Jedinstvo, October 23, 1956

              ___ _ Jf PROMJENE U POLJSKOJ
Novo partijsko rukovotistvo na celu sa Vladislavom Gomulkom
za socijalizam, prijateljstvo sa SSSR na bazi jednakosti,
JU60SLAVENSK0-KANA0S- KI DEMOKRATSKI LIST odbija americko mijesanje, upozorava Zap. Njemacku
VOL. VIII. — NO. 83 (705)
Odgovor Jugoslavije
Eisenhoweru
Jugoslavenska agencija
Tanjug izdala je saopdenje
povodom odluke ameridkog
predsjednika Eisenhowera
da ce Sjed. Driave nastavit
ekonomsku pomoc Jugosla-vij- i;
saopdenje glasi:
"Kompetentni jugoslaven-sk- i
krugovi proudili su iz-vjeS- taj predsjednika Eisen-howera
kongresu Sjed. Dr-zav- a
o nastavljanju eko-noms- ke
pomodi Jugoslaviji,
tekst kojega je primljen ju-d- er (16. oktobra).
Na temelju prvih utisaka
povodom izjave predsjedni-ka
Eisenhowera, mi 2elimo
izjaviti slijedede:
1. Mi cijenimo nastojanja
predsjednika Eisenhowera
da nastavi pomod Jugoslaviji
kako se navodi u njego-vo- m pismu.
Medjutim, nerazumljivo
je zaSto su bile potrebne ne-k- e
formulacije, od kojih su
neke potpuno neprihvatljive.
2. Iz izjave predsjednika
Eisenhowera proizlazi, prije
svega, da je produienje dje-lomid- ne ekonomskc pomodi
ncodredjene trajnosti i mo
2e biti prekinuta u svako
doba.
Ovo stvara veliku ncsigur-no- st
poSto je uvijek mogudc,
iz jednog ili drugog razloga,
usporiti ili obustavit produ-ienje.
Duinost je svakc vlade da
svojo pudnnstvo snabdije re-dovit- im potrebStinama i ona
Sto sam vidio Jugoslaviji
V?est USA tUnova
e koji
iznio je
Наплк
West Wis. — Teinja i
ielja xx rodnom povu£e
i mene, iako vet! u godinama. da
posjetim 2cmlju mojih pradjedova
— Hrvatsku — da pojjctim Ju-poslavi- ju.
Odlu&m da sa brafom
Zajcdnifarima avionom pod j cm
za stari kraj. Naiu je u
New Yorku na aerodromu
tio i raiclio srrtan put predsjed-ni- k
Zajednice brada Mandid i
podpredsjedntk Vrancf.
Put avionom bio je upodan i
veseo. Sve je bilo bratski ratpo-loien- o,
a kako i ne. kada
jedne organiracije HBZ. Volnja
Londona trajiU je punih 16
sati. U Londonu smo odsjeli 1
dan i prrgledali pad. Karaktet
grada da je to grad koji
je svijetom i koji joi
sada drli pod STojom komandom
like dijelove kugle zemaljske.
Prolazefi ulicama Londona vtdite
palace lordora Halifax i drugih,
ogradjene ieljexnom ogf adorn. Tu
se vide slarolud i kipovi. raznih
Tojskorodja i lordora vrcmena
kada su osvajali Indiu, Afriku
i druge britanskog car--
ST4,
Ix Londona proslijedili smo
nal btjeli Dvo-moto- mi
jugosIaTeakog Aero-Transpor- ta,
spustio se na zagre
ba3com aerodrocia. Tu nas je
TORONTO, TUESDAY, OCTOBER 23, 1956
mora znati kada i na Sto mo- - i tivim u dolarima ili nekim
ie radunati da bi mogla pla-nira- ti.
To je nemogude garanti-rat- i
na nadin iznesen u iz-vjest- aju predsjednika Eisen-howera.
3. U izvjeStaju se kaic
da se pomoc daje zato da se
pomogne Jugoslaviji oduvati
svoju nezavisnost.
Mi smatramo da nezavis- -
nost Jugoslavije nlje ugro-ien- a
po Sovjetskom Savezu.
Mi se dosljedno pridria-vam- o
svoje politike suradnje
sa zemljama na bazi
jednakosti.
NaZalost, izvjeStaj sadrzi
elemente koji nisu u skladu
sa principima nezavisnosti i
jednakopravne suradnje.
1. Pomoc koju je Jugosla-via
dosad primila je od ve-lik- e koristi i mi smo za to
zahvalni
Mi smo to u neko-lik- o
navrata, naglaSujudi da
nam je pomod data bez ika- -
kvih politidkih uvjeta.
Medjutim, zbog toga Sto
je Jugoslaviji disku-siran- a
i ispitivana u amend-ko- j
i izvjesnim ame-ridki- m krugovima na takav
nadin da se dojmilo naSeg
naroda, jugoslavenska vlada
je predloiila ameridkoj vla-d- i
novi nadin ckonomske su-radnje
koji bi Jugoslaviji
omogudio da kupuje amerid-k- e
poljoprivredne viSkove
dugorodnim kreditima ispla--
u
Pise: F. PETRAK
F. Peirak iz Allit, Wisconsin, je jeJan od
Hrtatske Bratsk Zajedniee su auguslu i septtmbru ote go-di- ne
posjttili ugoslaxiju. Svoje dojmove u "Sarodnom
GlASnikun iz Cbicaga. XZjtgov prenosimo u cijelosti. —-
A!li$,
grudom
grupu
ispra
smo
do
pokazuje
dominiiao
iz
kolomje
za
Zagreb.
lrion,
svim
rekli
pomod
Stamp!
dofrkao odbor Hn-atsk- e Mattce:
Dr. Zlatan Sremcc, Stjepan Lojen,
Prpid, Nikiii, Bilen i neke odgo--orn- e
IiVnosti Republike Hrvat-ske- .
Mnoitvo naroda doJlo jc da
vidi svoje mile i drage goste. Dok-to- r
Sremec je odriao govor —
pozdravio nas posjetioce i zahva-li- o
se Hrvatskoj Dratsko; Zajed
nici za njenu ponxxf koju je pru-iil- a
jugoslavenskom narodu u
najteiim aso%-im- a njego%-- a iivota.
Ta pomod nikada neife biti zabo-ratlje- na
od jugoilavenskog naro-d-a.
Mi vas rado doJckujemo,
bciio i sestre, i ielimo da se do-br-o
sprovedete ргол-eselit-e
i da se
zdrart povratite u %o)i novu do-mori-nu
Ameriku.
Sa aerodroma. koji je udaljen
oko 10 km od Zigrcba. preezli
su nas u grad Zagreb. Na Zri-njerc- u
je bila masa naroda da
nas d!eka, medju njima starih
Amerikanaca, koji su sroje naj-bol- je
dane iivota proveli u Ame-nd,
a sada sa penzijom koju do-btra- ju
(Social Security) dobro
five u domovini. Mnogo je oko
suzu pustik) kada se braca i ses-tre
sastadoSe nakoa 40 i ?0 go-di- na
odsutnosti u dalekom svijetu.
Predaleko bi me odvelo da
opisujem nalu tumeju u drtilje.
koja se je odrtjala pod rodstrom
ttIo oftrroga i od grupe poltJ-rano- ga brata Graie. Ja cu se o--
drugim novdanicama.
Po miSljenju jugoslaven-sk- e
vlade to bi odgovaralo
interesima Jugoslavije i Sje-Jinjen- ih Dr2ava i omogudilo
bi povedanje suradnje i ra-zumijev- anja izmedju dviju
zemalja.
Tako bi bile izbjegnute
izvjesne izjave koje no do-prin- ose uzajamnom povje-renj- u
i prijateljstvu.
Sto se tide vojnidke po
modi, ona je u ovoj godini
gotovo prestala osim Isporu-k-e nekih dijelova za popra-va- k.
Mi smo bili mnogo zain-teresira- ni za ranije ugovo-ren- e
isporuke, osobito mo-tor- e
na mlazni pogon u dru-g- o
tesko oruije.
Obzirom da smo opazili
da ameridka vlada ima po-teSko- da
upravo u pitanju
vojne pomodi, mi smo ju o-bavij- estili da nc i e 1 i m o
da joj stvaramo poteSkode u
torn pogledu ako ona nailazi
u poteSkode u davanju takve
pomodi, i dali smo Ssnati da
obustavljanje vojne pomodi
ne de naruSit naSih dobrih
odnosa u bududnosti".
(Gornja izjava objavljena
je u "New York Times" 17.
oktobra. Mi smo ju preveli
kako smo najboljo mogli.
Ujedno napominjemo da
stav jugoslavenske vlade za- -
sluiuje podrSku sviju pro-grcsivn- ih ljudi. — UredniS-tv-o "Jedinstva").
grantiti na nekoje vaine stvari i
dati moje utiske o radu i iivotu
naroda Jugoslavije.
Jugoslavia je mnogo stradala
od okupatora. JoS i sada vide se
pokraj ieljezniclcih pruga bunkeri,
(male utrde od konkreta i uri-dine
cigle), gdje je vojska Pa-veli- ca
stralarila prugu. Na svakih
par kilometara po jedan bunker.
Tu se vide po selima razorene
pra%-oslax-n-e
crkve, zidovi strie u
zrak bez krova. Vide se spomen
ploce urezane ziatnim slovima
imena poginulih boraca protir
okupatora. U selu Vbcarica. kotar
Novska, koje broji 50 kuia, po-gtnu- lo
je ito u selu {to u Jase-novc- u
71 osoba, a sve kucfe i staje
popaljene od okupatora pod op-tuibo- m
da je selo saradjivalo sa
partizanima koji su bai pred se-lo- m
minirali vlak koji je vorio
Hitlerovu vojiku. Selo je bilo
pretvoreno u zgariJte i godinu
dana ni live duSe nije bilo u selu.
Selo Paklenica je isto tako spa-Ijen- o
i 240 osoba potue'eno od
kojih 170 u Jasenovoi a ostalo
u selu. Ovo sam trk napomenuo
od toga veltkoga zla {to ga je
Ante Pavelid pod komandom
Hitlera izvadjao nad hrvatskim
i srpskim narodom u Hrvatskoj.
Mnogo je nevinoga naroda na-trada- lo
odmah nakon STrtetka
rata. Osreta je uzela maha, jer
vLast nije mogla odmah biti uspo-stiTljen- a.
Oanas se Jugoslartja obcaTlja
i sigomim korakom ide naprijed.
Sve najgore a prebrodjena Na
(NasUvak na stz. 2)
PRICE 5t PER COPY
i UKRATKO IZ SVIJETA
Izborna kampanja u
USA. — Borba po Steven-sonov- u prijedloguza zabra-n- u
hidrogenskih 'pokusa se
nastavlja. Stevensonov stav
da pokusi predstavljaju o-pas- nost poduprla je јоб jed-n- a
od 73 naudenjaka, dok su
dvanaestorica drugih podu-pr- li
stav Eisenhowerove vla-de
da nema opasnosti.
Bulganjinovo pismo. —
Sovjetski premijer Bulganjin
je uputio јоб jedno pismo
predsjedniku Eisenhoweru
povodom razoruzanja i za-bra- ne atomskog i nuklear-no- g
oruzja. U pismu se po- -
bijaju neke Dullesove izjave
povodom sovjetskog stava.
Ka2e se da je pismo jako
uznemirilo Eisenhowera.
Nova ksplozija. — Ve-li- ka Britanija je eksplodirala
jo§ jednu (dctvrtu --po redu)
hidrogensku bombu u Aus
tral iji. Eksplozija je vidjena
u daljini od COO milja.
SSSR a Japan. U Mo--
skvi je potpisana sovjetsko-japansk- a
deklaracija o likvi--
daciji ratnog stanja i obnovi
narmalnih odnosa. SSSR ce
poduprijeti prijem Japana u
UN. Posebni ugovor pred-vidj- a
povedanje trgovine.
Suetki problem. — Ge-neral- ni sekretar UN Ham-marskjo- ld
nastoji da obnovi
britansko - francuske - egi-pats- ke
pregovore o Suezu.
(Posljednje vijesti iz Kaira
ka2u da ce pregovori podeti
29. oktobra u. ienevi.)
Podrika Jordanu. —
Na zasjedanju Vijeda sigur-nos- ti
Sovjetski Savez, Velika
Britanija i Iran su podrzali
jordanski apcl da se osude
izraelski napadaji na Jor-dan.
Izbori u Jordanu. —
Prvi rezultati parlamentar-ni- h
izbora pokazuju porast
nacionalistidkih i ljevidar-ski- h
elemenata. Izabran jc
prvi komunistidki poslanik.
Prevrat u Honduras. —
U ovoj latinsko-ameridko- j driavi vlast je preuzela voj-n- a
junta.
Kupovanje na kredit. —
Ottawa saopdava porast ku-pova- nja
na kredit. Na koncu
juna Kanadjant su za ku- -
pljenu robu dugovali 2 mi--
lijardc 302 milijuna dolara
ili 120 milijuna vise nego
prije Scst mjeseci i 369 m-ilijuna
vise nego koncem ju-na
1955.
SPORT
Kczultati osmoff kola
I. Savcznc nogomctnc
Uge
Onmo kolo IVve Savrznc no-zomrt- ne lire odirrano Je u u-b- otu
в. i a nedjlja 7. oktobra.
Itetaltati sn bill:
U IVrocradat Radnikl— Par-tira- n
3:1 1 n Subotkit IISK—
Spartak 2:1; a Zazr-b- a: Л"ој-Yodina- — Zarrvb 3:2; a Sraj-rn- :
Dinamo— Sarajevo 2:1; n Sko-plje:
Vardar— nuaWnot 1:1; u
Deorrada (6. oktobra): Crrrna
rrrtda— Hajdok ЗЛ; Zagreb:
Lokomotira— Velei SJ.
T a b e I a: Crvena iTezda 14.
Hajdnk 12. Vojvodina 12, Dina-m- o
11. Vlfl, Vardar 8, Spar-ta- k
T, Zarreb 7, BedtMnt C,
Lokomotiva 6. Radnki &. Гаг-tiaa- n
5, BSK 5, Sarajero .
Medjunarodni susreti
Pari. — Madjarka —Frau-dio
k a 2:1. Varaa. — Poljka— Franc-tk- a
1:1.
Моокта, — Моакта—Berlia
CO.
Sofija Dinaaio I Tbiliala
(SS5R— Oiaaaio Ix Sofije 3-- Л.
Vodstvo poljske Radnidke
partije je preSlo u ruke gru-pe
koju predvodi Vladislav
Gomulka, raniji generalni
sekretar, koji je bio zatvoren
zbog sagla&avanja sa politi-ko- m jugoslavenskih komu-nist- a
na delu sa Titom. Go-mulka
je izabran za prvog
sekretara partije. Novi po-litbi- ro sastoji se od njegovih
istomiSljenika, a protivnici
su odstranjeni. Medju po-sljednji- ma nalazi se i marSal
Rokosovski, ministar narod-n- e
obrane, koji se proslavio
u borbi za oslobodjenje
Poljske od fa§istidkih osva-jad- a.
Gomulkina grupa izjav-ljuj- e
odanost socijalizmu,
ali da izgradnja socijalizma
mora bin u skladu sa polj- -
skim prilikama.
Ta grupa tnkodjer kaie
da je za prijateljstvo sa So- -
vjetskim Savezom ali na ba
zi jednakosti.
U isto vrijeme ustala je
protiv ameridkih pozdrava
i ponuda pomodi, dime je
kazala da je odludna osigu-ra- ti nezavisnost Poljske od
imperijalizma.
Porukom zapadno-njema-dki- m reakcionerima koji
pozivaju na restauraciju
predratnih njemadkih teri-torij- a kazala je da je spre- -
PUTA
Scstorica Slanova Radnid-ke
progresivne partije u pro-vinci- ji Quebec na delu sa
liderom Gui
Caron podnijcli su ostavku.
Ostavku je saopdio Nacio-nal- ni izvrSni komitet partije,
koji je izrazio nadu da de
Caron i ostali izmijeniti svo-je
poglede povuci ostavku.
U da
je ostavku prouzrodilo
u
ali se nc navodi u demu
se dotidna Scstorica ne slazu
sa nacionalnim vodstvom
partije.
Medjutim, ima znakova
da radi o takozvanom
"iidovskom pitanju" u So-vjetskom
Savezu.
Poznato je da je o
vodjena visednevna disku-sij- a
na proSIom zasjedanju
Nacionalnog komiteta par
tije. To je takodjer bio je-dan
od razloga za Siljanjc
partijske delegacije u Sov-jetski
Savez.
Kao Sto je poznato u po- -
slijeratnim godinama u So-vjetskom
Savezu su bili u-hap- Seni zidovi i optu-2e- ni
za antidriavnu djelat-no- st
Zidovski kulturni ko
mitet je bio raspuSten; po-seb- na iidovska kulturna dje-latno- st postojala je samo u
podrudju iidovske oblasti
Birobidjan. Bilo je i drugih
nezdravih stvari.
Poslije Staljinove smrti
sovjetska vlada je pristupila
ispravljanju udinjenih po-greJa- ka
i prema Zidovima i
svima drugima. zidovska
kulturna i drustvena aktiv--
nost je obnovljena po cije-lo- m Sovjetskom Savezu gdje
ima Zidova.
Neki dlanovi Radnidke
progresivne partije iidov--
skog porijekla su ipak
i napadaju ne sa-mo
Staljina ved i sadalnje
sovjetsko rukovodstvo. Oni
propagiraju potrebu dava-nj- a
vedih prava sovjetskim
Zidovima, Xto ne traie ni
sami sovjetski Zidovi
mna braniti poljske granice
od vanjskih neprijatelja.
Takvu politiku podupirc
vedina poljskog naroda.
U koliko do novo poljsko
rukovodstvo da spro-vo- di novu politiku zavisi od
mnogih faktora. Nema sum
nje da su kao rezultat ovih
promjena ojadali reakcio-nar- ni
i kapitalistidki de-menti
u Poljskoj, I ako novo
rukovodstvo ne bude mogu-c- e da ih obuzda poljski so-cijalizam
moze da dodje u
opasnost.
Toga se, izgleda, boje i u
Sovjetskom Savezu. "Prav-da- " je o§tro napala neke
poljske listove koji zagova- -
raju odbacivanje pnncipa
izrazcnih
u lozinkom "iroleteri svih
zemalja, ujedinite se!", kao
i socijalistidki ekonomski si-ste-m.
Centralni organ poljske
partije "Tribuna ludu" je
ustala u obranu poljske I
Stampe, jer da se radi o is-pravlja- nju pogreSaka u
odnosima.
"Tribuna ludu" pi3e da
prijatelj-stvo
ostaje temelj" poljske
politike.
U toku zasjedanja
komiteta poljske
partije u Varsavu je izne- -
u
NEKI
ka2e
tome
neki
modi
Ovaj stav nekih (ne svih)
dlanova partije zidovskog
porijekla je i
ako nastave mogu da na--
dju u blatu na- -
Nacionalni komitet Rad-nidke
partije je
u nckoliko navrata osudio
ranije postupkc i
prema Zidovima i drugim
ali
odbija da Save-zu
postavlja
zahtjevc, kao 5to ne bi doz-voli- o
da sovjetski komu-nist- i
mijeSaju u kanadsku
politiku.
U Savezu je
boravila partijska delega
cija sastojedi se od Tim
Bucka, Leslie Morrisa, Wil
liam Kardasha i J. B.
je
sa
ukljudiv samog
HruSdova. Pretresana su
mnoga vaina pitanja, a naj- -
vi5e je govoreno o takozva
nom zidovskom pitanju. Po
povratku iz Sa- -
veza je
izvjeStaj. O tome je krajem
proslog tjedna izdano poseb-n- o za koje su
glasali svi dlanovi Nacional
nog izvrsnog komiteta, samo
je J. B. Salsberg udinio iz
vjesne
U se medju os-talim
kaie:
"UtjeSno je znati da je
sovjetska vlada poduzela
korake da
svoju upravnu vlast i dade
veda prava
koje
Sovjetski Savez, poveda broj
njihovih I od- - jeljenja, i
Povratak ovih pra-va
i vlasti
je od
vainosti za puni razvoj
nacionalne i na-cional- nih
prava u vile
driavi kao Sto je So-vjetski
Savez".
Zatim se "is-prav- ak nepravdi i zlodina
koji sa prema ii--
nada
sovjetske par- tije, koju
HruSdov, Molotov,
i Mikojan. Prema nekim
vijestima sovjetski rukovo- -
dioci su htjeli da sprijede
izbor Gomulke za sekretara
partije i da u politbirou os-ta- ne mar§al Rokosovski.
Govori se i o izvjesnom kre-tan- ju
poljskih i
trupa. Ovo se prikazuje kao
mijeSanje u stva-ri
Poljske.
To je dudnovato k a d
se zna da su ba£ sovjetski
svojim odluka-m- a
na Dvadesetom kongre-s- u
KPSS potakli proces
pokreta u drugim zemljama
i istakli tezu o razliditim pu-tevi- ma
u
reakcija
likuje. Ameridki driavni se- kretar Dulles je poiurio da
pozdravi promjene u Polj-skoj
i ponudi joj ekonomsku
pomod. U ta-kod- jer
istidu veliku ulogu
Tita u u Polj-skoj
i ostalim Isto-dn- e
Evrope. Ali samo neko-lik- o dana ranije Tito se
ogradio od uvjeta ameridke
pomodi (vidi ju-goslavc- nsku izjavu na dru-go- m mjestu).
Razmimoilazenja redovima
kanadske radnicke partije
U PRETRESANJU KANADSKOG U SOCIJALIZAM ISPOLJAVAJU
NACIONALISTICKE TENDENCIJE
provincijalnim
snopdenju se
"raz-mimoilaic- nje
miiljenji-ma"- ,
se
neza-dovolj- ni
internacionalizma,
polj-sko-sovjetsk- im
"sovjetsko-poljsk- o
Cen-tralno- g
nerazumljiv
se
burioaskog
cionalizma.
progresivne
nepravilne
sovjetskim gradjanima,
Sovjetskom
neopravdane
se
Sovjetskom
Sals-berg-a. Delegacija razgo-varal- a
sovjetskim ruko-vodiocim- a,
Sovjetskog
delegacija podnljela
saopdenje,
rezervacije.
saopdenju
decentralizira
nacionalnim re-publika- ma, sadinjavaju
ministarstava
ukljudujudi pra-vosud- je.
nacionalnim re-publik- ama
fundamen-taln- e
jednakosti
nacio-naln- oj
pozdravlja
podinjeni
doputovala delegacija
komunistidke
su sadinjavali
Kagano-vi- d
sovjetskih
unutrasnje
rukovodioci
sa-mostaln- osti komunistidkih
socijalizam.
Kapitalistidka
Washingtonu
promjenama
zemljama
Jugoslaviji
dovskom narodu u posljcd-nji- m godinama Staljinova
rukovodstva" : oslobodjenje
i rehabilitacija ncvino uhap-Seni- h,
omogudavanje 2idov- -
skim kulturnim radnicima i
profesionalcima da nastave
rad, izdavanje knjiga na
zidovskom jeziku, izdavanje
dasopisa, obnova zidovskog
pozoriSta itd.
Medjutim, Nacionalni ko-mitet
sve to smatra "samo
kao podetak" i istide potrebu
da se Zidovima omoguci da
razviju vedu djelatnost.
Na kraju se kaie da jc
Radnidka progresivna par-tij-a
odludna da sama razradi
svoj program za izgradnju
socijalizma u Kanadi. U to-me
de se koristit marksistid-ko-lenjinistidko- m naukom i
uzcti u obzir iskustvo radnl-dki- h
pokreta u raznim zem-ljama.
U isto vrijeme ona do
pratiti tcoretske postavke i
rad markista drugih zema-lja,
ukljudfv SSSU i Kinu I zadriava pravo da kritikuje
sve Sto nadje za nepravilno.
"Na taj nadin mi demo
pridonijeti razvitku svjctske
socijalistidke misli i pomodi
da se postigne miroljubivi
s1jet i stvori nezavisna i
socijalistidka Kanada", za-Tsa- va saopdenje.
(Puni tekst saopcenja ob-javlj- en je u listu "Canadian
Tribune").
Treba napomenuti da se u
redovima RPP u posljednje
Tijeme iivo pretresaju sva
pitanja partijske politike i
I rad a. Ta diskusiia se Drovo- -
di u okviru pri prema za na-cional- nu partijsku konven-ciju- .
JugAsIavcnska parlamcn- - tarna delegacija
u Poljskoj
tVoirrad. — Desetog oktobra
otpotoTala Je m Го!Јкш delera-dj- a
Narodn akvpStin, koja
predrodj Prtar 5tanbli prrd-}da- ik Narodn kapltln NR.
SrWJ. Dtradja t rratitl poajet
Slmu NR roljtkc