Jedinstvo, August 24, 1956

              HITLEROVIM S T
PROTEST! PROTIV ZABRANE KOMUNISTIcKE
PARTIJE ZAPADNE NJEMA6KE
Toronto. — Nacionalni
komitet Radnidke proKresi-vn- e
partije uputio je tele-grafs- ki
protest zapadno-njemadko- m ambasadoru u
Ottawi protiv zabrane Ko-munistid-ke
partije Zapadne
Njemadke.
"Zabrana jedne politidke
partije koja se dosljedno
protivila obnovi njemadkog
milttarizma u Tijeme kad
Hitlerovi general! preuzim-lj- u
kontrolu novog vermahta
moie da znadi samo to da
KORAK
Moskva. — U osvrtu na
zabranu Komunistidke par-tije
Zap. Njemadke "Prav-da"
pise da to "moze da
znadi samo jednu stvar: u
Zapadnoj Njema6koj.se uti-r- e
put ratu".
"Pravda" kaZe da taj ko-ra- k
potsjeda na dane Hitle-rov- a
dolaska na vlast
"Pravda" potsjeda njema-6k- i
narod kako je teko pla-ti- o
Hitlerove avanture i pita
da li de on dozvoliti sadaS--
Zahtjevi
London. — Odustatl od
zahtjeva za daljnjim pove-danje- m
placa nije ni prak-tidn- o
ni mopuce — to je opci
zakljudnk mnojrih rezolu-cij- a
Tredjuniona, koje ce
biti podnesene 88-RodiSn- joj konferenciji kongresa bri-tanskih
Tredjuniona, koja
podinje treceg septembra u
engleskom IjetovaliJtu Braj-ton- u.
Na preliminarnom dnev-no- m redu nalazi se 89 rezo-lucij- a,
u kojima se prvi put
za posljednjih godina ne iz-no- se odredjeni zahtjevi za
daljnju nncionalizaciju U--
mjesto toga Tredjunioni,
veliki i mnli, usmjerili su
SSSR SPREMAN DA
ARAPSKIM
Moskva — Osvrdudi se na od-nos- e
izmedju Sov jctskog Saveza i
arapskih zemalja. list Izvjcstija '
piJe da je SSSR sprcman da pruii
ckonomsku pomod sum narodima
koji su se oslobodih kolonijalnog
ropstva i koji iele da osiguraju
v listitu ekonomsku neza isntwt
To se u pnom rcdu odnosi na
Egipat i drupe arapske zemlje'.
piJu Izjestija"
Karlo Habsburiki. posljednji
car l kralj Austro-U- g ske, invao
je veliku porodicu Kad je umro.
u egzilu na Madem. ostavio e
udovioi 7mm i sedmero djece Zi-t- a
je joJ iiva t ne pfesta je da fan-tanr- a
o restauracijt moaarbije,
kao i njen najstanji mi Oton
HabdurJki, danaJnji pretendent
na prtjestolje u Bedu i PeitL Kad
govori o svojim prctenziama on
ne zaboravlja ni na jednu od "ze-malja
krune s-et-og
Stjepana". te
izndito spominje i Hrratsku i
Slavoniju, a istide svoje legrtimno
pravo t na "zemlje austrijske
krune". Jto znadi na Diknaciju,
Istru. Sloveniju. Bosnu i Hercego-rm- u.
a da i ne sporran jemo Ce
Jku. MoravsVu, Galtdfe i tako
dalie
Oton Habsberslu iivt danas a
Bavarskej. u Poeckinga, kraj fin-he- na.
U Aastrifi bi rrogio samo
pod uvjetom. d se formalno od-rek- ne
svoffc aspiraafa na pre-stoli-e. ,
a to on odba.
U borbi prettT zaborara валвгј
ore dtnatttfc koriste svak рпНкм
za svoje poroJidno-pobtiitk- e na-nJestac- i'e
V tu srrbu pos!uiik
iffliei nedivno rjendanjt Otono-r-e
tr.iesetJestgoJiin.e sestre
Sariote HabburJke PoJla ie zx
se vodje Zapadne Njemadke
povracaju na put tiranije i
nasilja koje je sprovodioj
Hitler", veli se u telegramu
Dalje se kaie:
"Radni ljudi Kanade nisu
zaboravili da su komunisti
bili pre zrtve nacizma a za
njima socijalisti, tredunioni-st- i
i prvaci crkava. Kana-dja- ni takodjer nisu zabora-vili
da je 100 000 najboljih
kanadskih si not a polozilo
svoje inote u dva svjetska
rata koie Je zapodeo njema
U PRIPREMANJU RATA
njim vlastodrScima da idu
lstim putom.
"Ovo je opasan put koji
donosi te3ke posljedice, put
nasilja, terora i rata", piSe
"Pravda".
"Pravda" ka2e da odgo-vorno- st za ovo ne snosi sa-mo
Adenauerova vlada, vec
i njezini "prekooceanski
patroni" U dlanku se spomi-nj- e
kako je reakcionarnn
ameridka Stampa pozdravila
zabranu.
britanskih tredunija
ostricu napada na ekonom-sk- u
pohtiku vlade, posebno
na odraz ove poljtike na zi-vot- ne troSkoe i zaposlenost
Neki Tredjunioni traie od
vlade da poduzme mjere za
kontrolu efekta automatiza-cije- .
Mnoge rezolucije u koji-ma
se istide. da de svako po-veda- nje zivotnih troSkova
automatski izazvati zahtjc-v- e
Tredjuniona za poveda-nje- m placa, jasno govore,
da sindikati ne de podrzati
vladinu kampanju za bloki-ranj- e nadnica na sadasnjem
nivou
U rezolucijama se podvla-d- i,
da je za slabosti u nacio--
PRUzl P0M06 SVIM
ZEMUAMA
List t$ti£e da Sojctski Saez,
pruiajufi pomoi ovim zemljama,
ne posta%lja, niti (e kadi posta-Ija- ti
politilke th ckonomske uje-te- .
koji bi bill u suprotnosti si na-cionaln- im
intercsima arapskih ze-mal- ja
U flanku se. takoJjer. go
xtt o eIiko prcdnosti koju bi
arapske zemlie imale tz troinski!i
чега sa Soetskim Savezom i dru-gim
istcx'mm zemljama
Georga von Meckleoburga, koji je
po zanimanju vojvoda. mdustnji-la- c
i zemljoposjedntk, a bio je
udovac. шл troje djece i 55 go-dina
Dakako, vjendinje nije oba-vljen- o
u tilmi, u intimnom km-g- u.
jer bi e u torn studaju pro-pasti- la
jedna prdika za manife-stacij- u
habsburtkog postojana i
ambidfa.
Vjendanj 5arlote i Georga o-bavlj- eno
je u rruloj crkvi u Pec-ckmg- u.
Okupita se sva kraljcvska
i vtsoko-amtokrats- ka "krema"
Етгвре. Napravljena je i statisti-U- -
Brfe je tu 28 .prmdeva i pria-ces- a,
18 nadvojvoia i nadvvo-tkmja- ,
14 vojvoda vo)vkmfa.
14 grofsva i grefica. a banu i
sWmb maniih 'gMfercfc" bez brofa.
Bio je hi "cvtjet Getfat-alHiaaa- -J
ha": nekok"ko BerKioaca, пеко-kk- e
HehenzoHem. pa Wittefc-- !
Ktcfci. LxlenstetM i dfwgi ped-stavn- ia
propalih dmiiia Ieo
e dcK Umberto Sarojkt. po-s!?ed- n
kralj ItaLje, kojt je urrfo
dobnm odnourna s Otooom. taka
fc zapravo trcba!i blu u sporu.
O P A M A}
dki militarizam
"Glavni problem koji da-n- as stoji pred njemadkim
narodom je brzo ujedinjenje
soje zemlje cvrsto temelje-n- o
na politici mira i demo-kracij- e. Zabrana Komunisti-dk- e
partije predstavlja za-prek- u ujedmjenju. To je ta-kodjer
ром-ed- a poslijerat-ni- h
ugovora.
"Zato trazimo da va§a
vlada bezodlozno povrati
puna demokratska p r a v a
Komunistidkoj partiji"- -
"Pravda" takodjer kriti-kuj- e
zapadno-njemadk- e so-cijaldemok- rate koji ne shva-caj- u
ozbiljnost situacije i
propuStaju braniti radnidke
interese.
Demonstiacije u
Hcrlinu
Berlin. — U istodnom di-je- lu Berlina odrzan je veliki
protestni zbor protiv zabra-ne
KP Zapadne Njemacke.
nalnoj okonomiji i za infla-cio- ni
pritisak kriva politika,
koju na privrcdnom podru-dj- u
provodi vlada. To je i
dosad bio stav Tredjuniona.
Sindikat strojovodja i lo-za- da
na lokomotivama pred-loii- o je rezoluciju u kojoj
izrazava nezadovoljstvo s
p o 1 i t i k o m Laburistidke
stranke "koja nije u stanju
suprotstaviti se napadima
vlade na zivotni standard
radnika".
Neki Tredjunioni postavit
ce ponovno zahtjev da kon-gre- s Tredjuniona poboljSa
odnose sa sindikatima u So-vjetsk- om Savezu i drugim
istodnoevropskim zemljama.
BraKovi u Evropi
Cmi se, dx sj u rijeloj Esropi
nijnestabi!ni;i brakovi u Danskoj
i Austriji Tamo saki peti brak
prije ill kasnije zatrii razodom
Dalje slijede Sedska (swki festi
brak), pa Njemacka (swki osmi
brak), Sticarska ($aki dccti)
Trancuska, Finska, Island. (saki
descti), Dritanija (saki dvanaesti
brak) N'oncika (ssaki trinaestt) i
Belgija i Nizozemska (saki pctna-est- i
brak)
jer i jedan i drugi pretend tnju
na Istru, Trst, Gondku, GradiSku,
Daknaaju L'mberto se ispricao,
jer je morao na proslavu 80-godi-Jnj-ice
svoje рапке Elizabete Bel-gijsk- e
Evropska aristokracija i
"skromi porsUaci"
Okva e bila, dakle, kako ka-ie
milanski ' Gmere delta Sera",
prepuna najviJe evropske ansto-kradj- e
i skrornnih bavarskth i
austrijskih gorJtaka Ovo poto-nj- e
je i najzrudajnije:
U sele, gdje Oton ima sveju
rezidendtu — nastavlfa bst —
ttigli su mnegi Austrifana. u
svojim tipidrum rurodntrr neJ-пјат- а,
u kratktm Madama od erne
Ш sire koie, u Hrvczenim keiu-1ан- и
i dcwi biehm darapama
©J vne Д iee z Attre b4e
s n nafoJnim notefama. u pla-tiff- l,
ctveiH i ztlemm stkfa-au-,
a fcwkantm btfeiies kolulta- -
I ma. I Bavaro м btli a narodnim
noinjama. Kad e te forrmrala
STadbena povorLa, Jkolska u
dcca prav.la JpaLr a u Jpat.nx
je b-- з i narod, p--a se cuhalo pa--
Ukrafko iz jug0slavije
U Jirmenoscu, kotar Vrtac,
puSteno je u pokusnu cksploatadju
sabirahite nafte pnog naftonosnog
polju u Vojodini S osog nafto-nosnog
polja dobit e se do 50 000
tona nafte godiinje ] Na konferenaji komuntsta u
Splin ukazana je nedotoljna ras-prostranjen- ost
itampe Jedan go-sorn- ik
je kazao da u nckim selima
Dalmatinske Zagore ne dotazi ni
jedan jedim primjerak itampe
Industrijska proiz-odnj- a u
prom polugodiitu oe godine bi-l- a
je — prema podacima Saveznog
statistifkog zaoda — za pet posto
veda ncgo u istom penodu proJle
godine All nije postignut plani-f3n- i
nivo povedanja industnjike
proizsodnje, ugIanom usltjed re-mens-kih
nepogoda u prvom tro-mjcscf- ju
Podaci o radio apartima U
cijeloj zcmlji ima 592 OOO radio
pretplatnika Sto znafi da na sva-ki- h
30 stanonika dolazi po jedan
aparat ProSle godine proizedcno
je 81 000 aparata U skladiitima
ima 12 000 neprodanib aparata
"Botba" pise da su proisc skupi
Prosjcdna cijena je 30 OOO dinara
Prema inesticionom progra-m- u
rekonstrukcije pogona za pro-izsodn- ju
pcnicilina u farmaceut-sko-kemijsko- m
poduzedu "Galcni-ka- "
u Zemunu. koji je odobrcn ni
posljednjoj sjednici IzxrSnog vijeda
Srbijc. prcdvidjcno je pocdanjc
domic'e proizodnje tog antibiotika
za tri i po puta u odnosu na sida-Snj- u
proizodnju koja iznosi tisu-d- u
milijuna jedinica
U okwru proslaxc 27. jula,
Dana ustanka naroda Bosne i Her-cegovin- e,
u bistorijskom mjesru
Sutjeska, kraj Kaknja, na iciin
nadin je otoreno partizansko gro-blj-c
i otkriven spomenik palim
borcima oog kraja
Prema pisanju "Borbc1 trol-ko- i
iivota u prvom polugodiJru
o%e godine porasli su za 8 posto,
a tro?koi prchrane za 12 posto U
pismu uredniStii "Borbe" neki
jovao Dragovid piJe: "0aj dlanak
izazvao je medju mojim znancima
razlidtte komentare Mnogi mislc
da su troskosi itvota skuplji ncgo
Ito to pokazuju spomeniti podaci"
Generalna direkcija Jugosla-enski- h
icljeznica podnijela je pn-jedlo- g
modernizaajc ieljezniAog
saobradaja u pcriodu od 1957 do
1961 godine. .Nosim programom
predvidjeno je, izmedju ctalog, da
se za potrebe jugoslaenskih ie-Ijezni- ca
nabati 40 elcktridnih lo-komo-tia,
40 dizl-lokomotn- a, 50
dizl-tokomoti- va manevarski, 50
garnitura motornih lakoa nor-maln- og
kolosijcka i 10 garmtura
motornih lakova uskog kolosijcka
U Mosksi boasi grapa od 20
Jugoslav enskih pionira
Doputosala je grupa od ftK)
dehoslos ackih turista. Ovo je prva
grupa turista iz Cchoslovadke koja
poslije nckoliko godina dolazi na
Igctosanje na jugosIacnsku obalu
U kotaru Gospi. koji je me
d najsei u Hratskoj, dana
djt' j 84 zadruine orgamzawie
pirnatim zastavama u austrijskim
I bojama. Kude su bile iskidene
giriandama i austrijskim zasta-vama.
' Uzajamna odanost
j Iz Austnje je speajalno stigao
neki svedenik, koji je ©bavio
vjencanje lime je naglasena o-dan- ost
klera u Austriji Habsbur-Jko- j
ku£i, Jto je ved u tradiaji,
kao obrnuto Benediktmac nije
doJao prazmh ruku. On je donio
Sarloti zlitnu medalju "Miru-zelle- r
Taler" U Jtampi ditamo o
toj medalji ovo- -
"Tu je medatu 6л1л iskovati
vlada u Bedu preJle godine, kad
je prestak okufaa}a. Medal ju je
dosda mutlo samo Jest esoba:
mafka n4idenk-e- , to jest canca t
kraljKa Zrta. Oton HabsburJU.
mtt%fiid kaeceiar Raab. nmrntir
vafsk p&4ova Bfl. te nfeeu-dk- i
LardMuii Frtftes i CendL
Se4f medalftt je dobHa wda
SarJeta."
Doista codno ncTjerojitno
tzcleda, di bi autfnjska vlada
tskovata neku medal ju, pa da joj
prra br ga bude da e poliaca
Stanoviste Jugoslavije
po pitanju S
uslovf za jacanje veza
naroda, kaze bugarski
Beograd — Predsjedmk Repu-bli- ke
Josip Broz Tito dao je na
molbu direktora "Tanjuga" odgo-o-r
na pitanje o stavu jugoslasen-sk-e
lade u pogledu naaonaliza-cij- e
Sueske kompanije i konferen-cij- e
u Londonu.
Predsjedmk Tito je izjavio:
"Prije ssega ielio bih istadi, da
je nail zemlja legitimni pomorski
nasljednik biJe Austro-Ugarsk-e u
njezmim ргамта, koja se zasni-aj- u
na komenciji iz 1888 godi-ne
Ah i bez obzira na to Jugo-slasi- ja
je jedna od pomorskth ze-mal- ja
Sredozemlja i zbog toga je
neposredno zaintercsirana u pogle-du
plovidbe Sucskim kanalom
Nas zbog toga %rlo izncnadjuje,
da su tri sile, koje su sazale kon-ferenci- ju
u Londonu, potpuno ig-nortr- ale
interese nase zemlje u
torn pogledu i njezino praso da
sudjeluje na sakoj konferenaji,
koji bi razmatrala pitanje plosid-b- e
tim kanalom. Cmi se, da to u-ostal- om
nije skidajno, jcr na kon-ferenci- ju
nisu pozane ni druge
zemlje, koje imaju iste ill slidnc
interese, a to baca sjenu na moti-e- ,
aljcsc i uspje$nost prcdidjene
konferendje.
' Ovo jednostrano pnliicnjc
Stvoreni
balkanskih
Moskva — - "Pravda" je ooja-vi- li
dlanak predsjednika bugarske
vlade Antona Jugova u kome se
istide da je atmosfcra zategnutosti
koja je postojala na Balkanskom
Poluotoku danas u znatnoj mjen
s'manjena i da su stvoreni uslovi
koji dozvoljavaju da se, pn posto-janj- u
dobre volje i ielje svih, po-jada- ju
veze i suradnja balkanskih
naroda
"Sa dubokim zadovoljstvom i
iskrenom radoidu mi konstatujemo
Sto Scsnacst publikacija
na nascm jcziku o zivotu
i djelu Nikole Tcslc
Od 1927 do ove godine u Jugo
slaviji je izaSlo 116 raznih publi-kadj- a
o iivotu t delu jednog od
najvedih naudnika XX vijeka Ni-kole
Tcsle U ovim publikacijama
govori se o pionirskom radu Tcsle
u clektrotehnid, o njegovom poli-fazno- m
slstcmu i motoru naizmje-nidn- e
struje kao i o drugim njego-vi- m
naudnim dostignudima, a ta-kodjer
i o njegovom iivotu Ove
publikadje sadinjava vedi broj
knjiga, zatim naudnih dlanaka ob-javljen-ih
u raznim dasopisima kao
Jto su "Letopis Maticc srpske".
"SloboJna misao", "Srpski knji-iev- ni
glasnik", "Jugoslovenski ra- - '
dio dasopis" i drugi
sirile "Jsdinstvo"!
najpnje Ziti i Otonu, pa i Sar-loti,
da dvije daje njemadkim kar-dinalim- a.
a da dvije uzmu pred-sjedmk
vlade i ministar vanjskih
poslova Moida je Jtampa pogre-Jtl- a,
kad kovanje i razdiobu te
medalje pripisuje vladi' Ali i u
torn sludaju simptomatidno je. da
je onaj koji ju je skovao, ma tko
bio, dijcit na taj nadin: tri habs-burgovcim- a,
dvije prvim Ijudima
austrijske vlade Sto joj, ostrn u
me medalje, vezaje te Wnosti'
Iz Austrije je za to vjeodanje
stiglo joJ neJto Iz bivjeg carskeg
dvera Schonfcrunna u Bedu ga
je. nivodno. svadbena nwrta. ka-ko
je to tradtofi dmastije
f Kad su krstils Otonovu kder, ona
je bila poteierva na brpteu zeraJje
iz parka b Scbobnmflu, a poJi-vefi- a
vodem tz Dunava. keji je
'a AMtrije bfia donesena н be-et
.. .
Bla£oIov iz Vatikana
Л iz Rima je poslan ob.lan(
srdadan, ounskt i zaJthmdlu Na-gosi- r
svetoig oca, kikrA hah
stsan i uopde uiurbanost, koju su
saznadi konferendje pokazali, to
su lieza zaljenje. ito je istore-men- o
doilo do pnmjene odredje-ni- h
ekonomskih mjera i pnjetnje
upotrebe sile protiv Eppta. Sse se
to dogodilo u jednoj situaaji po-sebn- og
popuitanja medjunarodne
atmosfere, koja se tide ne samo
tnju zemalja saziada konferenaje,
ed i ditaiog sMjeti zamteresira-no- g
za odriavanje mira Taka po-stup-ak
nuzno znadi zadaxanje udar-c- a
Ujedmjenim narodima i sim
dosadaSnjim naponma radi popu-Stanj- a
medjunarodne zitegnutosti
i udvrSdenja svjetskoga mira
"Sto se tide naaomlizacije Su-eske
kompanije mi smo miJIjenja,
da nitko ne mole osporiti pravo
jednoj suverenoj zemlji, da na
ssojem tentonju izvrJi naaonab-zactj- u
bilo dega, ako smatra, da je
to u interesu naroda i suvereniteta
drzae U ovom sludaju to je uto-Itk- o
jasnije. Jto se ustvan radi o
jednoj egipatskoj kompaniji, koja
podleie egipatskim zakomma i
junsdikciji Mi smitramo, da je
bnga o odriasanju kanala i o nje-g- o
u normalnom funkcioniranju.
kao i upraa i obrani kanala. sa
stas-n- i dio smcrenog praa Egip- -
su
da su ved otklonjem vjestadki
stvoreni nepnjateljskt odnosi iz-medju
Jugoslavije i zemalja soaja-bsttdko- g
tabora", kafe se u dlanku
Jugova i dodaje da pnjateljstvo
izmedju Bugarske t Jugoslavije po-sta- je
sve dublje i svevisc jada
Predsjednik bugarske vlade za-ti- m
navodi da je izmedju dvije ze-mlje
potpisan niz sporazuma t kon-vendj- a,
da je trgovinska razmjena
naglo porasla i da je bugarski na-rod
radosno pnmio Jugoslav ensku
KINESKA STAMPA UJEDINJENJU VIJETNAMA
KRALJEVSKA OPERETA
Peking — Kako javlja" agencija
Nova Kina list ' 2en Mm 2л Bao"
u danafnjem uvodniku optufuje
USA da sprcdavaju ujedinjenje
Vijctnama List ptie da je vlada
Demokratske Republike Vijctnama
proJle godine vise puta poduzima-l- a
inidjitivu i od vlasti juinog Vi-jctnama
traiita da se odrie kon-zultiran- ja
o izvorima u djcloj ze-mlji
Alt su vlasti Juinog Vijctna-ma
uvijck odbijale da to udine.
Jto je, prema pisanju lista, bio re--i
zultat mijeJanja USA.
Zahtijcvajudi da se potpuno
sprovedu Ienevski sporarami o j
odriavanju izbora u djelom Vijet-niffl- u
i ukazjjudi na konstruktiv- -
nost pnjedloga predsjednika Ho 5i j
Mini o uspostavljaniu normalmh j
konrakta rzmedju dva dijda vijet- -
burJka kuda ima vex! cttavu kol!:-cij- u
Nije ni dudo Papa una в-aj-bol- ju
namjeru, da poiun proces
za beaiifikaaju Karla Habsbur-Jko- g,
koji da je bto pravi sve-tac- ",
pa je stvar ved nekoliko' go-dina
u toku i jednog de dana
Karlo (tako sjajno karakteriziran
u HaJekovom "Sveik') brti po-stavlj- en
na olur, vjerojatno u
austrijskoj general skoj umformi,
u rajthozama i koinattm gunaJ-nam- a
sa sabljom.
Л na koncu ono, za nas naj-mteresant- nije
i. tni za volf,
— nijsmqetoije Mitarnki "Cor-rier- e
dtilx Sera" piie a reportafi
iz Poeckinga:
Nakon 'vjcAdaAfa a crkvt, t
mfadeno sa se ptA", pfadeni
apiaazofn naroda. a vtfci Otewovu i
na obal jeara. Ta a bill иуо
ixm svatovs i d4eaafe aaitnf-ski- h
prevtAdfa. B4a w ргиаспа,
u narodntm noiofama i preastav-mkv- a
Maidfara, Sloraka, Srba
Bosaruca monarhista tz zemalja
bivjeg austro-ugarsko- g carstra.
Slara je Uala d-b-oko
u nod "
STRANA 3
ta Razumije se, da je pnncip slo-bod- ne
р!ол idbc — a posebno pnn-cip
slobodne p!oidbe Sueskim
karulom — bez ikakse diskrimt-nadj- e
stsar, koja interesira ditav
svijet — i sigurno je da nijedna
zemlja, prcko dijeg tentorija pro-la- zi
jedan tako znadajan medjuna-rodn- i
put, ne de uskratiti odgoa-rajud- u
medjunarodnu obezu I
egipatska %IaJa se izjasnila za po-itova- nje
jedne takve obaeze Bi-lo
bi nepravilno pnpisiati Egiptu
kao suverenoj driai, da ne de is-punja- vati take soje obseze
"Na kraju bih ielio kazati. ka-ko
mi smatramo, di nidin sazisa
nja konferenaje u Londonu i at-mosf- era.
koja je stsorcna prijet
njom upotrebe- - sile, onemoguduju
Egiptu ill drugim zainteresiranim
zemljama, da imadu posjerenje u
konferenciju Trcba istadi. da ni-как- ла
konferenaji ne moze dis
kutirati o pnsu Egipta na naaona-lizadj- u
Sueske kompanije t o ono-m- e,
Sto to praso sadrzi ukljudu-jjc- i
upravu i osigurasanjc slobodne
ploidbe kanalom Jedna medjuna-rodn- a
konferencija mole diskutirati
samo o usjetima pnmjene prin-cip- a
slobodne plovidbe, i to uz rav-noprav- no
sudjelovanje Egipta, bez
namctanja odluka Egiptu".
0
i suradnje
premijer
parlamentarnu delegidju.
U dlanku se dalje kale da su
postignuti izvjcsni uspjesi u po-boljSan-ju
odnosa izmedju Dugir-sk- e
i Grdke i da su zahvaljujudi
dobroj volji sa obje strane regub-sin- a
neka pitanja.
Jugov takoJjer kaie da Bugarska
iskreno teii i poboljtinju . svojih
odnosa sa Turskom, ali da je u
torn pravoi joJ uvijck malo postig-nut- o
nama i sazivanju konferendje o-b- je
strane — list Zen Mm Zi Bao"
pite da USA 'time Jto sprcdavaju
mirno ujedinjenje Vijctnama u-stv- an
vrie ozbiljnu provokadju
protiv svih azijskih naroda koji se
bore za mir i nezavisnost". All,
zakljuduje list snaina ielja vijet-namsk- og
naroda zx nadonalnim
ujedinjenjem jeste neuniitiva
Amcrickc investicije
u inozemstvu
Гahngton — Ameridke in-vesti- dje
u drugim zemljama do-stig- le
su sumu od 29 miltjardi do-ll
n
U proitoj god mi porasfe su za
2 milijarde 400 m-ibjun-a
Ins est to e u Kanadi i Latinskoj
Amerto iznose 19 milijardi
Iluzijc i hlefovi
Da su iz Austnje tamo dofli
gorkaci ' u koioatim hladama, to
je joJ vjerojatfto Alt ni ax rwj-bol- ja
vflju ne то2то da zamt-slim- o
kakvi sa to SrbT i "Bo-tana- ",
habsburtkj mofvarhtsti,
mogli stidt u bivarski Pocekmg
na poklomtvo prejasnoj dmastiji
Moida nije u manchenskem te-atr- u
b4o kostima, u kojima hi
neki Bavara ik Austrijinci figv-nra- b
i kao Hrvati, jer se eni t ne
spormnja Jasno je; sve je to jedna
montaia, sve je to bto Mef Zite i
Otona, koji sa u 'M na jezeru
postavtti na seen svoju imaginar-г- ш
carevimi i kraljevifw, pa je
tspala eperetna Jrmra
Vjerof-am- o je meeAii btia i
a4e, 4a bt bar ttckake papm bh- -
g&Aov zahvatfo kvo canito i
kfaterske podfadfc, jer kad en
fcrt eniveno ша c© iwflL Д1мм fta
ома pcaetn txavtcanscv-- a prvfna
tsvota. ш iBe pe praeasx bai
propast tog aepre£aJnog bede-ma-.
Dakako za атцек defmrtiv-no- ,
nepovratrvo
M