Jedinstvo, October 05, 1956

              JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII. — ХО. 78 (700)
Kanadski tredunionisti
razmatraju politicku
djelatnost
U Torontu s' sastao poli-ticko-prosvje- tni komitet Ka-nadsk- og radnickog kongre-s-a
da razmotri pitanje ибе-sc- a unija u politickom zivotu
zemlje.
Miting ce trajati dva da-n- a. Predsjeda Don Swailes
iz Winnipega. Prisutno je 25
clanova odbora iz Sest pro-vincij- a.
Xa proSloj konvenciji Kon-gres- a donijeta je odluka da
ce unije suradjivati sa raz-ni- m radnickim i farmerskim
organizacijama u promica-nj- u
politidkog programato-meljeno- g
na potrebama rad-nik- a
i farmera.
(Xaknadno je javljeno da
je donesena odluka da so
svim politickim partijama
podnese zakonodnvni pro-gram
Kanadskog radni6kog
kongresa i trazi da se po
njenu izjasne. Program je
slijcdeci: zdravstveno osigu-ranj- e,
izjodnaCenje provin-cijalni- h
i fcderalnih zakona
kako bi se stvorio jedinstveni
sistcm socijalne zaJtite. -- 10-satna radna nedjelja, mini-maln- a nadnica od $1.00 na
sat, placeni odmor i sluzbeni
blagdnni, porez na principu
mogucnosti plncnnja, podu-piranj- e
kooperativa, izgrad-nj- a
stnnova, plansko useljn-vanj- e, usvajanje zakona o
pravima i unapredjenje
&kolstva.)
Konferencija za ljudska
prava
Proslog tjedna u Ottawi
je zasjedao Nacionalni ko-mitet
za ljudska prava pri
Kanadskom radnidkom kon-grcs- u.
Zakljufeno je da se pove-d- e
nacionalna kampanja za
osiguranje ljudskih prava. n
u proljedu 1957. da se odrii
nacionalna konferencija.
Xa konferenciji ce se pre-tres- ti
pitanje rasne i vjerske
diskriminacije, problemi no-vi- h
doseljenika, problem
starih radnika, polozaj Indi-janac- a
i pitanje gradjanskih
sloboda.
Xa konferenciju 5e biti
pozvani predstavnici raznih
nacionalnih organizacija, fe-deral-nih
i provincijalnih
vlasti, univerziteta itd.
Xa zasjedanju su saslu-Sa- ni
izvjestaji raznih mjes-ni-h
unijskih komiteta o pri-mje- ni federalnog i provin
cijalnih zakona o zabrani , diskriminacije pri uposliva- - :
nju. I
IzvjcStaji pokazuju da su i
ovi zakoni, neposredno i po- -
sredno utjecali na sistem u- -
poslivanja u nekim granama J industriie. doprinjevsi ubla- -
zenju ili potpunom ukidanju
diskriminacije iz rasnih i
vjerskih razloga.
Mcdjutim, cetiri provin-cij- e
uopce nemaju takvih
zakona, a to su Quebec.
Xewfoundland, Prince Ed-ward
Island i Alberta. Xa-ciona- lni komitet za ljudska
prava je pozvao radnicTce u-n- lje
u tim provincijama da
pojacaju napore za usvaja-nje
takvih zakona.
Prosjena auirada
ProW tjedna шгЛж
prTinci]i RG ImoH ST1.7X
ЛПмИ M.90. n MBitbt
ttl.49. a Oetaria 4T.0H, Qae--
TORONTO. FRIDAY. OCTOBER
Kanada spremna
sa
OTTAWA. — Predstavnik vlade je izjavio novina-rim- a
da bi Kanada sigurno pristala da jedna sovjetska
delegacija posjeti Kanadu i promatra kanadske izbore,
koji ce se po svoj prilici odrzati u junu 1957., i uputila
bi svoju delegaciju u Sovjetski Savez da promatra sov-jets- ke izbore.
60 kanadskih pilota za
Sueski kanal
Xovine piu da se fiO ka-nadskih
brodskih pilota pri-javi- lo egipatskoj amoasadi
u Ottawi za sluzbu na Sue-sko-m kanalu.
j Ambasada je trazila pilo- -
i te kroz dnevnu stampu.
', Predstavnik ambasade je
kazao da su molbenice upu-cen- e
upravi Sueskog kanala
u Kalro.
Mcdjutim, kanadsko mi-nistarst- vo transporta jo upo-zori- lo
pilote da ce nutomnt-sk- i
izgubiti kanadsku dozvo-l- u
ako podju u Egipat.
JEDAN PROTEST
"Canadian Tribune" u
svom najnovijem broju pro-testir- a
protiv izjave federal-no- g
ministarstva transporta
da ce kanadski piloti izgu-bi- ti
dozvolu ako podju u
Egipat.
"To je neprijateljski po-stup- ak
prcma Egiptu i us-kraciva- njo demokrntskih
j prava Kanadjnnima da rade
' gdje zele i kada zele", pi5e
"Tribune.
, "Tribune" kaze da Kana-da
nc ce imati nikakve Stote
od u£c5ca kanadskih pilota
ц provodjenju brodova Sue- -
skim kanalom.
Profiti rastu, pa rastu
Dominion Bureau of
Statistics saopcava da Je
profit kanadskih korpora-cij- a
u drugom tromjesecju
(april, maj i juni) 1956.,
prije isplate poreia izno-si- o
884,000.000 dolara Ul
17 posto vise пецо u istom
razdoblju prosle godine.
Profcsor Hromodka u
Kanadi
U Kanadi boravi profesor
Josip Hromodka, dekan teo-losk- o? fakulteta Praskog
univerziteta.
Hromodka ce odriati pet
predavanja na Knox Collepe
u Torontu
— Crnp brilsnkih novinara
i 1алотж parlamenta (taburUti)
obila je NJrmakn Deniokrat-k- u
lUpublikn 1 Trio pohTalno e
iiraxita o njtinim nipjwlmi.
— Anrnrin Иртжп, vodja lije-vp- g
kril britaakih laburita
izabran Je sa partijkoff blazai-nik- a
i time dobio m]eto в It-Trin- om
odbora partije. Teko je
kazati nd koliko je to snataja
ta politiku laburitWke partije.
— nritanka vlada je dbila
da povnfe eptnibu protir ovjet-k- e
port a ice Nine Pononiare--f,
koja je navodno "ikrala"
nekolik malih irWa vrijednih
$1.79. Го1а£епје optulbe tait-va- ra
irotoT a britanka tam-p- a.
UtUori da e radi o ep-ra- m
ma a ne kradji.
— Predfjednik' FIimI Kek-kon- en
dopetfrrae je ш Stockholm
na alnlbeni pojet Aed.kj.
— Za preL}ednika fraarake
narodae kapitiee iaabran je
5. 1956
Povod ovoj izjavi je jedno
saopcenje da su Sjedinjene
Drzave pozvale Sovjetski
Savez da izasalje svoju de-legaciju
da promatra ameri-£k- e
izbore i da je SSSR pri-hvati- o
poziv.
Medjutim, vlada i dalje
Suti o sovjetskom prijedlogu
da se razmjene parlamen-tarn- e
delegacije, naime, da
knnndska parlamentarna
delegacija pbsjeti SSSR, so-vjetska
Kanadu.
Jos jedan sovjetski
ministar dolazi u
Kanadu
Ovih dana doputovat ce u
Kanadu sovjetski ministar
бита G. X. Orlov.
Orlov dolazi na poziv Ca-nadf- an Lumbermen's Asso-ciation,
£ijn je delepacija
nedavno posjetila Sovjetski
Savez.
Za vrijeme svor boravka
u Kanadi Orlov c"e obidi Sum-sk- e
radnje, pilane i tvoraice
pulpa i papira.
Orlov dolazi kratko vrije-me
po odlasku ministrn ribo-lov- a
A. A. ISkova.
Federalni izbori u
junu 1957.
Mnojri- - znakovi pokazuju
da ce se federalni izbori
odrzati u junu 1957.
To uvjerenje pojacala je
izjavn premijera St. Lauren-t- a
na konferenciji za stam-pu,
da se parlamenat ne ce
sastati ove jeseni i da ce idu- -
6c zasjedanje (u januaru ili
pocetkom februnra) biti ve- -
oma kratko.
Posljednji izbori odr±ani
su 10. nuRUsta 1953.
Pobjeda lilcrala u
Ncwfoundlandu
St. John's, — Rezultat
provincijalnih izbora odria-ni- h
1. oktobra je ovaj: libe-ra-li
32, konzervativci Л,
CCF niita.
ocijalita Le Troquer. Pobijedio
je bi podriku komanitta, koji
u prije toita kritizirali vladina
politiku prema Egiptii i a Al-iiru.
(Itat a Aliira traje ft 23
mjeea; I ovdje e orniana ila
pokazala nemocnom.)
— Ameriki drzavnl ekretar
Dalle na konferenciji ж Stam-pu
a Wa-ohintrto-na
ogradio ►e
od britankoir i francatkoc ko-lonijaliz- ma.
On je rekao da je
kolonljalizam pozadi britankor
i franevokoe tava prema Г rip-t-o. Izjara je izazvala ororcenje
protete Londona 1 Tariza.
— Prema novinvkim Izvjeita-jim- a
ix txmdona i Pariza, bri-tans- ka
I francaka vlada
nzele knr na tvaranje jednir
zapadno-erropk- oc bloka koji e
ne bi onlanjao na Sjed. Driare.
Proeatrai kaie da j to rat-1- C
francovkoj odloci da Zapad-n- oj Njeeartoj povratl Saar.
(Orl doradjaji хл1 Ublje- -
PRICE 5 PER COPY
razmjeniti
delegacije Sovjetima
Laburiti za zabranu
atomskog oruzja
Blockpool, Engleska.
Godisnja konvencija La-buristi- cke partije je za-traii- la zabranu svakog a-toms- kog
i nuklearnog oru-zja.
Konvencija je izjavila
da do postignuca medju-narodno- g
sporazuma o za-brani
trcba obustavit pro-be
nuklearnog oruzja.
Za rezoluciju je glasalo
svih 1300 delegata.
Konvencija je takodjer
osudila politiku Edenove
vladc u pitanju Sueza.
Potreba radnika u
Sjevernom Ontariu
Zamoljeni smo od okruz-no- g uredn uposlivafke sluz-b- e
(Xational Employment
Service) da objavimo, dn
postoji velika potreba radne
snaKe u Sjevernom Ontariu
— u podruCju izmedju
North Bay i Sault Ste. Marie
i sjeverno do Knpuskasinjra.
Traze se radnici za rud-nik- e
i Sumske radnje.
Informncije o platama,
radnom vremenu i stambe-ni- m
uvjetima токи se dobiti
u svim urcdima Xational
Employment Service.
Povratak poljskih
cmiranata
VarSava. — Radio Varsa-v- a
saopcava dn se u toku po-sljedn- jih
mjeseci u Poljsku
vratilo oko 17.000 emigrana-ta- ,
koji su doputovali s raz-nih
kontincnata.
Oslobodjcn mctropolil
Arscnijc
Javlja se iz Beorada da
je pu§ten iz zatvora metro-poli- t
Arsenije, vladika crno-Korsk- i,
ali ic biti poslan u
jedan manastir.
Arsenije je bio osudjen na
1 1 i pol podina zatvora zbog
zavjere za obaranje vlade.
Kazna mu je poslije sniienn
na 5 i pol godina.
nje NATO . . .)
— Kinenki premijer (~u En La J
je izjavio, da ce kineka narodna
vlada natait da predlaie mir-n- o
rjeienje problema Тајтапа
(Formoze).
— Noriiuki iivjeStaji iz Sjed.
Driava pokaznja da opada licna
popularnot predfjednika Eien-b- e
era, (te je glarna nada re-pubtika- naca
гж pobjeda.
— Sovjetki Savez i Japan u
potiitti porazam o mirovnont
arororn. Japanvki premijer Ha-toja- ma odlari n Mokru Mai
tjedan da potpiearovor.
— Kanadki minitar vanjkih
polova L. R. Peanon nalazi
na Icelanda. Novine pta da on
narovara Irelandka vlada da
odaHane od zahtjeva za povla-cen- je amerikih tmpa.
— U Јаскмпа. driava Mkhi-ga- n.
USA, м-aiil- a e zgrada
izrradjena Лл izdrii atomke
ekrpkMije. Ubtjeno je 10
Ukratko iz svijeta
Vazno za Toronto
PRIJEM ZA "KOLO" ODRzAT 6E SE U VICTORIA
AUDITORIUM, 53 QUEEN STREET EAST
.Odbor za docek jugoslavenskog folklornog ansambla "KOLO"
saopcava da se prijem u cast "KOLA" ne ce odrzati u Hrvatskom Xa-rodno- m
Domu, kao sto je ranije javljeno, vec u Victoria Auditorium,
53 Queen Street East (izmedju Church i Victoria).
Pnjem ce se odrzati u nedjelju 7. okt , pocetak u 7 sati uvecer.
I Nastavljaju se sovjetsko--
jugoslavenski razgovori
RADIO
Sovjetsko - jugoslaven-ski
pregovori јоб traju, ali
se ocekiva da ce biti za-vrSe- ni
krajem ovogatjed-na- .
Kako javlja Radio Mo-skva
(3. oktobra) prego-vori
su plodni.
U svom prvom izvje&ta-j- u
od kad su pregovori po-ce- li
prije 11 dana. Radio
Moskva kaze da se Sovjet-ski
Savez i Jugoslavia
zblizavaju.
Radio Moskva takodjer
pozdravlja stav Jugosla-vij- e
u pitanju Sueskog ka-nala.
"Pravda" u svom izvjc-§taj- u
napisala je ovo:
"Xcdavna bojazan od ne-rijesen- ih
i nejasnih pita-nj- a
u odnosima izmedju
Saveza komunista Jugo-slavi- je
i drugih bratskih
komunisti6kih i radn!5kih
Kratko vrijeme prod do-lasko- m
Hru5cova u Beo-gra- d,
"Borba", glasilo jugo-slnvensk- ih
komunista obja-vil- a
je oJtar napadaj na ko-muni-stc
u raznim zemljnma,
koji osudjuju stav jugosla-venski- h vlasti prema jugo-slavenski- m politemigrantima
koji se povracaju iz Sovjet-skog
Saveza i zcmalja nnro-dn- e
demokracije.
U clanku se kaie dn su te
osobe bile "irtve i orudje
jedne politike, koja se do
kraja kompromitirala i koja
Jugoslavensko
(Jugoslavenski ministar
vanjskih poslova Koca Po.
povic je stigao u New
York, da prtsustvuje za-sjedanju
Vijeca sigurnosti
koje ce razmatrati pitanje
Sueskog kanala. On je re-kao
da je moguc kompro-mi- s
pod uvjetom da pos-toji
dobra volja na jednoj
I drugoj strani.)
Beograd. — Xa konferen-ciji
za stampu predstavnik
Driavnog sekretarijata za
vanjske poslove Branko Dra-Skovi- c" proitao je ovu izjavu
vlade FXRJ:
"Plan, koji je u britan-sko- m parlamentu najavio
premijer Anthony Eden o
osnivanju jednoga novog ti- - jela ili Udruzenja korisnika
Sueskog kanala ne predsta-vlja- ,
po miSljenju jugosla
venske vlade, prilog mirolju-bivo- m rjesenju sueskog pro-blema.
Jugoslavenska vlada i da-lje
stoji na stanoviitu, da
spor oko Sueskog kanala tre-b- a
rjesavati pregovorima
svih zainteresiranih zemalja
MOSKVA I "PRAVDA" ZADOVOLJN'l
XAPREDKOM PREGOVORA
pai-tij- a je suzena i stalno
se umanjuje. U isto vrije-me
povecava se surad-nja.- "
Xa drugoj strani beo-gials- ki
dopisnik "X. Y.
Timcsa" javlja da vodeel
komunisti6ki krugovi u Ju-goslav-iji
ne ocekuju pot-pu- ni
sporazum ideoloSkih
razlika koje su izbilo na
povrSinu, ali da njihov
skepticizam no dijele zn-pad- ni
diplomatski pred
stavnici, naime, oni misloH
da ce Tito popustiti.
Prema jugoslaveixskim
izvorima, osnovno pitanje
je nczavisnost komunisti6-ki- h
pnrtija izvan Sovjet-sko- g
Saveza i njihovo pra-v- o
da izgradjuju socijali-za- m
svojim vlastitim pu-te- m.
Jugoslaveni u "privat-ni- m
razgovorima" — piso
"Borba" o Hinformbirasiman
je potpuno skrahirala."
Jugoslavija je prema nji-m- a "vec dokazala takvu vc-likodusn- ost. kakva sv rijetko
gdje moze naci u svijetu",
piSe "Borba", ali osobe
koje su "pofiinile teska kri-vien- n djela ne mogu i ne
smiju proci bez kazne." Da-lje
kaze da je "od bivsih
informbirasa, koji su se od
pocetka normalizacije od-no- sa sa SSSR i istocnoevrop-ski- m zemljama povratili u
Jugoslaviju. osudjeno samo
16.5 posto."
"Borba" piie da oni "kru
u Sueza
uzimajuci pritom u obzir su-vere- na
prava Egipta i osigu-ranj- e
slobodne plovidbe ka-nalom,
a ne nametanjem bilo
kakva jednostranog rjese-nj- a.
Spomenuti plan o osniva-nju
posebnog Udruienja ko-risnika
Sueskog kanala, koje
bi stupilo u funkciju protiv
voljo Egipta i drugih zema
lja korisnika kanala, znaci
ustvari novo zaostravanje
krize oko sueskog problema.
Osim toga, on nije u skladu
s Carigradskom konvenci-jo- m od 1888. godine. Takvo
udrufenje ne bi bilo u sta-nj- u
da na miroljubiv nacm
osigura slobodnu plovidbu
kanalom i funkcioniranje
njegovih sluibi, vec bi se
moglo realizirati samo po
cijenu naruSavanja egipat- -
ske nezavisnosti. stranog
Indija odobrila Egiptu
zajam od 70 milijuna
dolara
New Delhi — Indijska vlada
odobrila je Epptu глјчп od 70
"Timesov" dopisnik — go-vor- o
da je sovjetsko ruko-vodst- vo
napustilo nekc
principe deklaracije od
20. juna ove godine o od-nosima
izmedju sovjetsko
i jugoslavenske partije,
naime, principe pune ne-zavisno- sti
i jednakosti ko-munistic- kih
partija izvan
Sovjetskog Saveza, surad-nj- a
partija i vladn ali ne
na bazi "blokova".
Podvln£i so da so ipak
toe no no ce znati do Tito-v- a
povratkn iz Jalte.
U medjuvremenu, ame-ric- ki
drzavnl sekretar
John Foster Dulles na
konferenciju zn Stampu u
Washingtonu je izrazio
zadovoljstvo sa Titovim
stavom i dao znati da ce
Sjed. Driavc nastavit da-vanj- em
ekonomske pomo-- ci
Jugoslaviji.
stanovisie pitanju
govi u inozemstvu koji i
dalje uzimlju u znStitu biv.se
informbiraso i pokuSavaju
opravdati njihovo postup-k- o
. . . indirektno nnpadaju
i cjclokupnu politiku ruko-vodst- va Siveza komunista
Jugoslavijo i time dokazuju
da i daljo stoje na antijugo-slavenski- m pozicijama In-formbiro-a."
Xa kraju 61anka se kaie
da "pokuSaji pravdanja m-formbir- aSa no mogu znnfiti
drugo do zaostajnnje za raz-voje- m dogadjaja."
pritiska i intervencije su-prot- nc slovu i duhu Povelje
Ujedinjenih naroda. Posto-jed-o teinje i napori za miro-Ijubivi- m
rjoSenjom proble
ma pregovaranjem i spora
zumijcvanjom bili bi na taj
nacin odbadeni na stetu svih
zainteresiranih zemalja.
Imajufi u vidu, da bi ova-ka- v
razvoj dogadjaja, bez
obzira na subjektivne na
mjere, mogao dovesti do
stvaranja situacije, u kojoj
bi vojna intcrvenfiija izgle-da-la kao posljednji izlaz,
naie je milljenje, da bi svi
korisnici Sueskog kanala,
koji zastupaju razne stavo-v- e, trebalo da ucine krajnje
napore i da se za otvaranje
noлih pregovora. kako bi se
omoguilo miroljubivo rje-sen- je
ovoga krupnog medju-narodn- og problema.
вмКрни detail. Ovim zijmem ttc
ba da e omogvO пеивеиа razvoj
ttfovimkih odnota izmedfa te dri;e
zemlje take м Wekiriae egipatsle
sterltnlke rczerre od Чхлпе brittn-sl- e
vlade podije nadonilizxdje
Sunke lorr.panijt