnim i kulturnim potre-bama naroda. Kad se stvari pridje sa te todke glediSta onda se mora kazati da mi jo5 nemamo dovoljno potro-- kracJIe. Ona i. nonobtVrlfv aWh prodmeU. da postoji jeruiivapodr?kuisimpatijen.estaJ.cf atanva da mn°-- nostima iivota I svakom dru- - j naroda i zemlja koje su}1 a P1"00161" odnoseci gom pogledu. Mi smo kriti--, se oslobodile nacionalnog i 1 8,° n.a iivotnl standard _u__ za Ida io£ nisu riiSnt. do je do za (Nastavak na st. 3)
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, February 21, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-02-21 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000115 |
Description
Title | 000057 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. III. No. 15 (637) BORBA ZA ZABRAXU N UK LEAR NOG ORU2JA SADA JE VRIJEME ZA AKCIJU U posljednje vnjeme u Kanadi culo se mnogo novih glasova da atomsko i nuklearno oruzje vehku opasnost za dovjecanstvo i da treba da se zabrani. Evo tih glasova: I' r v o, u Zakonodavnoj skupUini Britanske Kolum-bij- e predlozena je rezolu-cij- a koja poziva federalnu vladu da pojada napore za postignuce sporazuma o ra-zoruza- nju i da se zabrani proizvodnja i upotreba nu-klearn- og oruzja i svakog drugog oruzja zn masovno uniStavanje ljudi. Itezoluci-j- u su predlozili poslanici Leo Nimsick i Frank Calder od CCF. (Zakonodavna skupatina Saskatchewana usvojila je slidnu rczoluciju proSIc go-din- e). Drugo, U rekord federal-no- g parlamenta je unesen zahtjev Knnadskog Kongrc-s- a Rada, koji broji 100.000 dlanova, da kanadska vlada radi za zakljiidenje medju- - nrodnog ugovora o zabrani atomskog i nuklcarnog oru-zja i kao prvi korak da se zabrane pokusi nukleamog oruija., Ovaj zahtjev Kn-nadskog Kongresa Rada u rekord je unio sisieferski poslanik J. Noseworthy. Vo-d- ja CCF Coldwell je ranije istupio za obustavu pokusa nuklcarnog oruzja. Tredc, u Londonu, provin-cij- a Ontaria, odrzana je go-di£n- ja konvencija Ontarij- - ekc Federacije Rada (unije Zanatskog i radnidkug kon-grcs- a) koja je odusevljeno poduprla apel Ralph Hal-etcin- a, predsjednika United Packinghouse Workers u-ni- je, da se odbaci rat kao sredstvo za rjesavanje me-djunarod- nih sporova. Hal-tei- n je ukazao na opasnost nuklcarnog rata i rekao da je mir jedina obrana. Cetvrto, vodstvo kanad kog distrikta United Elec-trical Workers unijc uputilo je apel svim lokalima unijc u Kanadi da pojadaju aktiv-no- st po pitanju razoruianja postoji toliko da se podelo govoriti o izja-vio je sisieferski poslanik Mervyn Johnson u diskusiji vladinog prijedloga o zaj-movi- ma na neprodanu p5e-nic- u. "Narod zapadne Kanade je sit vladinog drzanja po pitanju tzgradnje nasipa na rijeci South i drugim stvarima bi po-boljS- ale prilike u Zapadnoj Kanadi", rekao je Johnson. je da se govori o na Ottawu. Ja da iz- - javim da ima i onih mi-l- e o "Ako ova liberalna vlada ostane na vlasti jo koju go-di- nu zapadnim provincija ma mogude ne drugo pre-- TORONTO, TUESDAY, FEBRUARY 21, 1956 predstavlja i zabrane atomskog i nukle-arno- g oruzja. Narodito se preporuca pisanje dlanovi-m- a parlamenta. Peto, kanadska Stampa je objavila govor ameridkog naudenjaka Dr. Francis Por-ze- l, odrianog na jednoj kon- - ferenciji u Chicago, je pretrcsala mogucnosti nukleamog rata Dr. Porzel je otvoreno rekao da obrane od nukleamog o-ru- ija nema i da je jedini spas u da ne dodje do rata. On je pozvao ameridku vladu da svecano izjavi i da no de prva primje-ni- ti atomsko ili nuklearno oruzje. KomentnriSuci ovu izjavu "Toronto Daily Star" je u uvodniku napisao: Mir je jedina obrana. Sesto, Kanadski Kongres je izjavio da ce poslati novu delegaciju u Ottawu da urgira na dlanove parla menta da aktuju po pitanju zabrane atomskog i nuklear-no-g oruija i za medjunarod-n- i sporazum o razoruzanju. Delegncija de u Ottawu podi 10 marta. Borba protiv opasnosti a tomskog i nukleamog' oru- ija ima i uspjeha. je ovih dana ministar zdravlja Paul Martin na-jav- io da ce biti poduzeta istraga o a-tom- skih i nuklearnih eks-plozi- ja na Ijudska blca, na porod. Pojadanje borbe ce vladu prisilitl i na poduzimanje drugih mjera. Interesantno je da je i Dr. Porzel naglasio vainost pri-- sa stranc naroda. On je rekao: "Da bi se izbjegla o-pas- nost (atomskog rata) i mir podivao na nedemu si-gurni- jem od uzajamnog straha izmedju velikih dria-v- a, obicni ljudi moraju uciniti promjenu.' Veliko nezadovoljstvo u Zapadnoj Kanadi protiv vladine politike Ottawa. — U zapadnimTtirane onako kako iele. provincijama nezadovoljstvo odcjepljenju, Saskatchewan koji "Nezadovoljstvo do51o dotle marsu moram koji odcjepljenju. de koja prezi-vljavan- ja tome o-be- ca Mira Tako posljedicama tiska onda Debata po pitanju zajma je duza i 2eSda nego po bilo kojem drugom. Opozicija trait da se umjesto na koje treba platiti kemate farmerima isplati novdani predujam na pSenicu koja se nalazi u skladislima. Masovno bjezanjc sa farm a Ottawa. — Medju pro vin-cijal- no ijede farmerskih 6r- - gar.tzacija u izvjestaju o pri-- - njihov ni-z- ak nisu u stanju se izdrie. izvjestaju se de osigurati one budu tre-- 1 profitima. poaebno zajmova podvladi I Ci1aRRaaaatt?,J'i'4%tvV W leaaaaB$'-'"u'J4nv,'- . Zit-- ' I II .а.аааааааШаааШааа£т'ЛУ1 sS.r:' ч . Ч .aaaaWaV 'ллЧаГ 0 Ч ; J w" --- YOU JUST 5H0W EVERYBODY THAT WE ARE NOT SCALED Nova amerifika vojna postrojenja u Kanadi Ottawa. — Vlada je saop-cil- a parlamentu je doz-voli- la Sjed. Drzava da iz-gra- di nova radarska postro-jenja na kanadskom terito- - riju, koja ce biti sastavni dio takozvanog Pinetree lanca koji se proteie od Atlantika do Pacifika. Novim postro-jenjim- a ce upravljati isklju ameriiki Minis tru obrane Campney je bilo postavljcno pitanje li to£no da de amcricki avion! naoruiani atomskim oruijem letjeti nad knad-ski- m teritorijem. Campney jc odgovorio ne mogu lc-ti- ti bez dozvole. AH nije re-kao im ne ce dati doz-vol- u. Dalje saopceno za novog zapovjednika zra-cn- ih sila u Arktiku postav-Ijc- n pukovnik JWoodrow Purcell iz Bir mingham, Alabama. On ima ured u zgradi kanad-sko- g minLstarstva obrane u OttawJ. Studcnti trazc smanji- - vanjc izdataka na naoruzanjc Montreal — Na zasjeda-nj- u studentskog model par-lamenta na McGill univerzi-tet- u usvojena rezolucija da se snize izdaci na vojne svrhe za 25 posto. Propao prijedlop za od- - bijanjc svih lijccnickih trokova Ottawa. — U parlamentu likama u poljopri-red- i kaie ie u,° Predioen pnjeoiog aa da su farmeri podeli masov-- e P" napladivanju poreza ne nanu.ltati farm.. iVr' dohodak odbijanju svi dohodak je tako da da U "'J-- MLJ da vojnici. da je da da jc da je ameridki je lijednidki izdaci. umjesto sa- - jmo dio iznad detiri posto - kupnog dohodka porezm'ka. Ovo bi predstavljale veliko olaksanje sitnim poreznici-- lormu zakonodavstva koja likih korporacija za visokim je glasala protiv pri jedlog je propao PRICE 5 PER COPY Нс NOW 6ivo Gladovanje penzioniraca Ottawa. O p u b montrealskog konzervati-vno- g lista "The Gazette" da penzionirci Montre-al- u "gladuju" prouzrocila je komeianje federal-no- m parlamentu. Opozicioni potlanici su pitali miniitra zdravlja javne skrbi Paul Martina da li je on vidio izvjeitaj "Gazette" ito je podu-ze- o. Martin je odgovorio da je izvjestaj citao da je odmah zatrazio izvje-it- aj od vlade provincije Quebec. Staracka penzija iznoti tuno 40 dolara mjesecno. Pravo na dobivanje pen-zij- e imaju muikarci koji su navrsili 70 godina, iene 65 godina. Polovicu placa federalna vlada polovicu provincijalne. Drugim rijecima, povise-nj- e penzija zavisi od fede-raln- e provincijalnih vla-da. Odba£cn prijedlog da sc smanjc kamate Ottawa. Liberalna ve-ci- na u parlamentu je pora-zil- a opozicioni prijedlog da se kamati ogranide na 12 posto, prvenstveno u kupo-vanj- u na kredit 1S4.600 nczaposlenih Ottavtra. Miniitarstvo rada taopcava da je broj potrazivaca posla kod Na-tional Unemployment Ser-vice na 21. januara iino-si- o 484.6O0. Libcralni poslanik podu pir pravo zcljcznicara na htrajk nog parlamenta. Frank E Enfield, liberal, je izjavio da 2eljeznidarskim radnicima ostati nego da stvore neku 1 da su farmeri irtva trke ve-- J ma Med jutim. liberalna ve- - treba da Jtrajkuju j dina i da ' — t x a u u i i i a a i — — — , 1 ! 1 SAKONGRESAKPSSSR GOVOR HMJSCOVA MOSKVA. — "Mi smo se popeli na takve vrhove, toliku visinu, da ved mozemo da vidimo 5iroke puteve koji vode nasem копабпот cilju, komunistidkom dru-stvu- ". Sa tim rijedima otpodeo je Nikita HruSdov poslje-dn- ji dio sog na dvadesetom kongresu Komu-nistid- ke partije Sovjetskog Saveza. Kongresu prisus tvuje 1.430 delegata, koji zastu-paj- u 7,215.505 dlanova Ko-munisti-dke partije SSSR. Kongresu takodjer prisust-vuj- u predstavnici komunisti-cki- h i radnidkih partija iz 55 zemalja, medju njima Dolores Ibarruri, Palmiro Togliatti, Maurice Thorez, Cu De, MadaS Rakosi, Wal- - Jter Ulbricht i mnogi drugi. Kanadsku Radnidku progre-sivn- u partiju zastupa Tim Buck. , U izvjestaju koji je trajao sedam sati IiruSdov je ne sa-m- o razradio pitanja od odlu-dujuc- eg znadenja za daljni napredak Sovjet. Saveza i blagostanje sovjetskog na roda, ved se dotakao i me-djunarod- nog socijalistidkog razvitka, i ukazao na razli-dit- e puteve kojima razne ze-ml- je mogu doci do socijali-zm- a. Slavni put Hrusdov se posebno qsvr-nu- o na pitanje koegzisten-cij- e kapitalistidkog i socija-listidko- g svijeta i nemilo-sredn- o raskrinkao argumen-t- e kapitalistidkih propagan-dista- . "Sovjetski narod je prc-- ao veliki i slavni put", re kao je HruSdov. "Pod vod- - stvom svoje Komunistidkc partije on jc postigao velike historijske uspjehe. Na§e po-- bjede su izvojevane u teSkoj borbi protiv vanjskih i unu-traSnj- ih ncprijatelja. "Sovjetski narod je savla-da- o mnogc potcSkode i nepo-godnos- ti, i on dosljedno i cvrsto provodi pianove za preobraiaj zemlje i velidan stvenc za razvitak socijalistidkc privrede. "Postignuda Sovjetskog Saveza raduju i inspirisu паб narod i sve naSe prija-telj- e. Cak su i na§i neprija-tel- ji bili prisiljeni izmjeniti ton. Dok su prvi sovjetski petgodisnji plan dodekali sa omalovaiavanjem i nevje-rovanje- m u jakost socijali-stidkc drzavc, sada pozivaju na uzbunu. "Danas i slijepi mogu da vide kakve gigantskc rezul-tat- c je postigla radni-dk- a klasa, radno seljastvo i ditavi narod Sovjetskog Sa-veza. "UzevSi sudbinu u vlasti-t- c ruke i stvorivSi pod vod-stvo- m nase partije ргли u svijetu socijalistidku drzavu radnika i seljaka, nas narod radi svom silom na izgradnji komunistidkog drustva, da- - judi time inspri§uci primjer svim narodima svijeta. Cilj na vidiku "Sovjetska zemalja sada rapidno napreduje. Mi smo se podigli na takve vrhove. toliku visinu, da ved mole-m- o da pred sobom vidimo Siroke puteve koji vode na-Se- m konadnom cilju — ko-munistidk-om druStvu. "Put koji je naia zemlja I prokrdila do tih visina bio Toronto — Clan federal-- 1 je mudan i neobidno telak dozvoliti pianove Sovjetski narod se svijesno odricao mnogo toga u hrani i odjedi, stanovima i udob-- ицшјпшИ лшиш "1jmu, ЈтЛ ... , izvjestaja dom, побепја nepogodne pa-muc- ne odjede, i mi to pri-znajem- o. "Mi smo sebi nijekali mno-g- e stvari jer nije bilo dru-go- g izlaza. Da bi se oduva-l- e historijske tekovine veli-ke Oktobarske socijalistidke revolucije mi smo morali stvoriti, u najkrade mogu-ce- m тетепи, modnu socija-listidk- u industriju, iz teme- - Ija obnoviti poljoprivredu, stvoriti novo intelektualne sile iz redova naroda, izgra-di- ti socijalistidko dru§tvo. Poraz ncprijatelja "Neprijatelji su opetova-n- o pokuSavali da iskuSaju snagu i dvrstocu sovjetske socijalistidke driave, ali svi ti pokuSaji su propali a or-ganiza- tori ratnih pothvata su slomili vrat. Sovjetska dr-2a- va ide od uspjeha ka us-pjeh- u. Ona stoji kao modni svjetionik, pokazujudi do-cjodan- stvu put k novom svi-jetu- ." Sadasnji petgodisnji plan Sovjetski Savez ce odvesti daleko naprijed. Daljnim r.izvitkom tc§ke industrije i na temelju iste onih grana narodne privrede koje pro-izvo- de potroJadku predmete. "Komunistidka partija do svu svoju snagu i sposobnost upotrebiti postignudu izgra-dnj- e komunistidkog dru5-tva- ", rekao je HruSdov. Nastavio jc: "U historiji dovjedanstva nije bilo nit! ima uzviseni plcmenitijcg cilja. Ko-- 1 Ua Sovjetskog munizam de omoguciti naj- - puniji razvitak svih proizvo- - sila druStva, to ce biti drustveni porcdak gdje de svi izvori drustvenog bogat-stv- a slobodno gdje de svaki pojedinac raditi sa o-dusevlj- enjem prema svojim sposobnostima a za svoj rad de biti nagradjen prema njc-govi- m potrebama. "Bit de stvoreni uvjeti za svestrani razvitak poje-dinc- a, svakog dlana komu nistidkog druStva. Pobjcda sigurna "To je zaSto komunistid- - ke ideje posjeduju ogromnu privladivu snagu, dobivajudi sve viSe pristalica. "Mi smo uvjercni da de komunistidke ideje priumfi-ra- ti i nikakve gvozdene za-vje- se i zapreke stvorcne po burioaskim reakcioncriina nc mogu zaustavit njegovo sirenje. "U isto Tijcme mi dvrsto stojimo za mirnu koegzi- - stenciju, za ckonomsko tak-mide- nje izmedju socijalizma i kapitalizma Mi provodimo dosljednu politiku i prijateljstva medju narodi-ma. Na.ia partija ima mnogo neprijatelja, ali i mnogo vi-se proku?anih prijatelja I odanih saveznika. "Nasa stvar je nepobjedi-va- . Ona je ncpobjediva zato jer zajedno sa velikim so-vjetsk- im narod nju nose na-prijed mnoge stotine miliju-na u narod noj Kini i drugim ZAmliama nsmdna гЧитл. ako se pregevonma ne do-jjova- ni zaosUjanja kolonijalnog ugnjetavanja. d je sporazuma. najnovijom pariskom mo- - Ona je nepobjediva Ito ' Mikojan kazc da jc prcma Jugoslaviji vodjena pogreSna politika Kako naoplata Iladio Mo ka. prti podprrdjcdniW ojctfkr lad Aniitan Mikojan u voir covoru na dvadrKtoin копкгги Komu. nilikc partije SojrUkoe Saveza rekao, da komuni-tic- k partija u toku poljrd-nji- h 20 codina nije iraala prato kolektirno od.4to i da su zboir toR napraljene mnoR pogreitke. Mikojan je izmedju kazao da je na£om kriv-njom- " doilo zaolrenja odnoNa a nekim zrmljama, a najanniji primjrr lopa je JuRoIaija. IT nom govoru N'ikita HruWov je kazao da re So-YJft- uki Saez "na Dvaki na lin pojafati prijalrlJRtn I furadn]u м bratsklm naro-do- m Pedrratitne Narodne Krpublike JuKlavije. go podupiru radni ljudi cije-log- a svijeta. Lcnjinovim putcm "Nas nitko ne moze zastra-§it- i, prisiliti nas na povlade-nj- e sa pozicija na kojima se nalazimo, da se odreknemo obrane mira, demokracije i socijalizma. "Bududnost je sa nama, jer mi pouzdano idemo na-prijed po jedinom pravilnom putu, putu koji nam je uka-zao nas uditelj, veliki Le-nji- n. "Stotine milijuna ljudi i 2ena, inspirisani idejama druStvene pravice, idejama demokracije i socijalizma, okupljaju se oko nas i naSih prijatclja. "Pod zastavom marksiz-ma-lenjinizm- a, koji preo-- jeg i partija Save dnih tcdi, mira zato osta-loj- ? za de voditi sovjetski narod do potpune pobjede komu-nizma- ." Kad je Hru§dov zavrSio dvoranom se prolomio burni aplauz. Standard zivota Govoreci o porastu mate rijalnog i kulturnog standar-d- a sovjetskog naroda Hrui-do- v je rekao, da su tri detvr-tin- e ukupnog dohodka SSSR u proSlom petogodiSnjcm planu otiSlc na podmirivanje lidnih potrcba stanovnistva Realne plate radnika I na-mjcJten- ika su porasle za 39 posto u porcdjenju sa 19."0, a u toku sadainjeg plana t.j. do 19G0. godine porasti de za 30 posto, a zarada kolek-tivn- ih farmera za 10 posto. On jo rekao da strani strudnjaci laino tvrde da potrosadi malo dobivaju od ovih planova. U proSlih pet godina proizvodnja mesa i mesnatih proizvoda je povc-dan- a za 120 posto. masla П8 posto, odjede 98 posto, po-kuds- tva 207 posto. U isto vrijeme pudanstvo je pora-sl- o 1G.300 000. Mnogi ncdostaci "Ali mi se ne baziramo na uporedbama sa pro51im go-dina- ma — rekao je HruSdov — ved stalno rastudim mate rijalnim i kulturnim potre-bama naroda. Kad se stvari pridje sa te todke glediSta onda se mora kazati da mi jo5 nemamo dovoljno potro-- kracJIe. Ona i. nonobtVrlfv aWh prodmeU. da postoji jeruiivapodr?kuisimpatijen.estaJ.cf atanva da mn°-- nostima iivota I svakom dru- - j naroda i zemlja koje su}1 a P1"00161" odnoseci gom pogledu. Mi smo kriti--, se oslobodile nacionalnog i 1 8,° n.a iivotnl standard _u__ za Ida io£ nisu riiSnt. do je do za (Nastavak na st. 3) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000057