Jedinstvo, April 20, 1956

              VOL.111. NO. 31 (653)
Premijer Eden kaze da je
dolazak Bulganjina i
Hmscova u London
"vazan"
London. — Pozdravljaju-c- i
visoke sovjetske goste pri-liko- m dolaska u London bri-tans- ki premijer Eden je ka-zao
da je njihov "posjet
vaian".
U svom odgovoru prem-ijer
Dulganjin je rekao:
"DruStveni i politiCki sistemi
naSih zemalja su razliditi, ali
nko se pravilno shvati dinje-nic- a da mi moramo iivjeti
na istoj planeti. razlike u
politi£kom uredjenju ne bi
smjele biti zapreka da iivi-m- o
kao dobri susjcdi, stalno
suradjujuci u unapredjiva-nj- u
naSih odnosa".
Pored premijera Edena
dodcku su prisustvovali osta-li
dlanovi vlade te mnoStvo
naroda. Pokusaji nekih re-akciona- rnih elemenata da
uprilidc protestne demon
stracijc su ostali neuspjeSni.
Novine piSu da je bilo klica-nj- a
i bukanja sovjetskim
vodjama.
Prvog dana boravka u
Ratifikovan trgovinski
UGOVORA
ZEMLJAMA
Ottawa. — Padamcnat jc jedno-gtasn- o sa
ratifikovao ncdano zaklju-ccn- i
trgovinski
ugovor, po komc cc SSSR kupiti do
i milijuna buicli kanadskc picni-cc- .
д Kanada razne sovjetske pro-izvod- c.
U diskusiji su govorili predstav-ni- ci
svih partija, kao i tri ministra,
Sto jc ncobicno.
Ministar ribolova Sinclair jc uka-za- o
na mogucnost proiirenja trgo-in- e
sa SSSR-om- . On misli da bi
SSSR bio sprcman da kupujc i ka-nads-ku
ribu.
Ministar vanjskih poslova Pear je
son jc kazao da je ugovor koristan
i naglasio da je trgovina jedno od
onih polja na komc sc uspjelo po-boljsa- ti za
odnose sa SSSR.
Vodja CCF Coldweil je rekao
di je ugovor vaian, ali jc od joi
cccg znacaja za buducnost.
On je zagovarao i uspostavu
trgovinskih i diplomatskih odnosa] Pred
Kao u ostali m
zemlje narod danas
najviSe
i
O tome se
vodi velika Na je-dn- oj strani su oni koji
da
i
U
dio i
oku- -
pljeno u
partije. Na dru-- ,
goj strani je '
koja prirod- -
ВМпЛШММанМВжММ шфмла-ашами- хт J i-i'-
HI
—
i
— —————— ——— —
sa
Veliki avion a 97
amrritkih vojnika bio je prisi
Ijen da к pusti na malo uzlf-tiS- te
Mo-jn- t Mop kod Hamilto.
na. Avion je znatno o5te£cn.
Kad u kanadVki novinari do
itli na lire bili au doc
kani po naoruianim atneri£kim
vojnicima. Kad jedan
fint poku&ao uzeti uliku ariona,
amerifki oficir Je na njrga cpf
rio rerolver.
Отај poetupak amrrijkih oJ
nika izazvao je protewte, jrr
predwtavlja povredu kanatUkog
Spuativil ne na kanadnko tlo
amrrifkl avion cpada pod ka
nadnke zakone i ako je bila po
trebna atraia, to ru trebali ufi
niti Kanadjani.
(pMljednje vijeti kaiu da
we ameritka vlada ictinila Ka-nad- i.)
Londonu sovjetski gosti su
obiSli nekc turistidke
N. R. Kinom.
Nczavisni poslanik Ross That-cher
jc zagovarao sit-cni- h
ugovora sa svim
drugim
ukljutfv N. R. Kinu.
jc o
atomskc
—
12 zemalja na
u koja
zapodela 27.
postigli su sporazum o
mirno atomske
Na je bio
i Savez,
koji jc udinio cijeli niz kon-cesi- ja da bi se spo-razum.
ZAGOVAKA SA SVIM
Montreal. — se da cc se kvebe3ki
izbori odriati juna. Politicke partije
su vec razvile veliku politifiku aktivnost.
Pored starih partija ovoga puta na politilku pozor-nic- u snaino istupa Radnidka partija, kojace
po3tavit vl5c od 40 kandidata.
dijelovima
Quebeca
interesira pitanje a-meri- ckog ckonomskog po-liti£k- og utjecaja.
diskusijn.
sma-traju
amendka ekonom-sk- a politicka kontrola ugro-lav-a
nacionalnu nezavis-nos- t. tu grupu spadaju
francusko-kanads- ki naciona-list- i, jedan sindikata
progresivno radniJtvo
redovima Radnicke
Duplesssisova
vlada. predaju
-- JP'H
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
KANADSKO AMERICKI Protest protiv mijesanja
americkog ambasadora
Incidcnat rcvolvcrima
puskama
amrrtfki
tnjeta
fotojjra
auvereniteta.
zna-menitos- ti.
zaklju5cnje
trgovinskih
socijalistic'kim zcmljama,
Postignut sporazum
uspostavi medjunarodnc
apencije
energije
Washington. Prcdstav-nic-i
konfe-renci- ji Washingtonu,
februara,
uspo-stavi
medjunarodne agenclje
koriJtcnje
energije.
konferenciji za-stuplj- en Sovjetski
postigao
kanadsko-sovjets- ki ugovor
ZAKLJUcENJK
SOCIJALISTICK1M
kanadsko-sovjets-ki
Vjcruje provin-cijal- ni
polovicom
progresivna
progresivne
se ne usudjuje ustati protiv
Duple&sisove politike jer Is-to
takovu politiku sprovod!
federalna liberalna vlada.
Liberal i su pokuSali da
napravc savez sa sindikati-m- a.
ali su bill odbijeni. Kad
je liberalni predstavnik Jean
Louis Gagnon ucHnio takav
prijedlog na mitingu Mont-real
Union Institute, pred-stavnik
Kanadskog kongre--
sa rada (CCL) Jacques Mo
rin ga je sarkasticki upitao. j zaJto Liberalna partija kad i je bila na vlasti nije ponilti- -
TORONTO. FRIDAY, APRIL 20.
I Ottawa. .— Govor amerid- -
! kog ambasadora Douglas
Stuarta u Vancouver u 1G.
aprila izazvao je ostre pro-tes-te konzervativnih i sisie-fersk- ih
poslanika, kao i jed-no- g
dijela stampe. Na dru-g- oj strani vlada se pokunji-la- ,
priznaje da je Stuart oti-Sa- o
predaleko, ali se ne osu-dju- je da pisne.
U svom govoru Stuart je
napao one Kanndjane koji
istupaju protiv ameridke e-kono- mske dominacije. On je
narodito oStro osudio kon-zervativn- og
vodju Drewa
zbog nedavnog govora u Ha-milton- u,
u kome se Drew
zalio da ameri£ka kontrola
prirodnih bogatstava pret-var- a
Kanadjnne u amcrifike
posluznike. Stuart je rekao
da Drew govori ono Sto osje-c- a
a ne ono Sto je razumno.
Indirektno ga je optuZio da
oponasa komuniste, jer da
je ono sto zagovara "zasta-rjel- a komunisticka karika- -
tura."
Stuart se takodjer dota-ka- o
plinovoda, pa poSto se
sada pred parlamentom na-la- zi prijedlogodnoseci se na
plinovod, opozicija optuiuje
da Stuartov govor predstav-Ij- a
тјебапје u poslove par-lamcn- ta.
Stuartov govor je izazvao
opce cudjenje, kojc jc po-ras- lo nakon je State Depart-ment
u Washingtonu priz-na- o
da je govor odrian sa
odobrenjem Dcpnrtmenta
(a mogucc i na poticaj).
Mnogi sc pitaju nijc li ovo
poCetak jedne nove amerif-k-c
ofenzivc u Knnadi.
Stuarta de uskoro zanije-ni- ti
Livingston T. Marchant
i ovo mu je bio posljednji
govor u Knnadi. Marchant
je cedo Wall Strett i smn-tr- a
se "desnom rukom"
Dullessa. Njegovo imenova- -
nje za ambasadora je tako--
djer izazvalo 6udjenjc.
U svojoj izjavi povodom
Stuartovog govora konzer-(Nastava-k
na str. 4)
шшшТ 3.' H
шшшжше ШАШЖк£2ШГ;ЉМА
GUI CAROS,
sodja RPP u Qubccu
ralna vlada zabranila Jtrajk
radnika u javnoj posluzi
Francusko-kanads- ki na
cionalLsti dosta otro istupa- -
izbore u
la Padlock Law, zaito nijelju protiv americke domina
nih bogatstva amenckim izmjenila izborni zakon i iz- - cije. Istaknuti vodja te rtu-trustovi- ma
i korporacijama . Tsila pravedntju raspodjelu pe je Rene Chalout. koji je
smatra kao dobrustvar. Pro--j zastupnickih mjesta. Morin posljednjih mjeseci odriao
vincijalna liberalna partija' je takodjer rekao da je libe--J politidke zborove sirom pro- -
1956
O
Pokrece se pitanje
Ottawa. — Libcralni poslanik iz
Yukona J. A. Simmos je predlo-zi- o
da Kanada zatraii od Sjed.
Driava da orori izlaz na more Yu-kon- u
i sjevcrnoj Dritanskoj Kolum-bij- i
putem cetiri "koridora" kroz
Alaska Panhandle.
On je pozvao ministra vanjskih
poslova Pcarsona da o tome po--
vede prcgovore sa amcrickim prcd-stanicim- a.
Alaska Panhandle je dugafki o-bal- ni
pojas koji se protcie sjocr-n- o
od Prince Rupcrta do Alaske,
kojega su Sjed. Drzavc nasilno od-voji- le
od Kanade prtjc nekih JO
godina. Amerjclca kontrola toga te- -
ritonja otezava razvitak sjeverne
Britanske Kolumbije i Yukona,
koji obiluju vclikim mtneralnim i
drugim bogatstvima. Prirodni put
sa tim tcritorijima vodi preko Ala-ska
Panhandle, gdjc jc sav promct
podvrgnut americkim carinskim i
tmigracionim zakonima, Kako piSc
list "Vancouver Journal of Com-merce"
amrciYke Iasti idu u tome
tako daleko da nc dozvoljavaju
ncnaturaliziranim Kanadjanima da
Daljni protesti protiv
Ottawa. — Nastavlja se kritika
ministra imigracijc Pickcrsgilla
zbog zabrane ulaska Paul Robcsonu
i delegaciji sosjetskih iena.
Sisicfcrski poslanik Colin Ca-meron
je kazao da jc Pickcrsgill
"glup i ncsposoban" a njegovo mi-nistarst-vo
da "smrdi do nebesa".
Osudjujui zabranu dolaska Ro-beso- na
i delcgacije sovjetskih zena
list Regina LtaJer-Pos- l piic: "Nc
znaft li ovo da je kanadska vlada
poprimila politiku izolacijc u su-protno- sti
sa novom i opi'c pozdrav-Ijcno- m
pojavom slobodnog kreta-nj- a
industrijskih, poljoprivrcdnih i
kulturnih spccijalista izmedju Isto-k- a
i Zapada?"
IstiCutfi da su komunisti slobodni
da sc have .zakonitim poslovima
"isto toliko koltko gospodin Geor-ge
Drew", list kaie da ministar
imigracijc Pickcrsgill pokazuje r!o
vincije. Govoreci na nedav- -
nom kongresu drustva St.
.Inon . Hnntiefn rVifIrttf lr%
w ar-,tt- t . --waavrMJ; m~ као: "asa provincija je
bogata, ali tko sc koristi tim
bogatstvom ? Ne mi. Mi vile
nismo gospodari u vlastitoj
kuci . . Nasa prirodna bo-gatstva
— naSe Sume, hidro-elektricna,energ-ija,
naSi ru-dni- ci — a to je nasa bastina,
sve ise i vise se predaju
strancima, koji ih Hcemjer-n- o
iskoriUavaju za sebe ako
ne i protiv nas".
"Diktatura pod kojom se
nalazimo osobito ugroiava
naSu kulturu", nastavio je
Chalout "Predaja naSeg na- -'
rod a stranim novcanim sila- -'
ma — trustovima — sprije-- i
cava nai razvitak i ugroiava
i sam na! opstanak".
Ovoj grupi takodjer pri-pa- da list "Le Devoir. Na
istoj liniji su i katolicki sin-dika- ti, koji su nedavno pre-da- li memorandum provinci- -
PRICE 5c PER COPY
D N O S I
Alaska Panhandle
FMrbanlct jT
ALASKA? J?
J Sit ytscos
Mx,ka ПТ
W&£m4eHifi rAW .ссгикап _ . 4t т TJ AXrrSM I
COLUMBIA
puruju u te krajeve,
Rjcienjc koje Simmons predlazc
je polovino, jer "koridori" bi
rijrfili problem slobodnog prometa,
ali bi ostalo pitanje koriitenja vo-de- ne
energije, kojima obiluju ti
krajevi. Zato mnogi smatraju da ic
Kanada konafoo biti prisiljena da
postavi pitanje poratka Alaska
Panhandle.
Pickersgillova diktata
malo pomirljio£ duha koji je da-na- s
potreban.
Cuvcm kanadski muziar Sir
Ernest MacMillan jc rekao da c'
on nc slazc sa zabranom ulaska Ro-bcsonu.
William In inc. predsjednik CCF
u provinciji Albcrti je telegrafirao
nacionalnom vodji ССГ Coldwcllu
da ui'ni protest u parlamentu.
Irvine jc kazao da ministarstvo
imigracijc "oskornjuje slobodu i
prava kanadskih gradjana" i da sc
stavlja u pozu "cenzora Sto Kana-djani
mogu ili ne mogu slusati".
Druitvo organizacije Ujedinjenih
Nacija u Moose Jaw, Saskatchewan
jc takodjer uputilo tclegrafski pro-test
ministru.
Zabranu su osudili predstavnik
Toronto Labor Council (CCL)
Murray Cottcrill, predsjednik rad-niclco- g
%-ij-ea
u poduzecu General
Electric u Toronto i mnogi drugt.
jalnoj vladi, u kojoj iale sto
'sc prirodna bogatstva ne ra--
zvijaju u Konsi naroaa.
Usprkos svoje opozicije
Duplessisovoj politici, ova
grupa ne de samostalno istu- -
t piti na izborima.
U Quebecu takodjer po-sto-ji
Socijal-demokrats- ka partija (sekcija CCF), ali je
strahovito pocijepana i ne-moc- na. To se prenosi i na
sindikate Kanadskog kon-gre- sa rada.
Zato jedina grupa koja
ozbiljno calendiuje Duples- -
sisovu politiku je Radnidka
progresivna partija. To je
konstantirao i list 'Le De-voir"
u jednom clanku o po-lick- oj situaciji u Quebecu.
Radnicka progresivna par-tija
oStro istupa protiv pre-da- jc kanadskog bogatstva
americkim trustovima i kor-poracijama.
Sto dine i Du-plessis- ova
! i St. Laurentova
vlada
(Nastavak na str, 4)
Quebecu
PROTEST SJK NACELNIKU TORONTA
ZBOG PRISUSTVA NA PROSLAVI
JEDANAEST GODIsNJIGE PAVELIcEVE
"NEZAVISNE HRVATSKE DRzAVE"
Nacionalni odborSaveza Jiigoslavenskih Kanadja-n- a je uputio protest nadelniku Toronta Phillipsu zbog
njegovog prisustvovanja proslavi jedanaest godiSnjice
uspostave Pavelideve "nezavisne hrvatske driave".
Tekst pisma je predan Stampi.
Kako javlja "Toronto
Daily Star" pored nacelnika
Phillipsa proslavi "nezavis-ne"
sudjelovao je liberalni
clan federalnog parlamenta
Donald Carrick (okrug Tri-nity,
Toronto).
U svom pismu nacelniku
i'hillipsu Nacionalni odbor
Saveza Jugoslavenskih Ka-nadja- na ka2e, da je "neza-visn- a hrvatska driava" us- -
postavljena po Hitleru i Mu-solini- ju poslije okupacije i
raskomadanja Jugoslavije u
aprilu 1951. (Napomena: To
je nedavno izjavio i vodja
HSS Dr. Мабек.) "Nezavis-n- a
hr-atsk- a driava" je bila
satelit Njemadke, na cijem
6elu je stajao poznati kvi-slin- g
i ratni zlofinac Ante
Pavelid, koji je odgovoran
za masovno ubijanjc stotina
hiljada Srba, Hrvata i Zido-v- a.
Zatim sc u pismu kaie:
"Mi ne sumnjamo da je
medju onima koji su prisu
stvovali toj proslavi bilo oso-b- a
kojc su iskreno odanc
Kanadi i svojoj rodnoj Ilr-vatsk- oj, ali ovo je bio poli-tick!
sastanak u cilju podu-piran- ja Pavelicevih napora
da se povrati na vlast u Hr- -
Antijugoslavenska haranga
Australiji
List "Napredak" iz S y d n c y,
Australija, u broju od 11. aprila
donosi:
"Od 6. aprila, pa jo$ do danas,
na'i dnevnt listovi na sojim naj-valniji- m
stranicama senzacioniraju
sluaj o pritvoru i istrazi, kojeg
su, na zahtjcv Sekretarijata za pra-л-osud- jc
I'IRJ, preko Gcncralnog
konzulata INRJ u Sydney, poselc
lokalne odgosorne vlasti protiv na-{e- g
doseljcnika Bogoljuba Rani-Vcljkovi- a.
Odgovorni krugovi FNRJ optu-iuj- u
Vcljkovica za kradju i traie
njegovu ckstradiciju iz Australijc u
Jugoslavia da odgoxara pred su-do- m
I-TsI- RJ na optuzbu.
Da bi sc pobliie upoznali sa o-vi- m
slucajem obratili smo sc kon-Zul- u
FNRJ P. Gecicu da nas upo-zn- a
sa optuzbom protiv optuicnog
Bogoljub Ranc'tf-Veljkovic- 'a i da
bi kazao neito o scnzacionalnoj
propagandi koja sc povodom ovog
sljaja sa RantSc'em provodi kroz
su dnevnu Stampu Australijc.
U izjavi konzul FNRJ g. Gecic
nam jc odgovorio:
"Ran6' jc bio zaposlcn na RaJ-nicko- m
snabdjevanju pri Isorskom
rudniku. U pcriodu od scptembra,
1913, do maja 19-49- . godinc. ukrao
je 710.162 dinara i ilegalno prebje-ga-o
granicu.
1954. godinc. Okruzni sud grada
Beograda podigao jc isUagu i za-tral- io
da sc Ranii pritsori.
Zahtjcv zx izruccnje postavio jc
Sckretarijat za prasosudjc ITs'RJ
preko Driavnog sekrctarijatx za
inostrzne poslosc FNRJ, a na Mi-nistarstvo
inostranih poslcna u
Canberr-i- .
Nema pomoci za neza-posfe- ne
i
i starce
i Ottawa. — Ministar rada
odbio zahtjeve opozicije da
se odobri izvanrodna
pomoc
Prije toga ministar zdrav- -
Ija i skrbi Paul Martin
je odbio zaht jev za poveda-- 1
nje staradkih penzija, koje
iznose 40 mjesedno.
vatskoj. Mi smatramo da
vrhovni sluibenik Toronta
ne bi smio — svojim prisu-stvo- m ili ina£e — davati po-drS- ku takvom stranom poli-ticko- m pbkretu, jer to pro-uzrok- ujc pocjep medju sa-mi- m Kanadjanima i naru-Sav- a
odnose na&e zemlje sa
zemljama protiv koje je to
upereno".
Pismo je u ime Nacional-no- g komitcta Saveza potpi-- f
sao Ivan Stimac.
Kako pi5e "Toronto Daily
Star" proslavu ll-godi5nj- ice "nezavisne hrvatske driavc'
priredila je orgaizacija VU-jedinj- eni kanadski Hn'nti"
u Makcdonskom Ni
proslavi jc govorio predsjed-nik
"Ujedinjenih Hrvata",
neki Anton Markovic, zatim
poslanik Donald Carrick i
neki John Pintar iz Sjed.
Driava (takvima se ne spri-jeda- va dolazak u Knnadu,
kao Sto jc ucinjeno Robcso-nu).
Markovid je isticao "Iju-bav- "
i "odanost" Kanadi, a
Carrick i Pintar su harangi-ra- li
protiv komunizma, pa
ustaSki karakter priredbe
moida i nije bio vidnn nacel-niku
Phillipsu.
u
Mi ne shvacamo zaito ovaj slu-С- лј
kao prost primjer sprovodjenja
postupka protiv dovjeka koji je op- -
tufen da je pronevjerio narodnu
imosinu, treba da bude smatran
kao neJto vanredno t scnzacionalno.
Mi vjerujemo da australske vla-sti
ne bi ni dozvolile takvom Co-vjc- ku
ulaz u Australiju da su znalc
da je osumnjiccn i optufen radi
kriminala.
Mi smo takodjer bili iznenadjc
ni na vijest koju smo profi'tali u
jednim jutarnjim novinama da jc
pojtao britanski podanik, s toga
Sto su australske vlasti mnogo ra
nijc znalc o kakvom sc covjeku
radi. i'rema tome mi smo ubjedjeni
da je dao nctafae podatkc austral-ski- m
lastima o sebi".
Poslije toga zapitali smo g. Gc-ciV- a
da li bi zelio da ncJto kale o
pisanju dnevne o tobolnjim
"Titos'im agentima" medju isclje-niitso- m
koji sc "prijete iscljcni
cima" i "Titovim kuririma pri kon
zulatu" koji su tobole tu da spro-cd-u
optuicnog u Jugoslaviju.
Konzul je odgosorio da pitanje nijc
ni vrijedno rasprave poito je "pot
puno ncodgovorno i ncozbiljno
postavljcno".
Ranlic je predveden pred sud u
Sydney na 6. t.mj., na molbu
obrane, koja je izjavila da
Rancid odbija optuzbu podignutu
protiv njega, izjavljuje da je nedu
ian i da je optuiba fabrikovana.
Optuiba jc pod sudskom istra-go- m
prema tome nc mofemo, niti
smo pozvani, a niti zelimo da uLa-zi- mo
u ta£nost optuzbe, kriricu ili
prasdnost optuicnog. Niti, za sa-da,
u opravdanost ili inae'e poziva
za ckstradiciju optuicnog. To ie se
rijeiiti t razjasniti sudskom istra
fiotn.
"Napredak oitro osudjuje anti- -
fugoslas ensku propaganda austral- -
skc dnesTie ttampc povodom ovog
slucaja; "Napredak" pitc:
zkmamjemo liri protiv Jogmlavije
i njene rUde. jr i nepoftern, ftc-toSns- ka
i s4cti prodyWftvsnje pri
Mteljskth osfecaja i vcza izmedju
naic stare demevine i nove Jomo--
vine Aestralije. Prem teme ftrtna
fe interesima jedne i druge zemlje
i njuScmh naroda.,
Gregg je priznao da oko J Ne ulazei u opravdanost op-100.0- 00 nezaposlenih radni-iruib- e Hi kriviju orpuicnog, osu-k- a
nemaju pravo na nezapo-- djejemo krutu propaganda koji sc
slenicko osiguranje. ali je , orim slucajem rwimo kkoriltaVa f
im
javne
dolara '
domu.
itampc
nje-gov- c