Jedinstvo, December 28, 1956

              v -;-- .-~ т~тт0&т+т тттт.жлх . +-тжт~т-ж+0-
т~.т. m ш-+жшж&.+-
Жј
~-&-
A IVew Year Message To Frж$ iends Of Peace "l%
% As ue enter the sear 1957 tie can be thankful that 8 da's leader in --170, Mr. Pearson, says this "increases the and the banning of nuclear weapons. Our Congress will %
years of zealous struggle for peace has brought us thus far danger of war". The Rev. Billy Graham told a Toronto work might and main for this. After the lessons of 1956 this
%
%
without any major conflict. We have also done our share audience that the American bombers on our northern bases is the best netc year's resolution any of us can make.
in stopping various small wars and preventing others. A I-tho-ugh
"keep their engines running in readiness tuenty four hours Let us fortify and inspire oursches with faith in the
we can take comfort in uhat has been done ue cannot a day". It is a dangerous illusion to believe that in these tightness of our cause and by increased peace activity earn
imagine that the present state of affairs is any guarantee of conditions uc can afford to lessen our efforts for peace. for ourselves and our children, and grandchildren a
peace. The Chinese have a proverb nhich says '"Listen to In the coming year we can achieve notable advance HAPPY SEW YBAR.
uhat Imfenwesawyaatcnhd cwaaretcfhullwyhawt htahteyisdboe"i.ng done today, uc taorwe arddesmathnedignogal noefgopteiaactieo.n It inisstteraude othfatfigmhteinnge;vepreyawcheefurel Dr. JamesCaGn.adEianntiicoPtte,ace A
cannot believe that peace is secure. The armies of Europe co-existen- ce is becoming the most talked of policy in the Chairman.
are being equipped uith atom bombs, big and small. Cana~ world. We knou that peoples cicr where want disarmament Congress.
Ш ил?——.
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII. — NO. 100 (722) Nehru pozi
uspostavi
JAWAIIAIILAI. XrilltU
Nehru je protiv "hladnog
rata" i vojnih saveza
Indijski premijor Nehru
j pozvao drzave svijeta da
i
na- -
cija rato
i vojnih saveza.
Nehru je to rekao na
1.000
u Yorku. na
posjeta
i pred odla-za- k
u Kanadu.
saopcio je na za na
Hampu u da je
FNRJ Tito
poziv USA
da posjeti Sjed.
Datum posjete joJ
je Kazao da
svrha Titova posjeta
Dria-am- a "moze da
U.t
u "novim
su jenici posti-g- li da osnuju
Mna
hiljade
U Kanadu
doselilo
TORONTO. Fill DECEMBER 28. 195G
treba biti
u
55a vrijeme svog boravka u Ottawi
indijski Nehru je pozvao Kanadu da
odnose sa NR Kinom. On je tako-dje- r
Kine u UN.
na pitanja
novinara na za
Stampu u Ottawi 23.
Nehru je kazao, da se
bez Kine ne moze rije§iti
niti jedan u Istoc-no- j
Aziji.
Nehru je rekao da postoji
samo jedna Kina, ali postoje
dvije kineske vlade, jedna u
druga na Formozi
(Tajvanu). Ali tko po-gle- da
tin tnnpu vidjet ce da
"vlada" na Formozi u
Kina je ogromna zemlja
sa vladom. Pa soje sporove nesuglasice ipak u UN Kinu
rjesnvaju u predstavlja "vlada" sa For-erganizne- iji
moze. Sve zemlje
umjesto "hladnih
va"
ne-sluzben- om sastanku
delegatn Generalne skup§ti-n- e
UN New svr-setk- u
svog Sjedinj?-ni- m Driavama
konferenciji
Beogradu.
predsjednik
predsjednika
Eisenhowera
Drzave.
nije odredjen.
Drasktvi6
Sjcdi-njeni- m
potlije-ratni- m
god
da je vlada u stvar-n- i
zemlje, ali ipak
Drzave i jos neke
zemlje da s njom
odnose.
"Ali ja ne sum-nja- m da ce so prije ili kas-nij- e
morati stvarne
rekao je
je rekao
ekog da su takva
Rranko i
,
do-bi- o
DAY,
1
Titova posje-ta
sa Istonoj
Evropi znaci
sa
stoga
Tur--
occku
Titov
dvaju krivo
drzava.' U. ne radi se tu o
je
protiv za pe: je da je
Jtampe je amerW-- driavni sekretar John
ki poziv Titu povezan sa na svojoj
u Isto5-- za
Evrepe ili u
na straai 4)
za
"Globe and
clanku o
kako
mnogi
vlastita
koja
je u
spada
nimalo
Nehru.
Saveza.
u
jednog
Koliko je uspje
lo da postanu
trgovci mi ne
ali mo sigurni da
ogromna vecina za
od
su
u is torn
a.
Kanad da
odnose Kinorn
Narodna Republika primljena
organizaciju Ujedinjenih nacija
dvodnevnog
premijer uspostavi
normalne diplomatske
Odgovarajuci
konferenciji
problem
Pekingu,
proSlost.
organizneiji
argumentima
Ujedinjenih priznaju
Pekingu
Sjedinjene
normalne
priznati
6injenice",
On je kazao, da je
Kina mocna drzava tie mo-ze
koji knzu da
bi Kine u UN
stra-nu- "
u toj
Nehru je
da je Kina bila u
ili nje.
je vrlo laskavo go-vor- io
o Kanadl izrazio ze-Ij- u
za Indije.
Nehru je ukazao na veli
nn
ropstva a svi narodi tih
ju bore se da
slobodu. To jo od
u
Nehru je stigao u Ottawu
iz Sjed. jo
sa
a iz
Ottawe je u Lon-don,
je Edena.
Oko Titova posjeta USA
Predstavnik iugoslaven- - ministarstva vanjskih tumacenja "pre-poslov- a
Draskovic rasudna" "nekostruktiv- -
Povezivanje
dogadjajima
povezivanje
Jugoslavije
vladc
U Siriji je 47
lica pod da su
nasilno svrgnuce
u torn dijelu svi- - vlade. U
jeta. je se kaze da iza zavjere stoje
Draskovicevo i
Nama se cini. da sjja Je finan- - Predkonvencije
11б- - ne
nih miSljenja izmedju Washingtonu shva-poglavi- ca Jer
istovremeno zapadne Itam-istupi- o
ame-padn- e
do-- Foster Dulles po-gadjaji- ma zemljama konferenciji
ne odnosima izme- - Stamp u AYashingtenu ne-dj- u
Jugoslavije Sovjetskog
Vecina ipak mora da radi drugoga
Mail"
jednozn
Kanadjanima
in-dustrtj-ska
trgovacka
uposluju
ccdinama
Kina
primanje
decem-br- a,
stabilnom
gospodar
odbijaju
uspostave
Draskovic
amcri6kim
Draskovic
komentara cinjenica
po-duze- ca,
vise milijuna
ljudi. njih
jalci
i tnozemo
drugoga. iivi prodaje
с!пе snage. Oni
pclozaju kao veci-na
narod
us
zagovarao
dalje
i
biti ignorisana. Odgova-rajuci
onima
primanje po-ja6a- lo "komunistidku
medjunarodnoj
organizaciji, rekao
jaka UN
izvan
Nehru
i
zblizenjc nje i
tlva
kontinenata
postignu
velikog znacenja sada§-nj- oj medjunarodnoj situa-cij- i.
Driavama, gdjo
razgovarao predsjedni-ko- m
Eisenhowerom,
otputovao
gdje sastao
Zavjcra protiv sirijskc
uhapseno
optuzbom
pripremali
planovima sadasnje optuinici
Razumljivo
ogradjivanje. Rritanija. Francuska,
i Zavjeru
Nastavak
kanadskog
"Amerikanski Srbobran" u
18. decembra strahovitu
nas je napao zbog zagovaranja
razoruianja. Napao je on i indij-ske- g
Krieknu Meaona
zbog Kaaadi da se
na celo svjetske borbe za razeru-ianj- e.
Napfto je i posljedaje
sovjetske prijedlege za razem-ianj- e.
Hoce eredfiiei "Sthebn-na"- .
oai s protiv U j
dohro za
Mi ca draalaju svictsko
a t;3r.rufaifu glramo kz.o r.a
cz!.:ijr:u cpas-- st Oa tr.zio za--
PRICE 5f PER COPY
. e-- y
Kincki prt-mljc- r eu Kn Laj po Hrrtku иоје lurnrje m acij-t-A- m rrmljama pojrlit t Sov-jrtK- kl Saez I'oljoku. I' Mm ku odlazi ?. januara.
Unija lokomotivnih lozaca
(Brotherhood of Locomotive
Firemen and Enginemen) je
proglasila strajk protiv Ca-nadian
Pacific Kail w a y.
Strajk treba poeti 2. janu-ara.
Unija ima 2.800 alanova.
Izmedju unijo i kompa-nij- e
postoje dva sporna pita-nja.
Prvo je povisica nadni
ca. Unija 25 centi po
satu. Koncilioni odbor je
predlozio 7 centi sada i IS
u junu 1957. To je isto
Sto je nudila kompanija.
Drugo sporno pitanje sa-linja- va odluka kompanije
da ukine lo2ace na dizel
dok unija insi-stir- a
da oni i dalje ostanu.
Vecina 61anova koncilionog
odbora se slozila sa kompa-nijo- m.
Slijedeci broj "Jedinstva"
izlazi u pctak 4.
januara 1937.
Izdanje od utorka 1. ja-nuara
ce bit! preskoceno.
Slijedece izdanje ce izaci
u petak 4. januara. To iz-danje
ce imati 6 stranica,
od kojih ce dvije biti po-svece- ne slovenskim cita-ocim- a.
Urednistvo i uprava.
Studebakci otpustio
670 radnika
Poduzede automobila Stu-debak- cr
je otpustilo 150 ra-dnika
u Hamiltonu i 22i u Trntu.
stampi Nasilje
rczolucija 12 organizacija iz
provincije Quebec povodom
dogadjaja u Egiptu i u Ma-djarsk- oj.
U rezoluciji se kazo da
svatko priznajo da je
"rat necovjecanski metod
medjunarodnih
problema, osobito u atomsko
doba".
Kanadski izvrini
™!;
medjutim
zoluciju o "mini i nacional- -
noj ncznvisnosti'.
U rezoluciji se izrazava
solidarnost dlanstva Mine-Mi- ll
unije sa radniStvom svih
zemalja u borbi za osigura-nj- e
mira i nacionalne neza-visnos- ti.
U rezoluciji se kaze da su ze:
Nacioralni odbor Radnif-k- e
progresivne partije saop-cav- a
da ce se Sesta konven-cij- a
partije odrzati 19—22
aprila 1957. godine, u To-ront- u.
treba da usvoji
program i konstituciju.
Na svom nedavnom zasje-danj- u komitct je
usvojio rezoluciju u kojoj je
iukazan novi put kojim ce
Strajk ce paralizirati ci- - Rad prog, partija i?i u
tavi sistem duce. Rezolucija ie posluiit ,
ако
da
ili u ekonomskoj propasti
zemalja njoj-sudjelu- ju ili
sveopcim kr-oprolide- m.
za citavo cevje
predstavljaju pekusi hi-droKeR-sk#
g
orttija. Mi бепш pez-drav- it
svaki korak a pravcu ebu-stuvlja- aja
u aerHaaj.
"Srbobran" u
I "p#dvte AH z8t©
on da "Srbobran pravi
put k razoruianja i osigurrnju
mira4 Cudno
r.e пј zl,
nnpada c~e
RAZBOJNICKA DJELA
U HAMILTONU
TRI NA SAVEZA
JUGOSLAVENSKIH AD J
U posljednje vrijeme izirsena su tri napadaja na
Saveza Jugoslavenskih u Hamiltonu.
Napravljena je dosta velika Steta.
je to Kome smeta taj dom?
Napadaj sigurno nisu izvrSili stranci. To je djelo
"naSih" ljudi. "velikih". . . . Sporodno je dn li "w-likih- "
Hrvata ili "velikih" Srba, jerse oni u orinosu pr_--ma
naSim narodnim ustanovama nimalo ne razlikuju. . .
Oni imaju samo jedan princip: ruSiti i uni&tavati!
Sta ce na to kazati oni su kupili vec preko
viSe od godina uzdrzavaju taj dom?
Izjasnjenja kanadskih organizacija
Rczolucija 12 organizacija u Qucbccu
U je u medjunarodnim
rjeSavnnja
Konvencija
bu- -
da
NAPADAJA
objavljena
odnosima moze se sprije6iti
kolektivnim pa se
stoga zagovara stvaranje
stalne "medjunarodne vojne
silo", poput one kojn se
nalazi u Egiptu.
Po miSljenju potpisnika
rezolucije to jo "jedini na6in
da so zaustavi u naoru-zanj- u
i kolektivno samou-bojstvo- ".
Rczolucija Mine-- Mill unijc
odborf ncdnvni dogadjaji Egiptu &ГГ&5 Zakazan sfrajk zeljezni- -, ,h„;.m,.,
и;Ц. „ M--"
diplematu
lo-komotiva-ma,
kid vatro Egiptu i trazi
stranih
trupa sa terito-rij- a.
Isto zahtjea so
Sto skorije moguce
i nje trupa iz
U rezoluciji se zatim ka--
je poziv za konvenciju Radnicke
progresivne partije
Nacionalni
naporima,
povlaCenje
egipatskog
sovjetskih Mn-djarsk- e.
Izdan
iclioznicarski
Kanadjana
sva teoretaka I prakticna pi
tanja partijskog zivota i
Rczolucija ostale odlu-k- e
Nacionalnog komitcta bit
de objavljenc "National
Mounthiy', sluZbe-no- m
organu partije.
12S.002 doscljcnika
U prvih 10 mjeseci
povczane
pokaie
povla6o--
predlaiu. do
drugog zakljucka "Srbo-bran
naS clanak
sradunat podrika
Mi
da od aejbojih
aciajen
da zaelviaj p4dr#ke.
ozbilian
ash Ottawj
isto pcuz±z.l) pr.-jcdlzg- o
pro- -
Na kraju zagovara po-јабап- је
uloge UN
medjunarodnih sporova
nosi potpis
centralnih
tijela provinciji Quebec,
jedne o-mlad- insko sekcije trgovneke
komore, studentske
udruzenja UN
"Mi pozivamo
UN da radi
sve zemlje povuku svoje
unutar svojih granica.
te-me- lj
mirnim odnosima treba
sacinjava su-verenit- eta nezavisnosti
narod
pojedine
pravo odlucuje
svojim bez ika-kv- a
mijesanja vana."
izborni mamae
prvih mjeseci
tekuco fiskalne godine
drzavni prihodi iz-nos- ili
milijarde miliju-n- a
i 927 hiljada Pri-ho- d rashod
387 GOO hiljada do-lara.
Racuna da
kraja godine visak 500
milijuna.
Mnogi smatraju da vlada
gomila visak
iducem parla- - Kanadu je doselilo 1 28.002 menta mogla najaviti porc-lic- a.
cega 72.771 radnika koncesije (smnnjivanje)
Beograd biti prisiljen da .Hrala i s mom rukovodila CPR-- a i niz maniib trruna kao osnova 55.228 zena. djeer i druedi kao mamat izbore. koji
bude samo siobodna i uza-jpoduz- me i druge mjere iraekalada. koje su s CPR diskusije. koja obuhvatit zavisnih lica. u mjesecu Junu
jamno korisna izmjena zeli da e posjet _ „ _______________________________________
j samo
komentarima
ricki
sljednjoj
i
pise
dosel
t
Irak.
od
industrt
reci,
radi
svoje ra
Da, gospodo, razoruzanje
broju od
poziva stavi
svega
covjecanstvo !
trku
i
trazi
centi
sada
novi
Titi
koje u
Nepo-sredn- u
opasBost
2anstvo
trke pk tme vMi мт
4rikeve"
e
i "SrL bras" o
tome kafe jed"? r sa-mo
krji rcCto rade i
DOM
KAN ANA
Dom
Cije djelo?
Onih
koji i
deset
sada
trka
u
i
Affairs
od
Moie li se tu
nego da
lie zeli razoruzanje i mir?
"Srbobran" nastoji da dokaie
da je "Kanada i ra-zoruian- je"
po#jednJeg sovjetskog prijedlo-g-a
e razoruianju. zatsta ma-trar- ao je to jedan
prijedlga te j doad I
sveepett S
zadovoljtvom konstunttramo da
je паи;го na pr.jem i u
AY ngtonu i M oaao
tako czb.Ijto
Ottsvre a Vasi.:=g;=a,
opas--
a
u
brzo s4]i
tako
ra-d- a.
u
1956
dodi
se
rjeSava-nj- u
i nesuglasica.
Rczolucija
svih tredunijskih
u
organizacije zena,
tri orga-nizacije
i za
organiza-ciju
na tome da
tru-p- o
"Mi izjavljujemo da
da poStivanje
i svih
zemalja, i da svake
zemlje ima neono-vrediv- o da
o poslovima
iz
Itudzct.ski visa!: kao
U toku osam
fede
ralni su
3 22 1
dolara.
premasuje za
milijuna
so ce do
preci
radi toga da bi
na zasjedanju
u
zne
ce i za
ce se u
a
u
to smo stvarno i zagovarali u
6Ianku koji je razljutio "Ajneri-kans- ki Srbobran"; aii nismo si-gu- rni da Ui uredntci "A. S." na
americki ili kanadski prijedlog
. reagiraii drukcJje nego a reagi-ra- k
a sovjelski prijedlog. Mi is-kre- ao
icHm mir i razoruzanje i
zat podttpiremo sve it je bs-жј-го
н torn pravcu. Ma ieU
ur&Amci "Aiiwr. Srborsna"
to najbolje znadu on! sami . . .
M, smo uvjereni da ce и 1937
god.ni doci do ozbiljmb koraka
o p rave --j razcru2anja oslgura
Г..Д svztskzz rzlra.