000403 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
JUGOSLAVENSKO--SOVJETSK- A D1SKUSIJA O MADJARSKOJ ?? PRAVDIN" ODQOVOR TITU SitjeJetc je tekit tlanka moskotste "PraiJe" potoJom govora preJsftJnika FSRJ Tita u Put, kojega smo objjtili usitpro"lBloomrbmb".roj—u. "UPrreaJtttdiUirfto' tl"aJneaJkimptrrtan"o.simo rz beogrjj. Dogadjaji, koji so se zbii u Ma-djarskoj, gdje je kontrarevoluriji priKlo za rakom da se aktivizira da pnjedje a napad па sodjalisticka dostignoca, na narodnoderookratski si-.tc.r- n, duboko fu odjeknuli u u-- m ima i srcima svih ijudi, kojima s: dragi mteresi sodjalizma. I ' svim кт! jama sodjalistickog t-!- ra pokulaji reakcije bill su jcd-nidui- no osudjcni . . . Tok dogadjaja u Madjarskoj po-k.tzu- ic da je reakdja u svojim antmarodnixn ciljevirna pokulaJa da lskonsti nakupljcno nezadovoljttvoi rj.lnitkih rnasa, koje su pravcdno trail le poboljSanje rukovodjenja ze-rr.l)o- m i povijenje standarda sla-nt 4ni{tva. Ivrivica starop; rukuvodstva Nesumnjivo da u madjarskim do-gadaji-ma ima krivice predjasnjcg driavnog t parti jskog rukovodstva Madjarske na cclu s RakoSijcm i Gcrcom, kojc jc pri rjciavanju za-data- ka socijalisticlce izgradnje doz-volil- o grube grijeJkc, i to kako u opccpolittfkjm pitanjima, tako i u podrucjima ckonomske politike i kulturnc izgradnje. Rukovodstvo parti jc, komc su bill na cclu Rakosi i Gere, odvojilo se od partijskih masa, od naroda, nije znalo raspolozenje radnicke klase, seljaitva i intdigencije, bila su dozvoljavana najgrublja naruia-vanj- a zakonitosti (stvar Rajka i niz drugih stvari, u kojima su nevino stradali mnogi casni partijski i drzavni radnici). U privrcdnoj ob-las- ti bile su dozvoljene ozbiljne grijeJke, znatan dio sredstava bio je usmjeren na izgradnju novxh velikih poduzeca, koja ne odgova-raj- u snaai i tako maloj zcmlji, kao Jto jc Madjarska. Parola pojacanog tempa industrijalizacijc isprasna u uvjetima SSSR, mchanicki se prc-nosi- la na Madjarska. po Jabloni, bez potrebnih ckonorrukih osnova, provodila sc izgradnja vclikih po-duzeca, kojima niui bile osigurane irovine. BivSe partijsko i driavno ruko-vodstv- o Madjarske mchanifki je kopiralo iskustva Sovjetskog Savcza u oblasti industrijalizadjc, bez obzira na to, Jto su rukovodiorima rrudjarskc partije ne jednom da-va- ni drugarski sa%jcti, da to ne d-n- e Pri razradi planova privrcdne izgradnje bilo je potrebno da se polazi od konkretnih uvjeta Ma-dia"k- c i da se %tdi raftma o tome, da nie svaka zcmlja duina da u okxinma svoje driave izgradjuje e grane induttrije, jer ona ima m, cik noHi da se oslanja na do ko-)ek- ;i socijaliHifkilj zemalja. BUo c potretoo, da se vise sreditata upHrcbi rta razvoj poljoprirtcd i пд po-edan-je protzvodnfc sreditaa ixxn4ni. fto bi dozolilo da se Nt,!no poev'aa iivotni standard vinwuftn. Ovdj su bile nara-- icne proporriie. Dalje. put, po to me je Sovjetski Savez stvarajud m,.u aku inJustriju za кгагко vri- - icme. bio je uslevfjen time. $to je S'tetski SaTez u torn pedodu bio icdtna zemlja sodjalizma u kapi-taltti:ko- m okruienju. N'aJ narod ie rrebalo da ide na velika samo-ogranieti- ja i na raobilizadju sred-s- U a тл preizrodnju te$ke indu-stni- e kao najvainije garandje ne-za%isno- sti zeralje i baze za nxv%) njene prirrede. Prav3aot toga po-t- a potTrdjcna je itarim tokom hi-ston- e. Da to nije bk uemjeno, Sovietski Sav ne bi raogao da se odrii u borbi pretiv. bklermske Niemailce i da %miU% faiizam. Ncpravilnostiu izgrradnji parlijc I' MaJjarskoj s ndeiee gn-teJ- ke i a oWati putifske Mgradfije. Sto ie dovete de shfcitetifa pnij MaJiarska parti tnHk nU i? o svoen sastavu vi$e od oooono linova sa stanomiJrvom od 9 i пгЛ. ш V part:;j u bila otvorcna vr;l svtma, koji sa iel?e!i zbog toga tu a nju uJli aajrazlifttiji Iju- - .di. usu su radma zbog toga, 5to je to njthova parti ja, zbog .toga. fto jedino stvaranjem takvc partije i njenim jacanjem radnilka klaaa moze da ocuva svoja dostignuca, da ih oja£a i rarvije. Ali rcdovc partije trudbenika zapljusnuli tu i malogradjanski nationalist tiki de-menti, i rudji Ijudi, karijeristi, koji su btjeii da iskoriste partiju u svo-j- e riljeve. Rukovodstvo partije nije obratilo j-otre-bnu painju odabiranju za par-tij- u stvarno najboljih progresivnih snaga naroda. Nedovoljno se radilo na odgoju kadrova i clanova partije u marksistiAo-Ienjinistiko- m duhu, u duhu intcrnacionalne solidarnosti trudbenika. Zbog toga, kad su stvo-rcn- e teikofc, rurtija nije mogla da ovlada slozenom situadjom u zc mlji, nije mogla da pofcrene na predne snage naroda u borbu pro- - tiv reakcije, stavite, sama partija bila je dczorganiziranx. Rukovodstvo Partije madjarskih trudbenika nije u dovoljnoj mjeri vodilo rauna o nacionalnim sped-fifnmtim- a zemlje. N'csumnjivo, postojala jc mogufnost da se u toku desetgodiJnjcc razvoja narodnode-- mokratskog sistema odgoja i izdig-n-u Ijudi u rukovodstvo partije i vlade u ve?oj mjeri, nego 5to je to bilo udnjeno, iz osnovnih na-cionaln- ih kadrova Madjarske Repu-blik- c. Dozvotile su se, dakle, po-jav- c, koje su vrijedjale nacionalno samoljublje madjarskog anroda. Slijcpo kopitanjc Sovjetskog Savcza Poela se, na primjer, uvoditi vojnidka uniforma, koja jc trebalo da budc slifna na uniformu, koja se nosi u Sovjetskom Savezu, Svaki narod ima takvc tradidje i naco-naln- c obic'aje. kojc trcba poitowti. Ne trcba sve liiati na isti nafin. Zar jednaka frizura u armiji ili jed-na- ki sUtcm ocjenjiranja u Jkolama prcdstavljaju pokazatclj jedinstva i intcrnacionalne kompaktnosu so-djalisti- kih zemalja? To su. razu-mij- e se, Jtetni i nikomc potrebni cfovi, koji su u izvjcsnoj mjeri vrijcdali nadonalne ojciaje. Rakosijcvo insistiranjc na родтеЗката Poslije XX kongrcsa KPSS Ra-ko- 4i nije mogao i nije htio da budc na iela reorganiziranja dtaxg ra-d- a, vec C, niprotiv, i protiv mi$-Ijenj- a Axx'eg dijela aktiva partije izjavio. da je politika rukovodstva madjarske partije bib potpuno pra-viln- a i da u njoj ncma ita da se popravt. To je izazvalo ozbiljno ne-zadovoljs- tvo u partiji. Rukovodstvo partije, nemajud jasnu polittiku linijia, nije ai}tx poduzelo, da bi odluino i za kratko vrijeme ispra-vi- k predaloje grijcllce. Trcba do-- dati. da se u toku niza rajesed u ! Madjarskoj vodila otvorena propa- - canda nrothr nartiie i vlade u Sum-- strane. Usporedo pravU-- ; propagandi sve viJe su po&Ii da se pojavljuju narionalistkki, Jovi- - nisticlci motivi, parole vracanja na burioasku demokradja. antisodja- - ustKka raspotozenia, koja su se cesto pracrivala $uprotstavI}anjt.n "iagoslavenskog puta u sod jail-zam- ", ukastva dtavtg sodjalitt! kog tabora, a u tome i iskastvu R&ksvodstvo Rakoii-Ger- e nije pruialo efpor tkn negativ-nk- e rajpotoienj ksa i шје megto da se eskxM na radftrfke partike orga-niaadr- e. a kojima to vrijeffie prrvladavala zdrara ioteraacio-nahstfck- a Hapoioienja. Rakorod-rtv- o fiarttfe drfavne vksti pfcasa4i м nedo4Mk budnori preridfeii sa kako p#ra a tako rodrrvalra zaviercnij d etar kocffarevoInnamJh elc=e nata kr.a se sve J.r.U , Dcmonstracije 23. oktobra U tak-л-ој siruadji nezadovolj srvo se ive vise i vise zaoiuavalo i dov-el- o do uli&rih demonstracija 23. oktobra u Dudimpciti. U demonstracijama je ucesca шо raanika, koji su lili s dobrim namjerama tezed. da izraze svojc opravdano nezadoxoljstvo izaxvano grijeikama predjainjeg rukovodstva Ali to stihijsko neza-dovoijst- vo bite je iskoriltcno od stranc kontrareo!ucionarnih snaga. Sada je vef jasno utvrdjeno, da su komrarevoludonarni elememi bili ranije organizirani, da su imali rvoj vojni rukovodeifi centar. Oni su imali pcipremljene i podijeljene snage za prevrat, bili su odredjeni Ijudi za zauzimanje skladiSta oru-ij- a, odredjeni objekti za napad, mobilizirana transportna sredstva za dovoienje oruija i odredjena mjesta za podjelu oruija. Zbog to-ga je doilo do krvavih dogidjaja u DudimpcJti, koji $u izazvani pro- - %-okators-kim djclovanjem dlhtilko hortijev$kih bandi. Priznanja zapadnc stampc Zapadni burzoaski listovi dosta otvoreno piJu o tome, da su ma-djars- ki dogadjaji dugo i briiljivo pripremani od stranc reakcije kako unutra, tako i izvan, i da sc od samog po!etka u svemu osjecala is-kus- na ruka zavjercnika. Rukovodi-la- c amerifkc ipijunaze Alcn Dulles otvoreno je izjavio, da i o mi-djarski- m dogadjajima "nama bilo poznato" ranije. Dopisnik zapadno-njemako- g lista "Velt am Zontig" pise o jednom zavjereniku: "Prvo, Sto sam ja vidio kod njega, to jc bio orden njemaclcog gvozdenof krsta". List, "Frans soar" izjivlju-je- , da su americlce radio-stanic-e, koje su emitirale "poziv na usta-nak- " ucinile mnogo zla u Madjar-skoj- . Isti taj priznajc, da su u madjarskim dogadjajima rukovode- - cu ulogu igrali "najreakcionarniji i o!igledno faiisticlci elementi". Pia sovjetska oruzana akctja Madjarska vlada, da bi prcsjckla djclatnost tih ncnarodnih elcmc-nat- a i da bi Jto prije uvela pore-da- k u BudimpcJti, obratila se vladi SSSR s molbom, da sovjetskc ~ojne jedmicc, koje se nalaze u Madjarskoj prerru VarJas-sko- m sporazumu, pruie pomo. U-odje-n- je sovjetskih trupa i njihovo uce-sn-os-an- je u uspostavljanju reda prikovali su djelatnost reakcije i prisilili je na odstupanje. Ipak, ctm je sovjetska vlada na molbu vlade Imre Nadja donijela naredbu o povWenju svojih trupa iz B-udimpeJ- te kontrare%tjlucionir-n- c snage pottle su da se icstoko nbracunivaju s komunistima, druJ-tveno-politKki- m radnkima i s pri-stalka- ma narodnodemokratskog u-redien- ja. Dvolicna uloga Nadja Mnogohrojae ttnjenicc o tome, da ж Imre Nadi vodio dro--1 Uvaaje ktmtrarevoteionamih sea-- 1 ga, a s drupe strane, on e poticao aktivan otpor komrarevoludonarnLh . demenau i odriavao je konukt si njiraa. j Ne nalazed na odluian optor sa j strane vlade Imre Nadja kontrare--l voludoname snage ©tele su oraije, srvorfle oraiane bande, koje su do-- j bile poraoi! od iiBperiialisticlcih ! drzava i diktirale su svje ulove vladi Iffire Nadja. Ta vlada ustvari nije inula atkakva via a mlji, j ona je zasjcdala a zgradj parUmea- - j ta i tenala veza a staaovntftrom preko zstkrefen. A a № sa se1 vriiee fabsti&e liettiievske baade , ebracaeavaie s ka sa htfele. Irva- - J tale m na atkama rid-- 1 aike. vfelale . sfekli glave Formiranje Kadarovc vlade Za seiani -- an) a cikcLkc: rta tr_;r.ac se ti; lid? I=r-r-e pi mcdju dijclom knjiievnika, IkNiu pdtttku: s jedne on I studenata itd. s je iziavrljivao. da je ovodjenj so-- nora kritikom rukovodstva u tejHienkih trapa aeophodno za ugu- - SSSR-a- . nikakav wu jef orjri i opravd-no- f nezadoolir-- a naroda. no? vJe tirn uzco list joj gmore proffesivne Nadja i swkim danom ona e sve vise klizila udesno. Vlada Imre Nadja pretvonla se u zaklun za djclatnost kontrarevoludonarnih snaga. Na nju je sve jade vrJio pri-tisa- k zavjercnicld vojni cetiUt. U toj situadji najboli Ijudi, takvi kao Jto su drugovi JanoJ Kadar, Frenc Minih i Imro Horrat, koj su se nalazili u sastavu vlade Imre Nadja, prekmuli su s torn yiidom. Ponovo organizirana vlada — revoiucionarna radnico-seljacT- u vlada JanoJa Kadara odluila je da obustavi knoprolica. da prjzi otpor reakcionarno-faiitaki- m sna-gam- a i obratila sc za ропнх' SSSR. Sovjetska poinoc Kadarovoj vladi U tim uvjetima odluka sovjetskc vlade da dodjc u pomoif rcvolucio-narni- m snagama Madjarske bila je jedino ispravna. Socijalisticlca dr-zav- a nije mogla da octane ravno-duJ- ni promatrac' krvave razuzdano-st-i faJisticl;c reakcije u narodnode-mokratsk- oj Madjarskoj. Kad sc u Madjarskoj sve smiri kad iivot po-- dje svojim kolosijekom madjarska: radnika klasa, seljaJtvo i inteli-gencij- a ncsumnjivo c bolje razu-mjc- ti i pravilno ocijeniti naJu djc-latnost. NaJu pomoc" madjarskoj radniclcoj klasi u borbi protiv po-kuJa- ja kontrareolucije mi proma-tram- o kao izvrJenje naJeg interna-cionalno- g duga. Mi smo u toj borbi imali irtava jedino zbog toga, da bismo prcprijedli put faJizmu u Madjarskoj, da bismo ocuvali so-cijalist- ika dostignufa madjarske radnike klasc i radnog naroda, da bi on mogao da razvija dalje svoj a dostignuda, da iivi svojim iivot om i da izgradjuje soju nezavisnu, suvcrenu i socijalisticku driavu. Mi cemo i dalje biti drugovi trudbenicima Madjarske u borbi za naJu zajedniclcu stvar, za pobjcdu socijalizma, za izgradnju novog druJtva na novim nacrlima. za ja- - fanje s tvari mira. NaJa partija sma- - tra svojom duznoSdu da podrii Madjarsku socijalisticku r adniclcu partiju u provodjenju u iivot rcvo-lucionarn- ih principa marksizma-Icnjinizm- a. Kad u Madjarskoj bu-dc uspostavljen normalni porcdak i njena vlada bude smatrala, da daljnji boravak sovjetskih trupa nije potrcban, Sovjetski Savez sa svojc strane ni u kom slufaju ne fc insistirati na tome, da njegova vojska tamo ostane. Titov govor Mcdju rcagiranjima u inozem-stv- u na dogadjaje u Madjarskoj privlad painju nedavni govor druga Tita u gradu Puli V niemu je veliki dio posvcien dugadiaiima Madjarski dogadjaji pouka, kaze kineska. U i madjarskih doga-djaja "Karodni dnexnik'". jedan od vodedih listova Na-rod- ne Kopublike Kine. uj svom uvodniku od 15. no-- 1 vembra. izjavio je : "Dogadjaji u Madjarskoj su хто va2an i zna2ajan is- - pit za socijaliste u svim ze mljamn. Oni su stavljeni na probu". kaie list, "da se vidi da li su u stvari istinski borci za socijaIisti£ke principe i principe internacionalizma klase u odluujudim momen-tim- a : da li ce sa2uvati svoju Liberalna "SIo!)odna Evropa" Libe--i ralna slobodna demokratska i stranka optuiila je americku j radie-stanlc- u "Skbedna Ev--' iчvпr1n1н јгvкгaкIл AЧft1vШsti1AСVНaПa uЛaв mpV,riyypn±rv svoje propeiraRde, koja je ] godinama vodila u odaosu sa istocRoe-ropek- e zeralje. seosl dio krivke za kmopre-lic-e u Madjarskoj. Slobodni demokrati posta-vi- li su zahtjev o obustavlja-nj- u djelatnosti radio-star.:- ce u Madjarskoj. Pravilno sc pod via- - £i, da su u tim dogadjajtiu kon- - trarevolucionarni elementi odigrali provokadonu ulogu, 'Tc rcakcio-narn- e sile su vrio brzo — rckao je Tito — u toku dva-tr- i dana, poka-zal-e svoj pravi lik. Kako u opec-narodno- m revoltu protiv svega o-no- ga, Sto se u proSlosti radilo, sa-dain- je rukovodstvo nije pokazalo zdju da ukloni elcmeate, koji su revoJtirali madjarski narod i da krene jednim zbilja madjarskim potem razvitka sodjalizma sa svim unutrainjim specificnoitima, stvari su ubrzo krenule drugim pravcem i reakcija je sve vise poccla da do-minira- ". Drug Tito dao jo oitru karaktenstiku vlade Imre Nadja: "Vlada Nadja nije nUta cinila, da bi to sprijcdHa. Ona jc stalno pla-kal- a preko radija i zapomagala za pomcxf umjesto da se bori protiv toga, da na ncki na£in pokaic volju da stanc na put pokolju komunista i progresivnih Ijudi . . . Da je vla-da Nadja bila encrgicnija, da se nije kolcbala cas ovako, (is onako, da je odlu&io ustala protiv anarhije i ubijanja komunista od stranc re- - akcionarnih elemenata, da je dala odlucan otpor rcakciji itd., moida bi stvari krenule pravilnijim putcm, moida ne bi doJIo do intervencije sovjetskc vojske A Jta jc Nadj u-dni- o? On je pozvao narod na oru-ij- c protiv Sovjetske armije i obratio se' zapadnim zemljama, da se u-mijcJaj- u". Dogadjaji u Madjarskoj, kako je podvukao Tito, dobili su takve razmjere, da je postalo jasno, da ce tamo do!i do strahovitog pokolja, do straJnog gradjanskog rata, dji rezultat moie biti, da socijalizam budc pokopan potpuno, stvari mo-g- u da sc zavrJc tredm svjetskim ra-tor- n. Ma da smo mi protiv inter-vencije, izjavio je Tito, sovjetska intcrvencija bila jc neophodna. To su, razumije se, pravilnc ocjene madjarskih dogadjaja. No, u istom torn govoru, Tito naziva porno! sovjetskc vojske madjarskoj vladi "grijeJkom" i izjavljujc: "Mi im nismo nikad savjctovali. da pribjeg-n- u pomod Armije". Ne moie sc takav stav nazvati dosljednim i od-govarajud- m stvarnosti. Danas je svima savrJeno jasno, da bi bez te pomoci kontrarcvolucija u Madjar-skoj prcviadala, da bi bio ustanov-Ijc- n fa$isticlco-lK)rtijevsk-i reiim. Znad, porno! sovjetskih trupa bila je neophodna i neizbjeian korak Stanovistc zemalja Poznato je. da je ротсн'. koju jc ovet ski narod uiinio radnom narodu Madjarske u n(cgooj borbi protn kontrarrstIu fjc. tzanala r marksistifku hladnnkrvnr5t i prisfbnost, da no pokolc-baj- u i ne padnu u potiSte-no- st i konfuziju. "Komunusucke partije u Zapadnoj Evropi nku bile nadmodne u ovim privreme-ni- m te£kocama. "Niko ne sme biti iznena-dje- n s antisovjetskim i valovima koji su stavljeni u kretanje, kao rezultat dogadjaja u Ma-djarskoj. "Pa i pored unapred do- - "Slobodna Етора", kao ij drugih slifnih propaandaih , ustanova, stvorenih na teri-- toriji Zapadne Njema2ke a period u najvefe zategHUte-s- ti izmedju Zapada i Istoka. U svera slulbenom biltenu HberaK s te institHcije op--1 tuzili da im je "hladni rat postao zanat i da ne vode габапа o promjenjentm od-nosi- ma u svijetu. Zapadnonjemacka stranka trazi obustav-Ijanj- e djclatnosti radio stanice Zapadnonjemadka socijalistickih anti-komuntsti£- kim - dobravanjc od stranc bratskih ko j munisticluh partija i trudbenika so- - cijalistidkih zemalja. Izraiavajud mijljenje Komunisticlce partije Ki-- ne, list "Zen Min Zi Bao " pisao: ' Stav Sovjetskog Savcza u odnosu prerru madjarskim dogadjajima je savrJeno pravdan stav proleterskog intemadonalizma . . . Sovjetska vlada i sovjetski narod nemaju nikakve osnove da gledaju na sve skritenih ruku, kad se madjarska vlada, koja predstavlja volju i na-ckmal- ne interese naroda, obraca Sovjetskom Savezu za pomoc', i kad bi madjarski anrod postao rob faJizma, ako mu Sovjetski Savez ne W, kao odgovor, pruiio prija-teljsk- u ruku', Posljednjih tjedana rjclavalo se pitanje o sudbini sodjalizma u Ma-djarskoj. Ako bi se u ccntru Evrope pojavila fa?isti6ka Madjarska, time bi politicly poloiaj mnogih zema-lja, koje se nalaze u istocnoj i ccn-traln- oj Evropi, bio znatno promi-jenje- n, a medjunarodna situacija u cjelini na evropskom kontinentu bez sumnje bi se pogorJala. Poffreske u Titovu stavu Dogadjaji u Madjarskoj pred-stajaj- u prvi krupni ispad faJizma u dtavom poslijcratnom period u. ispad koji jc pokazao, da opasnost faJizma joj nije proJla. Pod tim u-vjeti- ma od svih pristalica socijali-zma traii se idejna kompaktnost, udvojena budnost, duboka princi-pijelno- st u postavljanju pitanja, koja se odnose na madjarske doga-djaje. Tim vece cudjenje izazivaju ncki stavovi u govoru Tita, koji ni u kom slufaju ne pridonose konsoli-dacij- i svih pristalica socijalizma i pravilnom shvacjuiju mnogih vai-ni- h pitanja medjunarodne situacije i aktuelnih zadataka svjctskog ko-munisticlc-og pokreta. Po5nimo s tim, da sc u govoru Tita, usporedo s pravilnim ocjena-m- a madjarskih dogadjaja, srecu i takvc, koje ne mogu a da ne iza-zov- u opravdane prigovore. "Evo poglcdajte, — obratio sc Tito svo-jim sluJaodma — kako se jedan goloruk i slabo naoruian narod straSno odupirc, kad ima jedan dlj — da se oslobodi i budc ncza-visa- n. Njega viSe ne zanima kakva e biti ta nczavisnost, da li ce se u zcmlji rcstaurirati burzoazija i rcakcionami sistcm, samo da bude nacionalno nezavisan. To jc pre-vlada- lo njegovim mozgom". Prvo, drug Tito odgledno prem cilia va, kad u ovom slufaju govori o na-rodu ; drugo. u slidiim sluajevima marksizam-lcnjiniza- m nas urt da Irulu'iir gledamo Ako je difrlu bro smiSljene klrvetnike kampanje, klevetnici su ban-krotira- li, a prest:2 Sovjet-skog Saveza i komunistidkih partija je visoko porastao. Pruianjem pomoci rad-ni£ko-selja6- koj revolucio- - narnoj vladi Madjarske da URtiSi revolt, Sovjetski Savez nije prekrsio njeRovu izjavu od 30. oktobra, niti je po- - vredio principe za mirnu koegzistenciju. "Sovjetske snage nisu tra- - 2tle ni jednu stopu madjar ske zemlje. Posle uspostav-Ijanj-a reda u zcmlji Sovjet-ski Savez i Madjarska pono-vo 6e se sporazumeti o odr-iavan-ju trupa na osnovi Varia-skoj- r UROvora. 5TKorr tncra ns! lrnt! fo-- _ STRANA 3 - 1 trudbenika svejedno, da li cc mu natunti (pod plaJtem lainih paro-- la o slobodi i nczavisnosti ) jaram eksploatadje, prctvoriti njihovu zc-mlj- u u igraclcu u rukama krupmh impcrijalisticluh driava, gurnuti ih u novi rat, kao Sto je to uamlj faiisticTco-hitleruvs- ka klika Hortij.i s madjarskim oarodom 191 1° godtne, to znaci, da je taj dio t, :,'-benik- a pao u klopku, koju m c postavila reakcija. To bi znanlo, prema tome, da mase ne idu, prerra oslobodjcnju i nczavisnosti, vo! u dijamctralno suprotnom pravcu prema zarobljavanju i gubljcnm nczavisnosti. Iaiksisticka ocjena Marksizam-lcnjiniza- m zahtijeva da se prilikom prilaicnja druite-ni- m pojavama uvijek dajc dircktan odgovor: kaksc su klase zaintere-siran- e u ovim ili onim dogadjaji-ma, intcresima koje klase odgovara ova ili ona forma druJtvene djelat-nos- ti Ijudi. Тосло jc, da su u Ma-djarskoj u vrtoglavc dogadjaje bili uvueeni znaajni slojevi trudbeni ka. Ilistorija poznajc nc rnalo slu-?ajcv- a. kada su reakcionarnc sile podgrijavale. razgarate i koristile nadonalne osjecaje mase protiv osnovnih interesa naroda. Pouka agresijc na Effipat U svom istupanju drug Tito se zadriao na drugom vainom pitanju — agresija Engleskc, Francuskc i Izracla protiv Egipta. "To je najtipicnija agresija — rckao jc on — koja se nidm ne razlikuje od nckadaJnjim klasicnih agresija kolonijalnih sila". "Izrael, produiio je Tito, ovoga puta je pokazao, da je bio instrument veli-kih sila i da kao takav predstavlja opasnost za mir". "Najtragicnije jc, po mom miJljenju — rckao je govornik — ovdje to, Jto su se francuski socijalisti osramotili i pokazali opct da su najvjcrniji slu-ibeni- ci krugova, koji po svaku cijenu nastoje zadriati stare, kla-sidn- e forrv: kolonijalizma ... I to nas, drugovi, prisiljava, da bu-de- mo oprczni, jcr se pokazalo, da su nosioci tikozvane zapadnc dc- - mokrarije — Francuska 1 Englcska — samo na rijedma za mir, pravdu i demonstradju, a ustvari to su za-riJt- a, koja mogu do vest i do krajnje reakcije i agrcsivnih pothvata, ako sc za to ukaic prilika." Iz ove pras-iln- e ocjene trcba da se izvuee jedan zakljutfak — o ne-ophodno- sti povecanja budnosti i kompaktnost i svih n)irotjubivih na-roda. (Saitjit le se) dobra stampa ska i Franruska angazovalc u ubijanju : paljenju u Egip-t- u i Aliiru. zapadnc sile su u isto vreme potstakle faSi-stifik- e elemente da ubijaju i pale u Madjarskoj sa oru-zje- m koje im jc Zapad dao. "Zlobno iskrivljavanje 6i-njen- ica od strane velikog broja burioaske Stampe su samo jo5 jedan dodatak po-teskoda- ma obi'Snih Ijudi da uvide pravu sliku. Xcki su bq od tih obicnih Ijudi sada na-5- Ii medju onima koji kli£u imperijalistima i njlhovoj antisovjetskoj i antikomuni-sU€k- oj hajci. "Ali lai ne moie dHgo da 2ivi, kae Ite ni craJ oblaci ne токи dugo vfenti a zra-k- u. Ijaja svjetsku pemoc Ma-- I P e potpuno djarskoj i aRglo-francue- k!. red u Madjarskoj na. invazU u Egipt н jed ! ,ee m! JMirfi vMeli гтебв, oai se ili rukovode; !je "ftvan adMrski '-- kobnim 21 "!?teIe- - nim neranzaummeervatannajemili psotvtpaur--i! Sa kapoov'redd"ioH djie. u stvari, zaiUtio nezavisnost, "Cinjenica je potpuno suvcrenost i teritorijalrj in-druki- lja, Kada sa se Englc- - tegritet Madjarske".
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, December 07, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-12-07 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000195 |
Description
Title | 000403 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | JUGOSLAVENSKO--SOVJETSK- A D1SKUSIJA O MADJARSKOJ ?? PRAVDIN" ODQOVOR TITU SitjeJetc je tekit tlanka moskotste "PraiJe" potoJom govora preJsftJnika FSRJ Tita u Put, kojega smo objjtili usitpro"lBloomrbmb".roj—u. "UPrreaJtttdiUirfto' tl"aJneaJkimptrrtan"o.simo rz beogrjj. Dogadjaji, koji so se zbii u Ma-djarskoj, gdje je kontrarevoluriji priKlo za rakom da se aktivizira da pnjedje a napad па sodjalisticka dostignoca, na narodnoderookratski si-.tc.r- n, duboko fu odjeknuli u u-- m ima i srcima svih ijudi, kojima s: dragi mteresi sodjalizma. I ' svim кт! jama sodjalistickog t-!- ra pokulaji reakcije bill su jcd-nidui- no osudjcni . . . Tok dogadjaja u Madjarskoj po-k.tzu- ic da je reakdja u svojim antmarodnixn ciljevirna pokulaJa da lskonsti nakupljcno nezadovoljttvoi rj.lnitkih rnasa, koje su pravcdno trail le poboljSanje rukovodjenja ze-rr.l)o- m i povijenje standarda sla-nt 4ni{tva. Ivrivica starop; rukuvodstva Nesumnjivo da u madjarskim do-gadaji-ma ima krivice predjasnjcg driavnog t parti jskog rukovodstva Madjarske na cclu s RakoSijcm i Gcrcom, kojc jc pri rjciavanju za-data- ka socijalisticlce izgradnje doz-volil- o grube grijeJkc, i to kako u opccpolittfkjm pitanjima, tako i u podrucjima ckonomske politike i kulturnc izgradnje. Rukovodstvo parti jc, komc su bill na cclu Rakosi i Gere, odvojilo se od partijskih masa, od naroda, nije znalo raspolozenje radnicke klase, seljaitva i intdigencije, bila su dozvoljavana najgrublja naruia-vanj- a zakonitosti (stvar Rajka i niz drugih stvari, u kojima su nevino stradali mnogi casni partijski i drzavni radnici). U privrcdnoj ob-las- ti bile su dozvoljene ozbiljne grijeJke, znatan dio sredstava bio je usmjeren na izgradnju novxh velikih poduzeca, koja ne odgova-raj- u snaai i tako maloj zcmlji, kao Jto jc Madjarska. Parola pojacanog tempa industrijalizacijc isprasna u uvjetima SSSR, mchanicki se prc-nosi- la na Madjarska. po Jabloni, bez potrebnih ckonorrukih osnova, provodila sc izgradnja vclikih po-duzeca, kojima niui bile osigurane irovine. BivSe partijsko i driavno ruko-vodstv- o Madjarske mchanifki je kopiralo iskustva Sovjetskog Savcza u oblasti industrijalizadjc, bez obzira na to, Jto su rukovodiorima rrudjarskc partije ne jednom da-va- ni drugarski sa%jcti, da to ne d-n- e Pri razradi planova privrcdne izgradnje bilo je potrebno da se polazi od konkretnih uvjeta Ma-dia"k- c i da se %tdi raftma o tome, da nie svaka zcmlja duina da u okxinma svoje driave izgradjuje e grane induttrije, jer ona ima m, cik noHi da se oslanja na do ko-)ek- ;i socijaliHifkilj zemalja. BUo c potretoo, da se vise sreditata upHrcbi rta razvoj poljoprirtcd i пд po-edan-je protzvodnfc sreditaa ixxn4ni. fto bi dozolilo da se Nt,!no poev'aa iivotni standard vinwuftn. Ovdj su bile nara-- icne proporriie. Dalje. put, po to me je Sovjetski Savez stvarajud m,.u aku inJustriju za кгагко vri- - icme. bio je uslevfjen time. $to je S'tetski SaTez u torn pedodu bio icdtna zemlja sodjalizma u kapi-taltti:ko- m okruienju. N'aJ narod ie rrebalo da ide na velika samo-ogranieti- ja i na raobilizadju sred-s- U a тл preizrodnju te$ke indu-stni- e kao najvainije garandje ne-za%isno- sti zeralje i baze za nxv%) njene prirrede. Prav3aot toga po-t- a potTrdjcna je itarim tokom hi-ston- e. Da to nije bk uemjeno, Sovietski Sav ne bi raogao da se odrii u borbi pretiv. bklermske Niemailce i da %miU% faiizam. Ncpravilnostiu izgrradnji parlijc I' MaJjarskoj s ndeiee gn-teJ- ke i a oWati putifske Mgradfije. Sto ie dovete de shfcitetifa pnij MaJiarska parti tnHk nU i? o svoen sastavu vi$e od oooono linova sa stanomiJrvom od 9 i пгЛ. ш V part:;j u bila otvorcna vr;l svtma, koji sa iel?e!i zbog toga tu a nju uJli aajrazlifttiji Iju- - .di. usu su radma zbog toga, 5to je to njthova parti ja, zbog .toga. fto jedino stvaranjem takvc partije i njenim jacanjem radnilka klaaa moze da ocuva svoja dostignuca, da ih oja£a i rarvije. Ali rcdovc partije trudbenika zapljusnuli tu i malogradjanski nationalist tiki de-menti, i rudji Ijudi, karijeristi, koji su btjeii da iskoriste partiju u svo-j- e riljeve. Rukovodstvo partije nije obratilo j-otre-bnu painju odabiranju za par-tij- u stvarno najboljih progresivnih snaga naroda. Nedovoljno se radilo na odgoju kadrova i clanova partije u marksistiAo-Ienjinistiko- m duhu, u duhu intcrnacionalne solidarnosti trudbenika. Zbog toga, kad su stvo-rcn- e teikofc, rurtija nije mogla da ovlada slozenom situadjom u zc mlji, nije mogla da pofcrene na predne snage naroda u borbu pro- - tiv reakcije, stavite, sama partija bila je dczorganiziranx. Rukovodstvo Partije madjarskih trudbenika nije u dovoljnoj mjeri vodilo rauna o nacionalnim sped-fifnmtim- a zemlje. N'csumnjivo, postojala jc mogufnost da se u toku desetgodiJnjcc razvoja narodnode-- mokratskog sistema odgoja i izdig-n-u Ijudi u rukovodstvo partije i vlade u ve?oj mjeri, nego 5to je to bilo udnjeno, iz osnovnih na-cionaln- ih kadrova Madjarske Repu-blik- c. Dozvotile su se, dakle, po-jav- c, koje su vrijedjale nacionalno samoljublje madjarskog anroda. Slijcpo kopitanjc Sovjetskog Savcza Poela se, na primjer, uvoditi vojnidka uniforma, koja jc trebalo da budc slifna na uniformu, koja se nosi u Sovjetskom Savezu, Svaki narod ima takvc tradidje i naco-naln- c obic'aje. kojc trcba poitowti. Ne trcba sve liiati na isti nafin. Zar jednaka frizura u armiji ili jed-na- ki sUtcm ocjenjiranja u Jkolama prcdstavljaju pokazatclj jedinstva i intcrnacionalne kompaktnosu so-djalisti- kih zemalja? To su. razu-mij- e se, Jtetni i nikomc potrebni cfovi, koji su u izvjcsnoj mjeri vrijcdali nadonalne ojciaje. Rakosijcvo insistiranjc na родтеЗката Poslije XX kongrcsa KPSS Ra-ko- 4i nije mogao i nije htio da budc na iela reorganiziranja dtaxg ra-d- a, vec C, niprotiv, i protiv mi$-Ijenj- a Axx'eg dijela aktiva partije izjavio. da je politika rukovodstva madjarske partije bib potpuno pra-viln- a i da u njoj ncma ita da se popravt. To je izazvalo ozbiljno ne-zadovoljs- tvo u partiji. Rukovodstvo partije, nemajud jasnu polittiku linijia, nije ai}tx poduzelo, da bi odluino i za kratko vrijeme ispra-vi- k predaloje grijcllce. Trcba do-- dati. da se u toku niza rajesed u ! Madjarskoj vodila otvorena propa- - canda nrothr nartiie i vlade u Sum-- strane. Usporedo pravU-- ; propagandi sve viJe su po&Ii da se pojavljuju narionalistkki, Jovi- - nisticlci motivi, parole vracanja na burioasku demokradja. antisodja- - ustKka raspotozenia, koja su se cesto pracrivala $uprotstavI}anjt.n "iagoslavenskog puta u sod jail-zam- ", ukastva dtavtg sodjalitt! kog tabora, a u tome i iskastvu R&ksvodstvo Rakoii-Ger- e nije pruialo efpor tkn negativ-nk- e rajpotoienj ksa i шје megto da se eskxM na radftrfke partike orga-niaadr- e. a kojima to vrijeffie prrvladavala zdrara ioteraacio-nahstfck- a Hapoioienja. Rakorod-rtv- o fiarttfe drfavne vksti pfcasa4i м nedo4Mk budnori preridfeii sa kako p#ra a tako rodrrvalra zaviercnij d etar kocffarevoInnamJh elc=e nata kr.a se sve J.r.U , Dcmonstracije 23. oktobra U tak-л-ој siruadji nezadovolj srvo se ive vise i vise zaoiuavalo i dov-el- o do uli&rih demonstracija 23. oktobra u Dudimpciti. U demonstracijama je ucesca шо raanika, koji su lili s dobrim namjerama tezed. da izraze svojc opravdano nezadoxoljstvo izaxvano grijeikama predjainjeg rukovodstva Ali to stihijsko neza-dovoijst- vo bite je iskoriltcno od stranc kontrareo!ucionarnih snaga. Sada je vef jasno utvrdjeno, da su komrarevoludonarni elememi bili ranije organizirani, da su imali rvoj vojni rukovodeifi centar. Oni su imali pcipremljene i podijeljene snage za prevrat, bili su odredjeni Ijudi za zauzimanje skladiSta oru-ij- a, odredjeni objekti za napad, mobilizirana transportna sredstva za dovoienje oruija i odredjena mjesta za podjelu oruija. Zbog to-ga je doilo do krvavih dogidjaja u DudimpcJti, koji $u izazvani pro- - %-okators-kim djclovanjem dlhtilko hortijev$kih bandi. Priznanja zapadnc stampc Zapadni burzoaski listovi dosta otvoreno piJu o tome, da su ma-djars- ki dogadjaji dugo i briiljivo pripremani od stranc reakcije kako unutra, tako i izvan, i da sc od samog po!etka u svemu osjecala is-kus- na ruka zavjercnika. Rukovodi-la- c amerifkc ipijunaze Alcn Dulles otvoreno je izjavio, da i o mi-djarski- m dogadjajima "nama bilo poznato" ranije. Dopisnik zapadno-njemako- g lista "Velt am Zontig" pise o jednom zavjereniku: "Prvo, Sto sam ja vidio kod njega, to jc bio orden njemaclcog gvozdenof krsta". List, "Frans soar" izjivlju-je- , da su americlce radio-stanic-e, koje su emitirale "poziv na usta-nak- " ucinile mnogo zla u Madjar-skoj- . Isti taj priznajc, da su u madjarskim dogadjajima rukovode- - cu ulogu igrali "najreakcionarniji i o!igledno faiisticlci elementi". Pia sovjetska oruzana akctja Madjarska vlada, da bi prcsjckla djclatnost tih ncnarodnih elcmc-nat- a i da bi Jto prije uvela pore-da- k u BudimpcJti, obratila se vladi SSSR s molbom, da sovjetskc ~ojne jedmicc, koje se nalaze u Madjarskoj prerru VarJas-sko- m sporazumu, pruie pomo. U-odje-n- je sovjetskih trupa i njihovo uce-sn-os-an- je u uspostavljanju reda prikovali su djelatnost reakcije i prisilili je na odstupanje. Ipak, ctm je sovjetska vlada na molbu vlade Imre Nadja donijela naredbu o povWenju svojih trupa iz B-udimpeJ- te kontrare%tjlucionir-n- c snage pottle su da se icstoko nbracunivaju s komunistima, druJ-tveno-politKki- m radnkima i s pri-stalka- ma narodnodemokratskog u-redien- ja. Dvolicna uloga Nadja Mnogohrojae ttnjenicc o tome, da ж Imre Nadi vodio dro--1 Uvaaje ktmtrarevoteionamih sea-- 1 ga, a s drupe strane, on e poticao aktivan otpor komrarevoludonarnLh . demenau i odriavao je konukt si njiraa. j Ne nalazed na odluian optor sa j strane vlade Imre Nadja kontrare--l voludoname snage ©tele su oraije, srvorfle oraiane bande, koje su do-- j bile poraoi! od iiBperiialisticlcih ! drzava i diktirale su svje ulove vladi Iffire Nadja. Ta vlada ustvari nije inula atkakva via a mlji, j ona je zasjcdala a zgradj parUmea- - j ta i tenala veza a staaovntftrom preko zstkrefen. A a № sa se1 vriiee fabsti&e liettiievske baade , ebracaeavaie s ka sa htfele. Irva- - J tale m na atkama rid-- 1 aike. vfelale . sfekli glave Formiranje Kadarovc vlade Za seiani -- an) a cikcLkc: rta tr_;r.ac se ti; lid? I=r-r-e pi mcdju dijclom knjiievnika, IkNiu pdtttku: s jedne on I studenata itd. s je iziavrljivao. da je ovodjenj so-- nora kritikom rukovodstva u tejHienkih trapa aeophodno za ugu- - SSSR-a- . nikakav wu jef orjri i opravd-no- f nezadoolir-- a naroda. no? vJe tirn uzco list joj gmore proffesivne Nadja i swkim danom ona e sve vise klizila udesno. Vlada Imre Nadja pretvonla se u zaklun za djclatnost kontrarevoludonarnih snaga. Na nju je sve jade vrJio pri-tisa- k zavjercnicld vojni cetiUt. U toj situadji najboli Ijudi, takvi kao Jto su drugovi JanoJ Kadar, Frenc Minih i Imro Horrat, koj su se nalazili u sastavu vlade Imre Nadja, prekmuli su s torn yiidom. Ponovo organizirana vlada — revoiucionarna radnico-seljacT- u vlada JanoJa Kadara odluila je da obustavi knoprolica. da prjzi otpor reakcionarno-faiitaki- m sna-gam- a i obratila sc za ропнх' SSSR. Sovjetska poinoc Kadarovoj vladi U tim uvjetima odluka sovjetskc vlade da dodjc u pomoif rcvolucio-narni- m snagama Madjarske bila je jedino ispravna. Socijalisticlca dr-zav- a nije mogla da octane ravno-duJ- ni promatrac' krvave razuzdano-st-i faJisticl;c reakcije u narodnode-mokratsk- oj Madjarskoj. Kad sc u Madjarskoj sve smiri kad iivot po-- dje svojim kolosijekom madjarska: radnika klasa, seljaJtvo i inteli-gencij- a ncsumnjivo c bolje razu-mjc- ti i pravilno ocijeniti naJu djc-latnost. NaJu pomoc" madjarskoj radniclcoj klasi u borbi protiv po-kuJa- ja kontrareolucije mi proma-tram- o kao izvrJenje naJeg interna-cionalno- g duga. Mi smo u toj borbi imali irtava jedino zbog toga, da bismo prcprijedli put faJizmu u Madjarskoj, da bismo ocuvali so-cijalist- ika dostignufa madjarske radnike klasc i radnog naroda, da bi on mogao da razvija dalje svoj a dostignuda, da iivi svojim iivot om i da izgradjuje soju nezavisnu, suvcrenu i socijalisticku driavu. Mi cemo i dalje biti drugovi trudbenicima Madjarske u borbi za naJu zajedniclcu stvar, za pobjcdu socijalizma, za izgradnju novog druJtva na novim nacrlima. za ja- - fanje s tvari mira. NaJa partija sma- - tra svojom duznoSdu da podrii Madjarsku socijalisticku r adniclcu partiju u provodjenju u iivot rcvo-lucionarn- ih principa marksizma-Icnjinizm- a. Kad u Madjarskoj bu-dc uspostavljen normalni porcdak i njena vlada bude smatrala, da daljnji boravak sovjetskih trupa nije potrcban, Sovjetski Savez sa svojc strane ni u kom slufaju ne fc insistirati na tome, da njegova vojska tamo ostane. Titov govor Mcdju rcagiranjima u inozem-stv- u na dogadjaje u Madjarskoj privlad painju nedavni govor druga Tita u gradu Puli V niemu je veliki dio posvcien dugadiaiima Madjarski dogadjaji pouka, kaze kineska. U i madjarskih doga-djaja "Karodni dnexnik'". jedan od vodedih listova Na-rod- ne Kopublike Kine. uj svom uvodniku od 15. no-- 1 vembra. izjavio je : "Dogadjaji u Madjarskoj su хто va2an i zna2ajan is- - pit za socijaliste u svim ze mljamn. Oni su stavljeni na probu". kaie list, "da se vidi da li su u stvari istinski borci za socijaIisti£ke principe i principe internacionalizma klase u odluujudim momen-tim- a : da li ce sa2uvati svoju Liberalna "SIo!)odna Evropa" Libe--i ralna slobodna demokratska i stranka optuiila je americku j radie-stanlc- u "Skbedna Ev--' iчvпr1n1н јгvкгaкIл AЧft1vШsti1AСVНaПa uЛaв mpV,riyypn±rv svoje propeiraRde, koja je ] godinama vodila u odaosu sa istocRoe-ropek- e zeralje. seosl dio krivke za kmopre-lic-e u Madjarskoj. Slobodni demokrati posta-vi- li su zahtjev o obustavlja-nj- u djelatnosti radio-star.:- ce u Madjarskoj. Pravilno sc pod via- - £i, da su u tim dogadjajtiu kon- - trarevolucionarni elementi odigrali provokadonu ulogu, 'Tc rcakcio-narn- e sile su vrio brzo — rckao je Tito — u toku dva-tr- i dana, poka-zal-e svoj pravi lik. Kako u opec-narodno- m revoltu protiv svega o-no- ga, Sto se u proSlosti radilo, sa-dain- je rukovodstvo nije pokazalo zdju da ukloni elcmeate, koji su revoJtirali madjarski narod i da krene jednim zbilja madjarskim potem razvitka sodjalizma sa svim unutrainjim specificnoitima, stvari su ubrzo krenule drugim pravcem i reakcija je sve vise poccla da do-minira- ". Drug Tito dao jo oitru karaktenstiku vlade Imre Nadja: "Vlada Nadja nije nUta cinila, da bi to sprijcdHa. Ona jc stalno pla-kal- a preko radija i zapomagala za pomcxf umjesto da se bori protiv toga, da na ncki na£in pokaic volju da stanc na put pokolju komunista i progresivnih Ijudi . . . Da je vla-da Nadja bila encrgicnija, da se nije kolcbala cas ovako, (is onako, da je odlu&io ustala protiv anarhije i ubijanja komunista od stranc re- - akcionarnih elemenata, da je dala odlucan otpor rcakciji itd., moida bi stvari krenule pravilnijim putcm, moida ne bi doJIo do intervencije sovjetskc vojske A Jta jc Nadj u-dni- o? On je pozvao narod na oru-ij- c protiv Sovjetske armije i obratio se' zapadnim zemljama, da se u-mijcJaj- u". Dogadjaji u Madjarskoj, kako je podvukao Tito, dobili su takve razmjere, da je postalo jasno, da ce tamo do!i do strahovitog pokolja, do straJnog gradjanskog rata, dji rezultat moie biti, da socijalizam budc pokopan potpuno, stvari mo-g- u da sc zavrJc tredm svjetskim ra-tor- n. Ma da smo mi protiv inter-vencije, izjavio je Tito, sovjetska intcrvencija bila jc neophodna. To su, razumije se, pravilnc ocjene madjarskih dogadjaja. No, u istom torn govoru, Tito naziva porno! sovjetskc vojske madjarskoj vladi "grijeJkom" i izjavljujc: "Mi im nismo nikad savjctovali. da pribjeg-n- u pomod Armije". Ne moie sc takav stav nazvati dosljednim i od-govarajud- m stvarnosti. Danas je svima savrJeno jasno, da bi bez te pomoci kontrarcvolucija u Madjar-skoj prcviadala, da bi bio ustanov-Ijc- n fa$isticlco-lK)rtijevsk-i reiim. Znad, porno! sovjetskih trupa bila je neophodna i neizbjeian korak Stanovistc zemalja Poznato je. da je ротсн'. koju jc ovet ski narod uiinio radnom narodu Madjarske u n(cgooj borbi protn kontrarrstIu fjc. tzanala r marksistifku hladnnkrvnr5t i prisfbnost, da no pokolc-baj- u i ne padnu u potiSte-no- st i konfuziju. "Komunusucke partije u Zapadnoj Evropi nku bile nadmodne u ovim privreme-ni- m te£kocama. "Niko ne sme biti iznena-dje- n s antisovjetskim i valovima koji su stavljeni u kretanje, kao rezultat dogadjaja u Ma-djarskoj. "Pa i pored unapred do- - "Slobodna Етора", kao ij drugih slifnih propaandaih , ustanova, stvorenih na teri-- toriji Zapadne Njema2ke a period u najvefe zategHUte-s- ti izmedju Zapada i Istoka. U svera slulbenom biltenu HberaK s te institHcije op--1 tuzili da im je "hladni rat postao zanat i da ne vode габапа o promjenjentm od-nosi- ma u svijetu. Zapadnonjemacka stranka trazi obustav-Ijanj- e djclatnosti radio stanice Zapadnonjemadka socijalistickih anti-komuntsti£- kim - dobravanjc od stranc bratskih ko j munisticluh partija i trudbenika so- - cijalistidkih zemalja. Izraiavajud mijljenje Komunisticlce partije Ki-- ne, list "Zen Min Zi Bao " pisao: ' Stav Sovjetskog Savcza u odnosu prerru madjarskim dogadjajima je savrJeno pravdan stav proleterskog intemadonalizma . . . Sovjetska vlada i sovjetski narod nemaju nikakve osnove da gledaju na sve skritenih ruku, kad se madjarska vlada, koja predstavlja volju i na-ckmal- ne interese naroda, obraca Sovjetskom Savezu za pomoc', i kad bi madjarski anrod postao rob faJizma, ako mu Sovjetski Savez ne W, kao odgovor, pruiio prija-teljsk- u ruku', Posljednjih tjedana rjclavalo se pitanje o sudbini sodjalizma u Ma-djarskoj. Ako bi se u ccntru Evrope pojavila fa?isti6ka Madjarska, time bi politicly poloiaj mnogih zema-lja, koje se nalaze u istocnoj i ccn-traln- oj Evropi, bio znatno promi-jenje- n, a medjunarodna situacija u cjelini na evropskom kontinentu bez sumnje bi se pogorJala. Poffreske u Titovu stavu Dogadjaji u Madjarskoj pred-stajaj- u prvi krupni ispad faJizma u dtavom poslijcratnom period u. ispad koji jc pokazao, da opasnost faJizma joj nije proJla. Pod tim u-vjeti- ma od svih pristalica socijali-zma traii se idejna kompaktnost, udvojena budnost, duboka princi-pijelno- st u postavljanju pitanja, koja se odnose na madjarske doga-djaje. Tim vece cudjenje izazivaju ncki stavovi u govoru Tita, koji ni u kom slufaju ne pridonose konsoli-dacij- i svih pristalica socijalizma i pravilnom shvacjuiju mnogih vai-ni- h pitanja medjunarodne situacije i aktuelnih zadataka svjctskog ko-munisticlc-og pokreta. Po5nimo s tim, da sc u govoru Tita, usporedo s pravilnim ocjena-m- a madjarskih dogadjaja, srecu i takvc, koje ne mogu a da ne iza-zov- u opravdane prigovore. "Evo poglcdajte, — obratio sc Tito svo-jim sluJaodma — kako se jedan goloruk i slabo naoruian narod straSno odupirc, kad ima jedan dlj — da se oslobodi i budc ncza-visa- n. Njega viSe ne zanima kakva e biti ta nczavisnost, da li ce se u zcmlji rcstaurirati burzoazija i rcakcionami sistcm, samo da bude nacionalno nezavisan. To jc pre-vlada- lo njegovim mozgom". Prvo, drug Tito odgledno prem cilia va, kad u ovom slufaju govori o na-rodu ; drugo. u slidiim sluajevima marksizam-lcnjiniza- m nas urt da Irulu'iir gledamo Ako je difrlu bro smiSljene klrvetnike kampanje, klevetnici su ban-krotira- li, a prest:2 Sovjet-skog Saveza i komunistidkih partija je visoko porastao. Pruianjem pomoci rad-ni£ko-selja6- koj revolucio- - narnoj vladi Madjarske da URtiSi revolt, Sovjetski Savez nije prekrsio njeRovu izjavu od 30. oktobra, niti je po- - vredio principe za mirnu koegzistenciju. "Sovjetske snage nisu tra- - 2tle ni jednu stopu madjar ske zemlje. Posle uspostav-Ijanj-a reda u zcmlji Sovjet-ski Savez i Madjarska pono-vo 6e se sporazumeti o odr-iavan-ju trupa na osnovi Varia-skoj- r UROvora. 5TKorr tncra ns! lrnt! fo-- _ STRANA 3 - 1 trudbenika svejedno, da li cc mu natunti (pod plaJtem lainih paro-- la o slobodi i nczavisnosti ) jaram eksploatadje, prctvoriti njihovu zc-mlj- u u igraclcu u rukama krupmh impcrijalisticluh driava, gurnuti ih u novi rat, kao Sto je to uamlj faiisticTco-hitleruvs- ka klika Hortij.i s madjarskim oarodom 191 1° godtne, to znaci, da je taj dio t, :,'-benik- a pao u klopku, koju m c postavila reakcija. To bi znanlo, prema tome, da mase ne idu, prerra oslobodjcnju i nczavisnosti, vo! u dijamctralno suprotnom pravcu prema zarobljavanju i gubljcnm nczavisnosti. Iaiksisticka ocjena Marksizam-lcnjiniza- m zahtijeva da se prilikom prilaicnja druite-ni- m pojavama uvijek dajc dircktan odgovor: kaksc su klase zaintere-siran- e u ovim ili onim dogadjaji-ma, intcresima koje klase odgovara ova ili ona forma druJtvene djelat-nos- ti Ijudi. Тосло jc, da su u Ma-djarskoj u vrtoglavc dogadjaje bili uvueeni znaajni slojevi trudbeni ka. Ilistorija poznajc nc rnalo slu-?ajcv- a. kada su reakcionarnc sile podgrijavale. razgarate i koristile nadonalne osjecaje mase protiv osnovnih interesa naroda. Pouka agresijc na Effipat U svom istupanju drug Tito se zadriao na drugom vainom pitanju — agresija Engleskc, Francuskc i Izracla protiv Egipta. "To je najtipicnija agresija — rckao jc on — koja se nidm ne razlikuje od nckadaJnjim klasicnih agresija kolonijalnih sila". "Izrael, produiio je Tito, ovoga puta je pokazao, da je bio instrument veli-kih sila i da kao takav predstavlja opasnost za mir". "Najtragicnije jc, po mom miJljenju — rckao je govornik — ovdje to, Jto su se francuski socijalisti osramotili i pokazali opct da su najvjcrniji slu-ibeni- ci krugova, koji po svaku cijenu nastoje zadriati stare, kla-sidn- e forrv: kolonijalizma ... I to nas, drugovi, prisiljava, da bu-de- mo oprczni, jcr se pokazalo, da su nosioci tikozvane zapadnc dc- - mokrarije — Francuska 1 Englcska — samo na rijedma za mir, pravdu i demonstradju, a ustvari to su za-riJt- a, koja mogu do vest i do krajnje reakcije i agrcsivnih pothvata, ako sc za to ukaic prilika." Iz ove pras-iln- e ocjene trcba da se izvuee jedan zakljutfak — o ne-ophodno- sti povecanja budnosti i kompaktnost i svih n)irotjubivih na-roda. (Saitjit le se) dobra stampa ska i Franruska angazovalc u ubijanju : paljenju u Egip-t- u i Aliiru. zapadnc sile su u isto vreme potstakle faSi-stifik- e elemente da ubijaju i pale u Madjarskoj sa oru-zje- m koje im jc Zapad dao. "Zlobno iskrivljavanje 6i-njen- ica od strane velikog broja burioaske Stampe su samo jo5 jedan dodatak po-teskoda- ma obi'Snih Ijudi da uvide pravu sliku. Xcki su bq od tih obicnih Ijudi sada na-5- Ii medju onima koji kli£u imperijalistima i njlhovoj antisovjetskoj i antikomuni-sU€k- oj hajci. "Ali lai ne moie dHgo da 2ivi, kae Ite ni craJ oblaci ne токи dugo vfenti a zra-k- u. Ijaja svjetsku pemoc Ma-- I P e potpuno djarskoj i aRglo-francue- k!. red u Madjarskoj na. invazU u Egipt н jed ! ,ee m! JMirfi vMeli гтебв, oai se ili rukovode; !je "ftvan adMrski '-- kobnim 21 "!?teIe- - nim neranzaummeervatannajemili psotvtpaur--i! Sa kapoov'redd"ioH djie. u stvari, zaiUtio nezavisnost, "Cinjenica je potpuno suvcrenost i teritorijalrj in-druki- lja, Kada sa se Englc- - tegritet Madjarske". |
Tags
Comments
Post a Comment for 000403