Jedinstvo, February 17, 1956

              ___
wmnmpv fpll, Vmm 8J5 ччиииитвжрри1 f!g"H№i!!"W. wwppp
ihhv i г PRIGODOM BORAVKA "TANECA"-- U TORONTU
Neuspeli pokusaj makedonske reakcije
da organizuje antikomunisticku
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST demonstraciju protiv Jugoslavije
VOL. III. No. 14 (63G)
MIRNA KOEGZISTENCIJA ILI UNIsTAVAJUcI
RAT, DRUGOG PUTA NEMA, KAzE HRUscOV
MOSKVA. — U svom izvjeStaju na
kongresu Komunistidke partije Sovjetskog Saveza, koji je otvoren 14. februara, Nikita Hru§dov se opSirno osvr-nu- o na razvitak medjunarodne situacije i naglasio va-zno- st mirne koegzistencije.
"Princip mirne koegzi-stenci- je dobiva sve vedu po-drS- ku
u svijetu", rekao je
HruSdov. "To je logidno, po- -
Sto drugog izlaza iz sadaS-nj- c
situncije nema. Dapade,
postoje samo dva puta: ili
mirna koegzistencije Hi naj-strahovi- tiji rat u historiji.
Trede alternative nema."
On je ovako formulisao
principe sovjetske vanjske
politike:
Mirna koegzistencija ;
Pojadanje odnosa sa ze-mlja- ma narodne demokra-cij- e
;
Pojadanje prijateljskih od-nosa
sa Indijom, Hurmom,
Afganistnnom i drugim ze-mljama
koje ne pripadaju
magar;esivnim blokovi- - .. Лја¥. „
Rad za bolje odnose sa
USA, Britanijom i Francu-sko- m
na svim poljima, oso-bit- o
na ekonomskom, tehni-dko- m
i kulturnom;
Budnost prcma silama ko-je
ugrozavaju mirnu koeg—
zistenciju i podriavanje ob-ramben-og-
potencijala SSSR.
"Mi zelimo biti u dobrim
odnosima sa USA", rekao je
HruSdov. "Zato smo predlo- -
zili ugovor, ali ne znadi
da smo mi slabi. Mi smo po-stoj- ali
i prijc nego smo imali
diplomatske odnose sa Sjed.
Driavama. Mi predlazemo
ugovor koji moze biti kori-ta- n
objema zemljama."
HruSdov je ukazao na brzi
razvitak i jadanje Sovjet-skog
Saveza i svih drugih
zemalja socijalistidkog dije-l- a
svijeta, a na drugoj stra- -
ni raspadanje imperijaliz-m- a.
Obzirom na to viJe ne
vaif teza o neizbjezivosti
konadnog oruzanog obra-dun- a.
HruSdov predvidja preo-brai- aj
druStvenog pored ka
u svim zemljama, dotidno
pobjcdu socijalizma odno- -
sno komunizma, ali to ne
mora biti rezultat nasilnih
revolucija i gradjanskih ra-tov- a.
StaviSe, naglasio je
HruSdov, 'proletarijat je u
mnogim zemljama ved sada
dovoljno jak da prctvori tra- -
dicionalne parlamente u or-ga-ne istinske demokracije.
Osvrcudi se na razvitak
zemalja narodne demokra-cije
HruSdov je kazao, da
one yiJe ne moraju prven-stven- o razvijati tesku indu- -
striju. To je morao
u
matra da su itrajkujuci au-tomobi- lski radnici izvojevali
veliku pobjedu nad General
Motors. Glavno ito su dobili
je generalno povecanje
nadnica u iznosu od 6
centi tri puta u period u od
30 (dije godine i
pol).Osim toga viSe od 8.000
radnika dobili su po&ebnu
poviiicu (slabije placenl i
visoko kvalificirani). Dobi-ve- n je posebni dodatak na
uodni rad, te --duplata plata
!!
TORONTO. FRIDAY, FEBRUARY 17,
dvadesetom
"Neodrzivi su izgovori
okupaciju Formoze"
Hong Kong. — Kako javlja
Nova Kina, pekinSki list "2en Min
2л Dao" objavio je komentar po-odo- m
emisije americ'ke radiosta
nice "GIa$ Amerike", u kojoj $c
kineska Iada opturuj'. da onemo-gucav- a
postizanjc sporazuma iz
medju dviju zemalja.
List istice, da Je kineska
u Kini pottupila u skladu sa spo-razumo- m
o repatrijaciji civilnog
osohlja (postignatim u Zencvi).
Laic list, americ'ka Ia-d- a
nije tako postupila prcma kinc--
tl'im nniftinimi tt ITCA m~ Im vojnim Јд ,$tu
to
mjeseci
da repatrira one koji su bili na
slobodi. List takodjer piJe da USA,
a ne Kinu, trcba osuditi Sto nije
postignut sporazum o odricanju od
upotrebe site i da su USA bile pro
tiv odtiavanja konferencije mini- -
stara vanjsKin posiova dviu ze-malja.
Iznoiedi dalje miJljenje da USA
tznalaze izgovore za odrfavanje
okupacije Tajvana, list kaie da to
predstavlja tipican primjer suprot
staljanja pravu naroda da sam
izabere svoju upravu. "Glas .Ame
rike" pokulava da zastrali kineski
narod, kaie list i da se
kineski narod ne mole zastratiti i
da se ne (c tolerirati nikakvo krie
nje kineskog surereniteta.
Savez dok je bio sam.
Svaka od tih zemalja, uk-Ijud- iv
i Juogslaviju, razvija
se u skladu sa dalim histo-rijski-m
uslovima. Nitko ne
treba pokusavati unaprijed
odrediti oblike socijalisti2-ko- g
razvitka u raznim ze-mljama.
On je jzjavio da je Sovjet-s- ki
Savez spreman obusta- -
vit pokitso nuklearnog oru-zj- a, smanjiti vojnc izdatke i
zabraniti atomsko oruije na
teritoriji NjemaCke.
Hru§2ov je rekao da anti-komuniz- am dalje sluzi za
maskiranje namjera ameri-2ki- h
kapitalista da gospo-dar- e
kapitalisti6kim svije--
tom.
1956
za
vlada
HruSCov je izjavio da on
nije zabrinut za bududnost
obzirom da vec" postoji "zo-na
m i r a" obuhvacajuci
1,500.000.000 ljudi komuni-stiCki- h
i nckomunisti2kih
Sovjetski zemalja.
Mcdjutim,
zaklju&jje
POBJEDA STRAJKUJUCIH AUTOMOBILSKIH
RADNIKA
Toronto. — Opcenito se za rad subotu, nedjelju i
blagdane.
Osim toga dobit ce jol
dva placena blagdana godi-Sn- je
(svega 8), povecanje
pezija, zdravstvenog osigu-ranj- a,
placenog godilnjeg
odmora.
Dobivena je i jedne vrst?
garantirana godiSnja zara- -
da, naime radnicima koji
budu otpu£teni sa posla
kompanija e'e nadopladivati
jednu sumu povrh one koju
dobivsju od nezaposlenid-ko-g
osiguranja.
PRICE 5e PER COPY
OpMasnairtisnaavjeIttailiPiiau[
(Uvodnik)
Paul Martin, federalni ministar zdravlja i javne
skrbi govorio je ovih dana na banketu jednog talijan-sko- g potpornog druStva u Torontu. Kako pise dnevna
Stampa, Martin je dao neke preporuke novodoseljenim
Talijanima, ukljudiv to da svoju djecu ибе talijanski
jezik.
Martin se dotakao i nekih medjunarodnih pitanja
i u vezi toga kazao vrlo nezgodne stvari, koje Kanadi
nifiega dobroga ne e'e donijeti, a mogu imati IoSih po-sljedi- ca.
Martin je iskoristio ovu priliku da ka2e nekoliko
laskavih stvari o Italiji. Na tome mu se ne moze prigo-vorit- i, makar je sraiunato na dobivanje glasova talijan-ski- h doseljenika za. liberalnu partiju. Ali je nerazu-mljiv- o
zafito je to laskanje Italiji i Talijanima trebalo
biti popraceno napadajima na istofcne susjede Italije.
To zvu6i kao neko ћибкапје Italije protiv njezinih su-sjed- a. ZaSto Martin je u6inio? Sta je htjeo?
Kako saopcava list "Globe and Mail", Martin je
rekao da nedavni prijem Italije u UN (za koji se on za-uzim- ao kao vodja kanadske delegacije) ce joj omo-guci- ti da se suprotstavi "komunistidkoj ekspanziji" i da "pomogne oslobodit svoje susjede" koji se nalaze
pod vlaScu komunista.
Ovo je po na§em shvadanju podrSka opasne Dul-leso- ve politike "oslobodjenja" i pozivanje Italije na je-dan
vrlo opasan put u odnosima sa njczinim istoCnim
susjedima, sto ce se naroCito teSko dojmiti naroda Ju-goslavije,
Albanije i drugih zemalja koje bi takova
politika najviSe ugrozila. Mozda je gosp. Martin zabo-ravi- o
da je Italija jedamput vec" pokusala "oslobodila-Ck- u misiju" u JuiroLsto£noi Evronf — iiriT-n- v
takvu — ali ju nisu zaboravili narodi tih zemalja, nece
zaboraviti nikada, i nece dozvoliti da se ona ponovi.
Tko god ncsto takova zagovara izazvati 6c protiv sebe
mrinju tih naroda, kao i osudu od strane svih mirolju-bivi- h ljudi svijeta.
"Oslobodilacku misiju" Italije u IstoCnoj i Jugo-istoCn- oj
ЕлторЈ platio je skupo i sam talijanski narod
i mi sumnjamo da e'e i on ikada viSe dozvoliti da ga na
to navedu.
Treba naglasiti da je ovaj istup Martina suprotan
i sluzbenoj politic! kanadske yl-id- e, jer ona nikad nije
javno poduprla Dullesovu politiku "oslobodjenja" i mi
vjerujemo da to nede uCiniti.
Stavise, zagovarajuci politiku "oslobodjenja", Sto
znadi pritisak I eventualno ratni pohod na Istodnu Ev-rop- u,
on je ozbiljno potkopao vladine t-rdn- je, da SSSR
i zemlje narodne demokracije imaju namjeru napasti
zapadne driave i da je stoga opravdano daljno udescc
u trci u naoruzanju.
Tko je tu u pravu : Vlada kad tvrdi da se radi o
"obrani" ili Martin kad kaze da je cilj "oslobodjenje"?
Dosad se na Martina gledalo kao na dovjeka umje-reni- h
pogleda u vanjskoj politici, koji vile nego ijedan
drugi dlan St. Laurentove vlade ieli smirivanje medju-narodne
situacije u interesu oduvanja mira. Ovaj govor
ga prikazuje u drukdijem svijetlu.
Mnogi Jugoslaveni-Kanadja- ni su u Martinu gledali
nekog prijatelja naroda Jugoslavije. Sigurno je da ce
ovo Martinovo pozivanje Italije na "oslobodiladku mi- siju" u Istodnoj Eropi poUknuti mnoge od njih da
razmisle o torn nieirovom "nrJlnteHtvi, Гвг™ i„~~- - slavenskog patriote koji to ne de osuditi.
Mi smatramo da kanadska vlada treba da se ogradi
od Martinovljeve izjave i time podvude svoju spremnost,
da podrfava dobre odnose sa svim driavama bez obzira
na drustveno i politidko uredjenja, sto je u skladu sa
ieljama i nacionalnim interesima kanadskog naroda.
Ministar imigracijc
izgiihio bitku
Ottawa. — Vrhorm sad Kaaa- -
dc je ponikio deportaneni rulop
ministra imigtidje PkkersriHa
protir neke Ma Brent. Sod je iz
javio da se nikopa ne mole de-- J
Delcpacija kanadskih
sveccnika odlazi
u Madjarsku
Toronto. — Kanadsko i--
jede crkava je zakljudilo da
poSalje delegaciju od tri dla- -
rortirati bez da n se taonS ra-l- na u Madjarsku na nriia- -
log eljski posjet
i
Pise: Bogoljub Slevanov
Makedonski reakcioneri u Torontu, 61anovi Make-donske
politidke organizacije bili su skovali plan da is-kori- ste dolazak makedonskog ansambla narodnih pe-sa- ma i igara "Tanec" za jednu politicku, antikomunisti-cku
demonstraciju i razbijanje samog ansambla i one-mogudava- nje njegove daljne turneje. Plan im je sramno
propao i oni ostali "razo6arani."
Vodje Makedonske poli-- i —————~
Hike organizacije su znali
da ne de niSta postici ako
pokuSaju otvorenim ispadi- -
ma ili bojkotom, jer je u na-rod- u,
bez obzira na politic-ku
opredelenost, zavladao
veliki interes za "Tanec",
osobito medju Makedonci- -
ma, Sto je i razumljivo kad
se ima u vidu da je ovo prvi
sluCaj da jedan kulturni
ansambl dolazi iz Jugosla-vije,
a osim toga iz Makedo-nij- e, koja je ranije bila naj-zapostavljc- niji deo Jugosla-vije.
Zato su makedonski
"politi£ari" primenili takti- -
ku "prijateljstva". na su ne
samo doSli na koncert, vec
su Clanovima ansambla po-s- le koncerta priredili veCeru
i do6ek u jednoj od crkava
pod njihovom kontrolom.
Prijem je priredjen u no-vo-m domu crkve Sv. Cirila i je drugo, da torn pri- -
viSe zeljomljemu na- -
da se bolje upoznaju s dla
novima ansambla, rukuju se
s njima i progovore nekoliko
bratskih i prijateljskih redi.
Narod je bio yeseo i pono-sa- n
ovom uspeSnom kultur-nom
priredbom, jedom
VELIKI USPJEH ROBESONOVOG KONCERTA
Toronto, — Ameridki pje-va- 6
Paul Bobcson bio je o-duSev- ljcno pozdravijen pri-liko- m
svog prvog inostranog
(izvan USA) koncerta u 5
godina. Hala je bila dupkom
puna.
Robeson je otpjcvao I pje- -
smu "what is America to
јоб
rijedi
"mjesto mogu slobodno
svoje misli", dvora-no- m
se buran apla-u- z.
Robeson je izjavio, da o-v- aj koncert za njega mno-go
znadi { zahvalio prisutni- -
ma posjetu. Posebno
U proJlom tjednu dobi-ven- o je 7 novih pretplata,
13 obnove i 88 dolara
.
Toronto —
Windsor
Hamilton
UVHand
Sjdburr _~.
..
Kirkland Lake
Port —
Thorold ,.,
Port Colborne
Quebec
Ontario ...
Alberta
Columbia
U.S A.
U k a p n o:
TAB
TAXECOV" KONCERT L TORONTU IZVANREDNO
USPIO. .MLADI UMJETNICI
IH1LI ODUAEVUENO
ZDRAVLJENI 3.000 OSO-H- A. REAKCIO.VAKNI ELE-MEN- TI I4)RAzBNI ZA-KULISA-MM
rOLI TIcKIM POTHVAT1MA.
prvih takvih prircdaba u is-tor- iji na§eg iseljent§tva
Kanadi.
Medjutim rukovodioci Ma-kedonske
politiike organi
zacije imali su druge piano-v- e. Prikriveni plaStom ver-sion
ustanova iseljenih Ma-kedona- ca, oni nisu imali iste
poglede i osedaje, ved sasma
drugi cilj i plan. Oni su pri-prem- ali prijem iz disto svo- -
jih politidkih motiva i cilje-v- a.
Oni su na taj korak poSli
iz dva razloga: prvo, da ne
dozvole da taj prijem orga-nizu- ju progresivne make-donske
i jugoslavcnske or-ganizacije
i sa time povuku
mase naroda s njima na pri- -
Metodija, na koji doSlo i. jem; i na
od 600 dusa sa uSine pokuSaj da
od
gdje
na
Arthur
govore neke od dlanova an-sambla
"Tanec" da ostanu
u Kanadi i s time poremete
daljnju kulturnu misiju an-sambla
koja se no shvataniu
sastoji u Sirenju J 'komunistidkc propagande.' I
koja je posljednjih godina
organizovala nekoliko njc-gov- ih
nastupa na granici
USA I Kanade (kod Peace
Arch, granica i drzave
Washington) i izjavio da su
mu ti koncerti mnogo pomo-g- li
da dobije pravo putova-nj- a
Kanadi. (Izlaz u
Me" (Sto je Amerika meni) I druge zemlje mu je u
kad je izgovorio I vijck zabranjen).
iznijeti
prolomio
je
fonda.
Vancouver
Schumacher
reakcije
Robeson je izjavio da ce
pjevati rudarima Sudbur'#
a poslije dati koncerte u
drugim kanadskim gradovi-m- a.
Prilikom boravka u To-rontu
Robeson je intcrvjiu- -
san na radio (stanica
zahvalio Mine— Mill uniji.lCKEY) i televiziji.
British
Opde stanje na 15. fe-bruara
jc bilo:
105 novih, 560 obnova
( zajedno pretplata 665) i
L I
Nore
——
23
— 49
2
.6
И 1
. 8
. .2
1
... 1
... 105
JE
SU 14).
V
u
B. C.
po
do
32
ГО
SU
A
Obnae
87
38
33
29
24
16
76
22
20
8
9
21
73
40
46
43
560
Tond
5554.00
421.00
334-0- 0
277.00
109-0- 0
261.00
145.00
175.00
60.00
73.00
46.00
7.00
106.00
56.О0
83.00
52.00
2.763.00
Evo nekoliko dinjenica
koje potrdjuju gore nave--
[deno: Prvo, odbili su pred- -
log makedonske progresiv-ne
organizacije da se formi-r- a jedan zajednicki odbor
za pripremu zajednidkog
prijema dlanovima ansam-bla;
drugo, razvijali su us-me- nu propagandu medju
Makcdoncima u Toronto da
su dlanovi ansambla Srbi a
ne Makedonci; trece doveli
su Ljubena Dimitrova, glav-no- g urednika "Makedonske
Tribune" i glavnog sekreta-r- a
Makedonske politicke or-ganizacije
za Kanadu i Sje-dinje- nc Ameridke Driave iz
Indianopolisa, sa ciljem da
se pokuSa nagovoriti neke
od dlanova ansambla da os
tanu u Kanadi; i cetvrto, na
prijem su doveli dopisnike i
fotografere §tampe da budu
pri ruci u slucaju njihovog
uspeha i eventualnih senza-cij- a.
Sve to otkriva pravu na- -
meru planova vodja MPO
za jednu masovnu demon-straciju
protiv "komunistid-k- e Jugoslavije", kako je to
oni obidno nazivaju.
Odbor za prijem poslao
je svoju delegaciju od peto-ric- e
na 6elu sa. popom V. Mi- -
hajlovim, da susretne £Iano-v- e ansambla pro koncerta i
da im udine zvanidni poziv.
Jedan od vodja ansambla,
Dimde Najdenski, zahvalio
se na pozivu i cdbio da ide
(Nastavak na str. 2)
U Zakonodavnoj skup- -
stini B. C. prcdlozcna
mirovna rczolucija
Victoria. — Zakonodav-noj
skupstini B. C. je pod-nese- na rczolucija za pojada-nj- e kanadskih napora za
sporazum o razoruzanju i
zabranu atomskog i nukle-arnog
oruzja.
Rezoluciju su podnijeli
sisieferski poslanici .Leo
Nimsick I Frank Calder.
Porast porcza
" Vlada Britanskc Kolum-bij- e
de ove godine u raznim
porezima i naplatama od
na dolara vi5e nego proSIe.
ilos samo dva tjadna kampanji
STANJE NA 15 FEBRUARA
$2.763 fonda.
Jo5 nam tr;ba 45 novih,
oko 150 obnova i 237 do- lara fonda.
Do kraja kampanjc os-ta- ju
dx-- a tjedna. Da li de-mo
u torn roku dobiti 45
novih, 150 obnova i 5237
fonda ?
Drugovi i drugarice, lo
zavisi od vai.
Rezultati takmicenja
pojedinaca
По1ј1оас -- „.
TemljrnoTic
Koranic .
ntimac
KnlM .
МаћтИ
KanTjr
Vrihrnnii
5teraieT
V k p n : _ __
... 12
ч. 12
—. в
4
3