Jedinstvo, July 17, 1956

              7
м тшшшшшшшшшшшкЖЖ-&9-£?С-и . Оте rodine alarime 25-rodiin- jloi jgpoelaTmnVo-kaiuMlek- e prorreime Staunpe. Pri faroj "BORBE" — Itta radnika i rljaka iz Јиго1атгје n Kanadi — iza&aoje
2. novezabrs 1931. jrodine a Toronto.
"BORBU-- Jt 19S6. naudijediU "SLOBODNA MISAO-l- ut prtereiTnh
kndekih Hrrata -I- 'PRAVDA", lit prtETi™h kanadekih Srba. "SLOBOD-NA- H Ml SAO" i "PRAVDA" an bale sabraajene ч julu 1949. xbor antiratnog
tanorieta.
U decrnbrn 1940. poteo Je izlarit ргоггемтпј list kanaulaluh Hrrata "NOVOSTl"
a majo 1941. lit progTadYitih kanadeklfc Srba "SRPSKI GLASNIK", a u jula
1942. lUt procreaivnih kanadakih ShTenaea "EDIXOST. JUGOSLAVENSKO-KANAIS-KI DEMOKRATSKI LIST U jdbu 1948. --NOVOSTl". --SRPSKI GLASNIK" i "EDI-XOS- r
an a ujediiUli — otada Ixlaxi "JEDINSTVO".
VOL. VIII. — NO. 56 (678) TORONTO, TUESDAY, JULY 17, 1956 PRICE 5c PER COPY
Generalni
Generalni sekretar UN
Dag Hamarseld posetio je
proSIe nedelje CehoslovaCku
gde je govorio sa pretstavni-cim- a
cehoslovaCke vlade.
Ministar spoljnih poslova
Vaclav David priredio je
svetfano primanje u fast ge-neraln- og sekretara UN.
Na konferenciji za stam-p- u, Hamarseld je izjavio, da
je u razgovorima s iehoslo-va5ki- m drzavnicima do§la
do izraiaja topla ielja vla-de
Cehoslovadke Republike
da pruzi podrsku UN i nje-ni- m nagelima.
Govoreci o diskusiji u
Komisiji UN za razoruianje
JE PUT ZA
-
Prcmn vestima objavlje-ni- m
u "New York Times-u-"
od 1-- 1. jula, Nehru, pretsed-ni- k indijske vlade, u£inio je
trodnevni poset Zapadnoj
NemaSkoj. Prilikom razgo-vor- a izmedju njega i Adena-uer-a, pretscdnika vlade Za-pad- ne
Nemac"ke, Nehru je
rekao da se ujedinjenje Ne
maike moie ostvaritl samo
mirnim a ne
vojnim paktovima.
Nehru se ne slaze da je
danaSnja bonska v I a d a
stvarni pretstavnik cele Ne-таб- ке
i njcnog naroda U
vestima se dalje kaie da su
Plan za mirno
Monkva. — So-jrU- kl Sam je
predlolio da ae trorl jrdna
ropka organlzacija sa korii-trnj- e atomke enerj;ije za. rnlrnr
-- rh.
Ота orjranizaeija bi camlje-nil- a Euratom. u koji ulaze мто
Francuka, Ilalija, Zap. Nje-rniH- i,
Vrlika Hritanija, Nizo-сгткк- а. tltlgija i Lukmburr.
Sovjetaki Saz j iz]ario da
e Euratom biti orudj NATO
i oaijrurati Zapadnoj Njtmaiko}
proizvodnju atomkog oruija.
B R
"Betb' it "b taut J tUtui
pcj nailofvm Brtomit sutreti"
u ic]i glast
Juhki SAStaruk Tito. Nehrul i
Nasera rustal}a onu mcdjunaroJ-n- u
praksu koja jc vex pmapnula
u surrmcnim оЈпомта medru Jr-гача- та
i narodima. A ta je — da
nejXMredni raapoori konstc ига
lamnom raruminanju i zbliicnju,
da ргнЈопогс гага1п)аалји stavo-- a
i Гјс£а%алји medjunarodmh fxv
nrrr.
Samo brionski susret trojice dr-zavn.-
ta
nadilazi taj л~г rornalo
tndardan okvir i urk4ijc sc u
red najvainijih docidjija koji su
e roljcdnjih godina zbdi na me-dunarod- no;
sceni.
Prcdsjcdnici Jupwiavtje i Egip-t- a
i rremijer Indtje virtaju se u
atnxsfcn ofeg roptiJtanja kada
su iir;ledj na trjjnijc cnhiranje mi-r- a
sasTim realm Tri iemlje dale
u svaka na svo) najin i $ve Zajed-no
Itrapan rriloj torn osjetnom po-boljtara-nnj
rnedjunarodnxh odno--a.
firne sa rei stekle odredfeno
raierto u norifoj histon)i srijeta.
Bnomkj satanak hex sucenje e
sekretar
posetio Cehoslovacku
MIRNO PREGOVARANJE
UJEDINJENJE NEMA6KE NEHRU
pregovaranjem,
koristenje
atomske energije
UN
Hamarseld je rekao, da on
s optimizmom gleda na njen
konadan ishod, dodajuci, da
ematra, da "jednostrane me-re
u okviru razoruianja,
prirodno, mogu biti pozdra- -
vljene, ah da treba postici
uzajamni sporazum o ovom
pitanju".
On je istakao napredak
postignut u pogledu univer-zalnos- ti svetskc organizacije
— primanjem izvesnog bro- -
ja driava u Clanstvo, i s tim
u vezi je podvukao, da je
potreban i prijem Narodne
Republike Kine u UN kako
bi se ovo na£eIo Sto potpu-nij- c
izvelo
si izgledi da bi Indija mo-gl- a
uskoro priznati vladu
Isto£ne Nemaike. On se sla-i- e
da je podcla Nema£ke
"nemoralna", ali u isto vre-m- c
on kaie da je "upotreba
sile za resavanje toga pro-ble-ma takodje nemoralno".
Osudio je politiku Zapad-ni- h driava i njihov metod
za resavanje nema£kog pro-blem- a.
O tome on je rekao:
"Pripreme za rat su nepo-ieljn- e, jer one dovede do
manjih ratova koji mogu do-ve- sti do razarajudeg atom-sko- g konflikta".
"Nemaika ima rlo dobru
priliku zn ujedinjenje", re-kao
je Nehru, "ako sledi
kurs velikog strpljenja i os-lan- ja
na principe mirnog
pregovaranja.
ВОМВЛ
Moskva. — Sovjetski par-lamen- at trail sporazum iz-medju
SSSR-- a, SAD i Velike
Britanije za
daljnjih nuklcarnih proba.
U svom govoru pred 1300
£Ianova sovjetskog parla-ment- a
Dmitri Sepilov, sov-jetski
ministar spoljnih po
O N K I
potxrditi njiho4j odluJnost da i
dalje rade na vclikom djclu
mira.
NastaMt e'e sc tiko politika koja
je kroa nekoliko dokumenata, svo-jo- m
%rijednoiAi i realizmom. oi-piral- a
primanje I
Ijudima koji $u te dokumente pot-pisa- li
i zemalja 6ja je politika u
njima Vnjednost te
politike i objaljemh dokumenata
рголјегепа je i ponrdjena u praksi
Jto je narotito rnaiajno. jer je it-v- ot
jedino mjerilo ргаге TnjeJno-it- i.
Miroljubiw t akttna koegzi-stenoj- a
leli u ovtoi
onjentacije Indije, Eppta t
Jugoslatije Оле ш zemlje preko
Nehruoa, Nassera i Tita — pobor
nika trHe onjentacije t pranh tu-ma-- fa
narodnih htijcnja pnpomogle
da se onalo kako je
one shwtaju. predstirt kao jedini
put suxadnje. Ali
one msu ispoljtle laroo prrvrienost
pnnapima red je
svaka u stojoj domeni djeloranja
ostramala te pnaape u pralcti-do- q
irrotu. Koeezjstenaia u pra
fiiljada dusa na
festivalu Ivana
Prilikom trodnevne ukra- - jinske nacionalne proslave
Ivana Fran
ka i naseljava- -
nja Ukrajinaca u Kanadi. u
Winnipegu je odrzan festi-val
pretprosle nedelje na
kojem je uiestvovalo vise od
8,000 duSa. Na festivalu je
ufcestvovalo veliki broj kul-turn- ih
grupa preko cele Ka-nad- e. Vise od jedne hiljado
peva6a, sviraia i igra£a ибе-stvova- lo je u progra.nu fe-stiva- la.
Festival je, prema izjavi
"The Ukrainian Canadian",
triumfalno uspeo bez obzira
sto lokalna dnevna stampa
ni jednog slova nije javila o
njemu.
Prilikom festivala otvoren
je muzeum Ivana Franka,
kojeg su u Winnipegu sa-grad- ili napredni Ukrajinci,
kao sto su izgradili spome-ni- k
i muzeum Taras 5ev6en-k- u nazad nekoliko godina
na Palermo, Ontario.
Grotewohl ce posjetiti
Moskvu
Otto Grotewohl, pretsed-ni- k vlade Istoine Nema5ke,
prema vestima iz "New
York Times-a"- , otputovao je
u Moskvu radi vrlo vainih
pregovora. U vestima se da-lje
kaie da je svrha njego-vo- g
poseta da se rasfiiste
neke stvari i utre put dalj-nji- m naporima za razoruia-nje- ,
rcalizaciji danaSnJe si-tuac- ije
i sigurnosti u svetu,
te ujedinjenju i
nezavisne Ne-табк- е.
slova, izjavio je da su tri na-£i- na kako do£i do sporazu-m- a
za dalj-njih
nuklcarnih proba — u okviru UN;
sporazumom izmedju tn ve-like
sile; ili, posebnim zva-nitni- m izjavama doti£nih
vlada da nede vrSiti daljne
nuklearne probe.
u R
ksi proiimala je
aktnnost oih nezaismh zemalja
koje su u u%jetima poslijeratnog
razitka postalc xnaJajni aktivnt
subjekt u svjetskim abivanjima.
Prilikom sakoj; od dosadaSnjih
susreta Tita i Nehrua. Nehrua i
Nassera. Nasscra i Tita principi
dobijali su snainu
podriku, pri itmu je ukaznano i
na put njiboe prakti!ne primjene.
Na pn-o- m sastanku trojice drzav-nik-a
taj put fe biti sasvim konkret-n- o
obtljeien.
Za %rijeme brionskih rizgoora
doCi ce do snainoj; izralaja nova
strujanja koja sa zahvattla tri kon-tmen- ta
— Aziju, Afriku i Eiropu
i koja u Nehnra. Nasseru i Titu
imaju zaista dostojne
To e biti susticaj onih pozitivnih
tendencija i prorresivnih teinji ko-je
obtljciavaju dsboke promjene u
suTremenom raa-ttk- u
i u £ijem se uzajamnom pro--
SOVJETI TRA4E DA SE PRESTANE
SA PROBAMA H—
Nehru, Nasser,
obustavljanje
loino
medjunarodno
proklamirana
medjurtarod-n- e
koepristenciji,
medjunarodne
koejrzostencije,
Osam
Franka
100-godisnji- ce
65-godiSnj- ice
miroljubive
dcmokratske
obustavljanje
tripartitnim
medjunarodnu
koepitencie
predstanike.
medjunarodnorn
rada se o suprotstavlfanju o%om ill
onorn, vtjc" o bistoriiskom preobraia- -
tu na korxst mira a dobro олЈСал- -
D I K
POVECANJE KONTAKTA
KANADE I SOVJETSKOG
Dva sovjctska ministra
dolazc u Kanadu
Ottawa. — Sovjetski mi-nistar
ribolova A A. ISkov
doputovat ce u Kanadu 22.
augusta, da uzvrati proslo-godisn- ji posjet kanadskom
ministru ribolova James Sin-clair- u.
ISkov stiie u St. John's,
Newfoundland, sovjetskim
ribarskim brodom.
Za vrijeme svog boravka
ISkov ce se upoznati sa ka-nadsk- im ribolovom.
Na 17. jula u SSSR odlazi
delegacija Canadian Lum-bermen's
Association (udru-icnj- e vlasnika pilana itd.)
Delegacija ce u SSSR-- u os-ta- ti
3 tjedna.
Na jesen Knnadu ce po-sje- tit sovjetski ministar
sumske industrije G M.
Orlov.
PoCetkom augusta u Ka-nadu
d o 1 a z i nogomctna
mom6ad "Lokomotiva" iz
Moskve, koja ce odigrati
nekoliko utakmica sa iza- -
oranom Kanadskom mom
6adi.
Poljska trazi povratak
umjctnickih prcdmcta
Ottawa. — Poljsko po-slans- tvo je predalo notu ka-nads- koj vladi u kojoj se tra-i- i
povratak umjetni6kih
predmcta, koji su Kanadi
prcdani na fcuvanje u Dru-go- m
svjetskom ratu
(Vijesti iz VarSave kaiu
da je SSSR Poljskoj povra-ti- o
800 umjetniikih predme-ta- ,
koje su hitlerovci bili
ukrali u vrijeme rata.)
Trgovina zavisi od
"hirova Washingtona"
Ottawa. — Kanadska
vanjska trgovina je postala
nezavisna od "hirova Wash
ingtona", kazao je konzer- -
vativni poslanik. V. Earl
Lowe.
E Tito
sta Eipat, Indija i Jugoslaxija,
odnosno Nasser, Nehru i Tito no-sio- ci
su tih teznji i aktini ue'esnici
u torn histonjskom preobraiaju.
Tu jedinstenost uvjetujc isto-%etno-st
cilja kome se teii — ow-gura- nje
mira i ranoprane medju-narodne
sundnje, cilja kome si
treba da pridonevj i koja alja da
postane svojinora srvih. Promatrani
s tih jedino pravnih pond j a me-djunarodni
rroblcmi dobiaju je-da- n
sas tm drugi izgled i ne mogu
se isprijeitt kao nepremostie pre-prek- e.
Me e modi da izdrfe probu
ni sc one 0£rade i banjere koje
su rxevidno vtotiu ozbiljna srset
nja medjunarodnom sporazurnije-4anju-.
JsJe — mSenje stanh blok.o-ski- h
granica da bi se postanle no-te.
%el da tih granica uoptfe t£e
ne bude Ne — raamatranje spot-ni- h
problema stnjeta da bi se u!-su- le
s%-o- je a osLabile rudje pozi-cij- e.
ved da mir postane cVrfd. si- -
gumiji. trajmji. U takvom stavu
I ne oduzima ruti urnanjuje drugi
ma, rei 6ji se dks pruVrata kao
histonrska nuinost s potrtba.
itnunju i utjecanju stvaraja uvjctinije teiko sagledati pranlno ahra-z- a
daljnje kretanje narnied. Ne fciu оЈсотогооч a nur. koia se
U S
шк ? .4R}' -
aBBBBBaH bbbbbbV аввввг вввв
.вввввввввж bbbS
ВввВвВвВвВвВввВвВвВвВвВвНн
►"
вввввввввввва
в зк
kUanaavodiktii pdrevloemjjat gIo'avuolru.MnaartzinaaijfrduaknajzuaoUNna koopmaaianlojeet zaatomraazkooriu; iaonruj-e ija za fovjeanisto. On je pozdravio aovjetako amanjivanj oruianih
aila, ali jc rekao da jrdnoetrano razoruiavanje nije dooljno i da
mora biti zakljulcn medjunarodni ugovor. Martin je kazao da plan
za razoruianje mora onlgurati zemlje protiv iznenadnofr napadaja.
On je izjavio da le Kanada aada zalagati za oKranifeno razoruianje. Na aliri .Martin (lijevo) razfrovara aa britanikim deleKalom Dixonotn.
N. R.
na
mira na
Predsjednik bugarske hde An-ton
Jugov, u intenjuu s glavnim
urednikom sinjskog lista "Al
Alam", izlozio je politiku Bugar-ske
na lialkanu i gOAono o puto
мпи za rjeienje spornih pitanja sa
susjednim zemljama.
Politika NR Bugarske, izjaio je
predjjednik tlade, usmjerena je k
jjanju mira na Balkanu, razumije-Mnj- u
s balkanskim zemljama i k
potpunom staranju dobrosusjed-ski- h
i pnjateljskih odnosa izmedju
njih Mi smatramo. nastavio je on,
da izmedju nas i naSih susjeda ne-m- a
tikxih spomih i nerijesenih pi-tanja,
koja, uz postojanje dobre
%o!je i uzajamne ustupkc, ne bi
mogla biti rijeiena putem prego-лог- ј
i
Jugov je takodjer izrazio millje-nj-e,
da bi uspostavljanje litnih
kontikta izmedju druitenih, poli-tilki- h
i parlamcntamih radnika tih
zemalja, predstaljafo jedan od
aimh uvjeta za daljnje medju-sobn- o
jaanjc odnosa i proiirenje
ckonomskih i kuirurnih eza
Na pitanje o razroju odnosa iz-medju
Bugarske i Jugoslavije pred
sjednik %lade Jugov odgoono je,
da je duboko ujcren, da ce se ti
odnosi i dalje pobotjsavati.
Bugarskt j jugoslasenskt narodi,
rekao je on. krno su zainteresira-n- i
za dalje neprestano poboljsanje
odnosa izmedju dsije zemlje, za
ocuranje i jaanje mira na Balkanu
i cijclom SMjetu. To proistjeie iz
osnotmh interesa dtaju naroda
koji teie zajednidlcom eilju izgrad-nj- i
vocijaIiiTkog drultxa u naiim
zemljama Vlada N R- - Bugarske,
pridriaajixfi se prino'pa uzajam
nog poJ)vnja i nemijeianja u
unjtrainje stari. uloiit c"e sve na-por- e, da bi bratsko razumijevanje
i suradnja izmedtu FNRJ i NR
Bugarske dalje jadala
."00.000 beskucnika
uslijed poplave
Karachi — Velike kite a raz- -
nijtle bombasove i slamnate uano- -
te S0O 000 osoba
O RAZORUZANJU
aLaHabaWaf VaJaPak
авввввввввН
аввввввввввввввввввваквввВк аaвBввBвBввBвBввBввBвBввBвBввBввLвHвВ ЈввввввН
ШШШшАшШШШШШШШШШШШШШШ
Politika Bugarske
usmjerena jacanjii
Balkanu
sporazumijevanja.
Amcricko mijesanje u unutrasnjc poslovc
Pakistana
Karachi. — Лшепбка
ambasada u saopcenju za
btampu zahtjeva da Paki-stan
ne ratifikuje nedavno
potpisani trgovaCki ugovor
sa SSSIl. Jedan broj listova
optuzio je ambasadu za mi-jesa- nje
u unutraSnje poslove
Pakistana.
Kanada dariva avionc
Zap. Xjcmadkoj, odbila
Izraclu
Ottawa. — Kanada ce da-rov- ati Zapadnoj Njemaikoj
75 aviona na mlazni pogon
(tipa Sabre), koji koStaju
$35,700.000.
U isto vrijeme odbijena je
molba Izraela za kupnju 25
aviona iste vrste
Jos 1.000 Rusa, Poljaka,
Ccha i drugih olputovalo
u domovinu
Buenos Aires. — Otputo-val-a je treca grupa ruskih,
poljskih, £ehoslova£kih i
drugih izbjeglica, koji su
posljednjih godina iivjeli u
Argentini.
U ovoj grupi nalazi se
1.000 Hca. Svega dosad se
povratilo 2.200 Hca.
— ХагоЈпл Кгр11л Ktna je
oslobodila $35 japanskih ratnih
zlofmaca.
IZMEDJU
SAVEZA
SSSR prihvaca amcricki
prijedloff o visini oruza-ni- h sila — Sjed. Drzave
odbile obustavit atomske
lokusc
New York. — Sovjetski
Savez je pnhvatto jo§ jedan
zapadni prijedlog o razoru-ianj- u
i izgledi su da ce ga
se zapadne drzave odreci,
kao uvijek ranije.
Na zasjedanju UN komi-sij- e
za razoruianje, koja
ima 12 £lanova, sovjetski de-leg- at Gromiko je izjavio da
Sovjetski Savez prihvaca
ameriSki prijedlog o visini
oruianih sila. Po torn prijed-log- u Sjedinjene Drzave, So-vjetski
Savez i N R. Kina bi
imale 2,500.000 ljudi pod
oruijem, Velika Hritanija i
Francuska 750.000, a ostalc
drzave do 200.000.
Sovjetski Savez je predla--
gao da oruiane sile Sjed.
Drzava, SSSIt i Kine budu
1,500.000, Britanije i Fran-cusk- e
650.000, ali Sjedinje-ne
Dr2ave nisu htjele pri-sta- ti.
Gromiko je kazao da SSSIl
prihvaca ameri6ki prijedlog
kao prvi korak i da de insi-sti
rati da se poslije toga pri-stu- pi daljnjem smanjivanju.
Sovjetski prijedlog sadrii
slijedede todke:
Da se velike sile obave-2-u
da ne ce upotrebljavati
atomsko i hidrogensko oru-7.j- e;
Da se zakljudi medju-anrod- ni
ugovor o zabrani
atomskih i nuklcarnih poku-s- a, zabrani proizvodnje toga
i svakog drugog oruija za
masovno unistavanje ljudi, i
uniStenjc postojedih zaliha;
Da se smanjc orufano
sile zasad na visinu koju
prcdlaiu Sjed. Driave, a
poslije na visinu koju pred-laieSSS- R;
Smanjivanje vojnih iz-data- ka;
Uspostava kontrole nad
zabranom atomskog oruija,
smanjivanja naoruianja i
oruianih stla, ukljudiv pro-vjerava- nje
vojnih jedinica
i, zaliha, kopnenih, pomor-ski-h
i zra£nih baza i drugih
vojnih postrojenja;
U svom govoru Gromiko
je oUro napao politiku za-pad
nih driava o razoruia-nj- u, koja ne traii sporazum.
On je kazao da se to £ini u
interesu kapita)isti£kih mo-nopo- la, za koje vojni Izdac!
predstavljaju izvor profita.
Gromiko je takodjer osu-(Nastav- ak
na str. 2)
N O V E K N J I G E
MATERIJALI DrADESETOG KONGRESA
KOMUNISTICKE PARTIJE SSSR
Primili smo broSuru sadriei materijale Dsadesetog
kongresa KP Sovjetskog Saseza Irvjcitaj N S Hrulfov.
go%4rt Sepiloa, Suslora, Mikojana, Maljenkora, Molo-to- a,
Zukora, Kaganovkfa, Voroiilva, Salhova i Pankrato-se- .
direktne гл Sesti petgoditnji plan, te rezolaciju kon-gresa
o lrvjekaju CK PSS
Brosura ima 165 stranica. Cijena joj je $1.00.
Xarudibe ialjite na: "JEDINSTVO"
479 Queen Street West, Toronto 2--B OnU