000053 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
___ wmnmpv fpll, Vmm 8J5 ччиииитвжрри1 f!g"H№i!!"W. wwppp ihhv i г PRIGODOM BORAVKA "TANECA"-- U TORONTU Neuspeli pokusaj makedonske reakcije da organizuje antikomunisticku JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST demonstraciju protiv Jugoslavije VOL. III. No. 14 (63G) MIRNA KOEGZISTENCIJA ILI UNIsTAVAJUcI RAT, DRUGOG PUTA NEMA, KAzE HRUscOV MOSKVA. — U svom izvjeStaju na kongresu Komunistidke partije Sovjetskog Saveza, koji je otvoren 14. februara, Nikita Hru§dov se opSirno osvr-nu- o na razvitak medjunarodne situacije i naglasio va-zno- st mirne koegzistencije. "Princip mirne koegzi-stenci- je dobiva sve vedu po-drS- ku u svijetu", rekao je HruSdov. "To je logidno, po- - Sto drugog izlaza iz sadaS-nj- c situncije nema. Dapade, postoje samo dva puta: ili mirna koegzistencije Hi naj-strahovi- tiji rat u historiji. Trede alternative nema." On je ovako formulisao principe sovjetske vanjske politike: Mirna koegzistencija ; Pojadanje odnosa sa ze-mlja- ma narodne demokra-cij- e ; Pojadanje prijateljskih od-nosa sa Indijom, Hurmom, Afganistnnom i drugim ze-mljama koje ne pripadaju magar;esivnim blokovi- - .. Лја¥. „ Rad za bolje odnose sa USA, Britanijom i Francu-sko- m na svim poljima, oso-bit- o na ekonomskom, tehni-dko- m i kulturnom; Budnost prcma silama ko-je ugrozavaju mirnu koeg— zistenciju i podriavanje ob-ramben-og- potencijala SSSR. "Mi zelimo biti u dobrim odnosima sa USA", rekao je HruSdov. "Zato smo predlo- - zili ugovor, ali ne znadi da smo mi slabi. Mi smo po-stoj- ali i prijc nego smo imali diplomatske odnose sa Sjed. Driavama. Mi predlazemo ugovor koji moze biti kori-ta- n objema zemljama." HruSdov je ukazao na brzi razvitak i jadanje Sovjet-skog Saveza i svih drugih zemalja socijalistidkog dije-l- a svijeta, a na drugoj stra- - ni raspadanje imperijaliz-m- a. Obzirom na to viJe ne vaif teza o neizbjezivosti konadnog oruzanog obra-dun- a. HruSdov predvidja preo-brai- aj druStvenog pored ka u svim zemljama, dotidno pobjcdu socijalizma odno- - sno komunizma, ali to ne mora biti rezultat nasilnih revolucija i gradjanskih ra-tov- a. StaviSe, naglasio je HruSdov, 'proletarijat je u mnogim zemljama ved sada dovoljno jak da prctvori tra- - dicionalne parlamente u or-ga-ne istinske demokracije. Osvrcudi se na razvitak zemalja narodne demokra-cije HruSdov je kazao, da one yiJe ne moraju prven-stven- o razvijati tesku indu- - striju. To je morao u matra da su itrajkujuci au-tomobi- lski radnici izvojevali veliku pobjedu nad General Motors. Glavno ito su dobili je generalno povecanje nadnica u iznosu od 6 centi tri puta u period u od 30 (dije godine i pol).Osim toga viSe od 8.000 radnika dobili su po&ebnu poviiicu (slabije placenl i visoko kvalificirani). Dobi-ve- n je posebni dodatak na uodni rad, te --duplata plata !! TORONTO. FRIDAY, FEBRUARY 17, dvadesetom "Neodrzivi su izgovori okupaciju Formoze" Hong Kong. — Kako javlja Nova Kina, pekinSki list "2en Min 2л Dao" objavio je komentar po-odo- m emisije americ'ke radiosta nice "GIa$ Amerike", u kojoj $c kineska Iada opturuj'. da onemo-gucav- a postizanjc sporazuma iz medju dviju zemalja. List istice, da Je kineska u Kini pottupila u skladu sa spo-razumo- m o repatrijaciji civilnog osohlja (postignatim u Zencvi). Laic list, americ'ka Ia-d- a nije tako postupila prcma kinc-- tl'im nniftinimi tt ITCA m~ Im vojnim Јд ,$tu to mjeseci da repatrira one koji su bili na slobodi. List takodjer piJe da USA, a ne Kinu, trcba osuditi Sto nije postignut sporazum o odricanju od upotrebe site i da su USA bile pro tiv odtiavanja konferencije mini- - stara vanjsKin posiova dviu ze-malja. Iznoiedi dalje miJljenje da USA tznalaze izgovore za odrfavanje okupacije Tajvana, list kaie da to predstavlja tipican primjer suprot staljanja pravu naroda da sam izabere svoju upravu. "Glas .Ame rike" pokulava da zastrali kineski narod, kaie list i da se kineski narod ne mole zastratiti i da se ne (c tolerirati nikakvo krie nje kineskog surereniteta. Savez dok je bio sam. Svaka od tih zemalja, uk-Ijud- iv i Juogslaviju, razvija se u skladu sa dalim histo-rijski-m uslovima. Nitko ne treba pokusavati unaprijed odrediti oblike socijalisti2-ko- g razvitka u raznim ze-mljama. On je jzjavio da je Sovjet-s- ki Savez spreman obusta- - vit pokitso nuklearnog oru-zj- a, smanjiti vojnc izdatke i zabraniti atomsko oruije na teritoriji NjemaCke. Hru§2ov je rekao da anti-komuniz- am dalje sluzi za maskiranje namjera ameri-2ki- h kapitalista da gospo-dar- e kapitalisti6kim svije-- tom. 1956 za vlada HruSCov je izjavio da on nije zabrinut za bududnost obzirom da vec" postoji "zo-na m i r a" obuhvacajuci 1,500.000.000 ljudi komuni-stiCki- h i nckomunisti2kih Sovjetski zemalja. Mcdjutim, zaklju&jje POBJEDA STRAJKUJUCIH AUTOMOBILSKIH RADNIKA Toronto. — Opcenito se za rad subotu, nedjelju i blagdane. Osim toga dobit ce jol dva placena blagdana godi-Sn- je (svega 8), povecanje pezija, zdravstvenog osigu-ranj- a, placenog godilnjeg odmora. Dobivena je i jedne vrst? garantirana godiSnja zara- - da, naime radnicima koji budu otpu£teni sa posla kompanija e'e nadopladivati jednu sumu povrh one koju dobivsju od nezaposlenid-ko-g osiguranja. PRICE 5e PER COPY OpMasnairtisnaavjeIttailiPiiau[ (Uvodnik) Paul Martin, federalni ministar zdravlja i javne skrbi govorio je ovih dana na banketu jednog talijan-sko- g potpornog druStva u Torontu. Kako pise dnevna Stampa, Martin je dao neke preporuke novodoseljenim Talijanima, ukljudiv to da svoju djecu ибе talijanski jezik. Martin se dotakao i nekih medjunarodnih pitanja i u vezi toga kazao vrlo nezgodne stvari, koje Kanadi nifiega dobroga ne e'e donijeti, a mogu imati IoSih po-sljedi- ca. Martin je iskoristio ovu priliku da ka2e nekoliko laskavih stvari o Italiji. Na tome mu se ne moze prigo-vorit- i, makar je sraiunato na dobivanje glasova talijan-ski- h doseljenika za. liberalnu partiju. Ali je nerazu-mljiv- o zafito je to laskanje Italiji i Talijanima trebalo biti popraceno napadajima na istofcne susjede Italije. To zvu6i kao neko ћибкапје Italije protiv njezinih su-sjed- a. ZaSto Martin je u6inio? Sta je htjeo? Kako saopcava list "Globe and Mail", Martin je rekao da nedavni prijem Italije u UN (za koji se on za-uzim- ao kao vodja kanadske delegacije) ce joj omo-guci- ti da se suprotstavi "komunistidkoj ekspanziji" i da "pomogne oslobodit svoje susjede" koji se nalaze pod vlaScu komunista. Ovo je po na§em shvadanju podrSka opasne Dul-leso- ve politike "oslobodjenja" i pozivanje Italije na je-dan vrlo opasan put u odnosima sa njczinim istoCnim susjedima, sto ce se naroCito teSko dojmiti naroda Ju-goslavije, Albanije i drugih zemalja koje bi takova politika najviSe ugrozila. Mozda je gosp. Martin zabo-ravi- o da je Italija jedamput vec" pokusala "oslobodila-Ck- u misiju" u JuiroLsto£noi Evronf — iiriT-n- v takvu — ali ju nisu zaboravili narodi tih zemalja, nece zaboraviti nikada, i nece dozvoliti da se ona ponovi. Tko god ncsto takova zagovara izazvati 6c protiv sebe mrinju tih naroda, kao i osudu od strane svih mirolju-bivi- h ljudi svijeta. "Oslobodilacku misiju" Italije u IstoCnoj i Jugo-istoCn- oj ЕлторЈ platio je skupo i sam talijanski narod i mi sumnjamo da e'e i on ikada viSe dozvoliti da ga na to navedu. Treba naglasiti da je ovaj istup Martina suprotan i sluzbenoj politic! kanadske yl-id- e, jer ona nikad nije javno poduprla Dullesovu politiku "oslobodjenja" i mi vjerujemo da to nede uCiniti. Stavise, zagovarajuci politiku "oslobodjenja", Sto znadi pritisak I eventualno ratni pohod na Istodnu Ev-rop- u, on je ozbiljno potkopao vladine t-rdn- je, da SSSR i zemlje narodne demokracije imaju namjeru napasti zapadne driave i da je stoga opravdano daljno udescc u trci u naoruzanju. Tko je tu u pravu : Vlada kad tvrdi da se radi o "obrani" ili Martin kad kaze da je cilj "oslobodjenje"? Dosad se na Martina gledalo kao na dovjeka umje-reni- h pogleda u vanjskoj politici, koji vile nego ijedan drugi dlan St. Laurentove vlade ieli smirivanje medju-narodne situacije u interesu oduvanja mira. Ovaj govor ga prikazuje u drukdijem svijetlu. Mnogi Jugoslaveni-Kanadja- ni su u Martinu gledali nekog prijatelja naroda Jugoslavije. Sigurno je da ce ovo Martinovo pozivanje Italije na "oslobodiladku mi- siju" u Istodnoj Eropi poUknuti mnoge od njih da razmisle o torn nieirovom "nrJlnteHtvi, Гвг™ i„~~- - slavenskog patriote koji to ne de osuditi. Mi smatramo da kanadska vlada treba da se ogradi od Martinovljeve izjave i time podvude svoju spremnost, da podrfava dobre odnose sa svim driavama bez obzira na drustveno i politidko uredjenja, sto je u skladu sa ieljama i nacionalnim interesima kanadskog naroda. Ministar imigracijc izgiihio bitku Ottawa. — Vrhorm sad Kaaa- - dc je ponikio deportaneni rulop ministra imigtidje PkkersriHa protir neke Ma Brent. Sod je iz javio da se nikopa ne mole de-- J Delcpacija kanadskih sveccnika odlazi u Madjarsku Toronto. — Kanadsko i-- jede crkava je zakljudilo da poSalje delegaciju od tri dla- - rortirati bez da n se taonS ra-l- na u Madjarsku na nriia- - log eljski posjet i Pise: Bogoljub Slevanov Makedonski reakcioneri u Torontu, 61anovi Make-donske politidke organizacije bili su skovali plan da is-kori- ste dolazak makedonskog ansambla narodnih pe-sa- ma i igara "Tanec" za jednu politicku, antikomunisti-cku demonstraciju i razbijanje samog ansambla i one-mogudava- nje njegove daljne turneje. Plan im je sramno propao i oni ostali "razo6arani." Vodje Makedonske poli-- i —————~ Hike organizacije su znali da ne de niSta postici ako pokuSaju otvorenim ispadi- - ma ili bojkotom, jer je u na-rod- u, bez obzira na politic-ku opredelenost, zavladao veliki interes za "Tanec", osobito medju Makedonci- - ma, Sto je i razumljivo kad se ima u vidu da je ovo prvi sluCaj da jedan kulturni ansambl dolazi iz Jugosla-vije, a osim toga iz Makedo-nij- e, koja je ranije bila naj-zapostavljc- niji deo Jugosla-vije. Zato su makedonski "politi£ari" primenili takti- - ku "prijateljstva". na su ne samo doSli na koncert, vec su Clanovima ansambla po-s- le koncerta priredili veCeru i do6ek u jednoj od crkava pod njihovom kontrolom. Prijem je priredjen u no-vo-m domu crkve Sv. Cirila i je drugo, da torn pri- - viSe zeljomljemu na- - da se bolje upoznaju s dla novima ansambla, rukuju se s njima i progovore nekoliko bratskih i prijateljskih redi. Narod je bio yeseo i pono-sa- n ovom uspeSnom kultur-nom priredbom, jedom VELIKI USPJEH ROBESONOVOG KONCERTA Toronto, — Ameridki pje-va- 6 Paul Bobcson bio je o-duSev- ljcno pozdravijen pri-liko- m svog prvog inostranog (izvan USA) koncerta u 5 godina. Hala je bila dupkom puna. Robeson je otpjcvao I pje- - smu "what is America to јоб rijedi "mjesto mogu slobodno svoje misli", dvora-no- m se buran apla-u- z. Robeson je izjavio, da o-v- aj koncert za njega mno-go znadi { zahvalio prisutni- - ma posjetu. Posebno U proJlom tjednu dobi-ven- o je 7 novih pretplata, 13 obnove i 88 dolara . Toronto — Windsor Hamilton UVHand Sjdburr _~. .. Kirkland Lake Port — Thorold ,., Port Colborne Quebec Ontario ... Alberta Columbia U.S A. U k a p n o: TAB TAXECOV" KONCERT L TORONTU IZVANREDNO USPIO. .MLADI UMJETNICI IH1LI ODUAEVUENO ZDRAVLJENI 3.000 OSO-H- A. REAKCIO.VAKNI ELE-MEN- TI I4)RAzBNI ZA-KULISA-MM rOLI TIcKIM POTHVAT1MA. prvih takvih prircdaba u is-tor- iji na§eg iseljent§tva Kanadi. Medjutim rukovodioci Ma-kedonske politiike organi zacije imali su druge piano-v- e. Prikriveni plaStom ver-sion ustanova iseljenih Ma-kedona- ca, oni nisu imali iste poglede i osedaje, ved sasma drugi cilj i plan. Oni su pri-prem- ali prijem iz disto svo- - jih politidkih motiva i cilje-v- a. Oni su na taj korak poSli iz dva razloga: prvo, da ne dozvole da taj prijem orga-nizu- ju progresivne make-donske i jugoslavcnske or-ganizacije i sa time povuku mase naroda s njima na pri- - Metodija, na koji doSlo i. jem; i na od 600 dusa sa uSine pokuSaj da od gdje na Arthur govore neke od dlanova an-sambla "Tanec" da ostanu u Kanadi i s time poremete daljnju kulturnu misiju an-sambla koja se no shvataniu sastoji u Sirenju J 'komunistidkc propagande.' I koja je posljednjih godina organizovala nekoliko njc-gov- ih nastupa na granici USA I Kanade (kod Peace Arch, granica i drzave Washington) i izjavio da su mu ti koncerti mnogo pomo-g- li da dobije pravo putova-nj- a Kanadi. (Izlaz u Me" (Sto je Amerika meni) I druge zemlje mu je u kad je izgovorio I vijck zabranjen). iznijeti prolomio je fonda. Vancouver Schumacher reakcije Robeson je izjavio da ce pjevati rudarima Sudbur'# a poslije dati koncerte u drugim kanadskim gradovi-m- a. Prilikom boravka u To-rontu Robeson je intcrvjiu- - san na radio (stanica zahvalio Mine— Mill uniji.lCKEY) i televiziji. British Opde stanje na 15. fe-bruara jc bilo: 105 novih, 560 obnova ( zajedno pretplata 665) i L I Nore —— 23 — 49 2 .6 И 1 . 8 . .2 1 ... 1 ... 105 JE SU 14). V u B. C. po do 32 ГО SU A Obnae 87 38 33 29 24 16 76 22 20 8 9 21 73 40 46 43 560 Tond 5554.00 421.00 334-0- 0 277.00 109-0- 0 261.00 145.00 175.00 60.00 73.00 46.00 7.00 106.00 56.О0 83.00 52.00 2.763.00 Evo nekoliko dinjenica koje potrdjuju gore nave-- [deno: Prvo, odbili su pred- - log makedonske progresiv-ne organizacije da se formi-r- a jedan zajednicki odbor za pripremu zajednidkog prijema dlanovima ansam-bla; drugo, razvijali su us-me- nu propagandu medju Makcdoncima u Toronto da su dlanovi ansambla Srbi a ne Makedonci; trece doveli su Ljubena Dimitrova, glav-no- g urednika "Makedonske Tribune" i glavnog sekreta-r- a Makedonske politicke or-ganizacije za Kanadu i Sje-dinje- nc Ameridke Driave iz Indianopolisa, sa ciljem da se pokuSa nagovoriti neke od dlanova ansambla da os tanu u Kanadi; i cetvrto, na prijem su doveli dopisnike i fotografere §tampe da budu pri ruci u slucaju njihovog uspeha i eventualnih senza-cij- a. Sve to otkriva pravu na- - meru planova vodja MPO za jednu masovnu demon-straciju protiv "komunistid-k- e Jugoslavije", kako je to oni obidno nazivaju. Odbor za prijem poslao je svoju delegaciju od peto-ric- e na 6elu sa. popom V. Mi- - hajlovim, da susretne £Iano-v- e ansambla pro koncerta i da im udine zvanidni poziv. Jedan od vodja ansambla, Dimde Najdenski, zahvalio se na pozivu i cdbio da ide (Nastavak na str. 2) U Zakonodavnoj skup- - stini B. C. prcdlozcna mirovna rczolucija Victoria. — Zakonodav-noj skupstini B. C. je pod-nese- na rczolucija za pojada-nj- e kanadskih napora za sporazum o razoruzanju i zabranu atomskog i nukle-arnog oruzja. Rezoluciju su podnijeli sisieferski poslanici .Leo Nimsick I Frank Calder. Porast porcza " Vlada Britanskc Kolum-bij- e de ove godine u raznim porezima i naplatama od na dolara vi5e nego proSIe. ilos samo dva tjadna kampanji STANJE NA 15 FEBRUARA $2.763 fonda. Jo5 nam tr;ba 45 novih, oko 150 obnova i 237 do- lara fonda. Do kraja kampanjc os-ta- ju dx-- a tjedna. Da li de-mo u torn roku dobiti 45 novih, 150 obnova i 5237 fonda ? Drugovi i drugarice, lo zavisi od vai. Rezultati takmicenja pojedinaca По1ј1оас -- „. TemljrnoTic Koranic . ntimac KnlM . МаћтИ KanTjr Vrihrnnii 5teraieT V k p n : _ __ ... 12 ч. 12 —. в 4 3
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, February 17, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-02-17 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000114 |
Description
Title | 000053 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | ___ wmnmpv fpll, Vmm 8J5 ччиииитвжрри1 f!g"H№i!!"W. wwppp ihhv i г PRIGODOM BORAVKA "TANECA"-- U TORONTU Neuspeli pokusaj makedonske reakcije da organizuje antikomunisticku JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST demonstraciju protiv Jugoslavije VOL. III. No. 14 (63G) MIRNA KOEGZISTENCIJA ILI UNIsTAVAJUcI RAT, DRUGOG PUTA NEMA, KAzE HRUscOV MOSKVA. — U svom izvjeStaju na kongresu Komunistidke partije Sovjetskog Saveza, koji je otvoren 14. februara, Nikita Hru§dov se opSirno osvr-nu- o na razvitak medjunarodne situacije i naglasio va-zno- st mirne koegzistencije. "Princip mirne koegzi-stenci- je dobiva sve vedu po-drS- ku u svijetu", rekao je HruSdov. "To je logidno, po- - Sto drugog izlaza iz sadaS-nj- c situncije nema. Dapade, postoje samo dva puta: ili mirna koegzistencije Hi naj-strahovi- tiji rat u historiji. Trede alternative nema." On je ovako formulisao principe sovjetske vanjske politike: Mirna koegzistencija ; Pojadanje odnosa sa ze-mlja- ma narodne demokra-cij- e ; Pojadanje prijateljskih od-nosa sa Indijom, Hurmom, Afganistnnom i drugim ze-mljama koje ne pripadaju magar;esivnim blokovi- - .. Лја¥. „ Rad za bolje odnose sa USA, Britanijom i Francu-sko- m na svim poljima, oso-bit- o na ekonomskom, tehni-dko- m i kulturnom; Budnost prcma silama ko-je ugrozavaju mirnu koeg— zistenciju i podriavanje ob-ramben-og- potencijala SSSR. "Mi zelimo biti u dobrim odnosima sa USA", rekao je HruSdov. "Zato smo predlo- - zili ugovor, ali ne znadi da smo mi slabi. Mi smo po-stoj- ali i prijc nego smo imali diplomatske odnose sa Sjed. Driavama. Mi predlazemo ugovor koji moze biti kori-ta- n objema zemljama." HruSdov je ukazao na brzi razvitak i jadanje Sovjet-skog Saveza i svih drugih zemalja socijalistidkog dije-l- a svijeta, a na drugoj stra- - ni raspadanje imperijaliz-m- a. Obzirom na to viJe ne vaif teza o neizbjezivosti konadnog oruzanog obra-dun- a. HruSdov predvidja preo-brai- aj druStvenog pored ka u svim zemljama, dotidno pobjcdu socijalizma odno- - sno komunizma, ali to ne mora biti rezultat nasilnih revolucija i gradjanskih ra-tov- a. StaviSe, naglasio je HruSdov, 'proletarijat je u mnogim zemljama ved sada dovoljno jak da prctvori tra- - dicionalne parlamente u or-ga-ne istinske demokracije. Osvrcudi se na razvitak zemalja narodne demokra-cije HruSdov je kazao, da one yiJe ne moraju prven-stven- o razvijati tesku indu- - striju. To je morao u matra da su itrajkujuci au-tomobi- lski radnici izvojevali veliku pobjedu nad General Motors. Glavno ito su dobili je generalno povecanje nadnica u iznosu od 6 centi tri puta u period u od 30 (dije godine i pol).Osim toga viSe od 8.000 radnika dobili su po&ebnu poviiicu (slabije placenl i visoko kvalificirani). Dobi-ve- n je posebni dodatak na uodni rad, te --duplata plata !! TORONTO. FRIDAY, FEBRUARY 17, dvadesetom "Neodrzivi su izgovori okupaciju Formoze" Hong Kong. — Kako javlja Nova Kina, pekinSki list "2en Min 2л Dao" objavio je komentar po-odo- m emisije americ'ke radiosta nice "GIa$ Amerike", u kojoj $c kineska Iada opturuj'. da onemo-gucav- a postizanjc sporazuma iz medju dviju zemalja. List istice, da Je kineska u Kini pottupila u skladu sa spo-razumo- m o repatrijaciji civilnog osohlja (postignatim u Zencvi). Laic list, americ'ka Ia-d- a nije tako postupila prcma kinc-- tl'im nniftinimi tt ITCA m~ Im vojnim Јд ,$tu to mjeseci da repatrira one koji su bili na slobodi. List takodjer piJe da USA, a ne Kinu, trcba osuditi Sto nije postignut sporazum o odricanju od upotrebe site i da su USA bile pro tiv odtiavanja konferencije mini- - stara vanjsKin posiova dviu ze-malja. Iznoiedi dalje miJljenje da USA tznalaze izgovore za odrfavanje okupacije Tajvana, list kaie da to predstavlja tipican primjer suprot staljanja pravu naroda da sam izabere svoju upravu. "Glas .Ame rike" pokulava da zastrali kineski narod, kaie list i da se kineski narod ne mole zastratiti i da se ne (c tolerirati nikakvo krie nje kineskog surereniteta. Savez dok je bio sam. Svaka od tih zemalja, uk-Ijud- iv i Juogslaviju, razvija se u skladu sa dalim histo-rijski-m uslovima. Nitko ne treba pokusavati unaprijed odrediti oblike socijalisti2-ko- g razvitka u raznim ze-mljama. On je jzjavio da je Sovjet-s- ki Savez spreman obusta- - vit pokitso nuklearnog oru-zj- a, smanjiti vojnc izdatke i zabraniti atomsko oruije na teritoriji NjemaCke. Hru§2ov je rekao da anti-komuniz- am dalje sluzi za maskiranje namjera ameri-2ki- h kapitalista da gospo-dar- e kapitalisti6kim svije-- tom. 1956 za vlada HruSCov je izjavio da on nije zabrinut za bududnost obzirom da vec" postoji "zo-na m i r a" obuhvacajuci 1,500.000.000 ljudi komuni-stiCki- h i nckomunisti2kih Sovjetski zemalja. Mcdjutim, zaklju&jje POBJEDA STRAJKUJUCIH AUTOMOBILSKIH RADNIKA Toronto. — Opcenito se za rad subotu, nedjelju i blagdane. Osim toga dobit ce jol dva placena blagdana godi-Sn- je (svega 8), povecanje pezija, zdravstvenog osigu-ranj- a, placenog godilnjeg odmora. Dobivena je i jedne vrst? garantirana godiSnja zara- - da, naime radnicima koji budu otpu£teni sa posla kompanija e'e nadopladivati jednu sumu povrh one koju dobivsju od nezaposlenid-ko-g osiguranja. PRICE 5e PER COPY OpMasnairtisnaavjeIttailiPiiau[ (Uvodnik) Paul Martin, federalni ministar zdravlja i javne skrbi govorio je ovih dana na banketu jednog talijan-sko- g potpornog druStva u Torontu. Kako pise dnevna Stampa, Martin je dao neke preporuke novodoseljenim Talijanima, ukljudiv to da svoju djecu ибе talijanski jezik. Martin se dotakao i nekih medjunarodnih pitanja i u vezi toga kazao vrlo nezgodne stvari, koje Kanadi nifiega dobroga ne e'e donijeti, a mogu imati IoSih po-sljedi- ca. Martin je iskoristio ovu priliku da ka2e nekoliko laskavih stvari o Italiji. Na tome mu se ne moze prigo-vorit- i, makar je sraiunato na dobivanje glasova talijan-ski- h doseljenika za. liberalnu partiju. Ali je nerazu-mljiv- o zafito je to laskanje Italiji i Talijanima trebalo biti popraceno napadajima na istofcne susjede Italije. To zvu6i kao neko ћибкапје Italije protiv njezinih su-sjed- a. ZaSto Martin je u6inio? Sta je htjeo? Kako saopcava list "Globe and Mail", Martin je rekao da nedavni prijem Italije u UN (za koji se on za-uzim- ao kao vodja kanadske delegacije) ce joj omo-guci- ti da se suprotstavi "komunistidkoj ekspanziji" i da "pomogne oslobodit svoje susjede" koji se nalaze pod vlaScu komunista. Ovo je po na§em shvadanju podrSka opasne Dul-leso- ve politike "oslobodjenja" i pozivanje Italije na je-dan vrlo opasan put u odnosima sa njczinim istoCnim susjedima, sto ce se naroCito teSko dojmiti naroda Ju-goslavije, Albanije i drugih zemalja koje bi takova politika najviSe ugrozila. Mozda je gosp. Martin zabo-ravi- o da je Italija jedamput vec" pokusala "oslobodila-Ck- u misiju" u JuiroLsto£noi Evronf — iiriT-n- v takvu — ali ju nisu zaboravili narodi tih zemalja, nece zaboraviti nikada, i nece dozvoliti da se ona ponovi. Tko god ncsto takova zagovara izazvati 6c protiv sebe mrinju tih naroda, kao i osudu od strane svih mirolju-bivi- h ljudi svijeta. "Oslobodilacku misiju" Italije u IstoCnoj i Jugo-istoCn- oj ЕлторЈ platio je skupo i sam talijanski narod i mi sumnjamo da e'e i on ikada viSe dozvoliti da ga na to navedu. Treba naglasiti da je ovaj istup Martina suprotan i sluzbenoj politic! kanadske yl-id- e, jer ona nikad nije javno poduprla Dullesovu politiku "oslobodjenja" i mi vjerujemo da to nede uCiniti. Stavise, zagovarajuci politiku "oslobodjenja", Sto znadi pritisak I eventualno ratni pohod na Istodnu Ev-rop- u, on je ozbiljno potkopao vladine t-rdn- je, da SSSR i zemlje narodne demokracije imaju namjeru napasti zapadne driave i da je stoga opravdano daljno udescc u trci u naoruzanju. Tko je tu u pravu : Vlada kad tvrdi da se radi o "obrani" ili Martin kad kaze da je cilj "oslobodjenje"? Dosad se na Martina gledalo kao na dovjeka umje-reni- h pogleda u vanjskoj politici, koji vile nego ijedan drugi dlan St. Laurentove vlade ieli smirivanje medju-narodne situacije u interesu oduvanja mira. Ovaj govor ga prikazuje u drukdijem svijetlu. Mnogi Jugoslaveni-Kanadja- ni su u Martinu gledali nekog prijatelja naroda Jugoslavije. Sigurno je da ce ovo Martinovo pozivanje Italije na "oslobodiladku mi- siju" u Istodnoj Eropi poUknuti mnoge od njih da razmisle o torn nieirovom "nrJlnteHtvi, Гвг™ i„~~- - slavenskog patriote koji to ne de osuditi. Mi smatramo da kanadska vlada treba da se ogradi od Martinovljeve izjave i time podvude svoju spremnost, da podrfava dobre odnose sa svim driavama bez obzira na drustveno i politidko uredjenja, sto je u skladu sa ieljama i nacionalnim interesima kanadskog naroda. Ministar imigracijc izgiihio bitku Ottawa. — Vrhorm sad Kaaa- - dc je ponikio deportaneni rulop ministra imigtidje PkkersriHa protir neke Ma Brent. Sod je iz javio da se nikopa ne mole de-- J Delcpacija kanadskih sveccnika odlazi u Madjarsku Toronto. — Kanadsko i-- jede crkava je zakljudilo da poSalje delegaciju od tri dla- - rortirati bez da n se taonS ra-l- na u Madjarsku na nriia- - log eljski posjet i Pise: Bogoljub Slevanov Makedonski reakcioneri u Torontu, 61anovi Make-donske politidke organizacije bili su skovali plan da is-kori- ste dolazak makedonskog ansambla narodnih pe-sa- ma i igara "Tanec" za jednu politicku, antikomunisti-cku demonstraciju i razbijanje samog ansambla i one-mogudava- nje njegove daljne turneje. Plan im je sramno propao i oni ostali "razo6arani." Vodje Makedonske poli-- i —————~ Hike organizacije su znali da ne de niSta postici ako pokuSaju otvorenim ispadi- - ma ili bojkotom, jer je u na-rod- u, bez obzira na politic-ku opredelenost, zavladao veliki interes za "Tanec", osobito medju Makedonci- - ma, Sto je i razumljivo kad se ima u vidu da je ovo prvi sluCaj da jedan kulturni ansambl dolazi iz Jugosla-vije, a osim toga iz Makedo-nij- e, koja je ranije bila naj-zapostavljc- niji deo Jugosla-vije. Zato su makedonski "politi£ari" primenili takti- - ku "prijateljstva". na su ne samo doSli na koncert, vec su Clanovima ansambla po-s- le koncerta priredili veCeru i do6ek u jednoj od crkava pod njihovom kontrolom. Prijem je priredjen u no-vo-m domu crkve Sv. Cirila i je drugo, da torn pri- - viSe zeljomljemu na- - da se bolje upoznaju s dla novima ansambla, rukuju se s njima i progovore nekoliko bratskih i prijateljskih redi. Narod je bio yeseo i pono-sa- n ovom uspeSnom kultur-nom priredbom, jedom VELIKI USPJEH ROBESONOVOG KONCERTA Toronto, — Ameridki pje-va- 6 Paul Bobcson bio je o-duSev- ljcno pozdravijen pri-liko- m svog prvog inostranog (izvan USA) koncerta u 5 godina. Hala je bila dupkom puna. Robeson je otpjcvao I pje- - smu "what is America to јоб rijedi "mjesto mogu slobodno svoje misli", dvora-no- m se buran apla-u- z. Robeson je izjavio, da o-v- aj koncert za njega mno-go znadi { zahvalio prisutni- - ma posjetu. Posebno U proJlom tjednu dobi-ven- o je 7 novih pretplata, 13 obnove i 88 dolara . Toronto — Windsor Hamilton UVHand Sjdburr _~. .. Kirkland Lake Port — Thorold ,., Port Colborne Quebec Ontario ... Alberta Columbia U.S A. U k a p n o: TAB TAXECOV" KONCERT L TORONTU IZVANREDNO USPIO. .MLADI UMJETNICI IH1LI ODUAEVUENO ZDRAVLJENI 3.000 OSO-H- A. REAKCIO.VAKNI ELE-MEN- TI I4)RAzBNI ZA-KULISA-MM rOLI TIcKIM POTHVAT1MA. prvih takvih prircdaba u is-tor- iji na§eg iseljent§tva Kanadi. Medjutim rukovodioci Ma-kedonske politiike organi zacije imali su druge piano-v- e. Prikriveni plaStom ver-sion ustanova iseljenih Ma-kedona- ca, oni nisu imali iste poglede i osedaje, ved sasma drugi cilj i plan. Oni su pri-prem- ali prijem iz disto svo- - jih politidkih motiva i cilje-v- a. Oni su na taj korak poSli iz dva razloga: prvo, da ne dozvole da taj prijem orga-nizu- ju progresivne make-donske i jugoslavcnske or-ganizacije i sa time povuku mase naroda s njima na pri- - Metodija, na koji doSlo i. jem; i na od 600 dusa sa uSine pokuSaj da od gdje na Arthur govore neke od dlanova an-sambla "Tanec" da ostanu u Kanadi i s time poremete daljnju kulturnu misiju an-sambla koja se no shvataniu sastoji u Sirenju J 'komunistidkc propagande.' I koja je posljednjih godina organizovala nekoliko njc-gov- ih nastupa na granici USA I Kanade (kod Peace Arch, granica i drzave Washington) i izjavio da su mu ti koncerti mnogo pomo-g- li da dobije pravo putova-nj- a Kanadi. (Izlaz u Me" (Sto je Amerika meni) I druge zemlje mu je u kad je izgovorio I vijck zabranjen). iznijeti prolomio je fonda. Vancouver Schumacher reakcije Robeson je izjavio da ce pjevati rudarima Sudbur'# a poslije dati koncerte u drugim kanadskim gradovi-m- a. Prilikom boravka u To-rontu Robeson je intcrvjiu- - san na radio (stanica zahvalio Mine— Mill uniji.lCKEY) i televiziji. British Opde stanje na 15. fe-bruara jc bilo: 105 novih, 560 obnova ( zajedno pretplata 665) i L I Nore —— 23 — 49 2 .6 И 1 . 8 . .2 1 ... 1 ... 105 JE SU 14). V u B. C. po do 32 ГО SU A Obnae 87 38 33 29 24 16 76 22 20 8 9 21 73 40 46 43 560 Tond 5554.00 421.00 334-0- 0 277.00 109-0- 0 261.00 145.00 175.00 60.00 73.00 46.00 7.00 106.00 56.О0 83.00 52.00 2.763.00 Evo nekoliko dinjenica koje potrdjuju gore nave-- [deno: Prvo, odbili su pred- - log makedonske progresiv-ne organizacije da se formi-r- a jedan zajednicki odbor za pripremu zajednidkog prijema dlanovima ansam-bla; drugo, razvijali su us-me- nu propagandu medju Makcdoncima u Toronto da su dlanovi ansambla Srbi a ne Makedonci; trece doveli su Ljubena Dimitrova, glav-no- g urednika "Makedonske Tribune" i glavnog sekreta-r- a Makedonske politicke or-ganizacije za Kanadu i Sje-dinje- nc Ameridke Driave iz Indianopolisa, sa ciljem da se pokuSa nagovoriti neke od dlanova ansambla da os tanu u Kanadi; i cetvrto, na prijem su doveli dopisnike i fotografere §tampe da budu pri ruci u slucaju njihovog uspeha i eventualnih senza-cij- a. Sve to otkriva pravu na- - meru planova vodja MPO za jednu masovnu demon-straciju protiv "komunistid-k- e Jugoslavije", kako je to oni obidno nazivaju. Odbor za prijem poslao je svoju delegaciju od peto-ric- e na 6elu sa. popom V. Mi- - hajlovim, da susretne £Iano-v- e ansambla pro koncerta i da im udine zvanidni poziv. Jedan od vodja ansambla, Dimde Najdenski, zahvalio se na pozivu i cdbio da ide (Nastavak na str. 2) U Zakonodavnoj skup- - stini B. C. prcdlozcna mirovna rczolucija Victoria. — Zakonodav-noj skupstini B. C. je pod-nese- na rczolucija za pojada-nj- e kanadskih napora za sporazum o razoruzanju i zabranu atomskog i nukle-arnog oruzja. Rezoluciju su podnijeli sisieferski poslanici .Leo Nimsick I Frank Calder. Porast porcza " Vlada Britanskc Kolum-bij- e de ove godine u raznim porezima i naplatama od na dolara vi5e nego proSIe. ilos samo dva tjadna kampanji STANJE NA 15 FEBRUARA $2.763 fonda. Jo5 nam tr;ba 45 novih, oko 150 obnova i 237 do- lara fonda. Do kraja kampanjc os-ta- ju dx-- a tjedna. Da li de-mo u torn roku dobiti 45 novih, 150 obnova i 5237 fonda ? Drugovi i drugarice, lo zavisi od vai. Rezultati takmicenja pojedinaca По1ј1оас -- „. TemljrnoTic Koranic . ntimac KnlM . МаћтИ KanTjr Vrihrnnii 5teraieT V k p n : _ __ ... 12 ч. 12 —. в 4 3 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000053